Br. 304.

poste; što se dogagja u kritskoj narodnoj
skupštini, tome ne treba dati osobite pažnje;
takih je manifestacija i prije bilo, ali nijesu
imale nikakva uticanja na odluku zaštitnih
sila. Što se tiče suverenskog prava Turske
odnosno rukovogjenja Krita, da će sile to
pitanje ozbiljno raspravljati, netom se pruži
povoljna prigoda.
Revolucionarna organizacija u Rusiji.

Prema vijestima, što ih »Times« dobiva
iz Petrograda, redarstvo je poduzelo po svim
većim gradovima mnogobrojna uapšenja. Ta
se uapšenja dovode u vezu sa otkrićem
jedne velike revolucionarne organizacije, ko-
se je proširila po čitavoj Rusiji. Redarstvo
je saznalo za tu organizaciju otvoranjem
pisama. Uspjeh redarstvo do sada taji.

Tajni dokumenti Abdul Hamida.

Iz Carigrada javljaju, da su u bivšoj re-
zidenciji Abdul Hamidovoj nagjene mnoge
kutije, u kojima su bili sahranjeni tajni do-
kumenti i policajni izvještaji.

Usavršenje podmorskih lagja.

U Ateni je jedan oficir grčke ratne mor-
narice izumio novi način, da se podmorske
lagje opskrbe uzduhom, a da im nije po-
trebno povratiti se na površinu. Pokusi sa
tim izumom dali su izvrstnih uspjeha.

Grčko-bugarski sporazum. !

Sofijski listovi javljaju, da će bugarski kralj
dojduće godine posjetiti srpskoga kralja u
Beogradu. Osim toga se javlja, da će grčki
prijestolonašljednik u što skorije vrijeme
posjetiti u Sofiji bugarskoga kralja i da će
se tom prilikom uglaviti grčko-bugarski spo-
razum.

Monarhistički pokret u Portugalskoj.

Lisabonski listovi javljaju, da je Miguel
Braganza pozvao k sebi svoje najintimnije
prijatelje, da se š njima posavjetuje kako
bi se imala provesti propaganda za monarhi-
stičke ideje u Portugalskoj. I rimska »Tri-
buna« javlja, da je portugalski kralj Manuel
odlučio, da provede sa svojim pristašama
borbu protiv republike.

Buna u Braziliji.

Javljaju iz Rio de Janeira: Ratni brodovi
bombardirali su otok Las Cobras, pri tom
su ih podupirale kopnene baterije. Ustaše
su zamolili za primirje. U 11 sati sjutri dan
u jutro nastavljeno je bomibardiranje. Ne
predadu li se buntovnici, jurišat će vladine
čete na otok. Buniovnici su pretrpili mnogo
gubitaka. I na brodu »Rio Grande de Sal«
pobunili su se mornari i doskora se pre-
dali. — Senat je zaključio proglasiti opsa-
dno stanje za vrijeme od 30 dana. Bunto-
vni pokret je napokon potpuno ugušen. Bun-
tovnici izgubiše preko 200 momaka.

 

Eto smo na svršetku godine a
mnoga gospoda predbrojnici nijesu
nam isplatili predbrojbu. Umoljamo
najtoplije svu tu Gospodu, da nam
izvole čim prije isplatiti koliko du-
guju, jer listom ne možemo nikako
naprijed, pošto je izdavanje skopča-
no sa velikijem troškom.

