Br, 298. smetamo za to jer smo Hrvati? Hoćemo li mi s prostog razloga, da im ne smetamo kuršum u glavu, ili se posrbiti, što li? Da je »Dubrovnik« pametniji nebi ni spominjao akademiju, koju je hrvatsko društvo »Zora« priredilo za Bogišićev spomenik, jer uz sav štrajk što su ga njegova »braća« poduzela, akademija je uspjela sjajno, koliko u izvr- šenju programnih točaka, toliko novčanim prinosima. Štrajk njegove »braće« nas nije ni iznenadio ni poništio, dapače bio nam je u prilog, a bili smo opeta na čistu da su društvene dvorane napunili samo Hrvati i da golemi novčani prinos doprinesoše opet samo Hrvati, »Dubrovnik« ne govori istinu kad kaže, da je bjelušasta »Zora« doprini- jela nešto preko stotinu kruna, jer društvo »Zora« kao takovo nije doprinijelo, već nje- govi članovi, kao gospogja Bogišić, zastupnik Skurić — (koje on spominje) i drugih preko 50 članova društva i lijepi broj uzvanika — koje mi spominjemo. — Ako »Dubrovnik« i njegovu »braću« ljute uspjesi hrvatskog društva »Zore«, mi im nijesmo krivi, a nas zaista ne ljuti njihov napredak društveni, kako to »Dubrovnik« misli, jer oni nijesu nama ništa dužni da bi se mogli veseliti ili žalovati na njihovim tobožnjim uspjesima. Što se tiče visine za Bogišićev spomenik neka »Dubrovnik« izvoli pogledati objavu Odbora za spomenik uvršten u »Pravoj Cr- venoj Hrvatskoj« i »Crv. Hrvat.«, a o dopri- nosu »Hrvat. Srp. Doma« mi ne treba da mu ništa odgovaramo, nego da ga zamoli- mo, da nam riješi on taj rebus, kako je taj prinos dospio u ruke »Zore«? Nas Hrvate nijesu potakli ni treći ni četviti razlozi, ka- ko to hoće »Dubrovnik«, da priredimo aka- demiju za Bogišićev spomenik, već veliki um Bogišićev i njegove velike zasluge na polju prosvjete i zakonodavstva, kao i ve- liko dobročinstvo za Cavtat, njegove pleme- nite sestre gospogje Marije, a donajposlije Bogišić je bio počasni član hrvat. društva »Zore« od njegova osnutka. Pa ovo i nije osamljeni slučaj, da se naše društvo nastoji donekle odužiti tome velikome umu, kao n. pr. prigodom 50-godišnjice njegova knji- ževnog rada, ali takovih slučajeva nije imao ni »Dubrovnik« ni njegova »braća« u Cavta- tu! Nu, Bogišić nije bio samo počasni član društva »Zore« već je on bio i blagonaklon sa svojim prijateljstvom i uvažanjem prama našoj »Zori«, o čemu imamo više nego je- dan pismeni dokaz u arhivu društva, pa bi mogli i »Dubrovnik« i njegovu »braću« 0 tom uvjeriti kad god hoće, Znamo, da je za nje nepojmljivo, da je Bogišić uvažavao naše hrvatsko društvo, a da za njihovo hrvatsko- srpsko nije ni mario. Da, da, nepojmljivo je to za nje, jer kroz tmine, koje ih okru- žuju, ne mogu prozrijeti ono što je svijetlo, niti mogu upoznati crninu svoje duše! Do- stojna je samo »Dubrovnika« neistina kad kaže, da Hrvati Cavtaćani nijesu iskazali po- štovanje mrtvijem ostancima Bogišića. Hr- vati Cavtaćani i oni koji u Cavtatu živu ne samo da nijesu izrekli one riječi, koje im »Dubrovnik« u usta pako meće, nego je na- še društvo »Zora« izvjesilo zastavu sa cr- nom vrpcom na po stijega za 8 dana, t. j. od časa kad se je doznalo za smrt velikog pokojnika, pa sve do njagova ukopa. Dru- štvo se je »Zora« dalo zastupati na spro- vodu sa posebnim odaslanstvom i položilo vijenac na odar, pak i jedini epigraf, što je u Cavtatu bio izložen prigodom sprovo- da, sastavljen je od jednog člana »Zore«; a ima još nešto, što ćemo do potrebe iznijeti. Sve je ovo učinilo hrvatsko društvo »Zora«, a nek nam »Dubrovnik« kaže što je učinio on, a što je