i Br. 302. Brzojav bez žica na trg. brodovima. Austrijski ministar trgovine izdao je na- redbu, da se bezžičnim brzojavnim posta- jama imaju providiti austrijski trgovački po- morski brodovi, koji obavljaju putničku službu iz austrijskih luka preko Gibraltara ili Adena u takozvanoj dalekoj vožnji. Au- strija je prva megju evropskim državama, koja je uvela ovu za sigurnost parobrodar- skoga saobraćaja vrlo važnu uredbu. Kralj o češko-njemačkim pregovorima. Kralj je prigodom audijencije u utorak re- kao članu gospodske kuće Adameku, da priznaje korektno držanje čeških zastupnika prigodom akcije za češko-njemački spora- zum. Bivši crnogorski vojni ministar. Kako javljaju neke magjarske novine, pri- spio je bivši crnogorski ministar Danilo Ga- talo u Beograd. Tamo su ga dočekali Cr- nogorci, koje je kralj Nikola izagnao iz Crne Gore. Gatalo se je javio u audijenciju kralju Petru, te ga je ovaj primio u srpsku voj- sku. učvrste. Glede kretskoga pitanja zaštitne su vlasti te u tom pitanju Turska nema nikakova po- sla s Grčkom, nego samo sa zaštitnim vla- stima. Brazilija. Javljaju iz Rio de Janeira: Pobuna je bu- knula u času, kada se je zapovjednik ratno- ga broda »Minas Geraes« vraćao na palu- bu svojega broda s dinera, što je bio pri- regjen na francuskom školskom brodu »Du- guay Trouin«. Buntovnici su usmrtili njega s dvojicom časnika i nekoliko mornara. O- stali su časnici smrtonosno ranjeni. U isti je mah buknula pobuna na ratnim brodo- vima »Sao Paolo« i »Bahia«. Buntovnici su iskrcali na kopno sve časnike ovih bro- dova, a mornar Joao Candido preuzeo je zapovjedništvo. Buntovnici su presjedniku Da Fonseca upravili brzojavku, u kojoj su tražili, neka se ispune njihovi zahtjevi, jer će u protivnom slučaju bombardovati grad i ostale ratne brodove. Za tim se je bio zaputio zastupnik Carvalho k buntovnicima da s njima pregovara. Buntovnici su zatra- žili ukinuće tjelesne kazne, bolju plaću i Ograničenje praznika u Bugarskoj. Kako je poznato, grčko-istočna crkva ima vrlo mnogo praznika u godini. Jasno je, da je ovo gospodarskom razvoju u svakom po- gledu škodljivo. To su uvidjeli prvi praktični“ Bugari, pa je njihova vlada predložila so- branju zakonski nacrt, kojim se ukidaju i ograničuju mnogi praznici, Božiću i Uskrsu, koji su do sad imali tri dana, dodijeljena su samo dva. Osim glavnih svetkovina po jedan dan, odredili su, da se slave još sa- mo rogjeni dani kralja, kraljice i prijesto- lonašljednika. Autorsko pravo u Rusiji. Ruska drž. duma promijenila je dosadašnju slobodu prevagjanja i izdavanja stranih djela. Paragraf glasi: »Djela, koja u stranim dr- žavama izdaju strani državljani, ne smiju se u Rusiji bez dozvole pisca ili njegovih pravnih nasljednika prevoditi ni na ruski, ni na i- koji drugi jezik«. Srbija. Skupština je nastavila raspravu o trgo- vačkom ugovoru s Austro-Ugarskom. Zast. Pavle Marinković izjavljuje, da je novi ne- povoljni trgovački ugovor posljedica nepo- stojane politike srpskih vlada. Težnja za e- mancipacijom, što je otpočela srpsko-bugar- skim carinskim savezom, svršila se je time, da je srpska vlada dala velike trgovačke koncesije Austro-Ugarskoj. — Zast. Katić upozoruje na začudni preokret u držanju svoje mladoradikalne stranke, koja je godine 1908. glasovala protiv trgovačkoga ugovora s Austro-Ugarskom, dok je sada odlučila, da će glasovati za ugovor. Rusija. U sjednici državne dume u Petrogradu iznijeli su socijalisti i kadetska stranka pre- dlog