Br. 303. Zbog toga nepriznanja, bi kukuruz Hercegovačkih doseljenika _od Mal- mudira zaplijenjen, i ako je Vlade Ja- ninske naredba, da iseljenici mogu ku- ći nositi unutra navedeni kukuruz. Eto u Janini na Vilaetu odnosno u Loro- skom suđu pravde! Sad kome bi mo- gli krivicu pripisati za žalosne naše patnje? Carigradu ili mjestima u koja se tobož nastanjujemo? Odaklen bi i- mao jedan računovogja Mal-mudir slo- bodu ne priznavati Vladinu zapovjed da nije u stvari stvar? Kojoj naredbi može čovjek u Turskoj vjerovati? Mi herceg-bosanski seljenici u Tur- skoj Janini niti smo dobili od turske vlade obećanu zemlju, volova i sjeme- na, niti nam se iz suda do ovog da- na pokazala koja tačnost, kojoj bi vje- rovati mogli, te svakim danom naš ja- dni narod u ljutu propast propada, a kao tobož pokazujući nam ovamošnji stanovnici muslimani neko sažaljenje, svakim danom kad smo na sudu, ili u pazaru, govore nam: Allah ij japar! što znači: Bog dobro će učiniti; ili nam kažu: jazuk! (šteta), bokadjaiz (poraditi ćemo); sabur salamat (str- pljenje-spašenje), i tako razne druge zapletene laži; valjada misle, da je naš narod marva te da se u ničem ne ra- zumije. Samo su u Prevezi načinili blizu 52 kuće, kojesu razdijelili ondješnjim do- seljenicima, bez zemlje, volova i sje- mena, i bez zere hrane. Za te kuće računano je da je potrošeno 1200 kru- na za svaku, a tamo biće se potroši- lo nešto više od 300 kruna, a ostalo je pojeo okružni predstojnik Preveski Hasib, sad već iz službe poćerani sa nekim od Melgjis-Idare sjednice oso- bama. Ko hoće da svrši koji bio po- sao u okolini Epira mora rabotati sa bakšišima, da se uzalud ne muči. Bak- šiše treba da daje Emlek memurima (nadglednicima državnih zemalja), ka- ko Ejub Sabriji Ahmedu, Šnajdarskom Terzinom sinu, i Loroskom Ujuzu A- rapćialiji. Eto vam u kratko iskazasmo kako- vo je nevoljno i vrlo gorko stanje nas iseljenika u ovim stranama. H. ef. U. Eto smo na svršetku godine a mnoga gospoda predbrojnici nijesu nam isplatili predbrojbu. Umoljamo najtoplije svu tu Gospodu, da nam izvole čim prije isplatiti koliko du- guju, jer listom ne možemo nikako naprijed, pošto je izdavanje skopča- no sa velikijem troškom. Novo po svijetu Italija i Austro-Ugarska. Ministar izvanjskih posala San Giuliano govoreći u rimskoj komori o odnošajima I- talije i Austrije, istakne da je on u potpu- nom skladu s Erentalom, a da je i njiho- vo naoružavanje opravdano, jer je u inte- resu obiju država, da budu jake, U pogle- du iredentista reče, da mne stoje .u skladu s ostalim - pučanstvom Italije ni njihovim čustvima (l). Pučka skupština u Beču. Zemaljski maršal princ Liechtenstein sa- zvao je za 19. o. mj. u vijećnicu pučku skupštinu, u kojoj će ministar trgovine Dr. Weiskirchner razlagati o obrtničkoj i trgo- vačkoj politici; Dr. Gessmann o političkom položaju, a Dr. Paittai o budućem razvitku Austrije. Strajk novinara. Izvjestitelji bečkih novina iz parlamenta odlučili su štrajkovati, ako sjednice budu i dalje ovako dugo trajale. Izvjestitelji su o- |vale sa strane Italije u italijanske. pokrajine | austrijske, Jedan je optuženik još okrivljen zbog uvrede veličanstva. Rasprava se vodi tajno. h Spijunaža pred sudom. Na 5. ov. mj. započela je pred sudskim senatom u Beču