| . + što je spomenuti dućan dobro posjećen. može mnogo Družbi koristiti, a bez da i,najmanje osjeli. Zašto dakle da poma- gamo tugje ustanove, a svoje zapostavljamo? Nemojmo, braćo Hrvati, odnemagati i sla- biti sebe! Ne dopuštajmo da se u naša se- lija uvlače tugji proizvodi kad imamo svo- jih kod svoje kuće. U prvom je redu du- žnost svih trgovaca, da nabave raznih Druž- binih proizvoda, a za tim je pak dužnost svih pravih Hrvata, da zahtijevaju samo Družbinih proizvoda! S Poluotoka Pelješca. (Parobrodarska sveza: Metković-Mali Ston). Davno je tome što je amošnje pu- čanstvo tražilo i javno preko zastupnika i posebno u prestavkama svezu sa Dubrov- nikom preko Stona, koja im je od prijeke nužde. Otrag neko vrijeme dali su nam neku karkašu tri put sedmično društva »Dal- macija«. Bilo je kako tako, a da je drugi parobrod bio još bi nekako. Kasnije izmje- nili sve to i mjesto doći u susret željama i potrebama pučanstva, uprav ga hotimično na muke stavili. Pomislite samo to, da je prije bilo tri dana do Dubrovnika: i natrag, a moglo se ostati tamo od 4 sata prvoga dana do 7 trećega biva 40 sati, dok sada za isto vrijeme od tri dana, stoji tek 4 ili pet sati u Dubrovniku, dvije duge noći mora da spava u Stonu a ostalo učini na paro- brodu! Pa to da nije pametno! Koja korist amošnjem narodu od takove veze? A gdje je sada u zimno doba, kada se parobrod ne može da drži ni toga orara? Takova veza na štetu je amošnjeg pučanstva, pošte, od- preme trgovine, a pogotovo na štetu dru- štva, da ne govorimo o kukavnom životu kapetana i momčadi na parobrodu. Više se puta molilo da se to ispravi, ali ni da bi se gospoda i makli. To ti je po onoj, što je rečena: ovako hoću ja; znam da je šteta narodu, znam da je šteta društvu, znam da ne vrijedi, ali tako hoću ja! — Takova šta može se dogoditi samo i jedino u Dalma- ciji, zemlji iznimaka, gdje se vidi na cije- loj liniji... Zanimanici morali bi najener- gičnije prosvjedovati, a predstavnici pučan- stva sva srestva upotrebiti, da se ta nepo- dopština jednom uredi. Toliko za danas, a drugi put bude li potrebe javit ćemo se malo — očitije, da se vidi golotinja ne- kih. — Reanin. Iz Čilipa. (»Srbinu« — »iz Čilipa«!) Nekome ne- "uglagjenom stvoru nemože »beli« pusto ju- načko »srpsko« srce odolit, đa tisnuo par redaka pod naslovom »iz Cilipa«, onako po »srpski« u zadnji papirnati »Dubrovnik«, a tiče se dolaska pravaških zastupnika u Čilipe. Kad pročitaš dopis, tako ti se zgadi to dno i gadno pisanje, toga po svoj pri- lici alijeva kolegjija kog pravaški zastupnici nazvaše nemoralnim, da ti odgovor i ne- hote sam na usta naleti, a taj je: Pfuj! Iz Konavala — barem što mi znamo — nigda je išta napisano za koju »srpsku« novinu. U Čilipima jedna je jedina obitelj, koja, neznamo kojim slučajem osjeća »srp- ski«, ali poznavajući finoću i uglagjenost iste, stalni smo, da nije nitko od nje ka- dar da što takova turi u svijet. Radi česa poručujemo šumadincu, (a po njegovim izrazima znamo ga), neka se ne krije za tugje mjesto, jer bi mu moglo pri- sjesti, pa će ga Čilipjani na drugi način naučiti skladnost, kad je do sada nije ste- kao. — Čilipski legionaši. Iz Boke Kotorske, (Kandidati za bokeški mandat). Smrću poslanika g. Mihajla Bjeladinovića ostao je pust bokeški