aii Piana iki i i i Br. 297 hrvatski spomen Hrvatskoj. Gorke isti- ne! Svoju poslanicu završuje sa dva vrlo aktualna ulomka. Mi ćemo ih evo do- nijeti u cjelosti : Takova i slična razmatranja ponukala su me na to, da sam u svoje vrijeme u zaštitu Hrvatske doista stavio ponudu. Dao sam na razmišljanje misao: Hrvatska neka plati za Bosnu i Hercegovinu odštetu Turskoj iz svojih vlastitih prihoda u iznosu od 52 milijuna; Hrvatska da će cjelokupnoj mo- narhiji i iz svojih prihoda namaknuti pro- jektirane tri »dretnaught« lagje za obranu obale. Ja sam se izjavio pripravnim doka- zati pred ozbiljnim i nepristranim forumom, da Hrvatska može ovakovim obvezama pu- tem amortizacionog zajma udovoljiti, a da tim ne treba ni najmanje zanemariti svoje kulturno i narodno gospodarstveno područje. To da već proizlazi djelomice iz exposč-a, što ga je g. 1904. tadašnji referent hrvatske regnikolarne deputacije, dr. Egersdorfer po- dastro našemu saboru. Tim lakše moći će Hrvatska to učiniti, ako se Bosna i Herce- govina te Dalmacija s hrvatskom Istrom sje- dini s materom zemljom, Hrvatskom, u smi- slu našega programa od g. 1894. Na žalost je taj projekt nastradao zbog rovarenja srpsko-hrvatske koalicije, koja je očito neprijateljski ustala proti aneksionoj politici; a ova koalicija i sada u svom naj- novijem programu doduše zagovara kao svoju težnju ujedinjenje zemalja, u kojima živu Hrvati i Srbi, ali nikako ne izjavljuje, da se to ima provesti u okviru monarhije. Nadalje je bila moja ponuda otklonjena i iz sličnih razloga, koji su navedeni u gor- njoj rješitbi ratnoga ministarstva, primijenje- nih dakako na financijalno polje. Napokon je došla po srijedi i moja teš- ka bolest, ali ja čvrsto ostajem kod toga, da ujedinjena i financijalno samostalna Hr- vatska u habsburškoj monarkiji može bez poteškoća ovo učiniti njoj a time i sebi te svima državnim djelovima njezinim. Daka- ko s današnjom politikom Hrvatske to ne ide. Istina, ban dr. pl. Tomašić hoće da sebi stvori stranku »jake kičme«, ali tu bi mo- rao on sam prvi dobrim primjerom prednja- čiti. Čini mi se pako, da je naprama srp- sko-hrvatskoj koaliciji kao trska na vjeru i da svom silom hoće da uništi našu stran- ku, koja je jedina »jake kičme«. Glavar zemlje ne može a da ne vidi o- kolnost, kako je za zdravu, snažnu političku tvorbu potrebno zdravo sjeme. Bez zdrava sjemena ne može biti zdrave tvorbe. Ot- kud bi on mogao pako uzeti to zdravo sje- me? On ga hoće crpiti iz postojeće nago- de s Ugarskom. Ali baš ova nagoda sa svo- jom više nego 40-godišnjom prošlošću i sa svojim djelovanjem jest živa zapreka stva- ranju takove stranke. Ova nagoda uči, da gotovo kroz po stoljeća nije na njezinom temelju mogla stvorena biti jaka oporbena stranka s dovoljnom otpornom snagom. Ko- mu ta činjenica nije dosta poučna, taj se u opće nikad ne će dati podučiti. Istina, Hrvatskoj treba ovakova stranka. Struja vremena i političkog razvitka to što više i zahtijeva. Čudan, zanimiv pojav baš sada se pokazuje na obzorju svijeta. Male- ne države dolaze do znamenitoga utjecaja. Prestale su biti »quantitč negligeable«: fa- ktorom, za koji se ne mari. Crna-Gora postade kraljevinom. Tako i Bugarska. Pače knez Ferdinand nastoji — a to je već i proglasio — da uspostavi sta- ro bugarsko carstvo! | Srbija slično teži naprijed. Rumunjska važi na zdjelicama a- lijansa kao važan čimbenik. Reći će se: to se sve moglo dogoditi samo milošću vele- vlasti! Ali ta milost jest u istinu državna potreba, jest osjećaj vlastite samoobrane i težnje za samoodržavanjem. Ta