Br. 296 PRAVA CRVENA HRVATSKA God. Vi. di, u kojima teče hrvatska krv, a Hrvatima neće da se ćute i hrvatstvo mrze. Proti ta- kovom elementu kavalirstva niti ima igdje niti smije biti, Polazeći s pravaškog stano- višta prigovorit ćemo bez zamjerke i dalje Drinkovićevoj osnovi; mi š njom zadovolj- ni ne bismo mogli biti. S tom osnovom se pripoznaje u ovoj hrvatskoj zemlji, da ima i talijanskog elementa i sankcijoniše, da može biti mjesta i talijanskom jeziku. Kako rekosmo, praktične koristi Talijanci od o- snove nebi imali, ali svakako neke teoret- ske. I da se proti ovoj osnovi podigoše Ta- lijanci, razumijemo. Sada im je svakako bo- lje ibit će im sa naredbom, koju Biankini tako žestoko brani. Ali zašto se Srbi nagjoše s Talijancima složni? Hrvati svi bez razlike stranačke glasovaše za nju, Talijanci i — Srbi proti! Pojav je ovo, komu se mi pravaši ne ču- dimo. Odavna smo mi na ovakova »bratska« djela naučeni. Zato smo tomu srpstvu naj- ljući protivnici. Mi dobro znamo, da je nji- ma svaki hrvatski napredak irm u oku, da oni imaju svojih tendencija, koje se ne mo- gu nikako složiti s idejalima hrvatskoga na- roda. Mi znamo, da je to nepouzdani i pre- varni elemenat, koji kad ti o slozi bratskoj najljepše govori, tad baš o kakvomu aten- tatu na hrvatstvo snuje. Spominjemo se borbe u ovom hrvatskom gradu. Preko Holočeka su nas, dubrovačke Hrvate, radi našeg MNeslovjenstva Slovjen- stvu tužili, a sami su amo izborne kompro- se s Talijancima pravili. Bit će se možda i sada u zadarskom saboru mašli radi Slo- vjenstva s Talijancima zajedno?! Kad su se poslije združili u Dubrovniku s t. z. »na- rodnjacima«, morali smo se mi pravaši odijeliti na stranu, da protestujemo proti svakomu po- puštanju prema Srbima, kojih, Bogu hvala, amo i nestaje; da branimo i nadalje sveto nam Hrvatstvo hrvatske Atene proti Srbima i sla- vosrbima skupa. Kako je bilo i kako je u Dubrovniku ta- ko je svuda po svim hrvatskim zemiljama. Vara se i to su samo fantazije, ko misli, da bi od Srba mogao stvoriti braniče hr- vatskih prava. Eno n. pr. u Banovini je je- dnomu Pribičeviću i družini sreća i dobro Hrvatske deseta briga. Njegov je uslov bio, maknuti Aranitzkoga i Srbima, velikim iz- dajnicima, pomoći, pa će se on svakom tla- čitelju Hrvatske pokloniti i služiti mu. Još će bezobrazno dokaživati, da on radi za Hrvatsku i sirenskim glasovima matati Hr- vate u pomoć za svoje svrhe. Hrvati na žalost i služe ne sebi ni svojoj otadžbini, nego, makar mnogi i nesvijesno, protuhrvatskoj srpskoj ideji. Zadaća je prava- štva pogibao od ovakove politike RE Zagrebačko pismo. (19. X.) Dakle 28. je, da se na srpsku iz- razimo, Vidovdan. Možete sad zamisliti i sami, kako je po našim kotarima, kakva je tu kortešacija, kako tu listovi šire laži po- čevši od organa dioničarskog društva i kre- tenskog »Pokreta« pa do »Malih Novina«. Neka ih, neka laju svi složno proti nama ! Mi znamo, da bi vrlo slabo prošli, kad se ne bi Tomašić, Srbi, ta novopečena »hrv. samostalna stranka« i strančica Mile Star- čevića združili zajedno proti nama. Po sta- rom madžarskom običaju bez ikakvog škan- dalizovanja obilaze politički činovnici sa službenim kandidatima po kotarima i kor- tešuju zastrašujući svakojako marod. Kako je našu pravašku općinu u Senju Tomašić raspustio, već je bilo pisano u tom listu. Herostratska uloga Mile Starčevića se po- kazuje najbolje, kako skoro samo nama po- stavlja protukandidate, kako se samo na nas napada, jer