aii Piana iki

 

 

i
i
i

 

Br. 297

hrvatski spomen Hrvatskoj. Gorke isti-
ne!

Svoju poslanicu završuje sa dva vrlo
aktualna ulomka. Mi ćemo ih evo do-
nijeti u cjelosti :

Takova i slična razmatranja ponukala su
me na to, da sam u svoje vrijeme u zaštitu
Hrvatske doista stavio ponudu. Dao sam
na razmišljanje misao: Hrvatska neka plati
za Bosnu i Hercegovinu odštetu Turskoj
iz svojih vlastitih prihoda u iznosu od 52
milijuna; Hrvatska da će cjelokupnoj mo-
narhiji i iz svojih prihoda namaknuti pro-
jektirane tri »dretnaught« lagje za obranu
obale. Ja sam se izjavio pripravnim doka-
zati pred ozbiljnim i nepristranim forumom,
da Hrvatska može ovakovim obvezama pu-
tem amortizacionog zajma udovoljiti, a da
tim ne treba ni najmanje zanemariti svoje
kulturno i narodno gospodarstveno područje.
To da već proizlazi djelomice iz exposč-a,
što ga je g. 1904. tadašnji referent hrvatske
regnikolarne deputacije, dr. Egersdorfer po-
dastro našemu saboru. Tim lakše moći će
Hrvatska to učiniti, ako se Bosna i Herce-
govina te Dalmacija s hrvatskom Istrom sje-
dini s materom zemljom, Hrvatskom, u smi-
slu našega programa od g. 1894.

Na žalost je taj projekt nastradao zbog
rovarenja srpsko-hrvatske koalicije, koja je
očito neprijateljski ustala proti aneksionoj
politici; a ova koalicija i sada u svom naj-
novijem programu doduše zagovara kao svoju
težnju ujedinjenje zemalja, u kojima živu
Hrvati i Srbi, ali nikako ne izjavljuje, da
se to ima provesti u okviru monarhije.

Nadalje je bila moja ponuda otklonjena
i iz sličnih razloga, koji su navedeni u gor-
njoj rješitbi ratnoga ministarstva, primijenje-
nih dakako na financijalno polje.

Napokon je došla po srijedi i moja teš-
ka bolest, ali ja čvrsto ostajem kod toga,
da ujedinjena i financijalno samostalna Hr-
vatska u habsburškoj monarkiji može bez
poteškoća ovo učiniti njoj a time i sebi te
svima državnim djelovima njezinim. Daka-
ko s današnjom politikom Hrvatske to ne
ide.

Istina, ban dr. pl. Tomašić hoće da sebi
stvori stranku »jake kičme«, ali tu bi mo-
rao on sam prvi dobrim primjerom prednja-
čiti. Čini mi se pako, da je naprama srp-
sko-hrvatskoj koaliciji kao trska na vjeru i
da svom silom hoće da uništi našu stran-
ku, koja je jedina »jake kičme«.

Glavar zemlje ne može a da ne vidi o-
kolnost, kako je za zdravu, snažnu političku
tvorbu potrebno zdravo sjeme. Bez zdrava
sjemena ne može biti zdrave tvorbe. Ot-
kud bi on mogao pako uzeti to zdravo sje-
me? On ga hoće crpiti iz postojeće nago-
de s Ugarskom. Ali baš ova nagoda sa svo-
jom više nego 40-godišnjom prošlošću i sa
svojim djelovanjem jest živa zapreka stva-
ranju takove stranke. Ova nagoda uči, da
gotovo kroz po stoljeća nije na njezinom
temelju mogla stvorena biti jaka oporbena
stranka s dovoljnom otpornom snagom. Ko-
mu ta činjenica nije dosta poučna, taj se
u opće nikad ne će dati podučiti.

Istina, Hrvatskoj treba ovakova stranka.
Struja vremena i političkog razvitka to što
više i zahtijeva. Čudan, zanimiv pojav baš
sada se pokazuje na obzorju svijeta. Male-
ne države dolaze do znamenitoga utjecaja.
Prestale su biti »quantitč negligeable«: fa-
ktorom, za koji se ne mari.