učinilo »brastvo«? Ovo poto- metne s njome razgovor. Već iza prvih nje- zinih riječi potpuno je uvjeren, da se tu krije kakova tajna. Kako je iz usta Don A- bondijevih izvukao ime Don Rodriga, to je takogjer dokaz njegovog oštroumlja. Da nije prevejanom advokatu otkrio pravi uzrok dolaska, dokazuje kako je bio raz- borit, A razborit i oprezan bio je takogjer jelim putem od Milana u Bergamo, tako miko nije ni sumnjao, da je on onaj po- ni elemenat, kako ga bijaše okrstio proglas milanskog podkralja, koji ga svaki način htio imati u svojim ru- mu je u krčmi k ušlapu krčmar ž =a& e š hE Kad pero, prezime i mjesto boravka, Renco, i malo pripitom stanju, shvati da bi naškoditi, kad bi se doznalo, da zi Sauš< š du crnilo i hartiju, da napiše svoje | nje neka prišapne »Dubrovniku« kako je svršilo članstvo Bogišića u »brastvu«! Mi to Oećemo da rečemo, jer nas rumenilo sti- da podilazi za nje! Dobar tek! Imademo zdrav želudac, nikakva tištenja ni nikakve želudačne boli nemamo, otka- da upotrebljavamo Fellerove probavne Rhabarher pilule sa m.: ,Elsapilule“. Kažemo Vam iz isku- stva, pokušajte ih samo i vidjet će te: one ure- gjuju stolicu i potpomažu probavu. 6 kutija franko K 4. — dobiva se samo kod ljekarnika Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Novo po svijetu Češko-njemački pregovori. Pregovori izmegju čeških i njemačkih i- zaslanika u Pragu glede $ 42. zemaljskoga reda posve su zapeli, tako, da u ponedjelnik nije u opće ni bilo oficijelnih pregovora megju stranačkim izaslanicima. Po najno- vijim vijestima imali bi se pregovori ovo dana obnoviti na promjenjenoj kompromi- snoj formuli. Raspoloženje je veoma pesi- mistično, naročito vlada u krugovima na- rodnih radikala veliko nezadovoljstvo sa sta- njem pregovora. U krugovima veleposjeda nadaju se megju tijem još uvijek uspjehu pregovora, to više, što se iz okoline dra. Kramaža čuje, da bi mladočesi bili voljni odobriti takav sporazum koji bi barem pri- bližno zadovoljio stanovište njemačko. Zadja pak vijest glasi, da su pregovori opet nastavljeni okolo sporazuma glede $. 42. Dalnje poteškoće postoje u pitanju u- porabe jezika kod općina. Italijanski glas o habsburškoj monarkiji. Vojnički italijanski list »Preparazione« u Rimu, megju ostalim piše i ovo o našoj monarkiji: »Razni govori austro-ugarskih delegata dokazuju, da su austrijski marodi, koliko god se megju sobom bore, prema vani složni i skloni za energičnu vanjsku politiku. To je razjašnjivo tako, što ti svi marodi znadu dobro, da samo u okviru mo- markije mogu opstojati. Zato je savez iz- megju njih i monarkije izvanredno čvrst. O slabosti monarkije se ne može govoriti. To se govori samo u ltalijil« Nadalje go- vori o gradnji »Dreadnoughta«, njih deset na broju, za austro-ugarsku mornaricu, pa kaže: »Ove bojne lagje bez sumnje grade proti ltaliji, jer Austrija ne treba brodova niti u ratu sa Rusijom ili Srbijom, niti pri ustanku u Bosni«, te pita: »kako se to oru- žanje dovodi u sklad sa najnovijim izjavama ministra Aehrenthala i cara Austrije u de- legacijama«. Italija učvršćuje granicu. U Rimu se obdržavalo prošlog petka ra- tno vijeće, kojemu je prisustvovalo 20 ge- nerala i 12 časnika generalnog štopa. Vi- jeće je zaključilo, da se potroši 10 mili- juna lira za utvrgjenje granice, te da se po- dvostruče posade na sjevernoj granici. Arnauti bježe opet u Crnu Goru. Iz Cetinja javljaju, da je iz Turske pre- bjeglo u Crnu-Goru oko 200 Arnauta sa 2000 ovaca i 500 konja. Crnogorska vlada poslala _je odmah