se nada pomoći od drugih Slavosrba pri izborima. Mi. smo postavili 50 kandidata, kako ćete biti u proglasu »Hrvatskog Prava« čitali. Mnoge valjane, mlade i simpatične sile stu- paju u izbomu borbu; tu su članovi mlade frankovačke generacije, vjerni Frankovi u- čenici Dr. Frattori, Dr. Puk Dr. Kumičić i t. d., da ih ne nabrajamo, jer su svi javnosti hrvat- skoj poznate ličnosti, kao mladi uzorni pa- trijoti i značajevi, puni vatre i zanosa, kao što je u skladu sa strankom, kojoj pripadaju. Uoči ovih izbora nastala je »hrv. sa- mostalna stranka«; nastala je od Pokretaša i od deklaracijonaških pravaša, koji se zo- vu Tuškani, Magdići, Lukinići, Hinkovići i drugi mediokriteti. Dugovi su »Pokreta« izno- sili do 100.000 K; sad kao organ te nove stranke zove se »Hrvatski Pokret«. Program im je udešen prama Khuen-Tomašićevoj za- povjedi, da budu guvermentalni, a ne pre- ma narodnoj potrebi. Vrlo žalosno i sramo- tno, da Hrvatska može imati ovakovih stra- naka. Još ovi bezobraznici pišu za svoju glupu čitalačku publiku, da im je dužnost pri- vesti kraju djelo narodnog oslobogjenja. Ho- će, sa svojim guvermentalnim programom o- sloboditi narod! Kad će jedanput se otvoriti oči narodu, da ga ovako kojekakvi djaci kao Wil- derii Peršići prestanu potezati za nos? — P. ,Crvenoj Hrvatskoj“. Istina je što se kaže u uvodniku »Crvene Hrvatske«, da sam se ja u sastanku vigje- nijeh Hrvata izjavio, da bi se udružio i s Ciganinom kad se radi o narodu; nu to je bilo prigodom konačnog Khuenovog na- silja, kad su uz Hrvate i Srbi ginuli za hr- vatsko pravo; pak kako onda, tako i danas nijesam protivan Srbima, koji priznavaju da im je Hrvatska domovina, i da će hr- vatski raditi za dobro Hrvatske. Nije istina da sam se poslije izjave sla- vio na čelo pokretu proti hrvatskoj stranci; jer od kad znam za sebe uvijek sam joj bio protivnik, kako pravaš; kako takav pri- sustvovao sam prvoj skupštini pravaša u Zadru, i kako takav sam se borio i proti istomu D.ru Klaiću. Nije pak ponadasve istina da sam igda osjetio kakav pritisak ili kojekakovi upliv bilo skojegod strane, a cijelo svećenstvo nije nigda bilo ni pod moju ni pod ičiju komandu. Znam po iskustvu, da ako itko svećen- stvo u ogromnoj većini ne podnaša komande u rodoljubnom svom osjećaju, i ne trpi da ga bila koja tajna ruka namješća, kako ona hoće; a ulogu proste marijonete ja barem za sebe odbijam. A za ditiramb svo- joj stranci, i tirade proti biskupima, posve odobravam što piše »Naše Jedinstvo« od 18. o. m., koje kaže: »Ne branimo biskupe; ali hoćemo da prvacima stranke rečemo, u času kada se brane kao da bi u ovome bili dijevci, iza legja biskupskih, da se i oni malo odma- knu, jer su i oni krivi, pače najviše, čak i jedino su krivi oni. »Dn. Niko Ribičić je izabran jednim gla- som većine u Makarskoj. Dva puta je u saboru došla na red verifikacija toga iz- bora, drugi put se je čak i verifikacioni od- bor većinom glasova izjavio da je izbor za- konit, ali većina u saboru nikad da se od- luči, pa da ga i potvrdi; i ako je za to i- mala uza se i Srbe i Talijane. »Ove godine je po treći put dolazila na red ta blažena verifikacija Ribičićeva izbora, pa i ove godine je bila pripravljena ista komedija s Ribičićem i njegovim mandatom. Htjeli su i sada da to odlože, i ako su i sada morali da to riješe. »I Dn. Niku Ribičiću je dodijalo. Odrekao se je mandata, da ne bude više za ičije komedije. Ovo je pravo stanje stvari, i do- vle je kriv klub »hrv. stranke«, dovle on nema prava da se tuži na ikoga, a svi pri- staše na nj. »Ali sad je došlo nešto izvjesnoj gospodi da se fino izvuku. Došli su im na nišan biskupi. A šio ćete ljepše u ovo naše doba nego kad možete viknuti na biskupe i na nje baciti svu krivicu i odgovornost, a da izagje nešto liberalno, nešto moderno, ne- što — šik?! Sva će im pokrajina plijes- kati kako oni brane kolegu svećenika pro- tiv biskupa — u pitanju mandata, oni koji su taj mandat preko dvije godine smucali ispred pravaških noga, da se u nj hitaju, i koji su mu ubili svu moralnu vrijednost, tako da ga ni on više nije htio? »Osoba, kojoj vjerujemo, imala je u ruci pismo biskupa Nakića pisano Ribičiću; jamči nam, da ga je pisao i odviše očinski. U njemu da mu biskup kaže, da je mnogo vremena, da se oko mandata Ribičićeva ra- zvijaju smutnje (a to je istina), grdnje po listovima, opstrukcija u saboru, a on da je svećenik. Ovo da promisli, pa o ovome i svemu drugome da se sam odluči.... »Ovako bi Ribičiću pisao i rogjeni brat, pa bi rogjeni brat pošao i dalje i baš bi mu svjetovao, kad je ovako š njime postu- pala vlastita stranka, da se odreče mandata, što biskup Nakić ipak nije uradio. »Što se tiče biskupa Carića prekjučer nas je ugledni postariji narodni zastupnik uvje- ravao na poštenu riječ, da mu je biskup Carić dao poštenu riječ da on nije nikada Ribičića silio da se odreče mandata«. A, Liepopili. Jedna originalna studija na hrvatskome jeziku o posljednjoj enciklici, Naš sugragjanin, vrijedni g. Antun Krespi, urednik »Večernjeg Sarajevskog Lista«, do- vršio je u 19.om broju »Vrhbosne« treći i posljednji dio svoje zamašne studije : »,En- ciklika Sv. Oca Pape Pija X Editae saepe dei“«. Već kad je prvi dio izišao, ta je ra- dnja našega sugragjanina krenula pažnju osobito strane žumnalistike. Osim zagreba- čkog »Obzora«, koji se dugačkim telegra- mom na nju osvrnuo, pisali su o njoj dva velika lista iz njemačkoga carstva, katolički i jedan protestantski. Njih se to najviše i ticalo, jer se 1. dio studije bavi jedino političkim prilikama u Njemačkoj i tim prilikama pripisuje pokret proti enci- klici. Magjarske novine takogjer istaknule su radnju našega prijatelja, kako to razabi- remo iz posebnog članka u »Sarajevoer Tag- blatt«-u, koji se o vrijednosti i o zamaši- tosti studije g. A. Krespi najlaskavije izra- zuje. To je nama, kao Dubrovčanima, o- sobito milo čuti, Uhvamo se, da će nam g. Krespi pružiti zgodu, da čim prije opet zabilježimo u našim stupcima odjek, što je izazvao koji novi rad iz njegova pera. Uzimajte kod hunjavice, promuklosti, kao i sluzavosti Fellerov fluid sa m. ,Elsafluid“. U- vjerili smo se sami kod prsoboli, vratne boli itd. o njegovom uspješnom djelovanju kod ozdravlje- nja, umirenja kašlja i osvježivanja cijelog tijela. Pokusni tucet zajedno s poštarinom stoji 5 kruna, dva tuceta 8 kruna 60 filira. Dobiva se samo kod ljekarnika E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Vijesti iz naroda. Iz Cavtata. (Kako ko o čemu, a naš srbenda Kulišić o biblioteci!) Jednom ciganin ne mogao sa kolima stići u ugovoreno doba, jer konj bio takav, da je jedva kljusao. Ali ciganin se pravda: »morate mi sve tačno platiti, jer su kola zaista dobra, da bolja ne mogu biti, pa slobodno bi mogla i trostruki teret no- siti«, ali o konju ni riječi da prozbori. Ovo nam je došlo u pamet, čitajući u »Crv. Hrv.