Br. 304. poste; što se dogagja u kritskoj narodnoj skupštini, tome ne treba dati osobite pažnje; takih je manifestacija i prije bilo, ali nijesu imale nikakva uticanja na odluku zaštitnih sila. Što se tiče suverenskog prava Turske odnosno rukovogjenja Krita, da će sile to pitanje ozbiljno raspravljati, netom se pruži povoljna prigoda. Revolucionarna organizacija u Rusiji. Prema vijestima, što ih »Times« dobiva iz Petrograda, redarstvo je poduzelo po svim većim gradovima mnogobrojna uapšenja. Ta se uapšenja dovode u vezu sa otkrićem jedne velike revolucionarne organizacije, ko- se je proširila po čitavoj Rusiji. Redarstvo je saznalo za tu organizaciju otvoranjem pisama. Uspjeh redarstvo do sada taji. Tajni dokumenti Abdul Hamida. Iz Carigrada javljaju, da su u bivšoj re- zidenciji Abdul Hamidovoj nagjene mnoge kutije, u kojima su bili sahranjeni tajni do- kumenti i policajni izvještaji. Usavršenje podmorskih lagja. U Ateni je jedan oficir grčke ratne mor- narice izumio novi način, da se podmorske lagje opskrbe uzduhom, a da im nije po- trebno povratiti se na površinu. Pokusi sa tim izumom dali su izvrstnih uspjeha. Grčko-bugarski sporazum. ! Sofijski listovi javljaju, da će bugarski kralj dojduće godine posjetiti srpskoga kralja u Beogradu. Osim toga se javlja, da će grčki prijestolonašljednik u što skorije vrijeme posjetiti u Sofiji bugarskoga kralja i da će se tom prilikom uglaviti grčko-bugarski spo- razum. Monarhistički pokret u Portugalskoj. Lisabonski listovi javljaju, da je Miguel Braganza pozvao k sebi svoje najintimnije prijatelje, da se š njima posavjetuje kako bi se imala provesti propaganda za monarhi- stičke ideje u Portugalskoj. I rimska »Tri- buna« javlja, da je portugalski kralj Manuel odlučio, da provede sa svojim pristašama borbu protiv republike. Buna u Braziliji. Javljaju iz Rio de Janeira: Ratni brodovi bombardirali su otok Las Cobras, pri tom su ih podupirale kopnene baterije. Ustaše su zamolili za primirje. U 11 sati sjutri dan u jutro nastavljeno je bomibardiranje. Ne predadu li se buntovnici, jurišat će vladine čete na otok. Buniovnici su pretrpili mnogo gubitaka. I na brodu »Rio Grande de Sal« pobunili su se mornari i doskora se pre- dali. — Senat je zaključio proglasiti opsa- dno stanje za vrijeme od 30 dana. Bunto- vni pokret je napokon potpuno ugušen. Bun- tovnici izgubiše preko 200 momaka. Eto smo na svršetku godine a mnoga gospoda predbrojnici nijesu nam isplatili predbrojbu. Umoljamo najtoplije svu tu Gospodu, da nam izvole čim prije isplatiti koliko du- guju, jer listom ne možemo nikako naprijed, pošto je izdavanje skopča- no sa velikijem troškom. cali od želje da saznadu, kako bijaše pro- šao onaj dan. Renco sjede za jedan stol blizu vrata, te neustrpljivo čekaše, da mu krčmar donese večeru. Prenoćiti nije htio, jer se bojao, da mu krčmar ne dogje s o- nim blaženim oglasom simenom i prezi- menom, odakle dolazi i za koji posao. Je- dan od onih besposlica, koji je mislio, da će Renco štogod znati o posljednjim doga- gjajima, pristupi k njegovom stolu i stade ga o tome ispitivati. Renca to smete, ali se nekako iskopa iz neprilike; nego se još više zabuni, kad ga krčmar, na njegov upit o prijelazu na rijeci Adi, čudnovato i zna- tiželjno pogleda, kao da je u njemu su- mnjao nekog od onih milaneških buntov- nika. U taj čas ugje u krčmu trgovac, na što ga prisutnici saletiše svakojakim upi- tima. Trgovac je veoma zgodna pojava, jer piscu podaje zgodu da popuni svoje pri- čanje o dogagjajima u Milanu, što moraše prekinuti da slijedi