na granicu posebne po- vjerenike. Republikanski pokret u grčkoj vojsci. Iz Atene javljaju: Ministar presjednik Ve- nizelos stavio je zahtjev, da se iz vojske otpuste mnogi časnici, koji sudjeluju u re- publikanskom pokretu. Megju tima je i pet ću ja kazati svoje ime tome licu i poljubiti ga. Mogu imati dobrih razloga, da ne ka- žem svoje ime, Lijepa je! A kad bi jedan lopov, koji ima pod svojom zapovijedi četu drugih lopova; jer da je sam.... kad bi jedan lopov htio doznati, gdje se ja naho- dim, da mi učini koju grdnu nepravicu, pi- tam ja, bi li se to lice maklo da mi po- mogne? Da ja kažem svoje posle! I ta je nova! Došao sam u Milan, recimo, da se ispovjedim. Ali ja hoću da se ispovjedim u koga oca kapucina, da tako rečemo, a ne u koga krčmara«, Harakter Rencov pum je kontrasta. Već smo spomenuli nekoliko primjera o tom osobitom njegovu potezu, kad smo govo- rili o njegovim mislima, pošto je od žu- pnika doznao, da mu je Don Rodrigo za- branio, da vjenča njega i Luciju. Spome- nuli smo takogjer i misli, koje mu se vr- zale po glavi, kad je iz Monze hodio u Milan. Spomenuli smo, govoreći o fra Kri- |stoforu, onaj tako dramatični prizor u Mi- lanskom lazaretu kod Don Rodrigove sla- mnjače. Ovakovih bismo kontrasta mogli navesti = PRAVA CRVENA. HRVATSKA... viših časnika, od kojih je jedan zborni zapovjednik. vi t Burni prizori u francuskoj komori. Radikalni socijalisti upravili su na mini-. stra presjednika Brianda mnoštvo interpela- cija o postupku vlade prigodom željezni: čarskoga štrajka u Francuskoj. Kod raspra- vljanja o interpelacijama dolazi do burnih prizora. Nekoji socijalisti osobito ustaju pro- tiv židova. Briand će imati da izdrži veliku borbu, jer mu socijalisti predbacuju, da je on radništvo objedio, kao da želi dignuti ponovnu revoluciju. Drži se, da će Briand postaviti pitanje povjerenja, kojeg će mu većina dati, ali kabinet će se svakako mo- rati da rekonstruira. Srbija. Skupština je u Beogradu prihvatila za- konsku osnovu, prema kojoj se špijunstvo u mirno doba kazni zatvorom od 24 go- dine, a u ratno doba smrću. Na upit soci- jalističkog zastupnika Kazlerovića odgovo- rio je privremeni upravitelj ministarstva na- stave, ministar trgovine Prodanović, da ka- zneno pravo nad biskupima pripada bis- kupskoj sinodi, i da se biskupa ne može pozvati na odgovornost radi crkvenih pre- kršaja svećenstva. Glede upita o rastavi cr- kve od države poziva zastupnika, neka po- dnese u tom smjeru zakonsku osnovu. — Stanje zdravlja prijestolonasljednika Alek- sandra sada je povoljno. — Opet je izašlo na javu jedno pronevjerenje, i to još u sr- bijanskom ministarstvu! Srbija ne može ni- kako da se riješi državnika dubokih dže- pova i dugih prstiju! Javljaju iz Beograda, da je uapšen blagajnik u ministarstvu fi- nancija, Bogdan Marković, koji da je pri- svojio 170 hiljada dinara državnog novca. — U ponedjelnik je u Beogradu pred voj- nim sudom počela javna rasprava proti pu- kovniku Rašiću, koji je okrivljen, da kod vojnih nabava nije dovoljno štitio interese srpske vojske i države. O Tursko-Crnogorskim sukobima. Sa Cetinja javljaju: Povodom vijesti iz Soluna o tobožnjim napadajima Crnogo- raca na tursku pograničnu stražu, izjavlja se sa kompetentnog mjesta, da su svi ne- redi na granici bili izazvani ne od Crnogo- raca nego od Turaka. Gornje vijesti bile su navlaš raširene, a čini se za to, da se pri- kaže Crnogorce kao jedan nemirni eleme- nat, koji smeta turskim oblastima, da izvrše svoj program, sa svrhom, da se