glede ukinuća smrtne kazne. Državna duma je sa 161 glasom središta i desnice protiv 131 glasa opozicije otklonila predlog. Kadetska je stranka iznijela predlog, neka država kupi Tolstojevo imanje Jasnu Po- ljanu, kao i kuću u Astapovu, u kojoj je preminuo Tolstoj; nadalje neka vlada do- pušti sabiranje prinosa za osnutak Tolsto- jeva muzeja u Moskvi, te u tu svrhu do- prinese 100.000 rubalja. — U subotu su studenti i studentkinje u Odesi upriličili ve- like demonstracije. Povorka je prolazila grad- skim ulicama, vičući: »Dolje sa smrtnom kaznom!« Redarstvo je posredovalo i upo- trebilo oružje. Megju uapšenima imade i mnogo gospogia. Grčka, Venizelos je otputovao u Tesaliju, da u povodu izborne borbe za narodnu skupštinu razvije vladin program. Iz Kaneje javljaju, su u sjednici narodne skupštine uručili muhamedanski zastupnici prosvjed radi do- gagjaja, što su se desili kod otvora a po tom ostavili dvoranu. Za presjednika naro- dne skupštine izabran je sa 63 protiv 48 glasova Grigoris. Turska. u nedjelju primila odgovor za- s odigrali komore. Zaštitne vlasti izjavljuju, da kod svojega prvobitnoga stanovišta, kojoj Kreta stoji pod sultanovim su- verenitetom. Bude li nuždno, zaštitne će vlasti iii amnestiju. Daljnje su vijesti iz Rio de Ja- neira glasile: Komora je glasovala amne- stiju i odobrila poznate zahtjeve buntovni- ka, koji su se po tom podvrgli. U subotu su se predali buntovni ratni brodovi. U gra- du vlada mir. Kako se iz ovih vijesti raza- bire, brazilskoj je vladi pošlo za rukom, da prebrodi sve poteškoće, a da nije mo- rala upotrebiti silu. Spor izmegju Turske i Persije. »Berliner Tagblatt« javlja iz Petrograda: Iz Teherana dolaze uznemirujuće vijesti o pooštrenju tursko-perzijskih odnošaja. U Te- heranu se već govori o prekinnću diplo- matskih odnošaja izmegju Perzije i Turske. Engleški kralj o bivšem portugalskom kralju. Već pred neko vrijeme upalo je općenito u oči, da se kralj Manuel nije, kako se is- prva javljalo, nastanio trajno u Londonu, kao što nije učinio niti posjeta kralju Gjuri V. Sad se ta stvar razjašnjuje jednom izja- vom kralja Gjure o kralju Manuelu. Kralj Gjuro izjavio se naime nakon pada monar- hije u Portugalu bivšem portugalskom po- slaniku u Londonu, Soveralu, koji je bio jedan od najboljih prijatelja njegovog oca kralja Eduarda i zauzima na engleškom dvoru osobiti položaj, da je kralj Manuel za vrijeme svog kratkog kraljevanja monar- hističnoj ideji u Portugalu više naškodio, nego li cijela revolucija. Kralj Manuel je za tu izjavu doznao, te je zato odustao od svog posjeta engleškom dvoru. Revolucija u Meksiku ugušena. Javljaju iz Meksika, da su nemiri napo- kon sa svijem ugušeni. Presjednik Diaz iz- rekao je vojnim četama svoje povjerenje. VATA SN tS SL LTA SELU SA SS Eto smo na svršetku godine a mnoga gospoda predbrojnici nijesu nam isplatili predbrojbu. Umoljamo najtoplije svu tu Gospodu, da nam izvole čim prije isplatiti koliko du- guju, jer listom ne možemo nikako naprijed, pošto je izdavanje skopča- no sa velikijem troškom. Vijesti iz naroda. Iz Lisca kod Stona. (Grozan slučaj. — Osnovanje »Potrošno- Obrtne Zadruge«). Jedna djevojčica od 16 godina brala je masline u selu Podimo- či. Obravši sve masline htjede se spustiti niz jednu granu. Ali berući masline imala je štap, kojim bi stresala one, koje nije mogla rukom dosegnuti. Prije nego se je spuštila niz granu, baci štap i kud će ne- sreće: štap ostane zaboden u zemlju, a ona ne spazivši to