Br, 299.

prednjaštvo ništa izgubilo, nego naprotiv
dosta u javnosti dobilo, tako me ni najno-
vija izjava rečene stranke ne može za nju
zagrijati.«

Njegove riječi potvrgjuju i jasno rasvi-
jetljuju ispadi našega načelnika gosp. D.ra
Pera Čingrije, koji u bojazni da ne izgubi
pustu slavu gorljivog liberalca, u saboru
je uveo ispovijedaonicu i još što šta da
pogodi svojim strijelicama svećenstvo. Neka
g. Pero bude uvjeren, da kler nije nigda
zlorabio svete stvari, i da zato odbija od
sebe te prigovore, koji niti su stvarni niti
istiniti, a neka se slobodno razmeće svo-
jim liberalstvom, ali mu kler neće na lijepak.

Krwnici dalmatinskog težaka.

itamo u »Hrvatskoj Državi«: Nevjerojatnih
škandala počinila je u zadnjem saborskom
zasjedanju narodna stranka. Jedan od tih
pasti će, narode, ove godine po tvojim le-
gjim, da ni disati nećeš moći ispod nje-
gova pritiska. Za 13% povišen je ove go-
dine zemaljski prirez. Usljed slabe ljetine,
kakva se odavna ne pamti, imali su naši
narodni zastupnici sve moguće poduzeti,
da ti bilo čim ove godine pomognu — a
oni obratno. Novim te prirezom opteretili!
Devetnaest zastupnika narodne stranke gla-
sovalo je za povišenje. Uzaludna je bila
uprav grčevita borba tvojih jedinih iskrenih
prijatelja pravaških zastupnika. Njih sedam
nije bilo u stanju, da ih nadvlada. Pravaši
su zahtjevali, da se ukinu toliki nepotrebni
troškovi i da su ih poslušali znate na ko-
liko bi spao zemaljski prirez? Od 67 na
54%. Ukinite trošak od 20.000 Kr. što se
daje za nekakove gradnje »Hotela« — go-
vorili su pravaši, ali uzalud. Ne povisujte
trošak za bolnice na novih 70.000 Kr., nego
uvedite red u bolnicama, pa tad ne samo,
da neće trebati povišivati, nego umanjivati
troškove — al uzalud. Ne dajte željeznič-
komu vijeću 15.000 Kr. koje će pojesti pla-
ćeni demokratski poslovogje — ne kupujte
za 13.000 Kr. nepotrebni stroj za tučenje
škalje, nego pustite, da na tom težak što
rukam zaradi — ukinite za ovu godinu pri-
pomoć Odborovoj biblioteci — uvedite red
u nahodištima, pa neće ni za to trebat tro-
šit 100.000 Kr. i t._d. Sve su ovo pravaški
zastupnici opravdano predlagali, da se u-
kine i time tebi težače, pomogne — al u-
zalud: većina je ostala pri svome. Hoteli,
biblioteke, željeznička vijeća, nepotrebne
mašine, neuregjena nahodišla... sve je to
prešnije bilo zastupnicim narodne stranke
od tebe!
VAS SVN SA SLS LS DSV LEDA ŠNSN

Eto smo na svršetku godine a
mnoga gospoda predbrojnici nijesu
nam isplatili predbrojbu. Umoljamo
najtoplije svu tu Gospodu, da nam
izvole čim prije isplatiti koliko du-
guju, jer listom ne možemo nikako
naprijed, pošto je izdavanje skopča-
no sa velikijem troškom.
suša SAA aDSL ŠALE STAM ALISA

Vijesti iz naroda.

Iz Orašca.