« izjavu Dru. Kulišiću, koju je isposlovao i- mati glede uregjivanja Bogišićeve biblioteke. Ali svak će razborit primjetiti, da je to spo- redna stvar. Jer što bi nami stalo za nje- govo uregjivanje i plaću, ako će mu i sve džepove zlatom nasuti! Nami je stalo što smo i naglašivali, da nam je kamen smutnje u Cavtatu, da je uzrokom nemira i da se je stavio u službu takovog srpstva, od kako- vog bi valjda zazirali svi Srbi, t. j. oni pravi a ne poturice! Ali o svemu tome on mramorkom šuti, ko i ciganin o svome konju ! Iz Tivta, (Tučnjava). U nedjelju potukoše se u jednoj mjesnoj kafani vojnici sa nekim mje- štanima i stranim radnicima, pa je jedan vojnik bajonetom probo jednog radnika, a dvojici civilista raskrvavio glavu. Prvi je spomenuti otišao u dubrovačku bonicu, a nekoliko ih je što teže što lakše ranjenih. Nadamo se, da će vojna vlast poduzeti nuž- ne mjere, da se ovome jednom stane na kraj. Od 1500 bolesti, koje su opisane u medi- cinskim knjigama, skoro sve nastaju, kako Dr. Paulson kaže, od malih povrijeda prirodnih za- kona, kojim svim zla dijeta prednjači. One tako slabe funkciju probavljanja da hranjenje i zdrava promjena jela šteti se te najrazličitije često ve- oma žestoke bolesti mogu nastati. Za ove stvari najprvo je potreba, za uregjenje, napetost i oja- čanje probave poskrbiti se. Za ovo veoma je izvrsni preparat Dr. Rosa balsam za želudac iz apoteke B. Fragnera, c. k. dvorskog dobavljača u Pragu. On se može nabaviti i u mjesnim apo- tekama. Novo po svijetu Naša bojna mornarica. Dosadašnji broj momčadi kod naše ratne mornarice povisiti će se za ovu godinu za 1160 momaka. Do sada je broj momčadi iznašao 10.661, U zadnje četiri godine po- višen je broj za 4.000 momaka. Kroz slije- deće četiri godine povisiti će broj do 14.000, a potreba povišenja da je nastala uslijed dogradnja velikih brodova. Povišica plaće za momčad u austr. vojsci. Vojnička uprava namjerava povisiti plaću momčadi u cijeloj austro-ug. vojsci. Ponajprije će se provesti povišica prinosa za hranu i to 2 helera po doručku, a tijem plaća u opće, tako da će prosti vojtiik dobivati od sada 16, razvodnik 24, desetnik 36, a vodnik 48 helera dnevno. Žurba kod gradnje italijanskijeh brodova. Italijanska vlada vrlo žurno nastoji, da se gradnja dvaju dreadnoughtsa u brodogra- dilištu Ansaldo-Odero što prije dovrši. Ovi brodovi biće jedni od naj jačijeh megju boj- nijem italijanskijem brodovljem. (O našijem se pak dreadnougthsima slabo čuje, što više, još nije ustanovljena ni svota za gradnju, a kamo li gradnja započeta!) Tako lialija u pogledu brodovlja, ali je u pogledu kopne- ne vojske stavila se na štednju. Rimski list »Preparazione« javlja, da će radi štednje biti poslato na dopust 20,000 vojnika. Sastanak careva. Poslužbeni list »Rusija« donosi vijest ber- jedan |linske »Post«, da će se naskoro sastati ru- ski car Nikola sa carem Vilimom u Potsdamu. Ruski list izrazuje svoju radost nad tijem | sastankom, jer da ćeto biti »izraz prijateljstva, | koje od starih vremena veže Rusiju sa Nje- mačkom«. Sukobi na crnogorskoj megji. Kako carigradske novine javljaju, potužio se je turski poslanik ma Cetinju radi če. stijeh povrijeda turske megje. Crnogorska vlada uvažila je ovaj prosvjed, te je svrgnula pograničnoga povjerenika. Iz srbijanske skupštine. Odbori svijeh opozicijonalnijeh stranaka zaključili su nakon višednevnoga vijećanja, da stvore jednu zajedničku stranku. Glavne točke programa te stranke biti će opće iz- borno pravo i zahtjev, da se stvori gornja i donja kuća