 

cali od želje da saznadu, kako bijaše pro-
šao onaj dan. Renco sjede za jedan stol
blizu vrata, te neustrpljivo čekaše, da mu
krčmar donese večeru. Prenoćiti nije htio,
jer se bojao, da mu krčmar ne dogje s o-
nim blaženim oglasom simenom i prezi-
menom, odakle dolazi i za koji posao. Je-
dan od onih besposlica, koji je mislio, da
će Renco štogod znati o posljednjim doga-
gjajima, pristupi k njegovom stolu i stade
ga o tome ispitivati. Renca to smete, ali se
nekako iskopa iz neprilike; nego se još
više zabuni, kad ga krčmar, na njegov upit
o prijelazu na rijeci Adi, čudnovato i zna-
tiželjno pogleda, kao da je u njemu su-
mnjao nekog od onih milaneških buntov-
nika. U taj čas ugje u krčmu trgovac, na
što ga prisutnici saletiše svakojakim upi-
tima. Trgovac je veoma zgodna pojava, jer
piscu podaje zgodu da popuni svoje pri-
čanje o dogagjajima u Milanu, što moraše
prekinuti da slijedi Renca, a s druge strane
da na pozornicu dovede predstavnika trgo-
vačkog staleža.
..

Kao što muški tako su i šenski harakteri
ocrtani istinito i psihološki, predstavljaju
najrazličitije tipove onoga društva, a neki,
kao Lucija, dumna od Monce, Perpetuva,
postali su neumrli. Od najnižeg se stepena

moralne pokvarenosti uzdižemo do najvišeg |

idealizma kreposti: s jedne strane gadna i
odurna starica u /nnominatovoj kuli, a
sdruge opet idealni lik kreposne Lucije.

broju, pa se i tom prigodom pokazalo, ka-

 

Ove je dvije žene Manzoni uprav umjetni-|

Vijesti iz naroda.

Iz Lopuda.

(Dobro nam došli!) Ovih dana stigao je
ovdje iz Kalifornije, nakon 23 godine, g.
Niko Skorsur, sa suprugom i dvoje djece,
kćerom i sinom, a dvoje je ostavio tamo,
da nadgledaju stanje dok se oni vrate. Ima
22 godine da se je u Kaliforniji oženio, a
došao je ovdje zbog žene, da vidi svoju
majku, jer je ona odavle a on je rodom iz
Orašca. Zaslužuje istaknuti da njihova djeca,
i ako pohagjaju onamošnje škole na en-
gleškom jeziku, ipak sasvim dobro znadu
svoj materinski jezik hrvatski, i mala od 6
god. i mladić od 16 god., što zaslužuje
svake pohvale, jer mnogi kad se poslije
dvaestak godina u domovinu povrate, djeca
im znadu samo jezik one zemlje, u kojoj
su živili. Ovo neka je g. Niku Skorsuru i
gospogji mu na čast, a mnogim roditeljima
bilo na izgled!

Iz Janjine.
(Čitulja). G. Dinka Baselli, mjesnog opć.
tajnika, zadesi ovo dama teška nesreća: u-
mrije mu u Trstu otac, g. Josip Baselli, u
600j godini. Pokoj mu vječni, a ožalošćenim
naše iskreno saučešće.

Iz Orašca.

(Razjašnjenje). Na dopis iz Orašca u
broju od 3. ov. mj. našeg lista a pod na-
slovom  »prkosno postupanje poštanskog
brodara« piše nam odnosni brodar g. Stje-
pan Stjepović, da mu »nije bilo do nika-
kovog prkosa već da nije mogao putnike
prekrcati s parobroda zbog uzburkanog mora,
a da je mogao da bi rado učinio, tim više
jer bi stim bio štogod zaslužio«.

 

Nećemo hunjavicu mati, promuklosti,
sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti,  bude-
mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. » Elsa-
fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti  zglo-
bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo-
bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna.
Fellerove probavne Rhabarbar pilule sa m. ,El-
sapilule“ pomažu proti želudčanoj boli, žgaravi-
ći, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanju.
6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se
kod E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 |
(Hrvatska).

 

Domaće vijesti.

Sprovod + fra Paskala Buco.
niča. Mostar, 12/XII.: Kako da je i pri-
roda shvatila tugu i bol ovoga dana!Neka
neobična tišina i tmurnost zavladala, kada
smo se spremali, da otpratimo velikoga po-
kojnika na posljednjem putu. Iz Mostara
sgrnulo se oko biskupovog dvora svo, što
se micati moglo; ne samo katolici, nego i
ostali gragjani došli su na sprovod u velikom

ko je bio pokojnik obljubljen ne samo u
svom stadu, nego i megju inovjernicima.