opravda naoružavanje turskog pučanstva na crno- gorskoj granici. Naprotiv Crna Gora nastoji, da bude na granici potpuni red. Razoružava sve ljude, koji dolaze u Crnu Goru iz Tur- ske. Crnogorski protesti kod turskog posla- nika u Cetinju ostaju neuslišani. — Iz Ca- rigrađa javljaju, da je odlučeno sastaviti od crnogorskih i srpskih pograničnih četa »po- graničnu regimentu«. Turska pak vlada, da se svrše bojevi na crnogorskoj granici, po- dijelila je pomilovanje svim onim musli- manskim i kršćanskim Arbanasima, koji su prebjegli u Crnu-Goru, o čemu je obavije- šćen turski poslanik ma Cetinju. U toliko je na dva mjesta na granici opet došlo do boja, te su mekoje osobe ubite a nekoje ranjene, Njemačka i Rusija. U povodu skorašnjeg sastanka ruskoga cara Nikole s carem Viljelmom u Potsdamu, piše jedan ruski diplomata u listu kneza Uhtomskoga: Sastanak će se u cijeloj Ru- siji pozdraviti s velikim zadovoljstvom. Ka- kva će se pitanja raspraviti kod ove prilike, kakve će pošljedice imati ovaj sastanak, te- ško je reći, ali jedno se može ustanoviti; Evropa je u ovaj mah razdvojena u dva tabora; na jednoj strani stoje države troj- nog saveza, a na drugoj strani Rusija, Fran- cuska i Engleška. Ovaj će red stvari potra- jati i poslije sastanka u Potsdamu; samo će izmegju Njemačke i Rusije zavladati in- timniji odnošaji. Historijska važnost ovoga sastanka sastojaće se u tome, što će se iz- ravnati mali nesporazumi, koji danas po- stoje. Dani u Potsdamu biće divni dani, jer znače mir i Vaskrs zaboravljene konti- nentalne ideje, Prekrstivši se, sada može reći svaki Rus: »Hvala Bogu, politički ba- rometar opet pokazuje lijepo vrijeme!« Portugalska republika. Bivši portugalski ministar-presjednik i dik- tator Joan Franco uapšen je u Lisabonu zbog optužbe, da je zlorabio uredovnu o- blast, za vrijeme diktature. Iza kako je po- ložio kauciju od jednog milijuna, pušten je iz tamnice. | bivši ministar Teixeira uap- šen je radi sukrivnje, zbog zloporabe ure- dovne vlasti i financijalnih afera bivšeg por- |tugalskog kraljevskog dvora. — Iz Lisabona javljaju, da se otkrila urota protiv nove vlade, Uapšeno je mnoštvo kompromitova- nih oficira, — Privremena republikanska vlađa zaključila je, da će priznati i platiti u inozemstvu sve sklopljene državne dugo- || dica ima 1 matrati za uvijek kao proćerana ,guće više zabašuriti. U ltaliji takogjer, a \je,zaključila, da se kraljevska poro- iz zemlje, dalje ukidanje senata, ukidanja istorijskog plemstva i ordena, izuzev orden »kule« i »mača«, a tako isto otklanjanje zakletva na evangjelju. Iseljivanje rednovnika vrši se mirno, Stotine njih idu u Španjol- sku, jer _im je onamošnja vlada dozvolila privremeni boravak. Drugi, a nadasve Je- zuviti, iseljuju se u zapadnu Njemačku, gdje ih prihvaćaju u manastirima u predje- lima gornje Rajne. Španjolska. Pojavio se u Španjolskoj republikanski pokret, što se je po zadnjim vijestima i predvigjalo. Sveučilišni profesor Overejo u Madridu uapšen je zbog protumilitarističke propagande, pa će odgovarati pred vojnim sudom. Zbog toga megju španjolskim re- publikancima zavladala je velika uzrujanost. — U ponedjelnik u sjednici senata u Ma- dridu, kod raspravljanja o zakonu glede do- kinuća dotično ograničenja broja religijo- znih kongregacija, prihvatio je riječ madrid- ski nadbiskup, koji izjavi, da će španjolski episkopat najspremnije podupirati svako na- stojanje ministra-presjednika, koje ide za tijem, da se unaprijedi boljitak domovine, Ministar-presjednik Canalejas