rasprava proti ag radi zločina uhodarstva i uvređe veli njim su zajedno optuženi Lujo Dante i Tomarini. Ovi je Colpi nazad ne vele osugjen radi kragje u banki na 6 mjeseca tamnice. Srpska vlada proti Masaryku. Povodom izjava profesora Masaryka u austrijskoj delegaciji, počeli su neki beo- gradski listovi mapadati austro-ugarskoga poslanika Forgacha. To je ponukalo srpsku vladu, da izda communiquć, u komu se naj- oštrije izrazuje proti tomu postupku. U vla- dinoj izjavi se istodobno ustanovljuje, da je čitava afaira riješena odgovorom grofa Ae. hrenthala u austrijskoj delegaciji. U srpskim vladinim krugovima vlada mnijenje, da se tvrdnjama jednoga individuuma, kao što je Vasić, ne može puno vjerovati, njegove su tvrdnje dvojbene naravi. A ovaj Vasić bio je najveći Masarykov pouzdanik. Sud je odredio, da se Vasića opet premjesti na policiju, dok ne stignu daljnji dokazi proti njemu. Ta odredba pobudila je veliko iz- nenagjenje, jer iz toga proizlazi, da sud ne drži ništa do sadašnjih dokaza. Vatikan i Crna-Gora. Javljaju sa Cetinja, da je spor izmegju Vatikana i Crne-Gore potpuno izglagjen, o čemu se je u svoje doba mnogo pisalo, a da je izglagjen na zadovoljstvo obiju strana. Ruski car u Bugarskoj. U bugarskim dvorskim krugovima tvrdi se sasvim pouzdano, da će ruski car Niko- la sredinom buduće godine posjetiti Sofiju i ostati tamo tri dana. U bugarskim dvor- skim krugovima vlada veliko veselje zbog toga posjeta, koji će imati veliku političku važnost. Car Nikola putovati će Crnim mo- rem, i pratit će ga više ratnih brodova. Na- kon posjeta vratit će se opet u Rusiju. Putovanje srpskog kralja. Iz Beograda javljaju, da će kralj Petar krajem januara u Rim, pa da će tom prigodom svečano posjetiti i Sv. O. Pija X, Batine u dvadesetom vijeku! Iz Skadia javljaju: Ovdje su uvedene ba- tine, na koje se osugjuju protivnici vlade, pa je i dotle došlo, da telal koju uru prije po čaršiji telali koga će batinati! | ovo se dogagja u XX. vijeku, poslije proglašenja »ustava« ! Grčka se razoružava. Iz financijalnih razloga a ujedno da do- kaže, kako joj je u prvom redu stalo do mira, odlučila je grčka vlada da smanji mornaricu za 8 ratnih brodova, koji se ima- du prodati. Pošto bi megjutim redovitim prirastom podmlatka bilo previše časnika nornarice, zaklučeno je ujedno, da se morna- rička kadetska škola u Pireju za 10 godina , | zatvori. Turska mornarica. Javljaju iz Carigrada, da je veliki vezir branio u senatu kupnju dviju njemačkih ratnih lagja, i to odgovarajući na prigovore | bivšeg ministra ratne mornarice, Turska da je za mir, nu ona da se mora čuvati od svih eventualnosti. Lagje premda su bile ve- oma jeftine, od velike su vrijednosti, Koje- kakvi novinski glasovi nijesu ispravni. Tur- ska hoće sigurnosti napram vani, a napre- dovanja u nutarnjosti, Prosvjed arbanaških djaka. Arbanaški djaci u sveučilištu u Ateni o- bjelodanili su poziv na evropske vlasti, u kojem se prosvjeduje proti tiraniji mlado- turaka, koji je veći, nego li je bio onaj Ab- dul Hamida. Prosvjed je naperen proti po- tlačenju novina u Arbaniji, proti progonu svih liberalnih ljudi, kano i proti mjerama vojske proti seljaštvu. Velika nesreća na moru. Prigodom prošle oluje na Kaspijskom mo- ru potonula su 23 broda, a utopilo