Sprovod je otvorila cjelokupna mostarska
školska mladež; za tijem je stupala vatro-
gasna straža, onda hrv. pjev. društvo »Hr-
voje« sa zastavom, svećenstvo, oko lijesa
djeca biskupskog ženskog sirotišta, a onda
razne deputacije i predstavnici, te sva sila
naroda.

Vodio je sprovod preuzv. g. nadbiskup
dr. Josip Stadler, uz asistenciju presvj. g.
biskupa dubrovačkoga, Dr. Marcelića, presvj.

čki postavio jednu uz drugu, da odskače
odurnost jedne i plemenitost druge.

* #

Da dovršimo ovaj nepotpuni pregled naj-
znamenitijih lica u Manzonijevim Promessi
Sposi, navesti ćemo svršetak govora, u ko-
jem se fra Feliče, vrijedni drug fra Kristo-
fora u njegovanju bolesnih od kuge u mi-
lanskom lazaretu, oprostio od ozdravljenih,
koji su puštali to mjesto nevolja i patnja.
To činimo, da pokažemo kakovim je du-
hom bilo prožeto katoličko svećenstvo u
ono tako nesretno doba, kad narod, zapu-
šten od svih, umiraše na hiljade i hiljade.
Da nije bilo svećenstva, da nije bilo požr-
tvovnih sljedbenika uzvišene Hristove nauke,
nevolja bi tih patnika bila još veća. Ako u
onom pomoru nesretni bolesnici imagjahu
kakovu utjehu, kakovu okrepu, ta im je dola-
zila od crkve, koja bez razlike pruža svoje
ruke i na bogate i na' siromahe, i na ple-
miće i na prostu čeljad, da svima udijeli
od neiscrpivih svojih blagodati, da svima
olakša teški put života. Evo tih uzvišenih
riječi: »Za sebe i za sve svoje drugove,
koji smo bez ikakove vlastite zasluge, bili
odabrani da služimo Hristu u vama, ja po-
nizno pitam oproštenje, ako nijesmo do-
stojno izvršili toliku službu. Ako je lijena
i oporna put učinila, te smo bili manje
pomnjivi na vaše potrebe, manje spravni
na vaše pozive; ako je nepravedna nestr-
pljivost, griješna dosadnost učinila, te smo
vam se katkad prikazali namrgogjena i stro-
ga lica; ako nas je nesretna misao, da vi

 

 

imate potrebu od nas, katkad zavela, te ni- | odgojitelje

PRAVA CRVENA;HRVATSKA

g. biskupa Dr. Šarića, i preč. g.: prelata
don Lazara Lazarevića, provincijala Mišića
i Begića i mogr. Angjelka Glavinića.

U samostanskoj crkvi držao je preuzv. g.

nadbiskup Stadler svečane zadušnice, a za
tim je izgovorio madgrobno slovo vič, o.
fra. Leo Petrović. Poslije propovijedi izvršila
su sva tri biskupa, prelat Lazarević i pro-
vincijal Begić propisanu peterostruku apso-
uciju.

Kod sprovoda je osobno učestvovao u i-
me zemaljske vlade preuzv. g. civ. doglavnik
baron Benko ; iz Dubrovnika je prispio zborni
zapovjednik F.Z.M. Fanta; prisustvovalo je
više saborskih poslanika, velik broj odličnih
svećenika, svjetovnjaka i ost.

Jezična naredba od 26 aprila
1909. Predsjednišivo ć. k. Pokrajinskog
financijskog Ravnateljstva, u smislu zadnjeg
stavka $ 11 Jezične Naredbe, naredilo je
svima financijskim Vlastima, Uredima i Or-
ganima u pokrajini, da počevši prvim janu-
ara 1911, svi poslovi što se odnose na ii-
nancijski kazneni postupak, t. j. istraga te
riješenje kako u I. tako u Il. molbi, imaju
se voditi isključivo na hrvatskom jeziku.

