Br, 299. prednjaštvo ništa izgubilo, nego naprotiv dosta u javnosti dobilo, tako me ni najno- vija izjava rečene stranke ne može za nju zagrijati.« Njegove riječi potvrgjuju i jasno rasvi- jetljuju ispadi našega načelnika gosp. D.ra Pera Čingrije, koji u bojazni da ne izgubi pustu slavu gorljivog liberalca, u saboru je uveo ispovijedaonicu i još što šta da pogodi svojim strijelicama svećenstvo. Neka g. Pero bude uvjeren, da kler nije nigda zlorabio svete stvari, i da zato odbija od sebe te prigovore, koji niti su stvarni niti istiniti, a neka se slobodno razmeće svo- jim liberalstvom, ali mu kler neće na lijepak. Krwnici dalmatinskog težaka. itamo u »Hrvatskoj Državi«: Nevjerojatnih škandala počinila je u zadnjem saborskom zasjedanju narodna stranka. Jedan od tih pasti će, narode, ove godine po tvojim le- gjim, da ni disati nećeš moći ispod nje- gova pritiska. Za 13% povišen je ove go- dine zemaljski prirez. Usljed slabe ljetine, kakva se odavna ne pamti, imali su naši narodni zastupnici sve moguće poduzeti, da ti bilo čim ove godine pomognu — a oni obratno. Novim te prirezom opteretili! Devetnaest zastupnika narodne stranke gla- sovalo je za povišenje. Uzaludna je bila uprav grčevita borba tvojih jedinih iskrenih prijatelja pravaških zastupnika. Njih sedam nije bilo u stanju, da ih nadvlada. Pravaši su zahtjevali, da se ukinu toliki nepotrebni troškovi i da su ih poslušali znate na ko- liko bi spao zemaljski prirez? Od 67 na 54%. Ukinite trošak od 20.000 Kr. što se daje za nekakove gradnje »Hotela« — go- vorili su pravaši, ali uzalud. Ne povisujte trošak za bolnice na novih 70.000 Kr., nego uvedite red u bolnicama, pa tad ne samo, da neće trebati povišivati, nego umanjivati troškove — al uzalud. Ne dajte željeznič- komu vijeću 15.000 Kr. koje će pojesti pla- ćeni demokratski poslovogje — ne kupujte za 13.000 Kr. nepotrebni stroj za tučenje škalje, nego pustite, da na tom težak što rukam zaradi — ukinite za ovu godinu pri- pomoć Odborovoj biblioteci — uvedite red u nahodištima, pa neće ni za to trebat tro- šit 100.000 Kr. i t._d. Sve su ovo pravaški zastupnici opravdano predlagali, da se u- kine i time tebi težače, pomogne — al u- zalud: većina je ostala pri svome. Hoteli, biblioteke, željeznička vijeća, nepotrebne mašine, neuregjena nahodišla... sve je to prešnije bilo zastupnicim narodne stranke od tebe! VAS SVN SA SLS LS DSV LEDA ŠNSN Eto smo na svršetku godine a mnoga gospoda predbrojnici nijesu nam isplatili predbrojbu. Umoljamo najtoplije svu tu Gospodu, da nam izvole čim prije isplatiti koliko du- guju, jer listom ne možemo nikako naprijed, pošto je izdavanje skopča- no sa velikijem troškom. suša SAA aDSL ŠALE STAM ALISA Vijesti iz naroda. Iz Orašca. (25-godišnjica učiteljevanja). Na 3. ov. mj. navršio je 25 godina službe vrijedni i zaslužni g. Vicko Svilokos, nadučitelj u O- rašcu. Ovaj je god proslavio tiho, u krugu svoje obitelji, u prisustvu nekolicine svojih poj Prve dvije godine učiteljevao je u Šipanu i u Slanomu, dočim 23 nepreki- dne godine već su da služi u Orašcu, što je dokazom njegove blage i mirne ćudi, Mo- Perpetuvu ima jednu tajnu, kojom će je tako privući i zabezeknuti, da će ona za- boraviti i na župnika i na dobivenu zapo- vijed da oštro pazi ko ulazi u kuću. Tada ćemo se uvjeriti, da je Anjeza prava maj- storica u lukavosti i prevejanosti. Ali o tome imamo još drugih primjera. Na ponovni za- htjev kardinala .Borromeo, da ispripovjedi, kako je stvar tekla sa župnikom, Anjeza se nagje u velikoj neprilici, jer je morala go- voriti o dogagjaju, u kojem je i sama i- grala neku