se 314 ljudi; 8 brodova nasukalo se je u leđu, te je njihov položaj vrlo pogibeljan. bavijestili presjednika carevinskog vijeća, da neće više izvješćivati ako sjednice po- traju dulje od 6 sati, Rasprava radi veleizdaje. Pred poroinim sudom u Gracu započela je na 5. ov. mj. rasprava protiv 13 Italija naca, od kojih njih 12 iz Trsta a jeđan iz Gorice. Optuženi sti sa zločina velike izda- je, koju da su počinili tijem, što su snubili dobrovoljce za potpomaganje oružane pro- Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, ne kašljemo, nećemo oslabiti, hude- mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. ,Elsa- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti zglo- bovnim bolima, upalama, slabosti očiju (A 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, br. 964 (Hrvatska). ' PRAVA CRVENA HRVATSKA Vijesti iz naroda. Iz Podobuča kod Potomja. (Izlet Potomskog »Hrv. Sokola«.) Svr- |hom prošlog mjeseca, prigodom svečanosti našeg parca Sv. Andrije, obradovao nas je »Potomski Soko«, to najmlagje društvo na- še Sokolske Župe, počastivši nam mjestan- ce prvim svojim izletom. Ugodno nas je iznenadilo produciranje njegovih članova u prostim vježbama, koje su izveli tako- vom preciznošću, da bi i starijem društvu na čast bilo. Iz jutra se vidi kakav će dan biti, a po zanosu, volji, maru i zauzimanju dičnog staroste, vogje i cijele sokolske bra- će, uvidjesmo odma, da će nam Potomski Soko biti na diku. Iz harna im srca kliče- mo: Živjeli! Potomski Sok& cvao i napre- dovao! Zanimiw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Hecksčhera senr. u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom ovdje i u okolici do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. Domaće vijesti. umm + Fra Pasko Buconić, Mostarski Biskup. Naša se je bojazan obistinila. Veliki ro- doljub, slavni biskup, veledušni naš dobro- činac, sklopio je oči, i dobri ga je Bog k sebi pozvao, da mu dade zasluženu krunu vječne slave. Duboko ražalošćeni mi se po- klanjamo i ljubtmo, a vaj! za zadnji put blagodatnu njegovu ruku, i kroz plač mu od Boga vapimo: vječni pokoj. Pridružuje- mo se neiskazivoj žalosti posestrime Tre- binjske biskupije, koja je ljuto ucvijeljena, jer je izgubila sdušnoga, revnoga i nastoj- noga svoga oca i pastira, a i šeheru Mo- staru i svoj biskupiji, koji su kako ljute si- rote zacvilili oko odra ljubljenog svog bi- skupa. Pokojnik se je rodio od Stjepana Buco- nića i Vide Šimić, u Drinovcima kotara Lju- buškog na 2/4. 1834 i primi ime Stjepan. Ugje g. 1846 u Čerigaj da postane franjev- cem. Proslijedio je svoje nauke na Širokom brijegu. G. 1852 položi zavjet i primi ime fra Paškal. Starješine poslaše ga na više u- čenje u Ferraru, te je tu prvu misu rekao na Božić g. 1856. Bijiše profesor svog re- da u Aracoeli u Rimu za 8 godina. Već su ga predlagali za biskupa u Mostaru god. 1863, ali on je toliko radio, da ga je mi- moišla ta neugodna šaša. G. 1868 bi ime- novan generalnim povjerenikom, a g. 1871 župnikom u Drimovcima. G. 1874 bi imeno- van kustodom svoga reda, a na svrhu g. 1880 bi imenovan po Lavu XIIl biskupom. I od onda radio je kako mrav, živio je pri- prosto kako najprostiji redovnik, ljubio je samoću, i svu je svoju snagu duševnu i tjelesnu žrtvovao