spušti se i uprav se nasadi na štap, koji joj je kroz tijelo dopro sve do prsiju. Ta bijedna djevojčica imala je toliko srčanosti, da je sama štap iz sebe izvadila i jedva kući došla. Bila je odmah povedena u bonicu. — I u našem se je mjestu osnovala »Po- uskrisenje ovoga puka. Već je i vrijeme, da se pomogne ovome narodu, koji je bio na milost i nemilost izložen kojekakvim tr- govcima. Bilo s1etno i berićetno. Iz Orašca. (Prkosno postupanje poštanskog brodara). U prošlu subotu putovalo je 3-4 putnika s parobrodom »Naš«, koji su se imali iskr- cati pod Orašac, jer njeki nijesu mogli pod Trsteno, radi izloženog položaja od južnog više zaštićeno. (vremena, a pod Orašac je o priznale sultanov suverenitet, | PRAVA CRVENA HRVATSKA Gosp. kapetan parobroda hvalevrijedno pri- bližio se je s parobrodom što više kraju da može lakše lagja poštanska prići i primiti poštu i putnike. Lagja je prišla i primila poštu, ali poštanski brodar odavle nije ho- tio primiti putnike, sa svim da je bez ika- kve pogibelji mogao, pa su ga vruće mo- lili putnici radi važnih posala i neugodnog putovanja, on ipak zbog prostog svoga pr- kosa nije udovoljio želji i potrebi, te su morali iskrcati se čak u Slano, pa od onuda po mrkloj noći doći kući. Kako doznasmo, za malo da nije jedan putnik platio životom, vraćajući se iz Slanoga, a to sve zbog sa- movolje ovdješnjeg poštanskog brodara. Do- gagjaj je prijavljen oblasti, pa se nadamo da će za uvijek prestati ovakovo prkosno postupanje. — Očevidac. Iz Orebića. (Pir). Na 26. pr. mj. vjenčao se je g. Ivo arić za gcu. Margaritu Ivanišević, pa im srdačno čestitaju — Prijatelji. Iz Zatona. (Čitulja). G. Nika Kljunak pk. Nika, tr- govca i posjednika u Brsečinama, zadesi te- ška nesreća, simrćii vijerne mu: i vrijedne ggje. supruge Narćize, Imala je 30 godina, a bila je uzor-žena. Pokoj joj vječni, a o- žalošćenom g. suprugu i svojti naše iskre- no saučešće. Savjetujemo vam kod gihta, rheume, tr- ganja, probadanja, križobolje, glave i zubobolje, živčane i zglobovne. boli, klenuti, influence, trza- nja itd. upotrijebite samo Fellerov fluid sa m. »Elsafloid. Pokusni tucet stoji samo K 5. Za uregjenje stolice, probave, kao i grozničavost o- sobito djeluju Fellerove probavne Rhabarbar pi- lule sa m. ,Elsapilule“. 5 kutija zajedno sa po- štarinom stoji K 4. Dobiva se samo kod E. V. Fellera u Stubici, Esaplatz br. 264 (Hrvatska). Domaće vijesti. Biskup Buconjić na umoru. Stiže nam iz Mostara tužna vijest, da je vrli rodoljub i dobrotvor presvj. biskup fra Paškal Buconjić na umoru. U cijelom mje- stu i dalje velika je žalost, jer su dičnog starinu svi bez razlike mišljenja i vjere u velike častili i ljubili. Bog mu bio u po- moći, vapeći e da nas buduće vijesti o njego- vom stanju obraduju, da mu Bog podijeli zdra- vlja i snage, na radost cijelog našeg naroda ! Promocija. Na 16. pr. mj. bio je pro- moviran na čast doktora sveukupnog bo- goslovlja mladi :svećenik naše biskupije g. Antun Žegura, rodom iz Vrućice, član za- voda sv. Avgustina u Beču. Mladom doktoru naša čestitanja ! Starješinstvo provincije pre- svetog Otkupitelja. Na 24. pr. mj. imali su franjevci hrvatske provincije presv. Otkupitelja u Spljetu svoj kapitul, te su i- zabrali novo starješinstvo: Provincijalom m. p. 0. Karla Dra. Etorovića; podprovincijalom m. p. o. Petra Perkovića a savjetnicima mm. pp. oo. Marka Ivandića, Antuna Cikojcvića, Andriju Dizdara i Krstu Belamarića. Izbor je sretno obavljen, jer su osobe