(25-godišnjica učiteljevanja). Na 3. ov.
mj. navršio je 25 godina službe vrijedni i
zaslužni g. Vicko Svilokos, nadučitelj u O-
rašcu. Ovaj je god proslavio tiho, u krugu
svoje obitelji, u prisustvu nekolicine svojih
poj Prve dvije godine učiteljevao je
u Šipanu i u Slanomu, dočim 23 nepreki-
dne godine već su da služi u Orašcu, što
je dokazom njegove blage i mirne ćudi, Mo-

Perpetuvu ima jednu tajnu, kojom će je
tako privući i zabezeknuti, da će ona za-
boraviti i na župnika i na dobivenu zapo-
vijed da oštro pazi ko ulazi u kuću. Tada
ćemo se uvjeriti, da je Anjeza prava maj-
storica u lukavosti i prevejanosti. Ali o tome
imamo još drugih primjera. Na ponovni za-
htjev kardinala .Borromeo, da ispripovjedi,
kako je stvar tekla sa župnikom, Anjeza se
nagje u velikoj neprilici, jer je morala go-
voriti o dogagjaju, u kojem je i sama i-
grala neku ulogu, a koju nije nikako htjela
da kaže, osobito onakoj uglednoj osobi.
Nagje ipak način da ga skalupi, otrgnuvši
komadić: pripovjedi o ugovorenom vjenča-
nju, o Don Abondijevoj uskrati, ne izostavi
niti izluku starješina, koju on bijaše naveo,
te skoči jednim mahom na Don Rodrigov
pokušaj da ugrabi Luciju. Da svojim rije-
čima podade osobitu važnost i nekako, ba-
rem u svojoj duši opravda pokušanu prije-
varu, završi: »Da nam je gospodin župnik
iskreno kazao stvar, te odmah vjenčao moje
bijedne mlade, mi bismo bili otišli odmah,
svi skupa, kriomice, daleko, tamo gdje ni
zrak ne bi znao. Tako se izgubilo vremena
i dogodilo se ono, što se dogodilo«.
Kada je Anjeza putem kardinala Federika
dobila od /nnominata sto zlatnih škuda,
nije se mogla uzdržati a da kardinalu ne

 

že se bez pretjeranosti kazati, da je uzor
nastavnika, pravi uzgajatelj i dobar otac.
Zanešen za radom, često i preopterećen po-
slom, ali ipak hoće, da tačno vrši dužnosti
svoga zvanja, kome se je od mladih godi-
na posvetio.

Svakome je iskreni prijatelj te je i za to
opće ljubljen. Želimo, da ga Bog u potpu-
nom zdravlju skupa sa njegovom obitelji
poživi još za dugi niz godina. Živio gospar
Vice!

(Oskudica prodaje biljega). Prostrana Op-
ćina Zaton od 13 odlomaka nema ni u je-
dnom selu prodaju biljega. U opsegu ove
općine ima mnogo ureda: Općina, 6 župni-
čkih ureda, 4 poštarska ureda, 5 škola, žan-
darska postaja, odio financijske straže, neke
zadruge i ost., te svi ovi trebaju često bi-
ljega. Napose pak župnički uredi i Općina
koji su često u neprilici radi oskudice bi-
ljega. Prošle je godine jedan trgovac u O-
rašcu upravio molbu na financijsku vlast
za dozvolu prodaje biljega, pak još nema
riješenja! Molba valjda negdje leži na stolu.
Pošto se svakdano sve to veća potreba po-
kazuje prodaje biljega, moli se nadležna fi-
nancijska vlast, da izvoli riješiti i udovo-
ljiti molbi !

Iz Čilipa.

(Dvije »Crvenoj«) Gospodi oko »Crve-
ne« sigurno je još u pameti dolazak nji-
hova štopa sa don Jurom na čelu u Čilipe,
kad onako govore o pravaškom generalnom
štopu, što je bio amo na Svisvete. Možemo
ih uvjeriti, da je bilo isto onako mnoštvo
naroda i još više, samo što je to bila ve-
lebna manifestacija pravaške misli, a kad
su oni bili, osuda narodna slavosrpskoj po-
litici. Mogli su poslati njihova perjanicu
Kocelja da ih bolje izvijesti.

Cijelo selo Močići sa svojim glavarom i-
zišlo je na »Tabelu«, te je pozdravilo pra-
vaške zastupnike klicanjem i gruvanjem iz
maškula.