skupštine. Proglašenje sjedi- njenja obaviti će se na 30. o. mj. Državni proračun za godinu 1911., što ga je vlada podnijela skupštini, iskazuje dohodak od 120,212.582 dinara, a izdatci iznašaju dinara 122,482.032. Manjak da će se pokriti povi- šenjem izravnoga poreza i pristojba na bi- ljege. Novo ministarstvo u Grčkoj. Iz Atene javljaju, da je novi kabinet sa- stavljen ovako: Venizelos presjedništvo, rat i privremeno mornaricu; Repulis unutarnje poslove; Dimitrakopulos pravdu; Koronilas financije; Aleksandris nastavu ; Calergis vanj- ske poslove. Kralj je ovlastio Venizelosa, da u slučaju potrebe raspušti komoru. Nemiri u Persiji. Na očigled štete, što je trgovina trpi u- slijed neprekidnijeh nemira u južnoj Persiji, poslala je 'engleška vlada energičnu nolu persijskoj vladi, i uputila na to da će ma- stati ozbiljne posljedice, ako bi se uspo- stava reda preko mjere zategnula. iskazi za republiku u Španjolskoj. U Madridu je u nedjelju obdržavana o0- gromna skupština, kojoj je prisustvovalo do 20,000 ljudi. Skupština je obdržana nepri- javljeno. Masa se je nenadano sakupila oko spomenika Castrova, te je vogja socijalista obdržao govor, pozdravio Portugalsku re- publiku te izrekao nadu, da će doskora Portugalsku slijediti i Španija. Ogromna ma- sa burno mu je povlagjivala. Dogogjaji u Portugalskoj. Portugalska kraljevska obitelj za svoga boravka u Gibraltaru boravila je u guver- natorovoj palači i bila je čuvana od velikog broja stražara unaokolo palače. Prije odla- ska iz Gibraltara prisustvovala je cijela o- bitelj sv. Misi u kapeli iste palače, a po podne istug dana (u nedjelju) kraljica Ma- rija Pija rastavila se je od obitelji plačući, i ukrcala se na italijansku oklopnjaču »Re- gina Elena«, te otputovala u Speziu. Za tijem su izišli iz palače svrgnuti kralj Ma- nuel i njegova majka kraljica Amalija te in- fant. Pratio ih je guvernator, Kad se je kraljevska obitelj ukrcala na engleški bojni brod »Victoria and Albert«, na jarbor uz- dignuše portugalsku kraljevsku zastavu, a glazba zasvira kraljevsku portugalsku himnu. Pozdravilo ih je ogromno mnoštvo naroda. Manuel i njegova majka iskrcati će se u Portsmouthu, za tijem će otići u kaštel Wood Norton, koji je vlasništvo Orleanskog voj- vode. — Na želju engleške vlade kralj Ma- nuel neće davati nikakove političke izjave, ali da kao bivši kralj hoće da sam opiše dogogjaje, koji su se u Portugalu dogodili do njegovoga bijega, a u tome da_će mu pomagati kraljica Amalija. — U Lisabonu megju pučanstvom sada vlada velika uzbu- gjenost, jer da se je ustanovilo, na admiral Reis, vogja republikanskoga pokreta, nije počinio samoubijstvo, nego da su ga umo- rile kralju vijerne čete, — Pripravljaju de- kret o izgonu kraljevske porodice Bragan- za, a glede materijalnog položaja da će se ići bivšoj kraljevskoj porodici najspremnije u susret, te poštivati njena legitimna prava. — Lisabonski patrijarka izjavio je, da pri- staje uz republiku. — Poslanik Portugalske u Beču dao je svojoj vladi ostavku, jer da on neće služiti republici. Kolera. Zabrinjuje nas stanje u Hrvatskoj, kamo se unatoč strogim poduzetim mjerama ova strašna pošast sve to više rasprostranjuje, je u samom Osijeku do sada 5 no- š U i i #3 e H : i a i i s. € z| 38 s i E : i ša i ii s ži i si Bi : | i o Domaće vijesti. Hrvatski sabor u Zadru. U lil. sjednici govorili su zastupnici : Skurić o op- skrbi pitkom vodom sela Vitaljinu, o putu kroz Vitaljinu i o brzojavnom uredu u Ko- ločepu; Drinković o ošteti općini Vodice za neotvorenu pučku žensku školu; Prodan o usavršenju lučkih radnja u Zadru i o ce- sti na otoku Ugljanu; Mladinov o pošt.