Renca, a s druge strane da na pozornicu dovede predstavnika trgo- vačkog staleža. .. Kao što muški tako su i šenski harakteri ocrtani istinito i psihološki, predstavljaju najrazličitije tipove onoga društva, a neki, kao Lucija, dumna od Monce, Perpetuva, postali su neumrli. Od najnižeg se stepena moralne pokvarenosti uzdižemo do najvišeg | idealizma kreposti: s jedne strane gadna i odurna starica u /nnominatovoj kuli, a sdruge opet idealni lik kreposne Lucije. broju, pa se i tom prigodom pokazalo, ka- Ove je dvije žene Manzoni uprav umjetni-| Vijesti iz naroda. Iz Lopuda. (Dobro nam došli!) Ovih dana stigao je ovdje iz Kalifornije, nakon 23 godine, g. Niko Skorsur, sa suprugom i dvoje djece, kćerom i sinom, a dvoje je ostavio tamo, da nadgledaju stanje dok se oni vrate. Ima 22 godine da se je u Kaliforniji oženio, a došao je ovdje zbog žene, da vidi svoju majku, jer je ona odavle a on je rodom iz Orašca. Zaslužuje istaknuti da njihova djeca, i ako pohagjaju onamošnje škole na en- gleškom jeziku, ipak sasvim dobro znadu svoj materinski jezik hrvatski, i mala od 6 god. i mladić od 16 god., što zaslužuje svake pohvale, jer mnogi kad se poslije dvaestak godina u domovinu povrate, djeca im znadu samo jezik one zemlje, u kojoj su živili. Ovo neka je g. Niku Skorsuru i gospogji mu na čast, a mnogim roditeljima bilo na izgled! Iz Janjine. (Čitulja). G. Dinka Baselli, mjesnog opć. tajnika, zadesi ovo dama teška nesreća: u- mrije mu u Trstu otac, g. Josip Baselli, u 600j godini. Pokoj mu vječni, a ožalošćenim naše iskreno saučešće. Iz Orašca. (Razjašnjenje). Na dopis iz Orašca u broju od 3. ov. mj. našeg lista a pod na- slovom »prkosno postupanje poštanskog brodara« piše nam odnosni brodar g. Stje- pan Stjepović, da mu »nije bilo do nika- kovog prkosa već da nije mogao putnike prekrcati s parobroda zbog uzburkanog mora, a da je mogao da bi rado učinio, tim više jer bi stim bio štogod zaslužio«. Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, bude- mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. » Elsa- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti zglo- bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo- bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna. Fellerove probavne Rhabarbar pilule sa m. ,El- sapilule“ pomažu proti želudčanoj boli, žgaravi- ći, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanju. 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 | (Hrvatska). Domaće vijesti. Sprovod + fra Paskala Buco. niča. Mostar, 12/XII.: Kako da je i pri- roda shvatila tugu i bol ovoga dana!Neka neobična tišina i tmurnost zavladala, kada smo se spremali, da otpratimo velikoga po- kojnika na posljednjem putu. Iz Mostara sgrnulo se oko biskupovog dvora svo, što se micati moglo; ne samo katolici, nego i ostali gragjani došli su na sprovod u velikom ko je bio pokojnik obljubljen ne samo u svom stadu, nego i megju inovjernicima. Sprovod je otvorila cjelokupna mostarska školska mladež; za tijem je stupala vatro- gasna straža, onda hrv. pjev. društvo »Hr- voje« sa zastavom, svećenstvo, oko lijesa djeca biskupskog ženskog sirotišta, a onda razne deputacije i predstavnici, te sva sila naroda. Vodio je sprovod preuzv. g. nadbiskup dr. Josip Stadler, uz asistenciju presvj. g. biskupa dubrovačkoga, Dr. Marcelića, presvj. čki postavio jednu uz drugu, da odskače odurnost jedne i plemenitost druge. * # Da dovršimo ovaj nepotpuni pregled naj- znamenitijih lica u Manzonijevim Promessi Sposi, navesti ćemo svršetak govora, u ko- jem se fra Feliče, vrijedni