Doček je bio veličanstven, a još bi veli-
čanstveniji bio da se znalo prije za njihov
dolazak. Nije se pucalo po naredbi zasiu-
pnika Skurića, niti je samo selo Čilipi pri-
sustvovalo, već cijele Konavle po svojim i-
zaslanicima iz svih sela, najuglednijih lju-
di u Konavlima. Narod je priredio doček i
pucanje, te je narodno veselje uzveličala i
glazba društva »Zore«. Zar bi »Crvena« vo-
ljela da je amo bila »srpska cavtajska glaz-
ba»? Njome je nekako ugodno što su glaz-
bu »Zore« srpska deriščad onako »skladno«
pričekala. Razumijemo, š čim bi se srami-
la, s tim se diči. Drago nam je, da je »Cr-
vena« u ovom iskrena, da nam je kazala
koga ona voli i s kim se bratimi.

Istina je, da je Dr. Dulibić kazao narodu
ko je kriv povišenju prireza i to baš ove
godine, kad je godina izdala. ] mi kažemo:
to je uradila »Hrvatska stranka«, a pravaši
su se proti povišenju prireza borili. To je
zastupnik Dulibić bio dužan da kaže i hvala
mu što je narod upozorio kakovi su oci
domovine i koliko za narod mare.

Svečanost je u Čilipima ispala sjajno;
pravaška je misao u narodu još dublji ko-
rijen uhvatila, te je za uvijek pokopana po-
litika gospara oko »Crvene«. Ako vi go-
spodo oko »Crvene« i mijenjate boje na
licu, kao ono kad ste u Čilipima bili, mi
vam nijesmo krivi. Imali ste biti s naro-
dom i za narod, Perditio tua Utvaro ex te!

 

Zanimivw je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Hecksčhera senr.
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom ovdje i u okolici do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

reče: »Bog platio tome gospodinu, a Vaša
presvijetlost neka mu izvoli mnogo i mnogo
zahvaliti. 1 nemojte nikomu kazati, jer je
ovo neko mjesto . .. . Oprostite, vidite; znam
dobro, da jedan kao Vi neće brbljati o tim
stvarima; ali... vi me razumijete«, Misli-
mo, da sa ovoliko lukave opreznosti još
niko ne bijaše govorio kardinalu, ali smo
uvjereni, da se kardinal na ove proste ri-
ječi nije uvrijedio, već da im se radovao
više nego onim licumjerskim uzdisajima
svojega župnika Don Abondija. | ovome
nije Anjeza ispripovjedala stvar potanko,
kako se dogodila, jer se je bojala brblja-
vog jezika župnika, komu je i onako dosta
u grijeh upisivala. Ali buduć prisiljena da
kod njega razmijeni po koji škud,. osta-
vljala bi mu uvijek štogod, da dade koje-
mu siromahu. I u tome je bila lukava, Mi
ne nalazimo nigdje, da je upitala župnika,
je li novac ostavljeni upotrijebio po njezi-
noj odluci, ali ne nalazimo nigdje napisano,
da je župnik ostavljeni sitniš. razdijelio me-

gju siromahe. Poznavajući Don Abondijev | kogod

egoizam, mi smo uvjereni, da je on za sebe
pridržao sitniš, kao da je on najveći siro-
mah u selu. Sjegutni smo, da je tako mi-
slila i Anjeza, koja ne tražeći od župnika
računa, bijaše stalna, da on neće o njezi-
nom novcu nikome govoriti, da ne bude

 

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA
Novo po svijetu

Vijesti iz Beča.