Crna-Gora postade kraljevinom. Tako i
Bugarska. Pače knez Ferdinand nastoji —
a to je već i proglasio — da uspostavi sta-
ro bugarsko carstvo! | Srbija slično teži
naprijed. Rumunjska važi na zdjelicama a-
lijansa kao važan čimbenik. Reći će se: to
se sve moglo dogoditi samo milošću vele-
vlasti! Ali ta milost jest u istinu državna
potreba, jest osjećaj vlastite samoobrane i
težnje za samoodržavanjem. Ta milost baca
sjaj svoga svjetla samo onamo, gdje sjedi-
šte sila zajamčuje jaki odjek. A čudne li
ironije sudbine ! Svi su ovi pojavi izbili na
javu s aneksionom politikom Bosne i Her-
cegovine. Pa što imade Hrvatska od toga?

Takovo središte sila jest i u Hrvatskoj :
u njezinom geografskom položaju, u nje-
zinom moru i u njezinim bogatim pomoćnim
vrelima. Sada sve spava.

No ovo središte sila dade se probuditi,

iscrpiti. Financijalna samostalnost to omo-
gućuje. Baš sada pokazuje čitava Europa,
je važna financijalna samostalnost.
Stvorimo ovo središte sila! Mi to možemo
ustrajnošću, vjernošću i odanošću oživotvo-
programa. Sve drugo dolazi

F

 

Politika nije samo umjetuost predvidjeti
dogagjaje nego je još veća umjetnost: us-
prkos postojećim silnim zaprekama i po-
teškoćama unmaprediti opće dobro. Jest, za-
preke su silne, ali dosljedna ih politika mo-
že odstraniti. Ravno, visoko stablo pobu-
gjuje u nama udivljenje, a drvo, koje se
vjetrom i previjanjem na sve strane iznaka-
zilo, može da zadovolji samo secesijonisti-
čke i isisane moždane.

Zato, moji mili izbornici i prijatelji, na-
prijed u borbu za našu samostalnost |

Dr. Josip Frank.

Eto smo na svršetku godine a
mnoga gospoda predbrojnici nijesu
nam isplatili predbrojbu. Umoljamo
najtoplije svu tu Gospodu, da nam
izvole čim prije isplatiti koliko du-
guju, jer listom ne možemo nikako
naprijed, pošto je izdavanje skopča-
no sa velikijem troškom.

Vijesti iz naroda.

Iz Trebinja. *)

(Nova radnja u našoj crkvi). U našoj
trebinjskoj crkvi sada imamo krstionicu sa-
bevim krasno izragjenu. Kamenica krstionice
bje darovana od g. Nika Srinčića, dubrov-
čanina, a pokrovac, uz posve umjerenu is-
platu, izragjen je od g. Vlaha Pate, drvo-
djelca dubrovčanina, tako fino, izvrsno, u-
prav majstorski, da mi trebinjski katolici
dužni se nalazimo javno izjaviti svoje za-
dovoljstvo i svoju pohvalu mu, i tim  pre-
poručiti njegovu radionicu u Dubrovniku
upraviteljstvima ostalih crkava u našoj do-
movini. — Katolik Trebinjac.
* *) Pometnjom zakasnilo. Ur.

Iz Župe.

(Čitulja). 8 prošlu nedjelju ispustio je
svoju plemenitu dušu Jako Politika, dugo-
godišnji glavar na selu Bosanki. — Pošte-
njačina od glave do pete bio je rijetki uzor
današnjeg težaka, jer radišan kao mrav po-
digao je svoju starinu gotovo do dobro-
stanja; a sve je znao savladat sa svojom
blagom a kratkom riječi; osvjedočen kršća-
nin čuvao je ko najsvetiji amanet svoje do-
maće vjerske običaje. — Njegov sprovod je
dokazom, kako je bio ne samo u selu već
i u gradu obljubljen, jer taj dan bila je ci-
jela Bosauka ko u crno zavita, a otmenija
gospoda gradska došla su da mu podadu
zadnju počast kako je i zaslužio. Laka mu
bila rodna gruda, a ucviljenoj obitelji neka
bude utjeha, spomen što je ostavi u narodu.