milost baca sjaj svoga svjetla samo onamo, gdje sjedi- šte sila zajamčuje jaki odjek. A čudne li ironije sudbine ! Svi su ovi pojavi izbili na javu s aneksionom politikom Bosne i Her- cegovine. Pa što imade Hrvatska od toga? Takovo središte sila jest i u Hrvatskoj : u njezinom geografskom položaju, u nje- zinom moru i u njezinim bogatim pomoćnim vrelima. Sada sve spava. No ovo središte sila dade se probuditi, iscrpiti. Financijalna samostalnost to omo- gućuje. Baš sada pokazuje čitava Europa, je važna financijalna samostalnost. Stvorimo ovo središte sila! Mi to možemo ustrajnošću, vjernošću i odanošću oživotvo- programa. Sve drugo dolazi F Politika nije samo umjetuost predvidjeti dogagjaje nego je još veća umjetnost: us- prkos postojećim silnim zaprekama i po- teškoćama unmaprediti opće dobro. Jest, za- preke su silne, ali dosljedna ih politika mo- že odstraniti. Ravno, visoko stablo pobu- gjuje u nama udivljenje, a drvo, koje se vjetrom i previjanjem na sve strane iznaka- zilo, može da zadovolji samo secesijonisti- čke i isisane moždane. Zato, moji mili izbornici i prijatelji, na- prijed u borbu za našu samostalnost | Dr. Josip Frank. Eto smo na svršetku godine a mnoga gospoda predbrojnici nijesu nam isplatili predbrojbu. Umoljamo najtoplije svu tu Gospodu, da nam izvole čim prije isplatiti koliko du- guju, jer listom ne možemo nikako naprijed, pošto je izdavanje skopča- no sa velikijem troškom. Vijesti iz naroda. Iz Trebinja. *) (Nova radnja u našoj crkvi). U našoj trebinjskoj crkvi sada imamo krstionicu sa- bevim krasno izragjenu. Kamenica krstionice bje darovana od g. Nika Srinčića, dubrov- čanina, a pokrovac, uz posve umjerenu is- platu, izragjen je od g. Vlaha Pate, drvo- djelca dubrovčanina, tako fino, izvrsno, u- prav majstorski, da mi trebinjski katolici dužni se nalazimo javno izjaviti svoje za- dovoljstvo i svoju pohvalu mu, i tim pre- poručiti njegovu radionicu u Dubrovniku upraviteljstvima ostalih crkava u našoj do- movini. — Katolik Trebinjac. * *) Pometnjom zakasnilo. Ur. Iz Župe. (Čitulja). 8 prošlu nedjelju ispustio je svoju plemenitu dušu Jako Politika, dugo- godišnji glavar na selu Bosanki. — Pošte- njačina od glave do pete bio je rijetki uzor današnjeg težaka, jer radišan kao mrav po- digao je svoju starinu gotovo do dobro- stanja; a sve je znao savladat sa svojom blagom a kratkom riječi; osvjedočen kršća- nin čuvao je ko najsvetiji amanet svoje do- maće vjerske običaje. — Njegov sprovod je dokazom, kako je bio ne samo u selu već i u gradu obljubljen, jer taj dan bila je ci- jela Bosauka ko u crno zavita, a otmenija gospoda gradska došla su da mu podadu zadnju počast kako je i zaslužio. Laka mu bila rodna gruda, a ucviljenoj obitelji neka bude utjeha, spomen što je ostavi u narodu. Iz Orebića. (Potrošno-obrtna zadruga). Davna po- treba okolišnog puka, jučer na 23. o. mj. oživotvorila se: osnovala se je »potrošno- obrtna zadruga«, te se je upisalo odmah 60 članova. I ako ružno vrijeme, odazvalo se je mnogo naroda, koji je za ovu usta- novu uprav oduševljen. Svakom srećom | Trpite li boli ? Reumatične, giht, trganje, glavobolju, zubne boli? Da li Vam je propuh ili nahlada naškodila? Pokušajte jednom ozdravlju- jući, umirujući i jačajući Fellerov fluid sa m. nElsafluid“. Taj je u istinu dobar! To nije sa- mo reklama! Pokusni tucet stoji 5 kruna fran- ko. Proizvoditelj samo ljekarnik Feller u Stubi- ci, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Domaće vijesti. Kako čemo uništiti analfahe- tizam. Primamo od našeg sugragjanina