Br. 309. ima bit teško tankoćutnoj i dobroj njego- voj duši rastavit se od svog doma, od mi- lih dvorova svojih! Pak baš kad njegova poštena i čestita duša silno krvari, kad ga svaki dan jače pritiskuju jadi dugotrajne nemoći, našlo se je duša nesmiljenih, koje se tome raduju, koje ga tlače i ruže! Piui! A što da mu kažu? Da su ljudi a ne zvje- rad, sama okolnost da ga nevolja sili pro- dati svoje dvore, imala bi im očito doka- zati, e je rad njegov pošten, e je nesebi- čan. Ta okolnost najbolje svjedoči da su bile potvore i ništa drugo, sve izmišljotine i potvore s kojim su ga godina i godina obasipali, jer je svakomu poznato da je kancelarija Dra. Franka radila kako prva, i da je on kako odvjetnik bio priznat kako glavniji u Zagrebu. Ipak trideset godina mukotrpnog rada i nastojanja ne domogoše mu toliko, da posve obezbijedi staračke svoje dane! Svaki pametan mora mu dakle priznati, e je uz umjereni svoj život, tecivo svoje dobio na najpravedniji način, jer da je gulio, da je profitirao kako zli jezici hoće, danas bi mu druge ptice pjevale. Ova okolnost napunja nas - udivljenjem, i postostručuje u nami harnost, odanost, ljubav prama Dru. Franku, koji je za nas bio, jest i biti će uzor-poštenjak, uzor- rodoljub, a puste žabe puhače kreketale dok od pizme popucaju! Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, bude- mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. , Elsa- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti zglo- bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo- bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna. Fellerove probavne Rhabarbar pilule sa m. , El- sapilule“ pomažu proti želudčanoj boli, žgaravi- ci, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanju. 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Vijesti iz naroda. Iz Rijeke Dubrovačke. (Zabava). Pretprošle je nedjelje bila u Rožatu vrlo uspjela vesela i poučna zabava, koju su izvela mladež pučke škole u kući g. I. Gjivulinovića. Program je bio biran i brojan, naime 27 tačaka, megju kojim je bilo deklamacija domoljubnih, dječjih i za- bavnih, te šaljiva igra. Izmegju toga bilo je umetnuto pjevanje milozvučnih melodija, koje su riječki slavići na moje čudo lijepo izveli. Privukla me radoznalost, da posjetim tu zabavu, te mi je milo da sam se nasla- dio, ko što se nasladio i onaj bezbrojni narod, koji je onako navrvio. Najveća je zasluga da se bfide riječki sokolići otaca franjevaca, učitelja, g. Herza i g. Gjivulinovića.. Naprijed tako vi gospodo i nadobudna mla- deži! U prosvjeti je spas! — Očeviđdac Milić. Iz Konavala. (C. K. Namjesništvu). Kao svake, tako i ove godine, ć. k. Namjesništvo je oglasilo prodaju voćaka. Narod u Konavlima videći da je ovo podneblje blago, te da bi mogao crpiti znatne koristi od pitomih voćaka, o- sobito je ove godine mnogo voćaka naru- dar haljine i novaca: on darova glazbari- ma 30 piastara, zdurima 4, a Božoviću 4. Darove mu preda poslanik Beyev u Du- brovniku g. Vamsmann Asim, konja, done- se dva bika, dvije papige, tigarska dva pa- sa i sanduk datulja. Za listopad 1707 bi imenovan kn:zom s. Rafo