uzvratio je, da sa živim zadovoljstvom uzimlje na zna- nje nadbiskupovu izjavu, naglasivši, da u religijoznim stvarima vladu vode čisti motivi. Kolera. U Osijeku zadnjih pet dana nije se po- javio nijedan slučaj oboljenja od kolere, i uprav kad su upravili molbu na vladu, da se proglašenje zaraze nad Osijekom digne — pojavi se jedan smrtan slučaj: oboli 45-godišnji radnik Josip Katon, koji je je- dan sat poslije prenosa u epidemičku bo- nicu umro. Još se pojaviše novi slučajevi, i to većim dijelom smrtni, u Vukovaru, Be- lišću, Zemunu, Krčedinu, Mitrovici i Petro- varadinu. — Ova strašna zaraza pojavila se i u Ljubljani, kamo je 12-godišnja kći či- novnika Pavlovića oboljela od azijatske ko- lere, što je uzrujalo cijeli grad. Ustanovlje- no je, da je kolera u Ljubljani prenešena iz Tarenta, jer je Tarent bio zaražen kole- rom, a odanle je neki Romagnosi došao u Ljubljanu i boravio kod spomenutog Pav- lovića. U Ugarskoj se i nadalje rasprostra- njuje, što se ne može razabrati iz običnih vijesti, već po privatnim vijestima, tim više što se i onako zna, da se nastoji što mo- nadasve u Rusiji hara. Eto smo na svršetku godine a mnoga gospoda predbrojnici nijesu nam isplatili predbrojbu. Umoljamo najtoplije svu tu Gospodu, da nam izvole čim prije isplatiti koliko du- guju, jer listom ne možemo nikako naprijed, pošto je izdavanje skopča- no sa velikijem troškom. Domaće vijesti. Dalmatinski nadbiskup. U Ne- djelju je bila u Zadru svečana instalacija novog nadbiskupa i metropolite dalmatin- skog, presvi. g. Dra. V. Pulišića. iz novinarstva. Danas 5. ov. mj. početi će u Bakru izlaziti sedmični list »Hr- vatske Primorske Novine«, pod uredništvom Vjekoslava Miletića. U proglasu se veli, da se list »neće baviti politikom, jer mu je vi- še stalo do gospodarskog i ekonomskog napretka hrvatskog primorskog naroda, ne- go li do bezuspješnog političkog čavrlja- nja, pa je za to sa političkog gledišta po- sve neutralan i ne pripada nijednoj stranci, već stoji samo na hrvatskom stanovištu«. Cijena mu je K 6 na godinu. Glavni urednik »Sarajevoer Tagblatta« o- stupio je sa uredništva ovog lista, a preu- zeti će upravu bečkog dnevnika »Slavisches Tagblatta«. Likvidacija tršćanske pučke banke, »Banca Popolare Triestina«, ne- mogav se spasiti od propasti, zaključila je likvidirati, U pomoći su joj pri likvidaciji neke bečke banke. Prihod od žigica kluba ,,Ćiri- lo-Metodskih zidara“, Tvornica ži- gica d.d. »Drava« u Osijeku (prije A, Rel-| sner) priposlala je klubu »Ćirilo-Metodski God. Vi. ve, koji iznašaju jednu cijelu miljardu, —trgovcima, obrtnicima, gostioničarima i pri- vatnicima. sa Čitulja. Iz Orebića nam javljaju, da je preminuo ondješnji postmajstor g. Frano Vekarić, u 37.oj godini. Pokoj mu vječni, a ožalošćenim naša iskrena sućut. Spomen«-dani u ovom mjese- ou & General Senković osvoji Bihač na 3/11. 1594. — Sklopljena hrvatsko-ugarska na- goda na 8/11. 1868. — Veliki potres u Za- grebu 9/11. 1880, — Petar Zrinski potuče Turke kod Čazme na 11/11. 1663. — Hr- vati osvoje Megjumurje na 13/11. 1848. — Prva hrvatska čitaonica otvorena u Karlov- cu na 18/11. 