g. Marcela Kolina i rado uvršćujemo: Pod ovim naslovom sam naumio tiskati radnju, u koju svrhu sam se obratio svoj P. N. Gospodi načelnicima sa slijedećim pismom: Velecijenjeni Gospodine Načelniče! Da se doskoči ljutoj nevolji, koja odavna tišti naš narod u pogledu analfabetizma, naumio sam izdati knjigu pod naslovom: »Kako ćemo uništiti analfabetizam u Dalmaciji«, Pošto su moje financijalne prilike veoma slabe ne usugjujem se uzeti tisak na svoj vlastiti trošak, stoga se obraćam Vama molbom, da biste mi udijelili jednu pripomoć iz općin- skih srestava nek budem uzmogao pome- nutu knjigu izdati. Poslije nego stvar bude tiskana dostaviti ću Vam uekoliko istisaka, e da se odužim Vašoj plemenitosti o kojoj ne sumljam. i Knjiga će se dijeliti na dva dijela. U pr- vom će se govoriti, kako ćemo na najlakši način izliječiti onu rak-ranu, koja nas o- davna tišti, naime analfabetizam. U drugom dijelu će se podati glavni početni naputci u podučavanju analfabeta, a k tome će biti zabilježene i nekoje mane, kojih će se na- stavnik čuvati pri početnom obučavanju i- Uz živu nadu, da se ne ćete oglušiti o- voj mojoj molbi, te da ćete mi priteći što Lobilnijom potporom, se na ovo PRAVA CRVENA HRVATSKA humanitarno poduzeće, koje potiče iz čiste ljubavi i iskrenosti napram narodu, unapri- jed zahvaljuje i blagodari — Sinj, 21/10. 1910 — Marcel Kolin, učitelj. I mi s naše strane stavljamo na srce go- spodi načelnicima, da bi se do jednoga i što bolje odazvali ovom humanom pozivu, jer će tijem omogućiti da bude i što viša naklada, pa da se neukom siromašnom puku badava dade, a na to ih veže i rodoljubna dužnost prema svome narodu; pak ne sa- mo načelnici, već se nadamo da će i naše imućnije ustanove u pokrajini rado dopri- nijeti svoj obol u ovu prosvjetnu svrhu, a uvjereni smo da će požrtvovni g. pisac u- ložiti sve sile, da knjiga bude što moguće bolje odgovarati svojoj svrsi. Odvjetnička pisarna u Trstu. avlja nam g. Dr. Ljubomir Tomašić, da je otvorio u Trstu svoju hrvatsku odvjetničku pisarnu (Via della Sanita br. 3, I. kat). [m Od 1500 bolesti, koje su opisane u medi- cinskim knjigama, skoro sve nastaju, kako Dr. Paulson kaže, od malih povrijeda prirodnih za- kona, kojim svim zla dijeta prednjači. One tako slabe funkciju probavljanja da hranjenje i zdrava promjena jela šteti se te najrazličitije često ve- oma žestoke bolesti mogu nastati. Za ove stvari najprvo je potreba, za uregjenje, napetost i oja- čanje probave poskrbiti se. Za ovo veoma je izvrsni preparat Dr. Rosa balsam za želudac iz apoteke B. Fragnera, c. k. dvorskog dobavljača u Pragu. On se može nabaviti i u mjesnim apo- tekama. Novo po svijetu Pregovori Čeha i Nijemaca. U utornik na 25. ov. mj. bili su u Pra- gu povjerljivi pregovori izmegju Čeha, Ni- jemaca i veleposjednika. Istodobno je bio sastanak mladočeha i českih radikala. Ra- dikali naglasiše, da je prošlo vrijeme, u ko- je je povjerenstvo imalo svršiti svoj rad i da se česki sabor mora bezuvjetno sazvati. Glede uregjenja jezičnog pitanja u Pragu česki se radikali oštro protive predlogu po- vjerenstva, te su odlučili protiv toga pro- svjedovati. Austro-Srpski ranični spor. Iz Beograda javljaju: Članovi stare srpsko- austrijske drinske komisije, koji su radili neko vrijeme na odregjivanju drinske gra- nice, pa rad prošle jeseni završili, ne uči- nivši ništa, sastati će se ovo dana ponovno. Nesreće u Italiji. U subotu i nedjelju nad Napuljem bio se spuštio strašan prolom oblaka, koji je s Vezuva sprao čitavu rijeku mulja od pe- pela, te je nanijelo