Luca di Gozze i nije bio u gradu, te po običaju poslaše mu kančiliera i 4 zdu- ra sa ovim pismom: Presvjetli i Preugledni Gosp. Gosp. Pre- poštovani! Bivši uvjereno Visoko Veliko Vijeće, da se u osobi V. P. stjeću najplemenitija svoj- stva i dužne zasluge, udijelilo Vam je čast Kneza za dojdući Listopad. Šalje se V. P. vijest, da može doći odma u grad, i primi- ti službu. Bog vas veselio! x Kad se N. P. knezu rodi sin u palači ili doma, šalje mu se na dar šest para kapuna i 15 libra zahara, što zduri nose na četiri srebrena facuna. Kapuni budu vezani crve- nom vrpcom, Vodi ih kapetan zdura, koji se raduje u ime vlade jer se sinak porodio. G. 1710. taj dar bi učinjen N. P, s Giorgiu Bucchia, jer mu se rodio unuk od sina s. Seconda, u Veljači. G. 1708, na prvi od godine bi darovan s. Nicolo Luca di Sorgo, koji je nastupio rektorat taj dan. G. 1712. bi darovan na zadnji dan Ve- ljače s. Serafino Gio, di Bona, i on dar otpremi doma suprugi gospogji Madi. G. 1739. na 16 Srpnja bivši mu nevjesta 8. Miha sina rodila sina, bi darovan s. An- tun Bernardo Michiele di Giorgi-Bona. G. 1743. u Ožujku bivši se rodio sin s. Vlahu Bernji di Caboga, dok mu je otac s. Bernja Marin di Caboga kneževao, knez bude darovan, jer nije stanovao sa sinom, čio putem ć. k. poglavarstva. Ali što se do- godilo? Najprije su došle police da se voćke dogju pridići, nekima u Gruž, nekima u Dubrovnik, nekima čak iu Spljet. Narod se mamio, ali mu se reklo da će voćke doći željeznicom, Nekima su došle, ali su mo- rali platiti povoz od Rijeke do Gruža i že. ljeznicu opet od Gruža, premda je u oglasu stalo, da će se voćke primiti franko u naj- bližoj luci. Mnogi su se javili na ć. k, po- glavarstvo u Dubrovniku da im se povrati uplaćeni povoz, ali do danas nijesu novci povraćeni. Neki su primili policu, a voćke do danas nijesu primili. Neki su primili mješte 20 voćaka za sadnju, do 300 komada sitnih divljaka. Uopće mi pitamo ć. k. Na- mjesništvo: ko je bio na upravi ovoga po- sla, da se takova zbrka dogodila i da na- rod toliko štetuje, te gubi volju u ovakove korisne pothvate. Pitamo hoće li se povra- titi uplaćeni novci za povoz i oni koji su uplatili za voćke, a iste nijesu primili. Ide- mo da vidimo, a ovim putem molimo €. k. Namjesništvo da ove godine bude malo vi- še reda. Iz Stona. (Nepodopštine kod parobrodskih sveza). U četvrtak bilo nas nekoliko putnika iz Du- brovnika za Pelješac i dalje. Ukrcasmo se na »Gruž«, novu stečevinu obalne plovidbe, i u samo podne bijasmo u Stonu. Pobrza- smo do parobroda društva »Dalmacija«, a kad iamo on otputovao. Evo nas sada ovdje da čekamo, neki sutrašnjeg »Ugar. hrvat: skog« društva neki bi se i povratio da za- teče i Lloydov, a opet otputovao i »Gruž«, pa moraju ovdje dva dana ostati. Ovakovih nepodopština nije moguće snositi, a niti se čovjek može da pouzda odputovati kad nije stalan da će prispjeti na drugi parobrod. Iz Stona do malog Stona ima po sata hoda, pa bi se morala društva »Dalmacija« i »O- balna plovidba« u tome dogovoriti da ili »Gruž« dogje ranije ili »Dalmacija« odpu- tuje malko kasnije n. p. u jedan sat poslije podne, a