ulogu, a koju nije nikako htjela da kaže, osobito onakoj uglednoj osobi. Nagje ipak način da ga skalupi, otrgnuvši komadić: pripovjedi o ugovorenom vjenča- nju, o Don Abondijevoj uskrati, ne izostavi niti izluku starješina, koju on bijaše naveo, te skoči jednim mahom na Don Rodrigov pokušaj da ugrabi Luciju. Da svojim rije- čima podade osobitu važnost i nekako, ba- rem u svojoj duši opravda pokušanu prije- varu, završi: »Da nam je gospodin župnik iskreno kazao stvar, te odmah vjenčao moje bijedne mlade, mi bismo bili otišli odmah, svi skupa, kriomice, daleko, tamo gdje ni zrak ne bi znao. Tako se izgubilo vremena i dogodilo se ono, što se dogodilo«. Kada je Anjeza putem kardinala Federika dobila od /nnominata sto zlatnih škuda, nije se mogla uzdržati a da kardinalu ne že se bez pretjeranosti kazati, da je uzor nastavnika, pravi uzgajatelj i dobar otac. Zanešen za radom, često i preopterećen po- slom, ali ipak hoće, da tačno vrši dužnosti svoga zvanja, kome se je od mladih godi- na posvetio. Svakome je iskreni prijatelj te je i za to opće ljubljen. Želimo, da ga Bog u potpu- nom zdravlju skupa sa njegovom obitelji poživi još za dugi niz godina. Živio gospar Vice! (Oskudica prodaje biljega). Prostrana Op- ćina Zaton od 13 odlomaka nema ni u je- dnom selu prodaju biljega. U opsegu ove općine ima mnogo ureda: Općina, 6 župni- čkih ureda, 4 poštarska ureda, 5 škola, žan- darska postaja, odio financijske straže, neke zadruge i ost., te svi ovi trebaju često bi- ljega. Napose pak župnički uredi i Općina koji su često u neprilici radi oskudice bi- ljega. Prošle je godine jedan trgovac u O- rašcu upravio molbu na financijsku vlast za dozvolu prodaje biljega, pak još nema riješenja! Molba valjda negdje leži na stolu. Pošto se svakdano sve to veća potreba po- kazuje prodaje biljega, moli se nadležna fi- nancijska vlast, da izvoli riješiti i udovo- ljiti molbi ! Iz Čilipa. (Dvije »Crvenoj«) Gospodi oko »Crve- ne« sigurno je još u pameti dolazak nji- hova štopa sa don Jurom na čelu u Čilipe, kad onako govore o pravaškom generalnom štopu, što je bio amo na Svisvete. Možemo ih uvjeriti, da je bilo isto onako mnoštvo naroda i još više, samo što je to bila ve- lebna manifestacija pravaške misli, a kad su oni bili, osuda narodna slavosrpskoj po- litici. Mogli su poslati njihova perjanicu Kocelja da ih bolje izvijesti. Cijelo selo Močići sa svojim glavarom i- zišlo je na »Tabelu«, te je pozdravilo pra- vaške zastupnike klicanjem i gruvanjem iz maškula. Doček je bio veličanstven, a još bi veli- čanstveniji bio da se znalo prije za njihov dolazak. Nije se pucalo po naredbi zasiu- pnika Skurića, niti je samo selo Čilipi pri- sustvovalo, već cijele Konavle po svojim i- zaslanicima iz svih sela, najuglednijih lju- di u Konavlima. Narod je priredio doček i pucanje, te je narodno veselje uzveličala i glazba društva »Zore«. Zar bi »Crvena« vo- ljela da je amo bila »srpska cavtajska glaz- ba»? Njome je nekako ugodno što su glaz- bu »Zore« srpska deriščad onako »skladno« pričekala. Razumijemo, š čim bi se srami- la, s tim se diči. Drago nam je, da je »Cr- vena« u ovom iskrena, da nam je kazala koga ona voli i s kim se bratimi. Istina je, da je Dr. Dulibić kazao narodu ko je kriv povišenju prireza i to baš ove godine, kad je godina izdala. ] mi kažemo: to je uradila »Hrvatska stranka«, a pravaši su se proti povišenju prireza borili. To je zastupnik Dulibić bio dužan da kaže i hvala mu što je narod upozorio kakovi su oci domovine i koliko za narod mare. Svečanost je u Čilipima ispala sjajno; pravaška je misao u narodu još dublji