Takogjer počevši od prvog januara 1911,
kod sviju c. k. financijskih Vlasti i Ureda
vodit će se u hrvatskom jeziku predatni
zapisnik te kazalo k istome i sve knjige,
registri i prenotacije za unutrašnju službu,
koje stoje u svezi sa raznim kancelarijskim
poslovima.

Dr. Marinković i,,Naše Jedin.
stvo“, Pribranom formom zamjera mu
list radi govora u pravaškom sastanku. Ka-
ko nam se čini, prigovor se osniva na so-
fizmu, a to je zlo; jer onda naravno da
padaju i konsekvencije. Slozi Hrvata i Srba
nijesmo protivni do skrajnosti; dapače i mi
velimo da bi za narodnu stvar bila velika
blagodat jedinstvo plemena, ali uz jedan
preduvjet, a taj je, da po vjeri i u kulturi
»Srbi« misle što hoće i kako hoće, ali po-
litički da se izgledaju u Slovence, koji i ako
nam nijesu tijesna bliž ka, kako »Srbi«, i-
pak u svemu i po svemu sa Hrvatima po-
litički sačinjavaju jednu cjelinu, dočim »Sr-
bi» u svemu i po svemu hoće da su Srbi,
pak i u političkom smislu; a to svaki o-
svjedočeni Hrvat, koliko god žalio takovu

\stranputicu, dužan je da ju osudi, i da o-

svjedoči »Srbe« da u Hrvatskoj ne mogu
politički biti drugo nego Hrvati. Čestitamo
Dru. "Niku, jer smo saglasni s njime u o-
sugjivanju separatistične tendencije, pak se
njoj ni u snu ne snijevalo da se od hrvat-
ske zajednice razdruži. Osvijestite njih, mi
smo gotovi, i onda je sloga sjegurna!

Za reciprocitet zagrebačke
universe. U bijelom Zagrebu nastoja-
njem nadasve maših akademičara, bila je u
subotu brojno posjećena skupština; pak je
bilo i demostracija, i ponovna skupština.
Presjedao je Petar Nisiteo, a govorili su
o 'uševljeno Kožula, Mimica, Krajcer. Kako
nam javljaju, i u nas misle sazvati skup-
štinu. Mi ipak smo uvjereni, da i tome,
kako i u mnogo drugih skroz naših pitanja,
najviša nam je opriječnost kod Madžara, te
bi i to imalo biti ravnalo našim Hrvatima,
da se ne dadu dalje vući za nos, nego da
svi ustanu sa poklikom: proč od Madžara
a to tim više, jer bi se onda stvar po seb
uredila, i jer nam amo i ako mrvicam ne-

jesmo s vama postupali s potpunom onom
umiljatosti, kako se pristojalo, ako je naša
slabost bila kriva, te smo počinili koje
djelo, što vas je sablaznilo: oprostite nam!
Tako oprostio Bog vama sve vaše duge i
blagoslovio vas!«

Ovo bi bili glavni harakteri u Manzoni-
jevom romanu. Ako pak svemu ovomu na-
dodamo neke osobite vrline, kao što je ne-
pokolebiva vjera u Providnost, koja se jav-
lja, kad je nevolja najveća, žarko domovin-
sko čuvstvo, koje se ne očituje u bučnim
frazama, u buntovnim govorima, već u is-
tinskom slikanju nevolja i nesreća, što će
prestati, kad nad domovinom bude zasjala
zvijezda slobode; iskreni religijski osjećaj,
duboko saučešće nad patnjama slabih i po-
tištenih, savršeni jezik, umjetnički dotjerana
forma, i napokon ona fina ironija, morat
ćemo priznati, da su Manzonijevi Promessi
Sposi sa svakog gledišta zlatna knjiga.