1838. Užasna smrt jednog bosan. skog vojnika. Javljaju iz Trsta: Alfons Priustić, vojnik 4. bosansko-hercegovačke pukovnije, koji je htio pobjeći u Italiju, o- bukao je preko vojničke odore gragjansko odijelo i ukrcao se u Trstu na Lloydov pa- robrod. Premda je imao kartu trećega raz- reda, sakrio se pod kormilo. Kad se paro- brod počeo kretati, začuo se grozan vrisak i opazilo se, da kormilo teško funkcioniše. Kad: su pošli tražiti, da ustanove uzrok to- me, našli su vojnika grozno iznakažena. Krmilni ga je kotač svega zgnječio. Nesre- tni je vojnik odmah odnesen na kopno, ali je umr'o prije, nego je dopremljen u bol- nicu. Jedan čovjek, koji mu je bio pri bi- jegu od pomoći, uapšen je. Sukob parobroda. Javljaju iz Kar- lobaga, da se u tamošnjoj luci sukobio pa- robrod »Hrvatska« s Ungaro-Croatinim »Dal- mazia«, »Hrvatska« je svoj kljun zarinula u »Dalmaziu«. Šteta iznosi 15.000 Kr. Na- stradao nije niko. Užasan slučaj. U selu Biočiću, dr- niške općine, dogodio se je užasan slučaj, koji je duboko ganuo svako plemenito srce. Prošlih dana sigje s uma Jovan Vugdelija pok. Krstana, uslijed djelovanja dugotrajna pijančevanja te pograbi sjekiru i svom sna- gom stade sjeći po svojoj nezakonitoj ženi Mariji, koja je baš u taj čas uz ognjište spravljala ručak. Za čas je nesretna žena bila mrtva. A sada? Majka, a tek joj bilo 27 godina, mrtva; otac zatvoren u ludnicu; a šestero siročadi ostade u praznoj kući bez igdje ičesa i bez ikoga svoga. Izabrao se u selu odbor, koji se obraća svim lju- dima plemenita srca, da udijele milostinju i doskoče ovolikoj bijedi i nevolji, da ne- vino šestero dječice ne pomre od gladi. Milodare treba slati popu Vladimiru Vuko- viću, štitniku maloljetne siročadi. Biočić- Tepljuh (pošta Siverić), Izgradnja radničkih stanova u Testu. Tršćansko je gradsko zastup- stvo prihvatilo predlog socijalnih demokra- ta glede zidanja radničkih stanova. *Socija- listi su zahtijevali 2000 stanova, a zastup- stvo je zaključilo gradnju za 1000 stanova, koji moraju biti dovršeni do svrhe 1912. U tu svrhu stavila je gradska općina ma ras- polaganje odmah 400.000 K uz obvezu, da će posebnom odboru za gradnju tih stano- va jamčiti za još 3 mil. kruna. Za predlog su glasovali i slovenski zastupnici. Kolera u Sarajevu? Mnogi putni- ci, koji dogjoše iz Bosne, kažu, da se po Sarajevu pripovijeda, da se je ondje poja- vila azijatska kolera na nekim vojnicima, a da je jedan vojnik i umr'o, koji da je do- šao iz Ugarske. Do sarajevskih je listova, da o tome izvijeste, jer se čuje da se to nastoji zabašuriti, a tim bi i još teža po- gibelj prijetila. To je dapače dužnost jav- ljati, ako je istina, zbog općeg ravnanja ! Stanovništvo grada Trsta po novoj statistici ima 223.521 stanovnika, a g. 1900 imalo je samo 178.127. Nesreće. U Vitaljini u Konavlima pod dubom je grom ubio dječaka od 5 godina Luku Spremića Lukova. — U Sv. Ivanu Zelini u Hrvatskoj ubio se je advokat Dr. Ivo Živić, zbog neizlječive bolesti. — U Sa- rajevu je pod električni tramvaj pao 15-go- dišnji Dušan Jovanović, pa mu kotači tram- vaja prerezali obe noge. — U selu Biogra- cima kotara Mostarskoga zapalila se jedna pojata, u kojoj izgoriše dječica Stanko i Ju- re Kvesić, rogjaci, prvi od 2 a drugi 3% godine, — U rudokopy u Siveriću kod Drniša ugušio je plin dva radnika, braću Špira i Mila vaš, rodom iz Siverića. — Ovo dana pojavilo se po Bosni, a zidari« svotu od K 1772:81, kao 6% za| Jedno djelujuće: sredstvo za u- treću četvrt od žigica kluba »Ćirilo-Metod. pale iobozi, ra, ko dio skih zidara«. Na ovom pie ed mar poznata pomast is Apoteke B. daru, kojeg naša domaća tvornica žigica u y 6 k. dvorski dobavljač u Pragu. Osijeku daje četiri puta u godini u dobro- tena ova ua SE kroz mBo m 0. tvorne svrhe, naj ljepše zahvaljuje rečeni po Arsi daje EM Jednaku klub, pak i mi s naše strane preporučuje- mo ovu domoljubnu tvornicu žigica svim