ko- rijen uhvatila, te je za uvijek pokopana po- litika gospara oko »Crvene«. Ako vi go- spodo oko »Crvene« i mijenjate boje na licu, kao ono kad ste u Čilipima bili, mi vam nijesmo krivi. Imali ste biti s naro- dom i za narod, Perditio tua Utvaro ex te! Zanimivw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Hecksčhera senr. u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom ovdje i u okolici do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. reče: »Bog platio tome gospodinu, a Vaša presvijetlost neka mu izvoli mnogo i mnogo zahvaliti. 1 nemojte nikomu kazati, jer je ovo neko mjesto . .. . Oprostite, vidite; znam dobro, da jedan kao Vi neće brbljati o tim stvarima; ali... vi me razumijete«, Misli- mo, da sa ovoliko lukave opreznosti još niko ne bijaše govorio kardinalu, ali smo uvjereni, da se kardinal na ove proste ri- ječi nije uvrijedio, već da im se radovao više nego onim licumjerskim uzdisajima svojega župnika Don Abondija. | ovome nije Anjeza ispripovjedala stvar potanko, kako se dogodila, jer se je bojala brblja- vog jezika župnika, komu je i onako dosta u grijeh upisivala. Ali buduć prisiljena da kod njega razmijeni po koji škud,. osta- vljala bi mu uvijek štogod, da dade koje- mu siromahu. I u tome je bila lukava, Mi ne nalazimo nigdje, da je upitala župnika, je li novac ostavljeni upotrijebio po njezi- noj odluci, ali ne nalazimo nigdje napisano, da je župnik ostavljeni sitniš. razdijelio me- gju siromahe. Poznavajući Don Abondijev | kogod egoizam, mi smo uvjereni, da je on za sebe pridržao sitniš, kao da je on najveći siro- mah u selu. Sjegutni smo, da je tako mi- slila i Anjeza, koja ne tražeći od župnika računa, bijaše stalna, da on neće o njezi- nom novcu nikome govoriti, da ne bude PRAVA CRVENA HRVATSKA Novo po svijetu Vijesti iz Beča. Ni. Veličanstvo naš kralj upravio je ba- runu Gautschu ručno pismo prilikom 25- godišnjice, kad je bar. Gautsch bio za pr- vi put pozvan kano ministar bogoštovlja i nastave, pa mu izjavljuje svoje priznanje i zahvalnost radi njegova javnog rada. — Ovo dana prispjeli su u Beč madžarski mi- nistri, da: prisustvuju plenarnim sjednicama t delegacija. — U subotu su u bečkoj dvor- skoj župskoj crkvi bile opće zadušnice za vojnike, kojima su prisustvovali Nj. Velič. kralj, nadvojvode: Petar Ferdinand, Leo- pold Salvator, Frano Salvator, Karlo Stje- pan, Eugen, Karlo Albrecht i Rainer, te mi- nistri rata i domobranstva i ost. Francuska proti Austro-Ugarskoj. Francuska javnost ne može se nikako primiriti, da je Turskoj pošlo za rukom njen zajam isposlovati i bez francuske po- moći i da su kod: tog osim njemačkih nov- čanih zavoda sudjelovali još i austrijski. Francuska štampa širi radi toga kojekakve nemoguće vijesti o dunavskoj monarhiji. Tako je prije nekoliko dana javio » Temps«, da je Austro-Ugarska sklopila tajan savez s Turskom. Berlinski diplomatski krugovi tvrde, da Francuzi kane na taj način po- buditi nepovjerenje u Petrogradu i Sofiji proti Beču. Iz Berlina javljaju, da će im se te nade i želje (potpuno izjaloviti uslijed pravilnog držanja bečkog kabineta. Rumunjska i trojni savez. Javljaju iz Beča, da se je prigodom ne- davnog pohoda rumunjskog ministra izvanj- skih posala u Beču uglavila izmegju vlasti trojnog saveza i Rumunjske konvencija, ko- ja je istovjetna savezničkom ugovoru. Bugarska politika. Iz Sofije se javlja: U nastavljenoj debati o adresi izjavio je u sjednici sobranja mi- nistar-presjednik Malinov, da je izvanjska politika Bugarske uvijek bila nacijonalna, a ne narodnosno šovinistička. Velike uspje- he, što ih je zemlja