Iz Orebića.
(Potrošno-obrtna zadruga). Davna po-
treba okolišnog puka, jučer na 23. o. mj.
oživotvorila se: osnovala se je »potrošno-
obrtna zadruga«, te se je upisalo odmah
60 članova. I ako ružno vrijeme, odazvalo
se je mnogo naroda, koji je za ovu usta-

novu uprav oduševljen. Svakom srećom |

 

Trpite li boli ? Reumatične, giht, trganje,
glavobolju, zubne boli? Da li Vam je propuh ili
nahlada naškodila? Pokušajte jednom ozdravlju-
jući, umirujući i jačajući Fellerov fluid sa m.
nElsafluid“. Taj je u istinu dobar! To nije sa-
mo reklama! Pokusni tucet stoji 5 kruna fran-
ko. Proizvoditelj samo ljekarnik Feller u Stubi-
ci, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska).

 

Domaće vijesti.

Kako čemo uništiti analfahe-
tizam. Primamo od našeg sugragjanina
g. Marcela Kolina i rado uvršćujemo: Pod
ovim naslovom sam naumio tiskati radnju,
u koju svrhu sam se obratio svoj P. N.
Gospodi načelnicima sa slijedećim pismom:
Velecijenjeni Gospodine Načelniče! Da se
doskoči ljutoj nevolji, koja odavna tišti naš
narod u pogledu analfabetizma, naumio sam
izdati knjigu pod naslovom: »Kako ćemo
uništiti analfabetizam u Dalmaciji«, Pošto
su moje financijalne prilike veoma slabe ne
usugjujem se uzeti tisak na svoj vlastiti
trošak, stoga se obraćam Vama molbom, da
biste mi udijelili jednu pripomoć iz općin-
skih srestava nek budem uzmogao pome-
nutu knjigu izdati. Poslije nego stvar bude
tiskana dostaviti ću Vam uekoliko istisaka,
e da se odužim Vašoj plemenitosti o kojoj
ne sumljam. i

Knjiga će se dijeliti na dva dijela. U pr-
vom će se govoriti, kako ćemo na najlakši
način izliječiti onu rak-ranu, koja nas o-
davna tišti, naime analfabetizam. U drugom
dijelu će se podati glavni početni naputci
u podučavanju analfabeta, a k tome će biti
zabilježene i nekoje mane, kojih će se na-
stavnik čuvati pri početnom obučavanju i-

Uz živu nadu, da se ne ćete oglušiti o-

 

voj mojoj molbi, te da ćete mi priteći što
Lobilnijom potporom,

se na ovo

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

humanitarno poduzeće, koje potiče iz čiste
ljubavi i iskrenosti napram narodu, unapri-
jed zahvaljuje i blagodari — Sinj, 21/10.
1910 — Marcel Kolin, učitelj.

I mi s naše strane stavljamo na srce go-
spodi načelnicima, da bi se do jednoga i
što bolje odazvali ovom humanom pozivu,
jer će tijem omogućiti da bude i što viša
naklada, pa da se neukom siromašnom puku
badava dade, a na to ih veže i rodoljubna
dužnost prema svome narodu; pak ne sa-
mo načelnici, već se nadamo da će i naše
imućnije ustanove u pokrajini rado dopri-
nijeti svoj obol u ovu prosvjetnu svrhu, a
uvjereni smo da će požrtvovni g. pisac u-
ložiti sve sile, da knjiga bude što moguće
bolje odgovarati svojoj svrsi.

Odvjetnička pisarna u Trstu.
avlja nam g. Dr. Ljubomir Tomašić, da je
otvorio u Trstu svoju hrvatsku odvjetničku
pisarnu (Via della Sanita br. 3, I. kat).