ne u dvanaest. To je u interesu njihovu jer inače ko da se posluži s njima! Ovako je čovjek izvrgnut trošku novca i vremena, a često je u pogibelji i većih šteta. Tako sam ja n. p. morao prisustvovati u petak sudbenoj raspravi, a kad iamo evo me još u Stonu. Do koga je, neka ukloni ovakove nepodopštine ! — Putnik. Obalna plovitba n*stoji što moguće više doći u susret, ko što smo se osvjedočili, pa i ako je u interesu putnika i trgovine uvela pri- stajanje u nekoje luke, u koje do sada nije pristajala, ipak tačno na odregjenu uru sti- gne u Ston; a da se gori spomenutoj ne- podopštini doskoči to stoji do društva , Dal- macija«, koje bi moglo lasno to urediti, i u svom vlastitom interesu, naime: Parobrod »Dalmacije« odlazi iz Malog Stona: u uto- rak na 12:45 po podne, a u četvrtak na podne, a kada bi parobrod »Dalmacije« od- lazio na 1 uru po podne, svi bi putnici sa Obalnom plovitbom mogli na vrijeme pri- spjeti. Molimo stoga »Da'maciju“, da bi i u svom interesu ovoj opravdanoj želji pu- tnika došla u susret. — Neki pak gospodin u Zadru kao da hoće, da sasvim prekine svezu Pelješćana sa Dubrovnikom, koja po- stoji od davnih davnina, a hoće da ju svrati = (na Spljet, a to ne samo što im je nepraktično ali i štetno. Cijenimo, da su napokon i on i pretpostavljeni mu to uvidjeli, pa ako u istinu Pelješcu misle dobra neka nastoje što moguće bolje učvrstiti vezu Pelješca sa Du- brovnikom. (Ur.) Iz Kotora. (Demostranti i napadači riješeni.) Na 10. i 11. ov. mj. obdržavala se je pred mjesnim Sudom rasprava proti onim demostrantima i napadačima, »srbima« gimnazijalcima i ko- čijašima, koji su, kako što Vas u svoje vri- jeme izvijestismo, u gluho doba noći pro- izveli u obližnjem mjestancu Muo veliku demostraciju i tučnjavu protiv nas pravaša, koji su nas ne samo nazivali svakojakim pogrdnim rječetinama nego i tvorno napa- dali. Svi su bili riješeni, osim jedinoga gimnazijalca Gregovića, koji je osugjen na 30 Kr. globe odnosno na 3 dana zatvora, jer je ovaj u tučnjavi teže ranio jednog Mu- ljanina! Mi nećemo da prispodabljamo sa tužbom »Dušana Silnoga« u Dubrovniku, već prepuštamo »nepristranom« papirnatom »Dubrovniku« neka se na ovo »osvrne« !,.., (Vanstranačka skupština.) Na poziv aka- demskog odbora bila je u nedjelju velika gragjanska skupština u Opć. dvorani za pri- znanje nauka na zagrebačkoj universi, na kojoj je jednoglasno prihvaćena energična resolucija za priznanje nauka u ovoj poli monarkije i brzojavno otposlata barunu Bie- nerthu, namjesniku Nardelli-u i banu To- mašiću. (Kandidat za ćarevinsko vijeće.) Na do- govoru »Srba«-načelnika iz Boke (na koji su prisustvovali i neki Hrvati) bilo je zaklju- čeno, da se bira Dra. Boža Vukotića. To je jedan od onih, koji do sada u »srpskom Bosforu« nije priznavao Hrvate, a možda će ih ovom prigodom i preko ivolje priznati | Imala je biti iznešena kandidatura Dra. Sar- PRAVA CRVENA HRVATSKA delića, ali bo eški »po vjeti Srbi« držali se one, da »nema srpstva bez tri prsta«. Imali bi i konta Viscovicha, ali što kad je i on »latinin«! U svakoj domaćnosti često se pri raznim radnjama ozledi, s toga se preporuča, da