postigla: ujedinjenje obiju Bugarskih i proglašenje neodvisnosti, valja zahvaliti osobito vojnoj snazi zemlje. Vlada želi iskrenu politiku s Turskom i ho- će da se sva viseća pitanja riješe u duhu posvemašnje obostrane iskrenosti. Izmegju Bugarske i Turske je nužno trajno i čvrsto prijateljstvo, jer obje zemlje imaju zajedni- čke nacijonalne i gospodarske interese. S Rumunjskom i Srbijom postoje prijateljski odnosi. Tursko-Rumunjska konvencija ne opstoji za Bugarsku vladu. Konačno je Ma- linov izjavio, da će se sazvati velika naro- dna skupština, da se u sklad dovede tekst ustavnih zakona s pozicijom Bugarske kao neodvisne kraljevine. Iz crnogorskog dvora. S Cetinja se javlja, da će kralj Nikola na proljeće posjetiti evropske dvorove, i to najprije bečki i petrogradski dvor. K sastanku vladara u Postdaniu. »Novoje Vremja« piše u povodu sastan- ka ruskoga cara Nikole s njemačkim carem u Postdamu: »Kod sastanka vladara nijesu se izmijenile zdravice. To je dokaz, da se ni u čem nijesu promijenili njemačko-ruski odnosi. Oni su ostali isto tako besprije- korni, kako su bili. Najnepomirljiviji pro- tivnici rusko-njemačkoga prijateljstva ne mogu u sastanku vladara u Postdamu naći dokaza za predmnijevanje, da su se pogor- šali odnosi izmegju obiju država. Ova se prinugjen razdijeliti ono malo para od svake škude po Anjezinoj odluci i volji. Ali čuvstvo, koje gotovo gospodari u A- njezinoj duši, to je žarka, iskrena ljubav za svoju kćer, koju je btjela vidjeti sretnu. Njezina je želja bila da u rodnom mjestu ostavi svoje kosti, ali pošto je sudbina i- nače htjela, bila je pripravna da krene sa svojom djecom pa makar na kraj svijeta, tako je ona govorila. Njezina je materinska ljubav postavljena ma najteže kušnje; naj- veće pogibelji zatekoše njezinu kćer, baš kada bijahu odijeljene jedna od druge, tako da je nije mogla ni tješiti ni hrabriti. Jedna od najnježnijih, od najljepših stranica u či- tavoj knjizi, to je razgovor izmegju majke i kćeri, kad je ova sretno izmakla poslje- dnjemu pokušaju Don Rodriga, da je do- bije u svoje ruke. Baš kad se je majka po drugi put imala rastaviti od svoje kćeri, kojoj gospogja Prasede bijaše ponudila svoju kuću, Anjeza sva blažena u licu i u- jedno ispod glasa, kao da se boji, da ih sluša, poče govoriti o novcu, koji joj bijaše poslao /nnominato. Ne videći kod Lucije onu radost, kojoj se nadala, poče dokazivati što se sve može učiniti tim nov- Icem. Ako se Rencu nije dogodila kakova nesreća, zastalno će ga opet vidjeti, s njime će i sa svojom kćeri poći, kamo im drago, činjenica može smatrati kao najdragocjenija stečevina za sveopći mir, kojemu sada sa svih strana prijeti pogibelj«. Revolucijonarni pokret u Španjolskoj. Iz Barcelone stižu vijesti, da" su nemiri vrlo ozbiljni, te da imadu revolucijonarni karakter. Do 16.000 radnika nakanili su sa svojim ženama i djecom prirediti ogromnu demonstrativnu povorku. Vlada je vrlo za- brinuta, te je poduzela sve mjere, da tome stane na put. Pogranični sukobi. U okolici Preveze došlo je do novih su- koba izmegju grčkih i turskih pograničnih četa. Tri su grčka vojnika ubivena, a više je turskih vojnika ranjeno. Dio vojske u Solunu i Monastiru, megju njima 4 bataljuna prvog zbora, krenuše, da progone grčke čete. Na bosansko-turskoj granici izmegju Uv- ca i Ruda došlo je do sukoba izmegju bo- sanskih oružnika i turskih pograničnih stra- žara. Sa obje strane se je pucalo; na na- šoj strani nije niko ranjen. Do sukoba je došlo po svoj prilici radi nepoznavanja gra- nica. Istraga je povedena. Srbija. Stanje zdravlja prestolonašljednika