Imajući talijanska literatura uz ovaj ovako
savršeni roman još mnoštvo drugih krasnih
knjiga, moramo zaista žaliti, kad u rukama
naše mladeži vidimo kojekakove knjige,
čiju ,prozimu svrhu da ruše sve temelje
morelnosti i religijoznosti neiskusno oko
lako me može vidjeti, ali koje sa svojeg
stranstvenog sadržaja, sa svojih bujnih o-
pisa i one neke bezobraznosti, što je svoj-
stvo takovih književnih produkata potpuno
osvajaju fantaziju mladeži, Prvi pedegozi,
priznati auktoriteti na polju odgoja upozo-
riše i u javnim skupštinama i u brošurama
i u knjigama toli roditelje, koli skrbnike i

mladeži kakova pogibelj dana-

ri Ooh vek OIHHHHIRsNRNIEININNSNISSINHNNSNNNHNNHNHNNNNHHININNININEINRINRNIHIH

što idu u susret, a iz Pešte uvijek grozna
zgoljna protivština. iz

Njegovo je Veličanstvo primilo
u prošli ponedjelnik, izmegju ostalih, za
vrijeme općih audijencija i višega zemalj-
skoga savjetnika g. Miha Obuljena iz Zadra.

Sljeparska odlikovanja. Trgo-
vačka obrtnička komora u Sarajevu javlja
ovo: O ovom nečistom poslu nekih stranih
agenata, koji zavaravaju naše zanatlije i tr-
govce i dobavljaju im za skupe pare odli-
kovanja posve zabitnih izložbi, bilo je već
govora u našoj javnosti. Iza prijašnjeg o-
bavještenja o ovim odlikovanjima, što ga
je trgovačka i obrinička komora dala u sve
naše novine, prijavljeno je komori više slu-
čajevo, u kojim su naše zanatlije za znatne
svote ovaca prevareni. Komora je preko
komsulata sve ove slučajeve ispitala i do-
znala, da sva ta odlikovanja potiču od ma-
lih zabitnih izložbi, što ih priregjuju razni
agenti samo za to, da od ndužnoga svi-
jeta izmame novaca. Radi toga komora još
jednom upozorava zanatlije i trgovce na
ove opasne agente, da ih se čuvaju i da ne
kupuju odlikovanja, koja nemaju nikakve
vrijednosti. Kad ko hoće, da sudjeluje na
kakvoj izložbi u monarhiji ili inozemstvu,
neka se samo na komoru obrati, pa će mu
ona sva poirebna obavješćenja pribaviti,

»Bihač“4, hrvatsko društvo za istraži-
vanje domaće povjesti u Spljeiu, držati će
u utornik, 27. ov. mi. u vijećnici Općin-
skoga Doma u Spljetu na 11 sati jutrom
svoju XVII. skupštinu ovim dnevnim re-
dom: 1. Izvještaj Upraviteljstva o društve-
nom radu kroz godinu 1909. — 2. [zvje-
štaj blagajnika o ekonomskom stanju dru-
štva. — 3. Izbor članova u upraviteljstvo
na temelju $. 14. društvenoga pravilnika.
— 4. Eventualni predlozi.

Jedan jubilej. Hrvatsia Čitaonica na
Trsatu ovih je dana svečano proslavila 25-
godišnjicu svoga opstanka.

Postalia. U dane 21, 22, 23 i 24 o.
mj. kod poštanskih erarijalnih ureda služba
će biti produljena do 7 ura u večer, i za
primanje i razdavanje diližanskih pošiljaka.

I gimnazije madžerske! Javljaju,
da će nastajnom godinom otvoriti madžar-
ske gimnazije u Osijeku, Zemunu i Zagre-
bu. Dakle odjednom ništa manje nego iri,
i to u Hrvatskoj!

 

pr
Gradska kronika.