učene, u- gledne i rodoljubne, te će posvetiti svoje sposobnosti na korist vjere i hrvatskog na- roda a na diku svojeg Reda i provincije. Svesrdno čestitamo ! Nadzornik naut. i trg. škola. I ako se je g. Gelcich pensionisao i proti volji ministarstva, i dalje je ostao madzor- nik nautičkih i trgovačkih škola u Trstu, Istri, Dalmaciji, Gorici, Tirolu i Kranjskoj, što je svakome milo, jer je poznata njegova rijetka sposobnost i požrtvovnost, da mu je danas uprav nemogućno naći dostojna zamjenika. : Lička željeznica. U željezničkomu odboru zastupničke kuće u Beču na upit odgovorio je miništar željeznica glede že- ljezničkog spoja sa Dalmacijom, izrazivši čvrstu nađu, da će se uslijed koraka, što ih je u zadnje vrijeme poduzeo ministar- presjednik u najkraće doba osigurati lička pruga, koja se ima graditi na temelju ugo- vora izmegju austrijske i ugarske vlade. Stanovništvo Sarajeva. Po no- vom popisu pučanstva, grad Sarajevo bez vojništva broji 51,054 stanovnika. Nova brza pruga. Vlada namjerava početkom dojduće godine uvestit još jednu brzu Lloydovu prugu izmegju Trsta i Dal- je. trošno-Obrtna Zadruga«, koja će biti na maci Okrali orkvu. Na Visu su nepoznati lupeži okrali Franjevačku crkvu na grobištu, te odnijeli nakita u vrijednnsti od preko 2000 K. Srbo-hrvaština kod popisa pučanstva. Čitamo u »Hrvatskoj Kru- ni«: Kako nam javljaju iz Imotskoga, on- dješnji je kot. Poglavar Gregović upelio po- pisnicim "pučanstva, da moraju zabilježiti materinski jezik srpsko-hrvatskim. Mi se nadamo, da dotičnici ne će toga učiniti, Nek ga vlada krsti, kako hoće, mi ćemo zvati naš lijepi ježik, makar se »brat« Dr. Bakotić tomu rugao, svojim jedinim pravim i po božjem i prirodnom zakonu zakonitim imenom: hrvatskim. Samoubijstvo. U Trstu se je ubio advokat Dr. Antun vit.' Volpi. Zbog velikog imetka, naslijegjenog od oca, nije se bavio advokaturom. Uzrok samoubijstvu nije po- znat. (Nazad nekoliko mjeseca ubila se je i Volpieva kći, udata za tvorničara Holta u Trstu). Statistika činovnika u Bosni i Hercegovini. Od 10,944 zemalj. či- novnika, koji služe u Bosni i Hercegovini, otpadaju: 4026 na domaće, 3846 na austrij- ske i 3057 na ugarske državljane, Po nma- rodnosti jesu većina, 9242 Slaveni; od tih ima 1195 Čeha, 516 Poljaka, 401 Slovenac i 909 Rusina, a ostatak, 6221, pripada Hr- valima i Srbima. Nijemaca ima 1271, a Ma- džara 303. Zanimiw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Hecksčhera senr. u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom ovdje i u okolici do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. td ra A LN rt LO a Niz prozor je često puta bačen novac koji se plati za perje od postelje i za gotove postelje, ako se čovjek ne obrati na pravi izvor. Uprav kod kupnje perja za postelje mora se biti oso- bito oprezan i obratiti se na tvrtku prvog reda. Preporučamo za to tvrtku na daleko poznatu S. Benisch u Deschenitz Br. 1113 u Českoj, koja uslijed svoje strogo poštene ; jeftine poslužbe pruža sve što je moguće da zadovolji kupca. (Vidi oglas). ANALE NSS ALLO tat td | Gradska kronika. Trideset godina službe. Presvij. g. Antun vitez Strčll, pokrajinski školski nadzornik, navršio je ovih dana tridesetu godinu službe na nastavnom polju. Prigoda je htjela, da je isti radi ispita osposoblje- nja taj dan bio baš u Dubrovniku. Nasta- vnici dvaju preparandija, koji su iz bližega poznavali rijetke vrline g. Strčlla na polju prosvjete, ne mogoše propustiti tako sretnu