Alek- sandra bilo je povoljno, pa se opet nešto pogoršalo. Javljaju, da će sa princesom Je- lenom otići na oporavljenje u San Remo, a da su povodom bolesti neki nedopušteni ljubavni odnošaji sa nekom francuskinjom, a nekoliko za tijem da je bio obolio i od tifusa. — U srbijanskoj skupštini izmegju zastupnika Agatanovića i Dragovića došlo je do tučnjave, a kada su izašli na ulicu opet se potukoše. — Opet je počinjeno je- dno političko ubijstvo: u selu Ripnju blizu Beograda ubili su presjednika opštine Iliju Brankovića, mladoradikala. — »Beogradske Novine« javljaju, da će ministar financija predložiti skupštini zakonsku osnovu, ko- jom traži izvanredni povjerljivi kredit od 360 hiljada dinara. A tu je za srbijansku propagandu u Turskoj. — Srbijanska je vlada ukinula putne listove u saobraćaju Srbije i Ugarske. Osugjeni ubojice majora Mitrovića. Skopljanski prizivni sud izrekao je pre- sudu ubojicama crnogorskog emigranta, ma- jora Nikole Mitrovića, koja glasi: Stavro Maksimović, rodom iz Prištrine, osugjuje se na smrt, na vješalima; Stevo Kotorčević, koji je nagovorio Maksimovića da ubijstvo izvrši, na 14 godina robije, a Todor Jova- nović, u čijem je hđtelu Mitrović u spava- nju ubijen, na 3 godine tamnice. Ta je pre- suda poslata na odobrenje vrhovnom sudi- štu u Carigradu. Portugalska republika. Poslanici Amerike, Francuske, Njemačke, Engleške, Italije i Španjolske uoblašteni su od svojih vlada, da priznaju privremenu portugalsku vladu. — Na Portugalskoj gra- nici uapšeno je pet generala i petnaest dru- gih oficira, koji su upleteni u komplot pro- tiv portugalske vlade. Slijede dalnja uapšenja. Dobar tek! Imademo zdrav želudac, nikakva tištenja ni nikakve želudačne boli nemamo, otka- da upotrebljavamo Fellerove probavne Rhabarber pilule sa m.: ,Elsapilule“. Kažemo Vam iz isku- stva, pokušajte ih samo i vidjet ćete: one ure- gjuju stolica i potpomažu probava. 6 kutija franko K 4. — dobiva se samo kod ljekarnika Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). jer joj je zavičaj omrznuo radi one hulje od Don Rodriga. Ono malo novaca, što Renco bijaše prištedio i tolikom mukom stavio na stranu, sve je to propalo. Ali je za to Providnost poslala sreću preko /nno- minata. Ona. će gledali. da. doznade, gdje boravi Renco i je li još živ. Nagje li ga, doći će po kćer u Milan i stvar će se na- pokon urediti. Ali kad vidi da Lucija biva sve tužnija, prekine svoj razgovor i reče: »Što ti je? Zar ne misliš i ti ovako?« Na to joj Lucija otkrije tajnu, da se je zavje- tovala Djevici, i stoga da me može više biti žena onome jadniku. Anjezu te riječi začudiše i smutiše, Htjela se rasrditi na kćer što je s njome mučala o lome, ali mi- sao na ozbiljnost stvari uguši onu njezinu zlovolju. Htjela joj je reći: što si uradila? Mi joj se učini, da bi to bilo prepirat se snebom, koje je na tako čudnovati način spasilo njezinu kćer. Htjela joj je dokazati, da je zavjet učinjen u onakovim prilikama, ne može vezati, ali joj dogje na pamet i ovaj i onaj primjer, o kojem je ona više puta čula pričati, koji je ona sema kćeri pričala, o strašnim kaznama, koje su stigle prekršitelje kojega zavjeta. Ostavši malo kao zablenuta reče: »A što ćeš sad?