na oltar vjere i domovine. Slava biskupu Buconiću! Svosokolski slet u Zagrebu obdržšavat će se dojduće godine od 16 do 18 avgusta. Poglavica Herceg-Bosne. Nijc istinita vijest bečkih listova, da će zemalj. poglavica za Bosnu i Hercegovinu N. Pr. Marijan bar, Varešanin dobiti drugu jednu službu, već će i na dalje ostati na dosada- šnjem mjestu. Hrvatski jezik na češkim gi. mnazijama. Ove školske godine uve- den je po češkim gimnazijama hrvatski je- zik kao neobligatan predmet. Česi, kao naj- kulturniji megju slavenskim narodima, uvi- dješe takovu potrebu. A kao praktičan na- rod, loće da sa svojim kapitalom ugju u neposredni saobraćaj s jugoslavenskim na- rodima, koji se i onako s godine na godinu sve to više služe češkom industrijom. Zagreb Rugjeru Boškoviću. U samoupravnom odboru grada Zagreba za- ključeno je, da se glasovitom dubrovačkom naučenjaku Rugjeru Boškoviću postavi po- prsje na Zrinjskom trgu, uz poprsja Medu- lića, Zrinskog itd. uBrbi“ i Vrazova slava, odno. sno kazališni jubilej. »Hrv. Pravo« donosi: Dobričina presjednik »Slovenske |Matice« prof. dr. llešić kao izaslanik na Vra- zovoj slavi i 50-godišnjici hrvatskog jezika u kazalištu, isticao je u Zagrebu slogu bra- će Hrvata i »Srba«. Idealni taj brat Slove- |mac zaista idealno shvaća tu slogu i hrvat- stvo s našim posrbicama., Nu vrijedno bi bilo upitati prof. Mešića, gdje su ta »braća Srbi« (bili na našim kulturnim slavama. Je li a ma samo jedan bio? Bi li se moglo naći u »Srbnbranu« jednu ili članak o zna- čenju važnosti njeg jubileja, što je hrvatski istisnuo njemački jezik s pozornice? Jesu li se ta »braća Srbi« poradovali tomu u »Srbobranu«? Je li taj list donio kakvo izvješće o ovoj kultutnoj hrvatskoj slavi? Ni slova! U opće, kada »Srbobran« donese kritiku o hrvatskom kazalištu, premda ima- de i stalno sjedalo? U to neka se dr. lle- šić malo zamisli, a s njime i oni Hrvati, koji deklamuju o složnoj braći: Srbima i Hrvatima! Okladu platio glavom. U selu Prusac u Bosni seljak P. Kromljak okladio se sa svojim prijateljem: ako u dva duška ispije litru ruma, da mu mora dati konja. Netom je Kromljak popio rum, oči mu na- breknu, duboko zahrče i sruši se mrtav. Društvo srednjoškolskih pro- fesora u Dalmaciji, u svojoj glavnoj godišnjoj skupštini u Zadru, na predlog prof. Josipa Barača primilo je ovu resolu- ciju : »Društvo srednjoškolskih profesora u kraljevini Dalmaciji pozdravlja sa zadovolj- stvom općenitu akciju, poduzetu da se ispo- sluje priznanje ispita i rigoroza na sveuči- lištu Franje Josipa I. u Zagrebu, i izriče nadu, da pozvani faktori neće u tom radu sve dotle sustati, dok se ne ispuni ova vru- ća želja i kulturna potreba cjelokupnoga našega naroda«. Činovničkiitrgovačko-obrtni. ški stalež. Pišu nam: U poučnom li- stu »Vienac« br. 328 a pod naslovom »Pre- više inteligencije u Austriji« netko je htjeo nešto napisati, te biti će se predomislio da se je dao na neharan posao ili da mu nije dorasao pa skupusio nešto što se može na- zvati ništa, a možda bi više dara imao za obrtnika ili trgovca. Pisac tvrdi, da uslijed prevelikog produ- ciranja srednjih i viših škola ne mogu sve te sile dobiti namještanja, koje ih pripada po studiju. Za tim stavku dalje slijedi: još i danas se više cijeni, sa više ugleda