se ove ozlede čuvaju od upale i nečisti. Za ovu svrhu savjetno je izabrati takova srestva, koja djeluju na rane rashlagjujući i bolest ublažujući te ta- ko pospješuju njihovo zarašćenje. Sveopće po- znala i u svakoj apoteci nalazeća se praška do- maća mast iz apoteke" B. Fragnera, c. k. dvor- skog dobavljača u Pragu, uprav je takovo sre- stvo, koje posjeduje navedene sposobnosti te se može i u ovdješnjim apotekama kupiti. — Vi- gji oglas. Novo po svijetu Njemačko-ruski pregovori. Javljaju iz Petrograda, da se očekuje, da će u francuskoj komori ministar izvanjskih poslova Pichon izjaviti, da je prijateljstvo izmegju Francuske i Rusije nepromijenjeno, te da savez izmegju obih država nije ni- čim uzdrman:“"Ali je činjenica, da je car udovoljio želji Njemačke, te je odredio, da Izvolski odstupi; činjenica je, da su u Pe- |trogradu popustljivi prema Berlinu. Kao \važan posljedak sastanka u Potsdamu mora se smatrati, da je Rusija u Parizu kao i u Londonu naglasila tvrđu odluku, da neće ni sa jednom, niti sa drugom vlasti podu- zimat akciju proti Njemačkoj. Polazak kralja Petra u Rim. Srpski kralj Petar poći će na 13. Febru- ara preko Rijeke na pet-dnevni boravak u Rim, da učini najavljeni posjet italijanskom dvoru. Posjet kralja Petra u Parizu utana- čen je za Maj ov. god. Pogibeljan položaj u Arbaniji. Svaki se dan sve to više pogoršava po- ložaj u Arbaniji. Vlada je pozvala za voj- sku sposobne kršćane, ali od njih se ni jedan nije javio. Za to valija prijeti opsa- dnim stanjem. Iseljivanje Arbanasa u Crnu Goru zauzimlje sve veći mah. Arbanaški agitator Ivanbeg je izjavio, da megju Arna- utima sve vrije, jer su nezadovoljni sa no- vim režimom, koji tlači narod kao i stari. Mladoturci su skroz u šakama Austrije i Njemačke. Megjutim austrijski upliv kao i italijanski lagano isčezava. Ako se želi mir na Balkanu, mora se Arbaniji dati auto- nomija. Bugarska četovanja. Iz Soluna javljaju: Jedno odjeljenje tur- skih četa, kojima je dužnost da idu u po- tjeru za komitetlijama, izišlo je izmegju Kočana i Kajlara uz zasjedu jedne bugar- ske čete. Vogja bugarskog odjeljenja pogi nuo je a jedan je turski vojnik smrtno ra- njen. Četa je megjutim umakla. I u blizini Santa Quarante desio se sukob izmegju turske vojske i jedne grčke čete. Poginula su četiri Grka i jedan vojnik a dva voj- nika su ranjena. Nemiri u Turskoj. Stižu vijesti iz Soluna, da su nadležni krugovi obznanjeni, da je stanje u Kazi Sana-a jako ozbiljno. Ratni ministar je o- dredio mobilizovanje središnje brigade u Smirni. Čete moraju što prije da se oda- šalju u Hodejdu. Veze sa Sana-om su pre- kinute, tako da se samo može poslužiti po- moću glasnika. Turski činovnici nalaze se u rukama Arapa. Pred revolucijom u Portugalu? Vijesti, da se 'u Portugalskoj spremaju revolucijonarni nemiri, još uvijek nijesu za- muknule, te se svaki čas javlja o ogorče- nju, što je zavladalo mladom republikom. Don Miguel od Braganze izjavio je, da je provala revolucije u Portugalskoj pitanje od njekoliko sedmica. U cijeloj zemlji opaža se vrijenje. U pučanstvu je zavladala anar- hija, nijedan zakon, ni autoritet