« God. Vi, Domaće vijesti. Sabor Herceg-Bosne u Sarajevu otvoren je od 7. ov. mj., a presjednikom je imenovan Dr. Safvet beg Bašagić, rodom iz Nevesinja. Istarski Hrvati o kompromi- su stalijanašima. Na javnoj skup- štini Istarskih Hrvata u Pazinu jednodušno je prihvaćen predlog, da se istarski hrvat- ski zastupnici u buduće ne imaju upuštati u nikakve kompromise sa talijanaškim za- stupnicima Istre, u kojima nema iskrenosti i koji idu jedinu za tijem, da bi im naš narod vjekovječno služio i robovao. iz Dalmacije u Bosnu — itali- janski i njemački I Financijsko rav- nateljstvo u Zadru kad traži kakovo razja- šnjenje kod kojeg financijskog ureda u Herceg-Bosni, to obično čini na njemačkom jeziku, kao i ovo dana u Banjaluku, a spljetska financijska vlast na italijanskom jeziku! Što ćemo još doživjeti! Q aferi sa bivšim namjesnikom Handelom koliko se je govorilo i pisalo, a zar je ovo — go- spodo zastupnici — »malenkost«?! Valjda su ove stvari 4 Zadru »nepoznate« zadar- skim listovima, kad šute? ! Nova visoka češka škola. U Pragu je odbor, sastavljen od zastupnika, sveuč. profesora i privatnih učenjaka, odlu- čio kroz kratko vrijeme otvoriti visoku če- šku školu za političku znanost. O izborima u Hrvatskoj piše be- čki »Fremdenblatt« u oduljem članku, pa veli, da se danas ne može još ništa reći, da li je ban dobio ili izgubio u zadnjim izborima. Na dalje kaže: »Koalicija nema doduše apsolutne većine, ali nema ni ve- ćine, koja bi bila proti koaliciji. Ne spora- zumije li se ban s koalicijom, tad je postao nemoguć ili ban ili koalicija. Ban nastoji potisnuti u pozadinu državopravni mome- nat i misli, da će mu to poći za rukom sa sadašnjim saborom. To svakako neće biti lak posao! Nu pošto je ta politika bila nemoguća prvašnjim saborima, to je raspust sabora i novi izbori potpuno opravdani bili«. Nezahvalnostili bezobrazluk. Čitamo u sarajevskoj »Hrv. Zajednici«: O- vijeh dana došao je jedan narodni zastu- pnik, da zamoli kod vlade riješenje molbe jednoga izbornika. Pošto g. savjetnik nebi umio hrvatski niti pozdraviti, pošao mu je narodni zastupnik u susret (da ne obija pragova) i svršio razgovor njemački. Još nije zastupnik gotovo izašao iz ure- da, reče g. savjetnik svomu referentu: »Vi- dite, kada treba, znadu gospoda njemački«. Mi poručujemo g. savjetniku, da će mu skoro trebati hrvatski, a on neće (nakon 24 godine) znati, pak će ići kao Hofrat ad ho- nores u pensiju. Neka g. savjetnik sudi, ko je glupiji, on ili Bošnjak? Ovo neka služi gospodi narodnim zastu- pnicima za primjer, kako imadu govoriti«. Ogromna zaklada za češku akademiju znanosti. Umr'o je na 2. ov. mj. u Pragu gragjevni savjetnik An- tun Wiel. Pokojnik je ostavio u svojoj o- poruci sav svoj imetak od preko milijun kruna českoj akademiji cara Franje Josipa za umjetnost, znanost i književnost. Kolera. U utornik je službeno javlje- no, da je Osijek »slobodan od kolere«, jer kroz propisano vrijeme nije se pojavio ni- jedan slučaj oboljenja, kad sjutri dan obo- liše dvije osobe uz sumnjive simptome. Sa- da javljaju, da su obojica umrla, i to od azijatske kolere. — Eto se pojavila i u Gracu: na 5. ov. mj. jedan je major iz Pančove prošao preko Osijeka, na putu za Grac, i netom je stigao u Grac obolio je od azijatske kolere. Majka mu i sestra, kod kojih je otsio u Gracu, izolirane su, — Ja- vili smo, kako kola glas, da se je i u Sa- rajevu pojavila; pa još nijedan ondješnji list, koje primamo, ne opovrgava a niti po- tvrgjuje, što nas zabrinjuje. Zašto vladin organ ne izjavi, što je na stvari? — Za- dnje su vijesti, da je u Hrvatskoj i Slavo- niji opet ništa manje nego osam novih slu- čajeva kolere, a po tome se vidi da ne je- njava nego se ta strašna pošast sve lo vi- še širi. Od ovih su umrli: u Osijeku dvo- jica, u Bršadinu jedan a u Kamenici dvo- jica, svi od azijatske kolere. Neoroe6de. Jedan automobil tako je ju- rio jednom ulicom u Trstu na 4. ov. mi, da je prignječio jednog dječaka, koji je na ukama dušu ispustio.