zgodu, a da g. Strčli-u na poseban način ne iskažu svoju zahvalnost u ime svoje i stotina pučkih nastavnika rasijanih po našoj Da'!maciji. Bio je dan sv. Andrije, pokrovi- telja župe, u koji je dan zavod imao pra- znik. Taj je dan bio odregjen za skromnu proslavu u zavodu sretnog trijestgodišnjeg | njegovog službovanja. U jutro u 10 sati bila je u zavodu kratka zabava u počast svečaru, u prisustvu predstavnika zadarske preparandije, svih sadanjih i bivših učitelja ove preparandije, kotarskih školskih nad- zornika i nekih predstavnika pučkog uči- teljstva, presvij. biskupa i drugih. Svečanost je započeo g. upravitelj mjesne preparan- dije A. Kriletić jezgrovitim, sočnim i do suza ganutljivim govorom, u komu je u kratkim ali oskočitim potezima ocrtao bla- gotvorno djelovanje g. Strčlla kao čovjeka, nastavnika, upravitelja, nadzornika. G. nad- zornik zahvali govorniku istaknuvši, da je zasluga u opće i učiteljstva da se je u pu- čkom školstvu koraknulo naprijed, jer da je učiteljstvo vazda iskreno dolazilo u su- sret njegovim najboljim namjerama. Spo- minje ustrajnost, koja svladava poteškoće, i stavlja ju na srce mlagjem naraštaju. Za tim je pitomica A. Srinčić deklamovala pri- godnu pjesmu a učenice pl. Bona i Vj. Vu- četić prigodni sonet i pjesmu kao takogjer i djeca dječjeg vrta izvršiše po silama svoju. Izmegju deklamacija, pjevački je zbor ove |preparandije otpjevao uz pratnju glasovira nekoliko melodioznih komada. Sve su pri- godne pjesme uz kitu cvijeća bile predane svečaru. Uprava dumanijskog zavoda na Pi- lama, u znak zahvalnosti i priznanja, po- klonila je g. nadzorniku krasno uokvirenu sliku panorame Gruža, i jedan stolni po- dložak krasno izragjen, sa umjetno izvede- nom slikom Dubrovnika iz kista č, sestre Merćedes Ercegović. U večer je g. nadzornik dao večeru u po- čast svojim štovateljima, preko koje se je pročitalo preko dvjesta brzojavka, stiglih g. nadzorniku iz cijele Dalmacije za čestitanje, od učitelja, učiteljica, školskih vijeća, op- ćina, i t. d. Prava je grehota da škola gubi u brzo čovjeka, koji je znao uz nepopu- stljivi rad i razložitu strogost, pribaviti sebi i toliku ljubav svojih podložnika. Autograf. Naš sugragjanin, g. prot, K. Krile, bio je u svoje vrijeme poslao je- dan istisak svojega putopisa »Uspomene | s puta u Argentinu« g. predsjedniku argen- tinske republike na dar. Ovih je dani pri- mio od njega ovo vlastoručno pismo: »El Presidente de la Nacićn, Roque Sa- God. VI. nor Profesor Crist6bal Krile y le acusa re- cibo de su obra, atenicion, & la cual sueda to 'Buenos-Aires, Noviembre 7 de 1910«. Jezik je tako lak, da ne treba prijevoda. Odlikovanje. Naš zemljak g. Nikola pl. Mihanović, počasni generalni konsul u Buenos-Ayresu, odlikovan je komendator- skim križem kraljevskog španjolskog reda Alfonsa _XII. Ispiti osposobljenja. Prošle se- dmice svršili su pri ovoj preparandiji ispiti osposobljenja, pod presjedanjem g. nadzor- nika Strčlla. Prijavilo se je na ispit deset kandidatica i dva kandidata. Od tih progla- šen je osposobljen s odlikom: Ćorović Vu- kolaj, a naprosto osposobljeni Fischer An- tica, Hoffmann Katica, Knego Franica, Lanza Anka, Mitrović Marija, Taiischer Karmela, Vukas Jelka i Sinobad Gjuro. Tri su se kandidatice povukle preko ispita. Sv. Cecilija. »Gundulićeva« glazba ove je godine proslavila pokroviteljicu gla- zbe sv. Ceciliju na osobiti način. Na 8 ura u jutro glazba :je obašta gradom svirajaći;' Na 1l sati u jutro izvršila je