ne poštiva se, te danas više u Portugalskoj niko ne- ma vlasti ni ugleda, da održi mir i porćdak. Nemiri u Kitaju. Dok u jednome, dijelu ogromnoga kitaj- skoga carstva vlada glad i hara kuga, do- tle istočne primorske pokrajine vriju od uzbugjenja. Narod traži ustav, a u toj tra- žbini naroda prvi su inteligentni slojevi na- roda, koji predvode pokret za ustavom. Nu ne samo u narodu, nego i u vojsci je našao odraza pokret za ustavom, te se sada zbivaju silna uapšenja vojnika radi nepo- slušnosti. Te sve mjere vladine neće ništa koristiti. Progoni inteligencije i vogja na- roda neće u narodu ugušiti želje za usta- vom, nego će još podstrekavati narod na otpor protiv tiranije i apsolutizma. Val na- rodnoga pokreta zahvatit će mnoge i silne žrtve će progutati, ali narod sustati na tome putu meće, dok ne izvojšti svoja prava, koja će usprkos silnih žrtava vlastodršci ipak biti prinužđeni dati, ako neće da i njih val narodnoga pokreta otpuhne. Go- tovo cijela mandžurska vojska priključila se je zahtjevu za uveđenje ustava u Kitaju. Častnici i vojnici na sastancima su sasta- vili peticije, upravljene na vladu, da se od- mah provede i uredi ustav. Japan. Londonski »Daily Chronicle« saopćuje pojedinosti o anarhističnoj zavjeri protiv Mikada, radi koje je osugjeno na smrt 26 osoba. Japanske su oblasti zabranile novi- nama, da izvješćuju o zavjeri. Osnova za umorstvo cara bila je izragjena do najsi- tnijih tančina. Atentat se je imao izvesti, kada se je vladar vozio iz palače k najbli- žoj željezničkoj postaji, da prisustvuje voj: ničkoj paradi. Isto je tako potanko bila i- zragjena osnova za umorstvo carice, prije- stolonašljednika i drugih članova dinastije. Senzacijonalna publikacija je baš sad doštampani popis novina 1911 izdat od avstrij- skog bureau za oglase M. Dukes naslj. (Beč I. Wollzeile 9). N. E. gospodin odjelni prestojnik Dr. Viktor Mataja podijelio je dezvolu vlasnici- ma firma Maksu Augenfeldu i Emerichu Lessne- ru, da glasovito predavanje, koje je N. E. pred kratko držao: , Reklama u poslovnom životu“ bude štampano kao predgovor ovom popisu. Iz ovog vrijednog i učenog pera ižašla je radnja, koja pobugjuje najveće zanimanje svega obrtn i trgovačkog svijeta. — Sam je popis, kao u- vijek, sasvim pouzdani i bistri vogi po dnevni- cima i tjednicima cijelog svijeta — knjiga od velike zamašitosti za svakog trgovca. God. VII. punom su teku, te je nade, da će biti li jepa odaziva. — Lerchenfelderstr. 44.) Radi kmetskih odnošaja. Dvor- ski savjetnik kod ministarstva javnih radnja Schwiedeland doći će o Uskrsu u Dalma- ciju, da na licu mjesta proučava naše kmet- ske odnošaje. »Pokret“ tužen. Javljaju iz Dja- kova, da je biskup Krapac tužio list »Po- kret« radi potvore, da je »za Batthyanyevu interpelaciju proti koadjutoru Baueru izdao 10000 Kruna«. Napredak Slavena u Beču. Pra- ma podatcima, koji su do sađa stigli beč- Domaće vijesti. Novi hrv. metropolita. Presvi. g. Dr. Antun Bauer, koji je imenovan koadju- torom zagrebačkog nadbiskupa s pravom nasljedstva, rodio se je god. 1856 u Bre- znici. Godine 1889 bio je promoviran na čast doktora filozofije, a