mandat za carevinsko vijeće. Ko će biti? Dakako, ima kandidata počevši od popa Bučina do Lesa Mitrovića, koliko se za sada zna, jedno sedam. Kraj toliko ih ipak su naši »Srbi« u neprilici, pa kažu: nemamo zgodnoga! Nego oko je bačeno —- i sva je prilika, da će i prodrijeti — na g. Adama Srzentića, umirovljenoga sudskoga savjetnika u Dubrovniku. On je po onomu, što oko nas vidimo i zamjećujemo, dosta ozbiljan kandidat a vrlo vjerojatno i zastu- pnik brat mu čini svoju dužnost i radi za nj. Eto smo na svršetku godine a | š možemo nikako Osuda pravaške mladosti radi demostracije. Svaku sudsku odluku, a nadasve osudu — koliko nam je barem poznato — dopu- šteno je kritikovati. Javna je to stvar pa to- mu i odgovara javna kritika. Niti. je kritici svrha buniti niti poniživati, nego samo svoj sud o nečemu reći. A ako se hoće nešto u nas zapljeniti, to može državni odvjetnik vazda. Spominjemo se, da je pokojni Vin- ko Milić, kao presjednik našeg okružnog suđa često govorio: »Može se zapljeniti i Oče naš, ako se samo hoće«. Stvar je samo nepristranog i nereakcijonarnog shvaćanja, da se štuje i ne guši štampa kao tumač javnog mišljenja; jer inače policajski duh našeg tiskovnog zakona prepušta opsežno polje hiru i samovolji. Zadnji put rekosmo, da se svak čudi o- noj osudi naših omladinaca potvrgjenoj od okružnog suda kao prizivnog; i zapljeniše nas! Toj je osudi prigovorilo i »Naše Je- dinstvo«, ali njega u Spljetu ne pljene za istu stvar. A pogjite vi reći gospodi na o- vom sudu, da nijesu liberalni, skočiti će vam na oči! Osuda pravaških mladića radi zviždanja »Dušanu Silnomu« najbolji je i najjači dokaz njihovog liberalizma. Ona je lijepi primjer nepoznavanja duha i slova zakonskog, natražnoga mišljenja naših su- daca; ona je pogrješna. Eto sida mi u Du- brovniku znamo, da se može neka ideja u poštenje uvrjediti, da ima uvrjeda pošte- nja Dušanove ideje zastupane od »Duša- novaca«. Pogrješno je bilo uzeti, da je ono zvižda- nje smjeralo na osobe, Ta gospoda od ru- ga nijesu; barem to nije poznato, da se š njima do sad ko ruga. Ato je bilo gospo- di sucima jasno po svemu, a nadasve po priloženim »Dubrovnicima«, gdje nam kažu, što hoće reći »Dušan Silni«. Tu nam kažu, da je to Srbinu ideal državnog, političkog ... života. Evo značenja toga historičnog ime- na; oni nam ga kažu. A Bog i ibogme o- vaj ideal Srbinov i pravaški program isklju- čuju se. To je bio uzrok i povod demon- straciji. Zvižđalo se značenju toga imena, zvižđalo se jednoj ideji, napokon demon- strovalo se u jednu riječ, kako se to svud po svijetu dogagja, a da suđac nikoga ra- di zviždanja ne strpa u tamnicu. Što bi sa- mo bilo od Zadra? A što u opće od svih velikih gradova, gdje se demonstracije če- sto dogagjaju izmegju mladosti? Y'Gospo- da suci su bili srgurno koji put u demon- stracijama, pa se mogu dobro sjećati, da nikomu nije palo na pamet, da ih radi kakvog vikanja i zviždanja sudu tuži. ZAPLIJENJENO. Novo po svijetu Česko-njemački pregovori. Česki namjesnik grof Coudenhove stigao je u Beč, da izvijesti vladu o česko-nje- mačkim pregovorima. Jedan od njemačkih radikalnih vogja izjavio je, da se po nje- govu osvjedočenju, imade nagodba za sada smatrati neuspjelom, a svaki daljnji pokus i nastavak rasprava suvišnim. Za sve