birani pro- gram pred »Općinskom kafanom«, na sve- opće zadovoljstvo. Na 7! sati u večer uz rasvjetu bengala obašla je gradonr svirajući do prostorija »Hrv. Rad. Zadruge«, gdje je slijedila uspjela zabava sa plesom, koja je trajala sve do u zoru. Denuncijantima oko ,,Dubro- vnika“4, »Dubrovnik« u zadnjem broju denuncira jednog sudskog podvornika, jer da »upravlja sa Cavtajskom hrvatskom gla- zbom« i napada starješinu ureda, pak da podlu denunciju nekako zavije, na zaključku po bizantinsku kaže: »Mi ovo ne iznosimo, da zovemo vlasti u pomoć(!) niti da de- nunciramo (I), nego iznosimo jedno upore- gjenje«. I ovo ljudima oko »Dubrovnika« »nije« denuncija, isto kao da kogod udari koga šakom, pa mu reče: »znaš, ja te neću udariti, nego samo da znaš kako bi te mo- gao udariti«! A najteži je grijeh hrvatske glazbe u Cavtatu, što izlazi vanka i svira hrvatske koračnice, jer »Dubrovnik« kaže da je »svojim istupom i sviranjem Starčevi- ćeve koračnice izazvala cijelo mjesto (l) i prouzročila(l) demostracije«! To je prosta laž, jer je u Cavtatu svakome poznato, da je hrv. glazba skladno svirajući na povratku iz Čilipa bila napanuta od »srpske« rulje, a najbolji je dokaz ko je izazvao demo- straciju: sudbena rasprava i osuda udarena poznatoj »srpskoj« perjanici, koji je i tvorno napadao mirne Hrvate. Zar dakle »D.« hoće, da samo »srbima« c, kr. službenicima bude slobodno u srpskoj glazbi svirati, po- što je poznato, da u mjesnoj »srpskoj« glazbi sviraju c. kr. službenici, pa mi ne samo što nijesmo prigovorili nego još je- dnom zgodom pohvalili mjesni c. k. sud, da je lijepo što se dozvoljava c. k. čino- vnicima i ost. svirati u glazbi, pa bilo ko- joj, a »Dubr.« za uzdarje denuncijava i po- zivlje starije vlasti. Neka im je ma čast ta- kav zanat! Eto, to je njihov razvikani /ibe- ralizam ! A na butadu da hrv. glazba u Cavtatu »svojim islupom i sviranjem Starčevićeve koračnice izazivlje«, što bi na to dubro- vački Hrvati mogli kazati o mjesnoj »srp- skoj« glazbi i o koračnicama »Rado iđe«, »Vesela je srbadija«, »Dušanovka«, »Ona- mo onamo« i t. d.? Što bi »Dubr.« kazao, kada bi se Hrvati poslužili njegovim /ibe- ralnim primjerom? Zar nije »Dubr.« pozna- to, da u sred Zadra javno u talijanaškoj glazbi sviraju mnogi činovnici, pa što za to? Je li se našao ikađa koji denuncijanat u Zadru, da bi ih za to tužio starijoj vlasti? Nije, ako ne bi sada pošao do Zadra koji »liberalni« gospar sa strane »Dubrovnika«, a na njegovu denunciju starješine bi se pra- vom nastmijale! | »Dubrovnik« je pak za sve ove denunci- je i razne tirade u zadnjem proju imao pro- stora i vremena, jedino što nema ni pro- stora ni vremena da nam napokon odgovori glede upravljenog poziva sa strane uprave »Dušana Silnoga« savezničkom im društvu »Forza e Coraggio«! Što čeka? Zar mu nije dovoljan dokaz iznio »Risorgimento«! Na čast im i to djelo! »COrvenoj Hrvatskoj“. Susjeda počitava, da u pretprošlom broju našega lista »nema ni spomena o onomu, o čemu se danas opširno bave i sve svjetske novi- ne, jer ono što je naučenjak Mamaryk u delegacijama otkrio, odjeknulo je širom ci- jeloga svijeta, da se čuje i zna za podlu rabotu naše diplomacije« itd, Odgovaramo: mi o nekim prljavštinama nećemo ni bijele ni crne, jer što metu i me. kojekakovi Nastići ili Vasići to je srpska rabota, a mi se u tugje posle ne mi. enz Pena, tiene el gusto de saludar al Se. ješamo, Prosto, susjedi, zabavljati se do mile volje, omladini čestitati; a prosto na-