Ni. Veličanstvo naš kralj upravio je ba-
runu Gautschu ručno pismo prilikom 25-
godišnjice, kad je bar. Gautsch bio za pr-
vi put pozvan kano ministar bogoštovlja i
nastave, pa mu izjavljuje svoje priznanje i
zahvalnost radi njegova javnog rada. —
Ovo dana prispjeli su u Beč madžarski mi-
nistri, da: prisustvuju plenarnim sjednicama

t delegacija. — U subotu su u bečkoj dvor-

skoj župskoj crkvi bile opće zadušnice za
vojnike, kojima su prisustvovali Nj. Velič.
kralj, nadvojvode: Petar Ferdinand, Leo-
pold Salvator, Frano Salvator, Karlo Stje-
pan, Eugen, Karlo Albrecht i Rainer, te mi-
nistri rata i domobranstva i ost.

Francuska proti Austro-Ugarskoj.

Francuska javnost ne može se nikako
primiriti, da je Turskoj pošlo za rukom
njen zajam isposlovati i bez francuske po-
moći i da su kod: tog osim njemačkih nov-
čanih zavoda sudjelovali još i austrijski.
Francuska štampa širi radi toga kojekakve
nemoguće vijesti o dunavskoj monarhiji.
Tako je prije nekoliko dana javio » Temps«,
da je Austro-Ugarska sklopila tajan savez
s Turskom. Berlinski diplomatski krugovi
tvrde, da Francuzi kane na taj način po-
buditi nepovjerenje u Petrogradu i Sofiji
proti Beču. Iz Berlina javljaju, da će im se
te nade i želje (potpuno izjaloviti uslijed
pravilnog držanja bečkog kabineta.

Rumunjska i trojni savez.

Javljaju iz Beča, da se je prigodom ne-
davnog pohoda rumunjskog ministra izvanj-
skih posala u Beču uglavila izmegju vlasti
trojnog saveza i Rumunjske konvencija, ko-
ja je istovjetna savezničkom ugovoru.

Bugarska politika.

Iz Sofije se javlja: U nastavljenoj debati
o adresi izjavio je u sjednici sobranja mi-
nistar-presjednik Malinov, da je izvanjska
politika Bugarske uvijek bila nacijonalna,
a ne narodnosno šovinistička. Velike uspje-
he, što ih je zemlja postigla: ujedinjenje
obiju Bugarskih i proglašenje neodvisnosti,
valja zahvaliti osobito vojnoj snazi zemlje.
Vlada želi iskrenu politiku s Turskom i ho-
će da se sva viseća pitanja riješe u duhu
posvemašnje obostrane iskrenosti. Izmegju
Bugarske i Turske je nužno trajno i čvrsto
prijateljstvo, jer obje zemlje imaju zajedni-
čke nacijonalne i gospodarske interese. S
Rumunjskom i Srbijom postoje prijateljski
odnosi. Tursko-Rumunjska konvencija ne
opstoji za Bugarsku vladu. Konačno je Ma-
linov izjavio, da će se sazvati velika naro-
dna skupština, da se u sklad dovede tekst
ustavnih zakona s pozicijom Bugarske kao
neodvisne kraljevine.

Iz crnogorskog dvora.

S Cetinja se javlja, da će kralj Nikola
na proljeće posjetiti evropske dvorove, i to
najprije bečki i petrogradski dvor.

K sastanku vladara u Postdaniu.

»Novoje Vremja« piše u povodu sastan-
ka ruskoga cara Nikole s njemačkim carem
u Postdamu: »Kod sastanka vladara nijesu
se izmijenile zdravice. To je dokaz, da se
ni u čem nijesu promijenili njemačko-ruski
odnosi. Oni su ostali isto tako besprije-
korni, kako su bili. Najnepomirljiviji pro-
tivnici  rusko-njemačkoga prijateljstva ne
mogu u sastanku vladara u Postdamu naći
dokaza za predmnijevanje, da su se pogor-
šali odnosi izmegju obiju država. Ova se

prinugjen razdijeliti ono malo para od svake
škude po Anjezinoj odluci i volji.