 

[m

 

Od 1500 bolesti, koje su opisane u medi-
cinskim knjigama, skoro sve nastaju, kako Dr.
Paulson kaže, od malih povrijeda prirodnih za-
kona, kojim svim zla dijeta prednjači. One tako
slabe funkciju probavljanja da hranjenje i zdrava
promjena jela šteti se te najrazličitije često ve-
oma žestoke bolesti mogu nastati. Za ove stvari
najprvo je potreba, za uregjenje, napetost i oja-
čanje probave poskrbiti se. Za ovo veoma je
izvrsni preparat Dr. Rosa balsam za želudac iz
apoteke B. Fragnera, c. k. dvorskog dobavljača
u Pragu. On se može nabaviti i u mjesnim apo-
tekama.

 

Novo po svijetu

Pregovori Čeha i Nijemaca.

U utornik na 25. ov. mj. bili su u Pra-
gu povjerljivi pregovori izmegju Čeha, Ni-
jemaca i veleposjednika. Istodobno je bio
sastanak mladočeha i českih radikala. Ra-
dikali naglasiše, da je prošlo vrijeme, u ko-
je je povjerenstvo imalo svršiti svoj rad i
da se česki sabor mora bezuvjetno sazvati.
Glede uregjenja jezičnog pitanja u Pragu
česki se radikali oštro protive predlogu po-
vjerenstva, te su odlučili protiv toga pro-

svjedovati.
Austro-Srpski ranični spor.
Iz Beograda javljaju: Članovi stare srpsko-

austrijske drinske komisije, koji su radili

neko vrijeme na odregjivanju drinske gra-

nice, pa rad prošle jeseni završili, ne uči-

nivši ništa, sastati će se ovo dana ponovno.
Nesreće u Italiji.

U subotu i nedjelju nad Napuljem bio
se spuštio strašan prolom oblaka, koji je
s Vezuva sprao čitavu rijeku mulja od pe-
pela, te je nanijelo ogromne štete poljima
i cestama. U mjestu Cedari pak srušilo je
sve kuće, te je do 200 ljudi poginulo, ta-
ko da je nekoliko ulica pokriveno mrtvaci-
ma. U Minori i u Maiori ima mnogo mr-
tvih. U Torre de Grasso porušilo je 19 ku-
ća a 15 ljudi ubilo. Groznog li zaista sta-
nja, pak uz sve ove nesreće još i kolera!

Kolera.

Ova strašna zaraza gdje god se pojavila
ne jenjava nego se sve to više širi, pa ta-
ko i po Hrvatskoj. Vlada je grad Osijek i
okoliš proglasila zaraženim azijatskom ko-
lerom, te su sve škole zatvorene na neiz-
vjesno vrijeme. Od 10. do 25. ov. mj. u O-
sijeku je oboljela 21 osoba, a 15 ih je umr-
o, pa sada opet dolaze vijesti o novim slu-
čajevima, tako da je Vlada upravila grad-
skom poglavarstvu i oblastima u Osijeku
oštar otpis, koje drži odgovornim za tako
jako širenje kolere. Iz straha pred kolerom
mnogo se je obitelji iselilo. Još su se novi
slučajevi pojavili u Vukovaru, Grka (kotar
Morović), Sv. G urgju (kotar D. Miholjac),
Bršadinu, Reftali, Belišću, Dobanovcima
(kraj Zemuna) i t. d. — U Madžarskoj je
oš i gore, a tamo, ko što je poznato, vlasti

još manje paze na nuždne mjere, a još
se osim svega toga nastoje i zabašurivati
vijesti o novim slučajevima u Madžarskoj,
jer valjda samo neka nije štete madžarsko
trgovini, a kolera neka hara! — Ni u ltalij

ak ne jenjava, ali se barem ondje ne za-

ašuruju vijesti o novim slučajevima. — U
toliko pak nas najviše zanima, što je Trst
proglašen prostim od kolere.

Izbori u Hrvatskoj.

Dan se izbora približio sa nas ljima i
zastrašivanjem. U Senju nam  raspuštaju
gradsko zastupstvo, kandidata našega Plev-
nika u tamnicu zatvaraju, a proti Dru. Bo-
šnjaku i Dru. Milobaru istragu vode. Tako
se radi u Hrvatskoj! Tako rade Tomašići i
Khueni po staroj praksi!