su- sreće kakav god činovničić, nego li dobro stojeći obrtnik, premda je ipak svima po- znato, da dandanas dobar obrtnik ili trgo- vac bolje živi od činovnika. Govoreći bar o prilikama naših pokrajina, dakle o našim prilikama, koje su svakome poznate, osobito od nazad desetak godina i uprav radi prevelikog produciranja srednjih i viših škola, od svih činovnika — uz ne- znatne iznimke — zahtjeva se srednja škola, a skoro polovica ih imade i višu naobrazbu, te napokon svi moraju podvrgavati se je- dnome ili više administrativnih ispita; do- čim obrtnici i trgovci većinom su ljudi bez ikakve spreme, koji su okolo 16 godine — neki pučkom školom a neki i bez — spu- štili se u gradove i varoši da obavljaju slu- žbu šegrta, pa i njihovo zanimanje manje je podesno za naobrazbu i bez škola, od činovničkoga ili sličnih struka. Za svega ovoga naravna je posljedica, da se više cijeni i sa više ugleda susreće kakav god činovničić, nego li dobro stojeći obrtnik. Imade trgovaca i obrtnika inteligentnih i naobraženih, a od ovih u istinu društvo i ne čini ikakove razlike od činovnika, dapa- če jer neodvisniji postaju i uplivniji, dok kakov god obrtnik ili trgovac neće nikad — po teoriji »Vienca« — od društva biti cijenjen kao činovnik ili činovničić, samo zato, jer mu ekonomske prilike dozvoljava- ju da preko dana strpa u želudac više je- dnu pečenku ili u džep desetak kruna više od činovnika. Ako je pisac htjeo obodriti mladež da se više posvećuje obrtu i trgovini, ideja je do- bra, ali sasvim slabo izragjena ! — Ugle- dniji činovničić, jer bolje žive od drugih. Delmatinski isusovci. Doznaje- mo, da će se dalmatinski isusovci odijeliti od mletačke redodržave, kojoj su do sada pripadali, ie da će se pridružiti isusovačkoj redodržavi Bosne i Hercegovine. Za saobraćaj stranaca. Ma Mi- nistarstvu trgovine bila je sjednica pododbo- ra megjuministarstvene dalmatinske komisi- je za unapregjenje saobraćaja stranaca. Ras- pravljalo se o prijedlogu, da se podigne veliko svratište za strance na Zadarskoj »Ri- vieri«, i o drugim prijedlozima u pogledu hotela, kao o gradnji raznih puteva u Boki [Kotorskoj, kod Dubrovnika, na Rabu i Visu. Vijećanja će se nastaviti, Madžarske škole u Hrvatskoj. Tomašićeva je vlada opet dozvolila jednu novu madžarsku školu, i to u selu Soko- lovcu kotara Daruvar, i ako u selu ed 1401 djece nema nego samo 32 madžarske! Pielavi, koji imaju na prodaju čistog vrcanog meda, nek se obrate ponudom na »Pčelarsku Zadrugu« u Janjini. Uzorke tre- ba poslati poštom franko. — Ista God. VI. |bin« papir za pušenje krivnjom tvorničara bio_je prilično slabe vrste, da_ga mnogi ni- jesu dalje kupovali, ali je g. Stjepan Ga- mulin tome doskočio, i sada je papir sa- svim dobar, prve vrsti, na potpuno zado- voljstvo pušača. Boljim konsumentima daje veći popust. Trgovci nek se obrate na g. Stjepana Gamulin-a, Jelsa (otok Hvar). Niz prozor je često puta bačen novac koji se plati za perje od postelje i za gotove postelje, ako se čovjek ne obrati na pravi izvor. Uprav kod kupnje perja za postelje mora se biti oso- bito oprezan i obratiti se na tvrtku prvog reda. Preporučamo za to tvrtku na daleko poznatu S. Benisch u Deschenitz Br. 1113 u Českoj, koja uslijed svoje strogo poštene i jeftine poslužbe