Električni tramvaj Gruž — Du.
brovnik. Pokušajne vožnje sasvim su
dobro uspjele. Vagoni su vrlo lijepi, ele-
gantno i solidno izragjeni, sve po najmo-
dernijem zahtjevu, a dosta su i prostrani.
|Komisija je prispjela, te će u četvrtak na
22 ovog mjeseca biti svečano stavljen u
promet. Na svečanost su pozvani: presvj.
. biskup Dr. J, Marčelić, Nj. Pr. g. na-
mjesnik Niko vit, Nardelli, poglavice svih

 

mjesnih vlasli, akcijoneri i uredništva mje-
snih listova. Prisustvovat će obe muzike. Bla-
goslov će obaviti presvj. g. biskup. Po-
slije toga biće pozvanici pogošćeni.
Cijenimo, da bi suvišno bilo isticati od

i kakove će biti koristi električna željeznica,

koliko po grad toliko po Gruž, da će svak

šnjemu naraštaju prijeti od tih razvratnih
knjiga, te ih ozbiljno opomenuše da upo-
trebe sav svoj ugled, eda od mladeži drže
daleko tu kugu. Ako zao. drug može do-
vesti do ruba propasti i najboljeg mladića,
opaka će knjiga to još lakše učiniti, jer je
to crv, koji se neopaženo ušulja u dušu,
te grize i grize, dok napokon ne izgrize i
posljednju žilicu moralnosti. Sudbena bi
nam hronika mogla podati dosta statističnih
podataka, kako mnogi nadobudni mladići
zagjoše sa prave staze uslijed čitanja zlih
knjiga, te imalo po malo dogjoše do zlo-
čina. Danas, kad u društvu vlada neka ma-
hnita vrtoglavica; danas, kad se u ime ne-
kih liberalnih načela ruši svaki auktoritet,
danas je potrebito po uzoru velikih i jakih
haraktera odgojiti naraštaj, o kojem ćemo
mi pouzdano reći, da stoji
come torre che non erolla
Giammal la cima per softiar de' venti;

koji će pak o sebi moći ponosito reći:

Me non nato a percuotere
Lo dure illustri porte,
Nudo accorr& ma libero
Il regno della morte.
No, ricehezze na onori,
Con frode & con vilta,
Il secol venditore
Morcar non mi vedra.

I tako ćemo imati naraštaj iskreno odan
Domovini, odan Crkvi, odan Caru. (Svrha).

€

 

 

1 God. VI.

blagosivljati ovaj vrlo korisni pohvalni pot-
hvat u svakom pogledu, te će pučanstvo
harnošću spominjati upravni odbor, jer ni-
jesu žalili ni truđa ni vremena i dosta su
muke i rada osjetili dok_su prebrdili ,sve
poteškoće, ali nijesu ni u najtežim časovi-
ma sustali, dok nijesu eto ostvarili ovaj
vrlo korismi i potrebni spoj Gruža sa gra-
dom, pa zahvaljujući požrtvovnom  uprav-
nom odboru, kao i gospodi akcijonerima,
svesrdno im kličemo: Živjeli Množili se
takovi ma dobrobit našeg drevnog grada !
Bilo u sto dobrih časa!

Za reciprocitet hrvatskog
sveučilišta. Sutra obdržavaju mjesni A-
kademičari bez razlike stranaka javna skup-
štinu u Bondinom Kazalištu, za priznanje
ispita-i rigoroza položenih na zagrebačkom
sveučilištu.

Odbor, koji se je naročito za to sastavio,
pozivlje dubrovačko gragjanstvo da se u
što većem broju odazove, e da se tako i

v

 

nn

naš grad priključi glasu svih naših gradova _

»hoćemo naša prava«.
Ovaj korak omladine mora se pohvaliti
— ali neka skupštinom ne svrši i pitanje
sveučilišta u našemu gradu.
Samo naprijed!