Ipak je uspjeh povoljan.

Evo stiglih vijesti:

Brod: Prebeg pobijedio.

Zagreb, 28/X, Peršić u trećem kotaru
ljosnuo ; pobjeda pravaša Hrustića sjajna.

uševljenje neopisivo.

 

Zagreb, 28/X. Koliko je do sad poznato,
izabrano je 17 Jii. Koiijede e nove
vijesti. Ima nekoliko užih izbora. Rezulta-
tom zad ovoljni, silno nasilje i bezako-

nje. Bog i Hrva
28/X. Rezultati: Pravaši 17, Koa-
licija Milinovci 6, Tomašić u prvom
kotaru prodro, i još neki Tomaš , su.
tra uži izbori.
Drugi put kad budu poznati tačno rezul.

tati, opširnije ćemo se osvrnuti.

 

Gradska kronika.

Promaknuće vojnog zapovje-
dnika. Nj. Pr. F.M.L. Karlo Fanta, za-
povjednik XVI. vojnog zbora u Dubrovni-
ku, imenovan je Feldzeugmeisterom, pa su
mu slijedila čestitanja sa strane poglavica
vojnih i civilnih vlasti. Ostaje na dosada-
šnjem svom mjestu.

Imenovanje. Naš sugragjanin g. Hen-
tik Mandolfo, kapetan c. k. »Carskih stre-
ljača« u Riva (Tirolskoj), imenovan je ma-
jorom. Čestitamo !

Pir. Danas će se vjenčati u Trstu naš
sugragjanin g. Dr. Nikša pl. Ghetaldi, op-
ćinski tajnik, sa gcom, Meri Gergomilla,
dubrovkinjom, kćerkom glavnog agenta Au-
str. Lloyda u Carigradu. Čestitamo !

Dominikanski redodržavnik.
Naš sugragjanin a vrijedni Dominikanac O.
Lektor Fra Markolin Knego imenovan je
Dominikanskim dalmatinskim redodržavni-
kom. Čestitamo !

Zabava s plesom na dan sv.
Cecilije. Javlja nam Uprava Hrv. Pjev.
Društva »Gundulić«, da uamjerava na 27.
Novembra o. g. prigodom  pokroviteljice
glazbe sv. Cecilije, prirediti zabavu s ple-
som u blagohotno ustupljenim prostorijama
»Hrvatske Radničke Zadruge«. U tu svrhu
već se izabrao odbor, te je nade da će i
ova zabava dobro uspjeti, kao i dosada-
šnje. Raspored zabave biti će naknadno ja-
vljen. Pozivi će se do koji dan razaslati.

Ispit. G. Josip Dimović položio je pr-
vi drž. ispit s odličnim uspjehom, a ne ka-
ko je bilo javljeno.

Čitulja. U ponedjelnik preminuo je u
78.0j godini g. Jako Kulišić pok. Mata, naj-
stariji dubrovački majstor-zidir. Pokoj mu
vječni !

Iz društva ,,Starčević“5, Pozivlju
se gospoda članovi omladinskog društva
»Starčević« dne 5. doj. mj. na 7/2 sati u
blagohotno ustupljene prostorije »Hrv. Rad.
Zadruge« na poučno predavanje. Uprava.

Promaknuća u vojsci. U mje-
snoj posadi nekoliko ih je promaknuto, pa
je i major Domobranstva u Gružu g. Liszt
imenovan podpukovnikom.