drug fra Kristo- fora u njegovanju bolesnih od kuge u mi- lanskom lazaretu, oprostio od ozdravljenih, koji su puštali to mjesto nevolja i patnja. To činimo, da pokažemo kakovim je du- hom bilo prožeto katoličko svećenstvo u ono tako nesretno doba, kad narod, zapu- šten od svih, umiraše na hiljade i hiljade. Da nije bilo svećenstva, da nije bilo požr- tvovnih sljedbenika uzvišene Hristove nauke, nevolja bi tih patnika bila još veća. Ako u onom pomoru nesretni bolesnici imagjahu kakovu utjehu, kakovu okrepu, ta im je dola- zila od crkve, koja bez razlike pruža svoje ruke i na bogate i na' siromahe, i na ple- miće i na prostu čeljad, da svima udijeli od neiscrpivih svojih blagodati, da svima olakša teški put života. Evo tih uzvišenih riječi: »Za sebe i za sve svoje drugove, koji smo bez ikakove vlastite zasluge, bili odabrani da služimo Hristu u vama, ja po- nizno pitam oproštenje, ako nijesmo do- stojno izvršili toliku službu. Ako je lijena i oporna put učinila, te smo bili manje pomnjivi na vaše potrebe, manje spravni na vaše pozive; ako je nepravedna nestr- pljivost, griješna dosadnost učinila, te smo vam se katkad prikazali namrgogjena i stro- ga lica; ako nas je nesretna misao, da vi imate potrebu od nas, katkad zavela, te ni- | odgojitelje PRAVA CRVENA;HRVATSKA g. biskupa Dr. Šarića, i preč. g.: prelata don Lazara Lazarevića, provincijala Mišića i Begića i mogr. Angjelka Glavinića. U samostanskoj crkvi držao je preuzv. g. nadbiskup Stadler svečane zadušnice, a za tim je izgovorio madgrobno slovo vič, o. fra. Leo Petrović. Poslije propovijedi izvršila su sva tri biskupa, prelat Lazarević i pro- vincijal Begić propisanu peterostruku apso- uciju. Kod sprovoda je osobno učestvovao u i- me zemaljske vlade preuzv. g. civ. doglavnik baron Benko ; iz Dubrovnika je prispio zborni zapovjednik F.Z.M. Fanta; prisustvovalo je više saborskih poslanika, velik broj odličnih svećenika, svjetovnjaka i ost. Jezična naredba od 26 aprila 1909. Predsjednišivo ć. k. Pokrajinskog financijskog Ravnateljstva, u smislu zadnjeg stavka $ 11 Jezične Naredbe, naredilo je svima financijskim Vlastima, Uredima i Or- ganima u pokrajini, da počevši prvim janu- ara 1911, svi poslovi što se odnose na ii- nancijski kazneni postupak, t. j. istraga te riješenje kako u I. tako u Il. molbi, imaju se voditi isključivo na hrvatskom jeziku. Takogjer počevši od prvog januara 1911, kod sviju c. k. financijskih Vlasti i Ureda vodit će se u hrvatskom jeziku predatni zapisnik te kazalo k istome i sve knjige, registri i prenotacije za unutrašnju službu, koje stoje u svezi sa raznim kancelarijskim poslovima. Dr. Marinković i,,Naše Jedin. stvo“, Pribranom formom zamjera mu list radi govora u pravaškom sastanku. Ka- ko nam se čini, prigovor se osniva na so- fizmu, a to je zlo; jer onda naravno da padaju i konsekvencije. Slozi Hrvata i Srba nijesmo protivni do skrajnosti; dapače i mi velimo da bi za narodnu stvar bila velika blagodat jedinstvo plemena, ali uz jedan preduvjet, a taj je, da po vjeri i u kulturi »Srbi« misle što hoće i kako hoće, ali po- litički da se izgledaju u Slovence, koji i ako nam nijesu tijesna bliž ka, kako »Srbi«, i- pak u svemu i po svemu sa Hrvatima po- litički sačinjavaju jednu cjelinu, dočim »Sr- bi» u svemu i po svemu hoće da su Srbi, pak i u političkom smislu; a to svaki o- svjedočeni Hrvat, koliko god žalio takovu \stranputicu, dužan je da ju osudi, i da o- svjedoči »Srbe« da u Hrvatskoj ne mogu politički biti drugo nego Hrvati. Čestitamo Dru. "Niku, jer smo saglasni s njime u