ogromne štete poljima i cestama. U mjestu Cedari pak srušilo je sve kuće, te je do 200 ljudi poginulo, ta- ko da je nekoliko ulica pokriveno mrtvaci- ma. U Minori i u Maiori ima mnogo mr- tvih. U Torre de Grasso porušilo je 19 ku- ća a 15 ljudi ubilo. Groznog li zaista sta- nja, pak uz sve ove nesreće još i kolera! Kolera. Ova strašna zaraza gdje god se pojavila ne jenjava nego se sve to više širi, pa ta- ko i po Hrvatskoj. Vlada je grad Osijek i okoliš proglasila zaraženim azijatskom ko- lerom, te su sve škole zatvorene na neiz- vjesno vrijeme. Od 10. do 25. ov. mj. u O- sijeku je oboljela 21 osoba, a 15 ih je umr- o, pa sada opet dolaze vijesti o novim slu- čajevima, tako da je Vlada upravila grad- skom poglavarstvu i oblastima u Osijeku oštar otpis, koje drži odgovornim za tako jako širenje kolere. Iz straha pred kolerom mnogo se je obitelji iselilo. Još su se novi slučajevi pojavili u Vukovaru, Grka (kotar Morović), Sv. G urgju (kotar D. Miholjac), Bršadinu, Reftali, Belišću, Dobanovcima (kraj Zemuna) i t. d. — U Madžarskoj je oš i gore, a tamo, ko što je poznato, vlasti još manje paze na nuždne mjere, a još se osim svega toga nastoje i zabašurivati vijesti o novim slučajevima u Madžarskoj, jer valjda samo neka nije štete madžarsko trgovini, a kolera neka hara! — Ni u ltalij ak ne jenjava, ali se barem ondje ne za- ašuruju vijesti o novim slučajevima. — U toliko pak nas najviše zanima, što je Trst proglašen prostim od kolere. Izbori u Hrvatskoj. Dan se izbora približio sa nas ljima i zastrašivanjem. U Senju nam raspuštaju gradsko zastupstvo, kandidata našega Plev- nika u tamnicu zatvaraju, a proti Dru. Bo- šnjaku i Dru. Milobaru istragu vode. Tako se radi u Hrvatskoj! Tako rade Tomašići i Khueni po staroj praksi! Ipak je uspjeh povoljan. Evo stiglih vijesti: Brod: Prebeg pobijedio. Zagreb, 28/X, Peršić u trećem kotaru ljosnuo ; pobjeda pravaša Hrustića sjajna. uševljenje neopisivo. Zagreb, 28/X. Koliko je do sad poznato, izabrano je 17 Jii. Koiijede e nove vijesti. Ima nekoliko užih izbora. Rezulta- tom zad ovoljni, silno nasilje i bezako- nje. Bog i Hrva 28/X. Rezultati: Pravaši 17, Koa- licija Milinovci 6, Tomašić u prvom kotaru prodro, i još neki Tomaš , su. tra uži izbori. Drugi put kad budu poznati tačno rezul. tati, opširnije ćemo se osvrnuti. Gradska kronika. Promaknuće vojnog zapovje- dnika. Nj. Pr. F.M.L. Karlo Fanta, za- povjednik XVI. vojnog zbora u Dubrovni- ku, imenovan je Feldzeugmeisterom, pa su mu slijedila čestitanja sa strane poglavica vojnih i civilnih vlasti. Ostaje na dosada- šnjem svom mjestu. Imenovanje. Naš sugragjanin g. Hen- tik Mandolfo, kapetan c. k. »Carskih stre- ljača« u Riva (Tirolskoj), imenovan je ma- jorom. Čestitamo ! Pir. Danas će se vjenčati u Trstu naš sugragjanin g. Dr. Nikša pl. Ghetaldi, op- ćinski tajnik, sa gcom, Meri Gergomilla, dubrovkinjom, kćerkom glavnog agenta Au- str. Lloyda u Carigradu. Čestitamo ! Dominikanski redodržavnik. Naš sugragjanin a vrijedni Dominikanac O. Lektor Fra Markolin Knego imenovan je Dominikanskim dalmatinskim redodržavni- kom. Čestitamo ! Zabava s plesom na dan sv. Cecilije. Javlja nam Uprava Hrv. Pjev. Društva »Gundulić«, da uamjerava na 27. Novembra o. g. prigodom pokroviteljice glazbe sv. Cecilije, prirediti zabavu s ple- som u blagohotno ustupljenim prostorijama »Hrvatske Radničke Zadruge«. U tu svrhu već se izabrao odbor, te je nade da će i ova zabava dobro uspjeti, kao i dosada- šnje. Raspored zabave biti će naknadno ja- vljen. Pozivi će se do koji dan razaslati. Ispit. G. Josip