nje- mačke zastupnike bilo je od početka posve naravno, da se jezični zakon, kako ga je utanačio pododbor, ne može prihvatiti. Odstup ratnog ministra. »Vaterland« ponovno pod izvjesno tvrdi, da će doskora odstupiti zajednički ratni mi- nistar barun Schonaich. List saopćuje, da je s autentične strane ne samo ovlašten, nego dapače umoljen, neka kategorički i- zjavi, da će ratni ministar predati svoju o- stavku još prije Božića. K vojničkim poli- |tičkim razlozima pridružili su se u poslje- dnje vrijeme takogjer lični momenti, tako da je ministrov odstup neizbježiv. Austro-Ugarska | Italija. Grof Aehrenthal upravio je na talijansko- ga ministra izvanjih posala markiza di San Giuliano slijedeći brzojav: »Povodom ro- gjendana vašeg uzvišenog vladara apeliram na vašu ljubaznost, pa vas molim, da kra- lju isporučite izraz moga najdubljeg i naj- odanijeg počitanja«. Bečke novine donose- ći taj brzojav komentiraju ga kao karakte- rističnog za prijateljske odnošaje izmegju Austro-Ugarske i Italije, Katolički metropolita za Crnu-Goru. Sa nekom se sigurnošću tvrđi, da će kralj Nikola imenovati kotorskog PRAVA CRVENA HRVATSKA kovića metropolitom za Crnu«Goru, na mije- sto pokojnog Milinovića. Austro-Srpski trgovački ugovor. Iz Beograda javljaju, da je u skupštini ministar trgovine predložio trgovački ugo- vor izmegju Austrd+Ugarske i Srbije, te da je predan financijskđitwodboru na pretresanje. Argentinsko meso za Austro-Ugarsku, . Austrijski ministar trgovine Weisskirchner i ministar poljodjelstva obdržavali su sa ugarskim ministrom trgovine Hieronymijem i ministrom poljodjelstva Serenyjem odužu konferenciju glede sporazumne dobave ar- | gentinskog mesa za monarkiju. Postignut je potpuni sporazum, te će predložiti svo- jim vladama predloge glede zajedničke dobave. Uapšeni agitatori za seobu Muslimana. ko Ružnić i Hasan Delić, koji su bili uz- rokom mnogim iseljenjima Muslimana iz Iz Cazina javljaju: Ovdje su uapšeni Sal- | žaplijenjeno. cazinskog kotara. Ovi su bezdušni agitatori išli od sela do -sela, pa su neuke Musli- mane negovarali na seobu. i, kako je po- znato, mnogo su uspjevali. Kako su spo- menuti bezdušnici izrabljivati naivnost ov- dješnjih muslimana, najbolje svjedoči to, što su u svojoj agitaciji upotrebljavali iz- mišljotinu — da će Muslimani radi anek- sije morati doskota zamijeniti fesove i tur- bane sa šeširima! Bezdušnim agitatorima konačno se stalo, na kraj, te će za svoja zlodjela odgovarati pred sudom. Oblasti bi | morale više pažnje posvetiti sličnim ljudima kojih u Krajini imade još uvijek dosta. Nova ruska željeznica u Aziji. Hrvatski sabor u Zagrebu sazvan je za dan 22. ov. mi. Voštane svijeće. Da se umnožaju Družbini prihodi, povjereno je nagragjenoj God. VI. titraju sa probitcima hrvatskoga naroda. Hr vatski narod smatra se samo kao puki m:-_ terijal, dobar za robove, ali o njegovim pr:- vima na uregjen državni život u monarkiji niko ne misli. Ignorovanje hrvatskih ge- spodarskih interesa odrazuje se u gadno! i |zavlačenju sa gradnjom ličke željeznice. ( tom pitanju povedena u delegacijama de- bata ne pruža utješljive perspektive za is- punjenje životnog zahtjeva naše kršne Like. Još uvijek se vlade nijesu. konačno spora- zumile o smjeru te pruge. Čini se, da & se napustiti