Zvonik. Koliko prosvjeda, molba, pi-
sanije da se nadogradi onaj porušeni ko-
mad našeg Zvonika, pak po običaju sve
zaspalo, tako da se osim nas niko više i
ne sieća našeg nekadašnjeg lijepog Zvoni-
ka, već onako porušen i nagrgjen izgleda
ko kakova stara napuštena kula na ulazu
koje zabitne turske varoši! A ma kako su
naša gospoda »zauzetna«: glasoviti zvonik
sv. Marka u Mlecima srušio se je, pa su
ga na novo sagradili, sve tačno kako je i
bio, i radnja je davno dovršena, a mi eto
moramo da i pri svrsi godine 1910 drma-
mo našu »požrtvovnu« gospodu, i da
pitamo: što misle? Možda pak Visoka mi-
sli, da će se sam podignuti, izrašćeti, kO
n. pr. djetešcu zub? Zar joj je onakova gr-
desija — na monumentalnoj radnji! —- od
časti? ... Ali ako neće Visoka da ništa dru-
go nego svoju dužnost izvrši, maknimo se
mi, svi gragjani bez razlike, pa da se pri-
nosi sakupljaju, a do naše je Općine da to
pokrene! Vrijeme je, da se prčnemo! Tim
više pak što je već u tu svrhu g. Dr. Jor-
dan darovao, ako se ne varamo, dvije hi-
ljade kruna, a on je stranac, pa kako se ne
bi odazvali mi dubrovčani !

Dakle, na posao, jer ne možemo živjeti
još stotinjak godina pa da čekamo Visoku!

Otkriveni vrlo važni doku.
menti u našem arkivu. Više se-
dmica boravili su u našem gradu kustos
bosansko-hercegovačkog zem. muzeja Dr.
Ćiro Truhelka i činovnik muzeja Dr. Vla-
dimir Ćorović, da prouče naš toliko po zna-
ti i bogati arhiv. O njihovom proučavanju
donašaju razni listovi ovo: Uspjeh njiho-
vog proučavanja biti će od velike vrijedno-
sti za historiju Balkana. Iz Sarajeva naime
javljaju da je Dru. Truhelki uspjelo prona-
ći vrlo važne historijske dokumente, za ko-
je do sada nije niko znao, pa tako i nijesu
opaženi od mnogobrojnih učenjaka, koji su
naš arkiv proučavali. Dr, Truhelka je na-
šao okolo stotinu dokumenata, koji p6tjeću
od sultanskih t. zv. slavenskih uređa. Po-
znato je, da su mnogi otomanski vladari i
vezir upotrebljavali hrvatski jezik u diplo-
matskoj službi. Otkriveni dokumenti uni-
jeti će mnogo svijetla u balkansku histo-
riju XV. i XVI. stoljeća, odnosno od Mu-
rata Ill. do Sulejmana Velikoga i opsade
Beča god. 1529. Kako su ti dokumenti bili

važni za tadašnju politiku, vidi se najviše.

i po tome, što su gotovo svi provigjeni sa

|sultanskim tugrama (znakom, potpisima).

G. Truhelka će ove dokumente u najsko-
rije vrijeme objelodaniti u »Glasniku zem,
muzeja« te nema sumnje, da će naučni svi-
jet iz njih crpiti obilne koristi.

 

 

God. Vi,

Mahnito jurenje automobilom.
U utornik na 25 ov. mj. na 3 a ure po
podne jedan veliki automobil tako je uprav
mahnito jurio s Ploča putem od Gruža, da
je bila prava strahoća po kočijaše i prola-
znike; šofer se na svu veliku opasnost po
prolaznike nije ni najmanje osvrćao, pak
niti je na zavojima ceste trubljom davao
znakove. Prolaznici su morali skakati pod
put, a i dvije kočije niz Pile morale su svom
hitrinom dati se nad rub puta, samo da se
spase. Svemu smo tome svjedoci. Na takav
je mahniti način jurio, da se što slična ni-
kada nije vidjelo, jer toga nijesu  kadri
naši mjesni automobilisti zbog opreznosti
prema prolaznicima pa i radi poznate svoje
pristojnosti, Čiji je automobil ne znamo, a u
njemu su bile dvije osobe, pa radi mahnitog
jurenja samo smo mogli prepoznati jednog
vojničkog kapetana (po svoj prilici vojni li-
ječnik), ali nadležnoj je vlasti vržo lasno
doznati čiji je automobil (sav u ćaklu) i
ko je u njemu bio. Niti na Boninovu, gdje
je nadasve sada zbog radnje naj pogibelj-
niji prolaz, šofer nije dao znak trubljom,
da je zaista čudo kako nije koji od pro-
laznika životom nastradao. Zakon glede br-
zine i davanja znakova u zadnjem smo broju
donijeli, pa se nadamo da će biti zasluže-
no pedepsani. Kako Jakobu tako svakomu !