o- sugjivanju separatistične tendencije, pak se njoj ni u snu ne snijevalo da se od hrvat- ske zajednice razdruži. Osvijestite njih, mi smo gotovi, i onda je sloga sjegurna! Za reciprocitet zagrebačke universe. U bijelom Zagrebu nastoja- njem nadasve maših akademičara, bila je u subotu brojno posjećena skupština; pak je bilo i demostracija, i ponovna skupština. Presjedao je Petar Nisiteo, a govorili su o 'uševljeno Kožula, Mimica, Krajcer. Kako nam javljaju, i u nas misle sazvati skup- štinu. Mi ipak smo uvjereni, da i tome, kako i u mnogo drugih skroz naših pitanja, najviša nam je opriječnost kod Madžara, te bi i to imalo biti ravnalo našim Hrvatima, da se ne dadu dalje vući za nos, nego da svi ustanu sa poklikom: proč od Madžara a to tim više, jer bi se onda stvar po seb uredila, i jer nam amo i ako mrvicam ne- jesmo s vama postupali s potpunom onom umiljatosti, kako se pristojalo, ako je naša slabost bila kriva, te smo počinili koje djelo, što vas je sablaznilo: oprostite nam! Tako oprostio Bog vama sve vaše duge i blagoslovio vas!« Ovo bi bili glavni harakteri u Manzoni- jevom romanu. Ako pak svemu ovomu na- dodamo neke osobite vrline, kao što je ne- pokolebiva vjera u Providnost, koja se jav- lja, kad je nevolja najveća, žarko domovin- sko čuvstvo, koje se ne očituje u bučnim frazama, u buntovnim govorima, već u is- tinskom slikanju nevolja i nesreća, što će prestati, kad nad domovinom bude zasjala zvijezda slobode; iskreni religijski osjećaj, duboko saučešće nad patnjama slabih i po- tištenih, savršeni jezik, umjetnički dotjerana forma, i napokon ona fina ironija, morat ćemo priznati, da su Manzonijevi Promessi Sposi sa svakog gledišta zlatna knjiga. Imajući talijanska literatura uz ovaj ovako savršeni roman još mnoštvo drugih krasnih knjiga, moramo zaista žaliti, kad u rukama naše mladeži vidimo kojekakove knjige, čiju ,prozimu svrhu da ruše sve temelje morelnosti i religijoznosti neiskusno oko lako me može vidjeti, ali koje sa svojeg stranstvenog sadržaja, sa svojih bujnih o- pisa i one neke bezobraznosti, što je svoj- stvo takovih književnih produkata potpuno osvajaju fantaziju mladeži, Prvi pedegozi, priznati auktoriteti na polju odgoja upozo- riše i u javnim skupštinama i u brošurama i u knjigama toli roditelje, koli skrbnike i mladeži kakova pogibelj dana- ri Ooh vek OIHHHHIRsNRNIEININNSNISSINHNNSNNNHNNHNHNNNNHHININNININEINRINRNIHIH što idu u susret, a iz Pešte uvijek grozna zgoljna protivština. iz Njegovo je Veličanstvo primilo u prošli ponedjelnik, izmegju ostalih, za vrijeme općih audijencija i višega zemalj- skoga savjetnika g. Miha Obuljena iz Zadra. Sljeparska odlikovanja. Trgo- vačka obrtnička komora u Sarajevu javlja ovo: O ovom nečistom poslu nekih stranih agenata, koji zavaravaju naše zanatlije i tr- govce i dobavljaju im za skupe pare odli- kovanja posve zabitnih izložbi, bilo je već govora u našoj javnosti. Iza prijašnjeg o- bavještenja o ovim odlikovanjima, što ga je trgovačka i obrinička komora dala u sve naše novine, prijavljeno je komori više slu- čajevo, u kojim su naše zanatlije za znatne svote ovaca prevareni. Komora je preko komsulata sve ove slučajeve ispitala i do- znala, da sva ta odlikovanja potiču od ma- lih zabitnih izložbi, što ih priregjuju razni agenti samo za to, da od ndužnoga svi- jeta izmame novaca. Radi toga komora još jednom upozorava zanatlije i trgovce na ove opasne agente, da ih se čuvaju i da ne kupuju odlikovanja, koja nemaju nikakve vrijednosti. Kad ko hoće, da sudjeluje na kakvoj izložbi u monarhiji ili inozemstvu, neka se samo na komoru obrati, pa će mu ona sva poirebna obavješćenja pribaviti, »Bihač“4, hrvatsko društvo za istraži- vanje domaće povjesti u Spljeiu, držati će u utornik, 27. ov. mi. u vijećnici Općin- skoga Doma u Spljetu na 11 sati jutrom svoju XVII. skupštinu ovim dnevnim re- dom: 1. Izvještaj Upraviteljstva o društve- nom radu kroz godinu 1909. — 2. [zvje- štaj blagajnika o ekonomskom stanju dru- štva. — 3. Izbor članova u upraviteljstvo na temelju $. 