Ali čuvstvo, koje gotovo gospodari u A-
njezinoj duši, to je žarka, iskrena ljubav
za svoju kćer, koju je btjela vidjeti sretnu.
Njezina je želja bila da u rodnom mjestu
ostavi svoje kosti, ali pošto je sudbina i-
nače htjela, bila je pripravna da krene sa
svojom djecom pa makar na kraj svijeta,
tako je ona govorila. Njezina je materinska
ljubav postavljena ma najteže kušnje; naj-
veće pogibelji zatekoše njezinu kćer, baš
kada bijahu odijeljene jedna od druge, tako
da je nije mogla ni tješiti ni hrabriti. Jedna
od najnježnijih, od najljepših stranica u či-
tavoj knjizi, to je razgovor izmegju majke
i kćeri, kad je ova sretno izmakla poslje-
dnjemu pokušaju Don Rodriga, da je do-
bije u svoje ruke. Baš kad se je majka po
drugi put imala rastaviti od svoje kćeri,
kojoj gospogja Prasede bijaše ponudila
svoju kuću, Anjeza sva blažena u licu i u-
jedno ispod glasa, kao da se boji, da ih
sluša, poče govoriti o novcu, koji
joj bijaše poslao /nnominato. Ne videći kod
Lucije onu radost, kojoj se nadala, poče
dokazivati što se sve može učiniti tim nov-

Icem. Ako se Rencu nije dogodila kakova

nesreća, zastalno će ga opet vidjeti, s njime
će i sa svojom kćeri poći, kamo im drago,

 

činjenica može smatrati kao najdragocjenija
stečevina za sveopći mir, kojemu sada sa
svih strana prijeti pogibelj«.

Revolucijonarni pokret u Španjolskoj.

Iz Barcelone stižu vijesti, da" su nemiri
vrlo ozbiljni, te da imadu revolucijonarni
karakter. Do 16.000 radnika nakanili su sa
svojim ženama i djecom prirediti ogromnu
demonstrativnu povorku. Vlada je vrlo za-
brinuta, te je poduzela sve mjere, da tome
stane na put.

Pogranični sukobi.

U okolici Preveze došlo je do novih su-
koba izmegju grčkih i turskih pograničnih
četa. Tri su grčka vojnika ubivena, a više
je turskih vojnika ranjeno.

Dio vojske u Solunu i Monastiru, megju
njima 4 bataljuna prvog zbora, krenuše, da
progone grčke čete.

Na bosansko-turskoj granici izmegju Uv-
ca i Ruda došlo je do sukoba izmegju bo-
sanskih oružnika i turskih pograničnih stra-
žara. Sa obje strane se je pucalo; na na-
šoj strani nije niko ranjen. Do sukoba je
došlo po svoj prilici radi nepoznavanja gra-
nica. Istraga je povedena.

Srbija.

Stanje zdravlja prestolonašljednika Alek-
sandra bilo je povoljno, pa se opet nešto
pogoršalo. Javljaju, da će sa princesom Je-
lenom otići na oporavljenje u San Remo, a
da su povodom bolesti neki nedopušteni
ljubavni odnošaji sa nekom francuskinjom,
a nekoliko za tijem da je bio obolio i od
tifusa. — U srbijanskoj skupštini izmegju
zastupnika Agatanovića i Dragovića došlo
je do tučnjave, a kada su izašli na ulicu
opet se potukoše. — Opet je počinjeno je-
dno političko ubijstvo: u selu Ripnju blizu
Beograda ubili su presjednika opštine Iliju
Brankovića, mladoradikala. — »Beogradske
Novine« javljaju, da će ministar financija
predložiti skupštini zakonsku osnovu, ko-
jom traži izvanredni povjerljivi kredit od
360 hiljada dinara. A tu je za srbijansku
propagandu u Turskoj. — Srbijanska je
vlada ukinula putne listove u saobraćaju
Srbije i Ugarske.

Osugjeni ubojice majora Mitrovića.