misao, da se izgradi izravna tvornici J. Kopač u Gorici, da stavi u pro- met crkvene svijeće u korist Družbe sv, Ći. rila i Metoda za Istru. Tvornica za taj po-| sao ima skoro već sve pripravljeno, te će u najkraćem roku ući u promet sve vrsti voštanih svijeća za crkve i privatnike. Kako »Times« dobiva najnoviju vijest, u Petrogradu se stvorio konsorcij za izgradnju željezničke pruge sa Kavkaza preko Perzije do Beludžistana.,Za taj kolosalni projekat, koji je od vanredne trgovačke i političke važnosti zanimaju se i pođupiru ga naj- ugledniji ruski političari, kao ministar iz- vanjskih posala Sasonov. Švegačov, dumin zastupnik, putuje u London, da se stavi u dogovor sa engleškim novčanim svijetom. Njemački i Ruski car. Car Vilim je uzvratio posjet ruskom caru i carici u Wolfsgartenu. Bio je u dvorcu dvorski objed. U 3 sata poslije podne ot- Proizvodi tvornice Kopača su na glasu po- znati kao najizvrsniji, i zato na svim izlož- bama odlikovani, pa ih svim rodoljubima najtoplije preporučamo. Uz postotak koji će od ove rasprodaje davati tvornica Družbi sv. Cirila i Metoda, cijene svijeća neće se mi najmanje povisiti, tako da ostaju u kri- jeposti sve dosadašnje cijene g. Kopača. Od ovog poduzeća Družba se nada lije- pom godišnjem prihodu, pa apelira u pr- vom redu na rodoljubno naše svećenstvo da u crkvama rabi samo Družbine svijeće, jer time osim što će uz iste cijene dobivati izvrsnu vrst svijeća, podupirati će našu in- dustriju i doprinašati obol Družbi sv. Ci- putovao je car Vilim u Baden-Baden. Francuzi u Africi. unutrašnjih poslova dobilo vijest, da je nc-| vi vadajski sultan, glavar plemena Vadaja napao na francuske pozicije, pri čem je 300 Francuza poginulo. Francuzi su se povukli i zapalivši svoje barake, uputili su se pre- ma Džanetu. Plemena iz okoline pridružila su se sultanu od Vadaja. Portugalska republika. | Svi portugalski biskupi došli su u Lisa koi da kod patrijarhe vijećaju o odnošaju |erieve prema republici. Za zaključke se još \ne zna. — Javljaju, da su neke portugal- ske kongregacije posredovanjem profesora | Imraeggera u Ljubljani kupile imanie ba- \runice Lagen Mittenweld kod Bjelaka za 400.000 K. Bistru glavu, jake živce, zdrav san, nika- kove prso i vratne boli. Ne osjećamo se grozni- čavi, otkada upotrebljujemo Fellerov fluid sa m' »Elsafluid“. Jedan tucet stoji 5 kruna. Ne po- znajemo neurednu stolicu, želudčane boli, hemo- rhoide, it. d., otkada upotrebljujemo Fellerove probavne pilule sa m. ,E!sapilule“, 6 kutija sa poštarinom stoji 4 krune. Prave dobiju se kod E. VV. Fellera u Stubici, , Elsaplatz“ br, 264. (Hrvatska). i Domaće vijesti. tila i Metoda, koja treba izdašne potpore, da se može sve jače opirati moćnom naro- nerrijatefjit t* (Svijeće se naru- | Iz Carigrada javljaju, da je ministarstvo |čuju direktno u tvornici). Rasnust tršćanske općine. Tr- šćansko gradsko zastupstvo vlada je raspu- štila, a načelnika je imenovala vladinim ko- mesarom. Namiesništvo je razdijelilo po Dal- maciji 7500 stabljika murve, koje će se ove godine posaditi. Svrha je razdijeljivanju mu- rava, da se u nas opet uvede gojenje svi- lenih buba, što je jednom davalo lijepe koristi onima, koji su se time bavili. Demostracija proti ministru. Iz Praga nam javljaju, da su ondješnji