pruža sve što je moguće da zadovolji kupca. (Vidi oglas). ALENA aL Nr SA Lp SA LL E A Gradska kronika. Odlikovanja. Od najvišeg dvorskog ureda Njegova Veličanstva primio je preč. gosp. kanonik Don Jozo vitez Crnica slije- deće pismo: »Br. 14,377. — Njegovo ces. i kr. Apo- štolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je Pre- višnjom odlukom od 4. Prosinca 1910 Va- šoj Prečasnosti, uz oprost od pristojbine, premilostivo podijeliti naslov €. i kr. dvor- skog kapelana«. Takogjer Njeg. Veličanstvo“ udijelilo je kanoniku mjesnog st&nog kaptola preč, g. Don Peru Sardeliću viteški križ reda Franje Josipa, radi priznanja njegova dugogodišnje- ga nesebičnoga i;uzornoga obvršivanja dušo- brižničke službe kod c. k. Domobranstva. Čestitamo! Kraljeva pohvala. Naš sugragjanin g. Henrik Mandolfo, major ć. k, Domobran- stva sada u Puli, primio je ovih dana Pre- višnju pohvalu za zauzimanje oke uregjenja i službovanja kao kapetan ć. k. »carskih streljača« u Riva u Tirolu. Čestitamo! Čitulja. U nedjelju u večer preminula je stara dubrovkinja, ugledna i dobra go- spogja Mare ud. Turčinović rogi. Pišta, u 77.0j godini, te joj je u utorak u jutro bio priregjen lijep pogreb, uz pratnju velikog broja gragjana. Pokojnica je bila supruga pomorskog kapetana pok. Turčinovića a se- stra preč. gosp. prepozita Don Mata kan. Pište. Teške je nevolje podnijela mukotrpno uz brata, kad je izgubila drugara još mlada, a u cvijetu mladosti učena i ugledna sina, koji je bio dorastao da joj bude oslon i utjeha. I ako se takav gubitak ne može zacijeliti, ipak opće saučešće neka barem do nekle utješi presvij. g. mitronosnog prepozita i uglednu mu svojtu, a pokojnica uživala raj- sku slavu, koju je i zaslužila. Promaknuće. Gimnazijski profesor g. Kosto Kulišić promaknut je u sedmi ra- zred čina. Jačerma Smail-age Čengića. Mjesni trgovac antikviteta gosp. Lujo Kraja kupio je od jednog terzije iz Gackoga je- dnu staru jačermu Smail-age Čengića. Od crvene je venecijanske svite, a na njoj je 12 dvostrukih ploča od srebra, dlijetom vr- lo lijepo urezane, a povrh ovih su četiri velike srebrne ploče, na kojim je zlatnim slovima u staroturskom jeziku njegovo ime i godina kada je izragjena: 72/17 (po tur- skom). Srebrne ploče teže oko dva i po kilograma. Jačerma osim rijetkosti vrijediće preko 2000 kruna. Izložena je u spomenu- tom dućanu na Placi. Oeden kraljevine Srbije za krune dvije! Ovo dana bili stt javno priljepljeni dražbeni oglasi mjesnog ć. k. Suda, da će se megju ostalim prodavati je- dan orđen kraljevine Srbije. Procijenjen je na K 2. Prema tomu je vrlo jeftin. »Duša- novci« se megju se karaše, ko će ga kupiti, da ne pogje u dušmanske ruke! Čitulje, U četvrtak je umro g. Gjuro Težak, poštanski podčinovnik u m. Bio je dobar staračac i poštenjačina; u službi je učinio oko 40 gođina, uvijek izgledno slu- žeći. — U ponedjeljak je umrla kćerka gca. Lena članu »Hrv. Radn. Zadruge« i česti tom zidarskom majstoru g. Ivu Radeljeviću, Pokoj im vječni a ožalošćene Bog utješio. Vapej potištenihk. Na poziv upra- viteljstva središnjeg odbora ficijanata i pomoćnika svih administrativ- urigca Ši on sem pomoćnici zadruga prodaje umjetno sače po K 4:40 kg. fran- ko Janjina, — Ravnatelj: Prodan. — Taj- nik: D. Baselli, diro M,