Skopljanski prizivni sud izrekao je pre-
sudu ubojicama crnogorskog emigranta, ma-
jora Nikole Mitrovića, koja glasi: Stavro
Maksimović, rodom iz Prištrine, osugjuje se
na smrt, na vješalima; Stevo Kotorčević,
koji je nagovorio Maksimovića da ubijstvo
izvrši, na 14 godina robije, a Todor Jova-
nović, u čijem je hđtelu Mitrović u spava-
nju ubijen, na 3 godine tamnice. Ta je pre-
suda poslata na odobrenje vrhovnom sudi-
štu u Carigradu.

Portugalska republika.

Poslanici Amerike, Francuske, Njemačke,
Engleške, Italije i Španjolske uoblašteni su
od svojih vlada, da priznaju privremenu
portugalsku vladu. — Na Portugalskoj gra-
nici uapšeno je pet generala i petnaest dru-
gih oficira, koji su upleteni u komplot pro-
tiv portugalske vlade. Slijede dalnja uapšenja.

 

Dobar tek! Imademo zdrav želudac, nikakva
tištenja ni nikakve želudačne boli nemamo, otka-
da upotrebljavamo Fellerove probavne Rhabarber
pilule sa m.: ,Elsapilule“. Kažemo Vam iz isku-
stva, pokušajte ih samo i vidjet ćete: one ure-
gjuju stolica i potpomažu probava. 6 kutija franko
K 4. — dobiva se samo kod ljekarnika Fellera
u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska).

jer joj je zavičaj omrznuo radi one hulje
od Don Rodriga. Ono malo novaca, što
Renco bijaše prištedio i tolikom mukom
stavio na stranu, sve je to propalo. Ali je
za to Providnost poslala sreću preko /nno-
minata. Ona. će gledali. da. doznade, gdje
boravi Renco i je li još živ. Nagje li ga,
doći će po kćer u Milan i stvar će se na-
pokon urediti. Ali kad vidi da Lucija biva
sve tužnija, prekine svoj razgovor i reče:
»Što ti je? Zar ne misliš i ti ovako?« Na
to joj Lucija otkrije tajnu, da se je zavje-
tovala Djevici, i stoga da me može više
biti žena onome jadniku. Anjezu te riječi
začudiše i smutiše, Htjela se rasrditi na
kćer što je s njome mučala o lome, ali mi-
sao na ozbiljnost stvari uguši onu njezinu
zlovolju. Htjela joj je reći: što si uradila?
Mi joj se učini, da bi to bilo prepirat se
snebom, koje je na tako čudnovati način
spasilo njezinu kćer. Htjela joj je dokazati,
da je zavjet učinjen u onakovim prilikama,
ne može vezati, ali joj dogje na pamet i
ovaj i onaj primjer, o kojem je ona više
puta čula pričati, koji je ona sema kćeri
pričala, o strašnim kaznama, koje su stigle
prekršitelje kojega zavjeta. Ostavši malo
kao zablenuta reče: »A što ćeš sad?«

 

God. Vi,

Domaće vijesti.

Sabor Herceg-Bosne u Sarajevu
otvoren je od 7. ov. mj., a presjednikom
je imenovan Dr. Safvet beg Bašagić, rodom
iz Nevesinja.

Istarski Hrvati o kompromi-
su stalijanašima. Na javnoj skup-
štini Istarskih Hrvata u Pazinu jednodušno
je prihvaćen predlog, da se istarski hrvat-
ski zastupnici u buduće ne imaju upuštati
u nikakve kompromise sa talijanaškim za-
stupnicima Istre, u kojima nema iskrenosti
i koji idu jedinu za tijem, da bi im naš
narod vjekovječno služio i robovao.

iz Dalmacije u Bosnu — itali-
janski i njemački I Financijsko rav-
nateljstvo u Zadru kad traži kakovo razja-
šnjenje kod kojeg financijskog ureda u
Herceg-Bosni, to obično čini na njemačkom
jeziku, kao i ovo dana u Banjaluku, a
spljetska financijska vlast na italijanskom
jeziku! Što ćemo još doživjeti! Q aferi sa
bivšim namjesnikom Handelom koliko se
je govorilo i pisalo, a zar je ovo — go-
spodo zastupnici — »malenkost«?! Valjda
su ove stvari 4 Zadru »nepoznate« zadar-
skim listovima, kad šute? !