gia- ci priredili u nedjelju veliku demostraciju proti ministru Aehrenthalu, da se od silnih povika i zvižđanja na daleko razlijegalo ; bilo ih je više stotina, a oko 130 samih Hrvata i Srba. Dakle proti ministru, pa nije nijedan od demostranata niti uapšen a još manje optu- žen, da su tim tobože nanijeli njemu »uvrje- du«, jer ko bi se mogao i naći da kaže, da je to njemu kao osobi! Ali tako je u Pragu i svuda u svijetu, izuzevši neku »li- beralnu« gospodu u Dubrovniku ! Poboljšanje učiteljskih pla. &a. Davne želje i molbe pučkog učitelj- stva u Hrvatskoj našle su ipak jednom o- daziva. Vlada će odmah u početku zasije- danja predložiti saboru zakonsku osnovu Biskup Buoonić. Naš veliki dobro- tvor presvij. i prep. g. biskup Paškal Bu- conić obolio je. Mi harni tolikom dobro- tvoru, vapimo velikoga Boga našega, da mu povrati željeno zdravlje, kako bi još neko- liko godina proslijedio veliko svoje djelo i duhovno i ekonomsko i kulturno, jer u sva- kom od tih zauzeća proslavio se je van- redno, mimo svih ostalih, a to najbolje zna prostrana Njegova biskupija, redodržava fra- njevaca, a napokon i mi, Dobri Bože, zajmi ga pastvi, braći, štovateljima! Umirovljenje. Dvorski savj. g. E. Gelcich, središnji nazornik nautičkih i trg. škola, bio je na svoju molbu umirovljen, te mu je tom prigodom bilo izraženo pre- višnje priznanje. Naš zemljak g. Gelcich za cijelo vrijeme svoga službovanja uvijek je nastojao i ra- dio u svim prilikama, kako će što moguće više našoj pokrajini koristiti, pa je dosta i koristio, što harnošću priznajemo, te mu kanonika Vuč-|vlju i svakom želimo da zasluženo stanje mira buđe za|' o uregjenju učiteljskih beriva, Pučanstvo Bosne i Herce. govine, po najnovijoj statistici, iznosi 1,855.8385 osoba (86.306 muških i 869.529 ženskih). Lani se je pak iselilo 3000 duša. Kažnjen patvarač vina. Priop- ćuju »Nar. Nov.« od 10. v. mj. odluku, ko- jom je Albert Waltersdorfer, vinotržac u O- roslavlju kao priupadnik osugjen radi pa- tvorenja vina, On je, kako je oblasnim po- |stupkom dokazano, patvorio 148 hl. vina u vrijednosti: od 2368 te mu je zato od- mjerena ova kazna: 1, Zatvor od mjesec dana; 2. Globe od K 600,—; 3. Platež je- dnačka od K 3368 u korist ubožke zakla- de; 4. Platež troškova analize K 224.—; 6. K 14,50 postupovni troškovi i napokon šest kratno uvrštenje presude u »Nar, Nov.« — Na ljutu ranu ljutu travu! (Na ovakovu o+ sudu, u pogledu trovanja puka, svak će uskliknuti: Evala sudijama! Pogibao po ličku željeznicu? Sve se nekako čini, da se obadvije duali-| dugi niz godina sprovagjati u dobrom zdra- zadovoljstvu ! stičke vlade, naime bečka i budimpeštanska, | sveza od Ogulina na Otočac, Gospić, pa na Knin, pa mjesto toga graditi prugu do- linom Une. Ovako bi se Lika pet obišla! (»Hrv. Pravo«). a. Iselilo je iz Dalmacije naroda za Ameriku prošle četiri godine: 8099 i to preko samoga Trsta! Madžari na Primorju. Na otoku Krku u Istri kupilo je jedno magjafsko dru- štvo zemljišta u duljini od jedne čitave mi- lje, koja siže preko po kilometra u unutra- šnjosti, pa ondje misle naseliti Madžare, Za to zemljište dali su 40.000 kruna, pa se istarski listovi čude, kako se je to zemlji- šte moglo dati Madžarima tako jeftino! Osobite antiseptične vilaštine sastavnih dijelova praške