Dimović položio je pr- vi drž. ispit s odličnim uspjehom, a ne ka- ko je bilo javljeno. Čitulja. U ponedjelnik preminuo je u 78.0j godini g. Jako Kulišić pok. Mata, naj- stariji dubrovački majstor-zidir. Pokoj mu vječni ! Iz društva ,,Starčević“5, Pozivlju se gospoda članovi omladinskog društva »Starčević« dne 5. doj. mj. na 7/2 sati u blagohotno ustupljene prostorije »Hrv. Rad. Zadruge« na poučno predavanje. Uprava. Promaknuća u vojsci. U mje- snoj posadi nekoliko ih je promaknuto, pa je i major Domobranstva u Gružu g. Liszt imenovan podpukovnikom. Zvonik. Koliko prosvjeda, molba, pi- sanije da se nadogradi onaj porušeni ko- mad našeg Zvonika, pak po običaju sve zaspalo, tako da se osim nas niko više i ne sieća našeg nekadašnjeg lijepog Zvoni- ka, već onako porušen i nagrgjen izgleda ko kakova stara napuštena kula na ulazu koje zabitne turske varoši! A ma kako su naša gospoda »zauzetna«: glasoviti zvonik sv. Marka u Mlecima srušio se je, pa su ga na novo sagradili, sve tačno kako je i bio, i radnja je davno dovršena, a mi eto moramo da i pri svrsi godine 1910 drma- mo našu »požrtvovnu« gospodu, i da pitamo: što misle? Možda pak Visoka mi- sli, da će se sam podignuti, izrašćeti, kO n. pr. djetešcu zub? Zar joj je onakova gr- desija — na monumentalnoj radnji! —- od časti? ... Ali ako neće Visoka da ništa dru- go nego svoju dužnost izvrši, maknimo se mi, svi gragjani bez razlike, pa da se pri- nosi sakupljaju, a do naše je Općine da to pokrene! Vrijeme je, da se prčnemo! Tim više pak što je već u tu svrhu g. Dr. Jor- dan darovao, ako se ne varamo, dvije hi- ljade kruna, a on je stranac, pa kako se ne bi odazvali mi dubrovčani ! Dakle, na posao, jer ne možemo živjeti još stotinjak godina pa da čekamo Visoku! Otkriveni vrlo važni doku. menti u našem arkivu. Više se- dmica boravili su u našem gradu kustos bosansko-hercegovačkog zem. muzeja Dr. Ćiro Truhelka i činovnik muzeja Dr. Vla- dimir Ćorović, da prouče naš toliko po zna- ti i bogati arhiv. O njihovom proučavanju donašaju razni listovi ovo: Uspjeh njiho- vog proučavanja biti će od velike vrijedno- sti za historiju Balkana. Iz Sarajeva naime javljaju da je Dru. Truhelki uspjelo prona- ći vrlo važne historijske dokumente, za ko- je do sada nije niko znao, pa tako i nijesu opaženi od mnogobrojnih učenjaka, koji su naš arkiv proučavali. Dr, Truhelka je na- šao okolo stotinu dokumenata, koji p6tjeću od sultanskih t. zv. slavenskih uređa. Po- znato je, da su mnogi otomanski vladari i vezir upotrebljavali hrvatski jezik u diplo- matskoj službi. Otkriveni dokumenti uni- jeti će mnogo svijetla u balkansku histo- riju XV. i XVI. stoljeća, odnosno od Mu- rata Ill. do Sulejmana Velikoga i opsade Beča god. 1529. Kako su ti dokumenti bili važni za tadašnju politiku, vidi se najviše. i po tome, što su gotovo svi provigjeni sa |sultanskim tugrama (znakom, potpisima). G. Truhelka će ove dokumente u najsko- rije vrijeme objelodaniti u »Glasniku zem, muzeja« te nema sumnje, da će naučni svi- jet iz njih crpiti obilne koristi. God. Vi, Mahnito jurenje automobilom. U utornik na 25 ov. mj. na 3 a ure po podne jedan veliki automobil tako je uprav mahnito jurio s Ploča putem od Gruža, da je bila prava strahoća po kočijaše i prola- znike; šofer se na svu veliku opasnost po prolaznike nije ni najmanje osvrćao, pak niti je na zavojima ceste trubljom davao znakove. Prolaznici su morali skakati pod put, a i dvije kočije niz Pile morale su svom hitrinom dati se nad rub puta, samo da se spase. Svemu smo tome svjedoci. Na takav je