Nova visoka češka škola. U
Pragu je odbor, sastavljen od zastupnika,
sveuč. profesora i privatnih učenjaka, odlu-
čio kroz kratko vrijeme otvoriti visoku če-
šku školu za političku znanost.

O izborima u Hrvatskoj piše be-
čki »Fremdenblatt« u oduljem članku, pa
veli, da se danas ne može još ništa reći,
da li je ban dobio ili izgubio u zadnjim
izborima. Na dalje kaže: »Koalicija nema
doduše apsolutne većine, ali nema ni ve-
ćine, koja bi bila proti koaliciji. Ne spora-
zumije li se ban s koalicijom, tad je postao
nemoguć ili ban ili koalicija. Ban nastoji
potisnuti u pozadinu državopravni mome-
nat i misli, da će mu to poći za rukom
sa sadašnjim saborom. To svakako neće
biti lak posao! Nu pošto je ta politika bila
nemoguća prvašnjim saborima, to je raspust
sabora i novi izbori potpuno opravdani bili«.

Nezahvalnostili bezobrazluk.
Čitamo u sarajevskoj »Hrv. Zajednici«: O-
vijeh dana došao je jedan narodni zastu-
pnik, da zamoli kod vlade riješenje molbe
jednoga izbornika. Pošto g. savjetnik nebi
umio hrvatski niti pozdraviti, pošao mu je
narodni zastupnik u susret (da ne obija
pragova) i svršio razgovor njemački.

Još nije zastupnik gotovo izašao iz ure-
da, reče g. savjetnik svomu referentu: »Vi-
dite, kada treba, znadu gospoda njemački«.

Mi poručujemo g. savjetniku, da će mu
skoro trebati hrvatski, a on neće (nakon 24
godine) znati, pak će ići kao Hofrat ad ho-
nores u pensiju. Neka g. savjetnik sudi, ko
je glupiji, on ili Bošnjak?

Ovo neka služi gospodi narodnim zastu-
pnicima za primjer, kako imadu govoriti«.

Ogromna zaklada za češku
akademiju znanosti. Umr'o je na
2. ov. mj. u Pragu gragjevni savjetnik An-
tun Wiel. Pokojnik je ostavio u svojoj o-
poruci sav svoj imetak od preko milijun
kruna českoj akademiji cara Franje Josipa
za umjetnost, znanost i književnost.

Kolera. U utornik je službeno javlje-
no, da je Osijek »slobodan od kolere«, jer
kroz propisano vrijeme nije se pojavio ni-
jedan slučaj oboljenja, kad sjutri dan obo-
liše dvije osobe uz sumnjive simptome. Sa-
da javljaju, da su obojica umrla, i to od
azijatske kolere. — Eto se pojavila i u
Gracu: na 5. ov. mj. jedan je major iz
Pančove prošao preko Osijeka, na putu za
Grac, i netom je stigao u Grac obolio je
od azijatske kolere. Majka mu i sestra, kod
kojih je otsio u Gracu, izolirane su, — Ja-
vili smo, kako kola glas, da se je i u Sa-
rajevu pojavila; pa još nijedan ondješnji
list, koje primamo, ne opovrgava a niti po-
tvrgjuje, što nas zabrinjuje. Zašto vladin
organ ne izjavi, što je na stvari? — Za-
dnje su vijesti, da je u Hrvatskoj i Slavo-
niji opet ništa manje nego osam novih slu-
čajeva kolere, a po tome se vidi da ne je-
njava nego se ta strašna pošast sve lo vi-
še širi. Od ovih su umrli: u Osijeku dvo-
jica, u Bršadinu jedan a u Kamenici dvo-
jica, svi od azijatske kolere.

Neoroe6de. Jedan automobil tako je ju-
rio jednom ulicom u Trstu na 4. ov. mi,
da je prignječio jednog dječaka, koji je na
ukama dušu ispustio.