domađe masti iz ljekarne B. Fra- gnera, c. k. dvorskog dobavljača u Pragu, čine uspješno djelovanje na brzo zacijeljenje rana ra- zne vrsti. Mast je prikladna sasvim dobro za po- krivanje istih, pošto ona ih čuva od svake ne- čistoće i na njih djeluje tako, da ih rashlagjuje i bolest umiruje. Ovo izvrsno kućno sredstvo može se nabaviti i u ovdješnjim apotekama. Gradska kronika. Lične vijesti. U nedjelju u jutro sti- gao je u naš grad, na povratku iz Beča, poglavica Herceg-Bosne Ni. Pr. F.Z.M. Ma- rijan barun Varešanin sa ggjom., te su ot- sjeli kod preč. g. Kan. D. Joza vit. Crnice. U ponedjeljak otputovali su put Sarajeva. Prekjučer je stigao u Trsteno, u automo- bilu preko Metkovića, Nj. Pr. uamjesnik g. Niko vit. Nardelli, a jučer je došao u grad, u službena svrhe, Ministarski savjetnik na ministarstvu za javne radnje, g. Schindler, ove je sedmice ovdje boravio u službenom poslu. Imenovanje. Naš sugragjanin a ču- veni umjetnik g. Vlaho Bukovac imenovan je redovitim profesorom na umjetnosnoj a- kademiji u Pragu. Čestitamo! Jubilej g. Iva Vojnovića. U za- dnjem smo broju donijeli o jubileju našeg sugragjanina g. Iva kneza Vojnovića i o sjajnom uspjehu njegove »Dubrovačke Tri- logije« u zagrebačkom kazalištu, pa je au- tor tijem povodom upravio na intendanta g. Dra. V. pl. Trešćeca ovo pismo : »Visoko štovani gospodine intendante!U sutonu života moga zasjao mi je trak za- padajućega sunca kao pozdrav sveg onoga, što se više ne vraća, Vi ste, gospodine in- tendante, izvadili iz zaboravi djelo krvi i suza, da mi pokažete još jedan put iz dale- ka dragi sjen Petke i čempresa »sv, Mihaj- la«. Što je moje srce kod te dobrostive i blage cxhumacije mrtvijeh dana i mrtvijeh stvari moga Dubrovnika osjetilo, teško da bih igda mogao istinito prikazati. Jedna je- dina pak riječ iz te bure čuvstava i uspo- mena izvire i tu riječ valja da Vam kažem: Hvala! Hvala za plemenitu zamisao, koju je potakla Vaša duša čovjeka i gospara, hva- la na divnoj izvedbi, hvala na truđu, srcu, volji i zanosu svih velikih i malih umjetni- ka, koji htjedoše svojim radom da počaste Dubrovnik, tu ljubav i diku sviju Hrvata. Moleći Vas, da primite ovo malo riječi kao jeku velike moje harnosti, budite uvje: reni o čuvstvu najodanijeg počitanja Vašega Iva Vojnovića«. + Vlaho Čurčija. Jučer u jutro bio je priregjen lijep sprovod Vlahu Čurčiji, koji je u muževnoj dobi poslije oduljeg bolovanja preminuo. Sprovodu je korpora- tivno prisustvovala »Hrvatska Radnička Za- druga« sa glazbom, koje jje pokojnik bio mnogogodišnji član. Laka mu zemlja, a u- cviljenim nase iskreno saučešće, Zgrada za vojno zapovjedni. štvo. iz Beča javljaju, da je odlučeno graditi posebnu zgradu za vojno zapovje- dništvo u Dubrovniku netom se nagje i o- predijeli podesno zemljište. Pozorišna družina. U nedjelju je mjesna Hrv. Diletanska Pozorišna Družina prestavljala uspjeli igrokaz u četiri čina »Tri zadružna stališa«. Kazalište je bilo prilično dobro posjećeno, pa se je madati da će unaprijed i još bolje. Kao diletanti prestavljali su dobro. Nagrada. Ministarstvo financija udi- jelilo je financijskim stražarima Božu Šim leši i Pavlu Bogetiću u Dubrovniku po 2000 nagrade za to što su otkrili jedan nancijski prekršaj, a pri tom izložili život opasnosti. Šri