god. 1894 bio je imenovan stalnim profesorom dogmatike na bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Više je puta obavljao čast dekana na sveučilištu, a god. 1907 bio je takodjer rektorom magni- fikom. Neko doba bio je i urednik »Kato- ličkog Lista«. Jugoslavenska akademija zbog njegovih filozofskh rasprava izabrala ga je svojim redovitim članom. Za Khuenove ere istakao se je i na političkom polju, kao narodni zastupnik. Presvj. Dr. Bauer uvijek se je isticao kao vrlo dobar čovjek i iz- gledan svećenik. Jedna kritika o Uceellinijevoj »Divnoj glumi““, U 1.0m broju »Vrh- bosne« počela je izlazit »Dante-ova Digina Commedia u prijevodu presvijetloga Uccelli- \nia«, iz pera našega vrijednoga sugragja- nina g. Antuna Krespi, urednika »Več. Sa- rajevskog Lista«. Rekbi po prvom izašlom dijelu, da će to bit više studija nego kri- tika. Do sada je izašlo već nekoliko ocjena o prijevodu g. Uccellinija, ali ima velika razlika megju njima i studijom g. Krespi, ako sudimo po tomu, kak je zasnovan prvi dio. Taj se bavi objelodanjenim kriti- kama, kojim predbacuje i dokažuje povr- šnost, nepravednost i nekompetentnost. Pi- sac uzimlje ocjenu Dra. Kršnjavoga, kojoj jedinoj priznaje stvarnost, dok n. pr. onu g. Parente pobija temeljito istim navodima dotičnog kritičara. Ovaj je komad osobito interesantan i služi za dokaz, koliko u opće je malo naša kritika objektivna i zdušna. U ovome prvome dijelu g. Krespi ne iz- javljuje još svoj konačni sud o prijevodu g. Uccellinija, ali i ono malo što kaže, to je kotorskomu biskupu na čast. Dojdući brojevi »Vrhbosne« to će pitanje po svoj prilici bolje osvjetlati. Ocjena je napisana onim stilom i onom spremom,kako smo se od onakoga pisca i nadali, Ovo je prvi put, što se g. Krespi bacio na polje kritike, a sudeći po njego- vome prvome radu, on će tu zauzeti sasvim odvojeno mjesto. Jadranska Banka u Trstu. Ke ko smo već 'saopćili, povišuje Jadranska Banka dioničku glavnicu od K 4,000 000-— na K 6,000.000—. Upozoravamo, da se je upravo započela odnosna supskripcija, koja traje do 15 _PFebruara t. g. Potanji uvjeti nove emisije navedeni su u današnjem o- glasu, koji preporučamo pažnji naših ka- pitalističkih krugova. Dvogodišnje službovanje u wojsol, Vlada će u aprilu podastrijeti za- stupničkoj kući obrambeni zakon glede u- vedenja dvogodišnjeg službovanja, s auto- matskim povišenjem novačkog kontingenta kod vojske za 507000 momaka godišnje. Hrv. pripomoćnoe društvo u Beču. Primamo: Njihova Presvj. grofica i grof Rudolf Norman-Ehrenfelški dobrosti- vo su se odazvali pozivu »Hrv, prip. dru- štva u Beču« te preuzeli pokroviteljstvo nad | ruštav plesom, koji ovo priregjuje prigodom svo- je 26-godišnjice. — Pripreme za ovaj ples koji će se obdržavati dne 6. Februara 1911 u bečkom Kursalonu (I. Stadtpark) u pod- kom magistratu, ovogodišnji popis pučan- stva u Beču donijet će veliki porast slaven- skog življa, osobito českog. Česi razviše silnu agitaciju, da svi njihovi narodnjaci u Beču moraju izjaviti česki jezik općenja. Gospoda na bečkoj općini srde se i drže, da je takova izjava u sukobu sa prisegoin koju dotični