14. društvenoga pravilnika. — 4. Eventualni predlozi. Jedan jubilej. Hrvatsia Čitaonica na Trsatu ovih je dana svečano proslavila 25- godišnjicu svoga opstanka. Postalia. U dane 21, 22, 23 i 24 o. mj. kod poštanskih erarijalnih ureda služba će biti produljena do 7 ura u večer, i za primanje i razdavanje diližanskih pošiljaka. I gimnazije madžerske! Javljaju, da će nastajnom godinom otvoriti madžar- ske gimnazije u Osijeku, Zemunu i Zagre- bu. Dakle odjednom ništa manje nego iri, i to u Hrvatskoj! pr Gradska kronika. Električni tramvaj Gruž — Du. brovnik. Pokušajne vožnje sasvim su dobro uspjele. Vagoni su vrlo lijepi, ele- gantno i solidno izragjeni, sve po najmo- dernijem zahtjevu, a dosta su i prostrani. |Komisija je prispjela, te će u četvrtak na 22 ovog mjeseca biti svečano stavljen u promet. Na svečanost su pozvani: presvj. . biskup Dr. J, Marčelić, Nj. Pr. g. na- mjesnik Niko vit, Nardelli, poglavice svih mjesnih vlasli, akcijoneri i uredništva mje- snih listova. Prisustvovat će obe muzike. Bla- goslov će obaviti presvj. g. biskup. Po- slije toga biće pozvanici pogošćeni. Cijenimo, da bi suvišno bilo isticati od i kakove će biti koristi električna željeznica, koliko po grad toliko po Gruž, da će svak šnjemu naraštaju prijeti od tih razvratnih knjiga, te ih ozbiljno opomenuše da upo- trebe sav svoj ugled, eda od mladeži drže daleko tu kugu. Ako zao. drug može do- vesti do ruba propasti i najboljeg mladića, opaka će knjiga to još lakše učiniti, jer je to crv, koji se neopaženo ušulja u dušu, te grize i grize, dok napokon ne izgrize i posljednju žilicu moralnosti. Sudbena bi nam hronika mogla podati dosta statističnih podataka, kako mnogi nadobudni mladići zagjoše sa prave staze uslijed čitanja zlih knjiga, te imalo po malo dogjoše do zlo- čina. Danas, kad u društvu vlada neka ma- hnita vrtoglavica; danas, kad se u ime ne- kih liberalnih načela ruši svaki auktoritet, danas je potrebito po uzoru velikih i jakih haraktera odgojiti naraštaj, o kojem ćemo mi pouzdano reći, da stoji come torre che non erolla Giammal la cima per softiar de' venti; koji će pak o sebi moći ponosito reći: Me non nato a percuotere Lo dure illustri porte, Nudo accorr& ma libero Il regno della morte. No, ricehezze na onori, Con frode & con vilta, Il secol venditore Morcar non mi vedra. I tako ćemo imati naraštaj iskreno odan Domovini, odan Crkvi, odan Caru. (Svrha). € 1 God. VI. blagosivljati ovaj vrlo korisni pohvalni pot- hvat u svakom pogledu, te će pučanstvo harnošću spominjati upravni odbor, jer ni- jesu žalili ni truđa ni vremena i dosta su muke i rada osjetili dok_su prebrdili ,sve poteškoće, ali nijesu ni u najtežim časovi- ma sustali, dok nijesu eto ostvarili ovaj vrlo korismi i potrebni spoj Gruža sa gra- dom, pa zahvaljujući požrtvovnom uprav- nom odboru, kao i gospodi akcijonerima, svesrdno im kličemo: Živjeli Množili se takovi ma dobrobit našeg drevnog grada ! Bilo u sto dobrih časa! Za reciprocitet hrvatskog sveučilišta. Sutra obdržavaju mjesni A- kademičari bez razlike stranaka javna skup- štinu u Bondinom