- brzojavnom uređu i o čatrnjama u Aržanu, o crkvama u Grohotama i Zagvozdu io mjerama opreznosti proti koleri u Imotskoj; Radić o štipendijama zaklade »Marko Ra- dić«; Šimunić o brzojavnoj stanici u Uglja- nima; Biankini o nepravednim rubačinama na Rabu, o putu stanice Volski DO u Ko- navlima i o glasinama ukinuća lučkog u- reda u Staromgradu; Tresić o nacrtu izbor- ne reforme, o brodogradilištu u Postirama, o luci u Sućurju, o pozivnicama na vojne vježbe i o neredima u trgov. školi u Splje- tu; Brajković glede uručivanja učiteljske plaće; Kunjašić o ustanovljenju škole u G. Vrućici; Dulibić o raspustu općine Makar- ske, o poreznom uredu u Tijesnu, o bijedi u općini Skradinskoj i o crkvi u Zatonu. Još su govorili i raspravljali Simić, Lupis, Katnić, Macchiedo i Bulat, — U IV. sje- dnici govorili su: Drinković o lukobranu u Prvić-Luci: Biankini o elementarniješh ne- srećama u Rudinama i Staromgradu i ost.; nadalje su govorili Prodan, Mladinov, Ku- njašić, Ziliotto, Dulibić i Bakotić. Na odno- sne im upite odgovarali su namjesnik Nardelli i mnamj. podpresjednik Tončić. — U V. sjednici: Skurić o presušenju konavoskog polja i o zdravoj poljodjelskoj obuci u Konavlima; još o raznijem lokalni- jem stvarima govoriše: Prodan, Drinković, Biankini, Vuković, Šimunić, Kunjašić, Ku- lišić, Salvi, Brajković, Dulibić, Trumbić, Krekić, Čingrija, Marović, Radić, Tresić, Mladinov, Kunjašić i Macchiedo. — U VI. sjednici na 18. ov. mj.: Prodan da vlada brzojavnim putem obustavi po Dalmaciji rubačinu radi poreza i globa, dok narod ne bude u mogućnosti, da što proda od ljetine i ost.- Skurić o župnoj crkvi u Či- lipima, o poštanskom omnibusu Dubrovnik- Cavtat i o slabijem putevima u općini Za- tonjskoj; još su govorili o drugijem pita- njima: Vuković, Biankini, Kunjašić, Radić, Tresić, Čingrija, Mladinov, Lupis, Smrkinić, Zilliotto, Bakotić, Trumbić, Dulibić, Tom- maseo, Mihaljević i Krekić. Presjednik za- ključi sjednicu u 2 sata po podne i ureče narednu (sedmu) za četvrtak 20. ov. mj. U ponedjelnik po podne Nj. Pr. g. na- mjesnik dao je prirediti sobet u počast nar. zastupnika. Bilo je 60 pozvanika: zastupni- ka i poglavica gragjanskih i vojnih vlasti. iz novinarstva. U Osijeku izlaziti će novi sedmični list »Samostalnost«, koji da će stajati na programu »ujedinjene sa- mostalne stranke«. Za vrijeme izbora da će izlaziti svaki dan. U Trstu skinuti njemački nat- pisi. Gradsko zastupstvo Trsta prisilnim je načinom činilo skinuti sve njemačke nat- pise. To je dobro, u koliko se tiče njem- štine, ali ne dozvoljavaju ni naše sloven- ske natpise, i ako su braća Sloveni u Tr- stu i te kako vrlo brojan i moćan faktor. Dobro bi bilo, da se u Trst izgledaju sve naše općine! Zapljene talijanačkih listova. »Dalmata« i »Risorgimento« bili su zapli- jenjeni radi prostačkih i infamnih napadaja na sudstvo zbog imenovanja našeg sugra- gjanina g. M. Obuljena, a »Risorgimento« u prostačluku je nadmašio i »Dalmatu«. Ovi napadaji najboljim su dokazom, da je g. Obuljen potpuno zaslužio imenovanje, da je vrijedan i značajnik, pa mu i mi na zasluženom promaknuću naj srdačnije če- Slavonski list u Bočđu počeli će izlaziti na 23. o. mj., na njemačkom jezi- ku. Zastupati će interese i prava slavenski - hih tionda s meso, 4 af MAME ro; i Hi š : ža Ti i f |