Hrv. Dilet. Tamburaški Zbor.
Umoljavaju se gospoda tamburaši, da izvo-
le doći na kušnje dne 4. doj. mj. na 8 ura
u večer, pošto će i maš zbor sudjelovati
»Gundulićevoj« zabavi na sv. Ceciliju. U-
prava.

Sv. Krispin. U utornik na 25. o. mj.
bio je sv. Krispin, pokrovitelj crevljara i
papučara. Od davnih davnina mjesni su
crevljari i papučari taj dan dostojno slavili,
i uoči dana svečanosti obašlo bi njihovo
bratstvo sa crkvenim barjakom uz glazbu
okolo grada, a ove godine i to se je po-
metnulo !

Teške nesreće. U subotu je u mje-
snoj bonici preminuo mladić Nikola Palun-
čić, iz Babinapolja na Mljetu, gdje se je
nehoteć ranio puškom u ruku, pa uslijed
otrovanja krvi u malo ura preminuo. —
U subotu po podne pošao mladić Rešetar
u Čilipima u lov sa dvocijevkom; ispali je-
dan hitac pa ode da napuni, na što oma-
kne se »konjić« i ispali, pa mu se sva zrna
sasu kroz grlo u glavu, da se je odmah
mrtav srušio. Laka im zemlja, a ucvijelje-
nim naše iskreno saučešće.

Utopila se u gustijernu. Nazad
ne vele vremena došao je ovdje iz Kotora,
kamo je profesor ć. k. gimnazija, naš su-
gragjanin g. Dr. Pero Kolendić, sa svo-
jom mladom suprugom, ggjom. Jozicom
rogjenom Skrivanić. Ona je ostala kod svog
strica, financ. komesara g. Bobana, jer on
otišao u Beč da položi profesorski ispit.
Nazad dvaestak dana ovdje je porodila zdra-
vo, prvo dijete. Kad jučer u jutro opaziše uku-
ćani, da je nema, negdje otišla bez traga.
Tiažili ju svuda, hodili, propitivali se, da li
ju je gdjegod ko opazio, ali uzalud. Na-
kon svega toga pogjoše da će zaviriti u
gustijernu pred kućom, i imadoše što vi-
djeti: mrtva, utopljena. Mrtvo tijelo pone-
soše u mrtvačnicu na grobište. Imala je
25 godina, a rodom je iz Omiša. Bila je
dobra, mirna, sasvim čedna. (Ima strica i na
Senjskoj Rijeci, O. Skrivanića, starješina
O.,O. Kapucina.) Prije nego se je bacila u
gustijernu, popila je po boćice neke otrovi,
što se je poznalo i po opeklinama na usnami.
Bog joj prostio, a gorko ožalošćenim naša
iskrena sućut.

Umrla uslijed opeklina. Gei.
Amaliji Malošević u Cavtatu prevali se u
ruci petrolejska svijeća, te ju petrolje poli-
je po odjeći, da je na čas sva bila u pla-
menu, pa se onijesviještena sruši. Osam je
dana bolovala u strašnim imukama, da su
joj sa tijela komadi izgorjenog mesa otpa-
dali. U nedjelju je dušu ispustila. Imala je
oko 50 godina. U utornik joj je bio u Cav-
tatu priregjen lijep pogreb. Pokoj joj vječni!

pUt1, što je dosadno o... .% Ova.
kove su se često slušale tužbe u večer po
gradu, pri dugoj i napokon dosadnoj še-
tnji, jer općinstvo nije imalo gdje da se li-
jepo i ugodno zabavi; ali otkada su po-
čele kinematografske prestave u Bondinom
Kazalištu, gornjih se tužaba više ne čuje,
pošto svak upravo hrli u kazalište, da vidi