Kazalištu, za priznanje ispita-i rigoroza položenih na zagrebačkom sveučilištu. Odbor, koji se je naročito za to sastavio, pozivlje dubrovačko gragjanstvo da se u što većem broju odazove, e da se tako i v nn naš grad priključi glasu svih naših gradova _ »hoćemo naša prava«. Ovaj korak omladine mora se pohvaliti — ali neka skupštinom ne svrši i pitanje sveučilišta u našemu gradu. Samo naprijed! Kancelarijski pomoćnici i ofi. cijanti. Na pokrajinsku skupštinu kan- celarijskih oficijanata i pomoćnika, koja se je obdržala u Spljetu na 11. ov. mj, i mjesni poslaše svoga odaslanika g. Iva Ju- rišića. Na skupštini ih je bilo preko 150, megju kojim izaslanika iz Zadra, Šibenika, Dubrovnika, Kotora i t.d. Nekoliko. ih je govorilo iznašajući uprav teških primjera o njihovom kukavnom životarenju; stiglo im je oko 35 brzojavnih odobravanja. Odluče- no je, da se prihvate svi zahtjevi bečke cen- tralne organizacije. Posebna deputacija pre- poručila je stvar zast, vič, Ivaniševiću, te je i na pojedine zastupnike dojedinih okru- žja upravljena preporuka, e bi pospješili, da im se pitanje položaja riješi u ovom za- sjedanju parlamenta. Skupština je sasvim dobro uspjela. Nadamo se, da će se što moguće prije ne samo uvažiti nego ožitvoriti preoprav- dani njihovi zahtjevi, da se koliko je mo- guće bolje uredi - jihovo dosadašnje vrlo kukavno stanje, pa se uzdamo da će svi zastupnici bez razlike živo se zauzeti, da se opravdane njihove želje i molbe ostvare, a da se ne bude zatezati. Nevoljno i sasvim teško njihovo stanje ne može da- lje čekati, te se mora sve poduzeti, da :se dogje u susret njihovim zaista čednim mol- bama. A kako im je, dosta je mavestit ovi dokaz: Jedan kan. pomoćnik u Zadru pri- mao je mjesečno 84 K (jer je Zadar u II. ra- zređu); isti je bio promaknut na oficijanta u Kistanje, i plata mu je ista, pošto je Ki- stanje u IV, razredu, te je za hranu i stan plaćao 90 K. Dakle 6 K više nego je imao plate, a gdje je odijelo, obuča i ostalo?! Mogli bi više ovakovih primjera naveslit, ali je dosta i ovaj da se uvidi, kako im je... — U utorak su mjesni oficijanti i pomoćni- ci imali sastanak, na kome ih je njihov de- legat g. I. Jurišić potanko izvijestio o spo- menutoj pokr. skupštini u Spljetu. — I s naše strane molimo gg. zastupnike, stavljajuć im ma srce, e bi se što uspješnije zauzeli, da se koliko je moguće povoljnije ova stvar uredi. Iz Zadra nam pak megju ostalim javljaju: »Svi pokrajinski listovi rado su otvori stup- ce, e da se pomogne nevoljnim kanc. po- moćnicima i oficijantima, svi osim »Marod- noga Lista«, koji je u jednom broju jedva donio par redaka uz platu! Treba li ovo- me komenata?!,...« 1 Na oprez naši poduzetnici i radnioll »Osjeguravajuće društvo proti nezgodama radnik&«, kome je sijelo u Tr- stu, nije tako mala stvar, kako veći broj članova rečenog društva to sebi prestavlja, ne davajući ni malo važnosti izborima re- čenog društva, koji će se obdržati dne 29 ov. mj. Knjige pomenuioga društva iskazu- ju okruglih 10 milijona čistoga dobitka, s kojim sada ravnaju ljuti nam dušmani Ta- lijani. Vlasnici su četrdeset i jedne kuće, koje su bile po upravi zavoda procijenjene na 5 milijona i 400,000 K., imađu 2,500.000 K. hipotekiranog po 4*/a %. Sada su sve te kuće u Trstu kod talijanska vlastnost. U zad- njoj sjednici društva bila je opet dozvolje- na ondješnjoj općini hipoteka, u iznosu 1 mi- lijona K uz 4 %, Iz ovoga se ispostavlja, da ima društvo glavnicu založenu, koja se tek uz 4% % na godinu kamati, dakle sva« ke godine gubi za 3000, koje moraju, da