mahniti način jurio, da se što slična ni- kada nije vidjelo, jer toga nijesu kadri naši mjesni automobilisti zbog opreznosti prema prolaznicima pa i radi poznate svoje pristojnosti, Čiji je automobil ne znamo, a u njemu su bile dvije osobe, pa radi mahnitog jurenja samo smo mogli prepoznati jednog vojničkog kapetana (po svoj prilici vojni li- ječnik), ali nadležnoj je vlasti vržo lasno doznati čiji je automobil (sav u ćaklu) i ko je u njemu bio. Niti na Boninovu, gdje je nadasve sada zbog radnje naj pogibelj- niji prolaz, šofer nije dao znak trubljom, da je zaista čudo kako nije koji od pro- laznika životom nastradao. Zakon glede br- zine i davanja znakova u zadnjem smo broju donijeli, pa se nadamo da će biti zasluže- no pedepsani. Kako Jakobu tako svakomu ! Hrv. Dilet. Tamburaški Zbor. Umoljavaju se gospoda tamburaši, da izvo- le doći na kušnje dne 4. doj. mj. na 8 ura u večer, pošto će i maš zbor sudjelovati »Gundulićevoj« zabavi na sv. Ceciliju. U- prava. Sv. Krispin. U utornik na 25. o. mj. bio je sv. Krispin, pokrovitelj crevljara i papučara. Od davnih davnina mjesni su crevljari i papučari taj dan dostojno slavili, i uoči dana svečanosti obašlo bi njihovo bratstvo sa crkvenim barjakom uz glazbu okolo grada, a ove godine i to se je po- metnulo ! Teške nesreće. U subotu je u mje- snoj bonici preminuo mladić Nikola Palun- čić, iz Babinapolja na Mljetu, gdje se je nehoteć ranio puškom u ruku, pa uslijed otrovanja krvi u malo ura preminuo. — U subotu po podne pošao mladić Rešetar u Čilipima u lov sa dvocijevkom; ispali je- dan hitac pa ode da napuni, na što oma- kne se »konjić« i ispali, pa mu se sva zrna sasu kroz grlo u glavu, da se je odmah mrtav srušio. Laka im zemlja, a ucvijelje- nim naše iskreno saučešće. Utopila se u gustijernu. Nazad ne vele vremena došao je ovdje iz Kotora, kamo je profesor ć. k. gimnazija, naš su- gragjanin g. Dr. Pero Kolendić, sa svo- jom mladom suprugom, ggjom. Jozicom rogjenom Skrivanić. Ona je ostala kod svog strica, financ. komesara g. Bobana, jer on otišao u Beč da položi profesorski ispit. Nazad dvaestak dana ovdje je porodila zdra- vo, prvo dijete. Kad jučer u jutro opaziše uku- ćani, da je nema, negdje otišla bez traga. Tiažili ju svuda, hodili, propitivali se, da li ju je gdjegod ko opazio, ali uzalud. Na- kon svega toga pogjoše da će zaviriti u gustijernu pred kućom, i imadoše što vi- djeti: mrtva, utopljena. Mrtvo tijelo pone- soše u mrtvačnicu na grobište. Imala je 25 godina, a rodom je iz Omiša. Bila je dobra, mirna, sasvim čedna. (Ima strica i na Senjskoj Rijeci, O. Skrivanića, starješina O.,O. Kapucina.) Prije nego se je bacila u gustijernu, popila je po boćice neke otrovi, što se je poznalo i po opeklinama na usnami. Bog joj prostio, a gorko ožalošćenim naša iskrena sućut. Umrla uslijed opeklina. Gei. Amaliji Malošević u Cavtatu prevali se u ruci petrolejska svijeća, te ju petrolje poli- je po odjeći, da je na čas sva bila u pla- menu, pa se onijesviještena sruši. Osam je dana bolovala u strašnim imukama, da su joj sa tijela komadi izgorjenog mesa otpa- dali. U nedjelju je dušu ispustila. Imala je oko 50 godina. U utornik joj je bio u Cav- tatu priregjen lijep pogreb. Pokoj joj vječni! pUt1, što je dosadno o... .% Ova. kove su se često slušale tužbe u večer po gradu, pri dugoj i napokon dosadnoj še- tnji, jer općinstvo nije imalo gdje da se li- jepo i ugodno zabavi; ali otkada su po- čele kinematografske prestave u Bondinom Kazalištu, gornjih se tužaba više ne čuje, pošto svak upravo hrli u kazalište, da vidi