Kancelarijski pomoćnici i ofi.
cijanti. Na pokrajinsku skupštinu kan-
celarijskih oficijanata i pomoćnika, koja se
je obdržala u Spljetu na 11. ov. mj, i
mjesni poslaše svoga odaslanika g. Iva Ju-
rišića. Na skupštini ih je bilo preko 150,
megju kojim izaslanika iz Zadra, Šibenika,
Dubrovnika, Kotora i t.d. Nekoliko. ih je
govorilo iznašajući uprav teških primjera o
njihovom kukavnom životarenju; stiglo im
je oko 35 brzojavnih odobravanja. Odluče-
no je, da se prihvate svi zahtjevi bečke cen-
tralne organizacije. Posebna deputacija pre-
poručila je stvar zast, vič, Ivaniševiću, te
je i na pojedine zastupnike dojedinih okru-
žja upravljena preporuka, e bi pospješili,
da im se pitanje položaja riješi u ovom za-
sjedanju parlamenta. Skupština je sasvim
dobro uspjela.

Nadamo se, da će se što moguće prije
ne samo uvažiti nego ožitvoriti preoprav-
dani njihovi zahtjevi, da se koliko je mo-
guće bolje uredi - jihovo dosadašnje vrlo
kukavno stanje, pa se uzdamo da će
svi zastupnici bez razlike živo se zauzeti,
da se opravdane njihove želje i molbe
ostvare, a da se ne bude zatezati. Nevoljno
i sasvim teško njihovo stanje ne može da-
lje čekati, te se mora sve poduzeti, da :se
dogje u susret njihovim zaista čednim mol-
bama. A kako im je, dosta je mavestit ovi
dokaz: Jedan kan. pomoćnik u Zadru pri-
mao je mjesečno 84 K (jer je Zadar u II. ra-
zređu); isti je bio promaknut na oficijanta
u Kistanje, i plata mu je ista, pošto je Ki-
stanje u IV, razredu, te je za hranu i stan
plaćao 90 K. Dakle 6 K više nego je imao
plate, a gdje je odijelo, obuča i ostalo?!
Mogli bi više ovakovih primjera naveslit, ali
je dosta i ovaj da se uvidi, kako im je... —

U utorak su mjesni oficijanti i pomoćni-
ci imali sastanak, na kome ih je njihov de-
legat g. I. Jurišić potanko izvijestio o spo-
menutoj pokr. skupštini u Spljetu. —

I s naše strane molimo gg. zastupnike,
stavljajuć im ma srce, e bi se što uspješnije
zauzeli, da se koliko je moguće povoljnije
ova stvar uredi.

Iz Zadra nam pak megju ostalim javljaju:
»Svi pokrajinski listovi rado su otvori stup-
ce, e da se pomogne nevoljnim kanc. po-
moćnicima i oficijantima, svi osim »Marod-
noga Lista«, koji je u jednom broju jedva
donio par redaka uz platu! Treba li ovo-
me komenata?!,...« 1

Na oprez naši poduzetnici i
radnioll »Osjeguravajuće društvo proti
nezgodama radnik&«, kome je sijelo u Tr-
stu, nije tako mala stvar, kako veći broj
članova rečenog društva to sebi prestavlja,
ne davajući ni malo važnosti izborima re-
čenog društva, koji će se obdržati dne 29
ov. mj. Knjige pomenuioga društva iskazu-
ju okruglih 10 milijona čistoga dobitka, s
kojim sada ravnaju ljuti nam dušmani Ta-
lijani. Vlasnici su četrdeset i jedne kuće, koje
su bile po upravi zavoda procijenjene na
5 milijona i 400,000 K., imađu 2,500.000
K. hipotekiranog po 4*/a %. Sada su sve
te kuće u Trstu kod talijanska vlastnost. U zad-
njoj sjednici društva bila je opet dozvolje-
na ondješnjoj općini hipoteka, u iznosu 1 mi-
lijona K uz 4 %, Iz ovoga se ispostavlja,
da ima društvo glavnicu založenu, koja se
tek uz 4% % na godinu kamati, dakle sva«
ke godine gubi za 3000, koje moraju, da