Česi položiše kad im je udi- jeljeno bečko gragjanstvo. Nijemci kane u baduće svim onin, koji kao svoj jezik op- ćenja označiše koji drugi jezik, a ne nje- mački, uskratiti pripadnost. Hrvatsko zagrebačko kazali. šte imalo je u mjesecu dećembru-ovaj pri- hod: 38.288.37 K prema 31.870.31 u pro- šloj sezoni. Dnevni trošak iznosio je 4630.86 K (prema K 5968.50 u prošloj sezoni). Pre- ima tome je čist prittod dnevne blagajne iz- nosio K 33.657.51, a u prošloj sezoni K 27.439.64. : Nj. preuzvišenost tajni savjetnik baron A- leksandar pl. Heyaiagen-Huene iz Petrograda pi- sao je iz vlastitog nagona slijedeće pismo dvor- skom ljekarniku Felleru: , Primite najtopliju du- boko osjećanu hvalu za pri e Vašeg čudno- vatog, pravog Feller-ovog fluida. Vrlo je dobar bio za moje noge, napetost i boli su mi prošli, tako, da se mogu opet slobodno gibati. Ja ća sve moguće učiniti, a da pravi Fellerov fluid sa mar- kom Elsaflaid mojim znancim i liječnicima naj- toplije preporučujem«. Fellerov fluid sa markom »Elsafluid“ proizvodi dvorski ljekarnik E. V. Fel- ler u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Zagorje), te se ovdje dobije 12, € dvostrukih ili 2 specialne boce franko za 5 kruna. Čnje se mnogo prijatno- ga o mnogostranom djelovanju ovog starog po- uzdanog sredstva, koje, kako iz gornjeg pisma vidimo, i u dalekom inozemstva oduševljenih pri- vrženika imade. Gradska kronika. Gundulićeva“ akademija s plesom na (. Februara o. g. u »Bondinom kazalištu“. Kako smo već majavili, Hrvatsko Pjevačko Glazbeno Društvo »Gundulić« tog dana priregjuje sjajnu akademiju s plesom u Bondinom kazalištu. Nadamo se, da će ova akademija okupiti mnogobrojno općinstvo, da se ugodno za- bavi i lijepo sprovede jednu večer po sta- rom hrvatskom običaju. Gospodo, ne zabo- ravite na dan 1. Februara | imenovanja. G. Dr. Antun Žegura imenovan je žup. pomoćnikom u Blatu na Korčuli, a g. Dn. Dominik Sabatini, koji je iz porečko-puljske biskupije bio primljen u ovu, žup. upraviteljem u Ošljemu. Če- stitamo! Šarićeva ljekarnica, G. Matej Šarić pošto je odlučio više se ne bavit lje- karništvom, prodao je svoju ljekarnicu na Placi g. Petru Karabaiću. Kakovu li lijepu prošlost ima ova naša dubrovačka spićarija, u koju su uvijek spa- dali stari naši vigjeniji sugragjani na raz- govore, sada svi pokojni. ..... Kazali, Ka- značić, Pucići i ostali! Sadašnji vlasnik g. Petar Karabaić naš je čovjek, dobar rodoljub, rodom iz posestrime nam Istre, a to nam je milo da ju nije ku- pio koji tugjinac, pa ga preporučamo op- činstvu. Ples ,Hrvatske Radničke Za. tuge“, Naša zaslužna »Hrvatska Radni. čka Zadruga« priregjuje sutra u nedjelju dne 22 ov. mj. ples, na korist fonda zaklade za bolesne članove, Suvišno je preporučivati gospodi pozvanicima, a osobito članovima, ovu našu zaslužnu staru usta. je stijeg hrvatstva. Čitava je povjest njezina ži- vota živi svjedok koliko je ona zaslužna za hrvatstvo slavnog Dubrovnika ; koliko je na- ša »Zadruga« svom članstvu, bilo prigodom, pomogla, ena adresa: VIII. sa Žita it ia La odi LEI OD LIL stati stato titu dh tri RASA af JELA JES Rea t JP p ta PRESNIJE TR