| | Br. 310. željezničkog i jednog parobrodarskog po- duzeća. 6) Da bi uslijed toga došao »Lloyd« u položaj poput »Ungaro-croate« na Rijeci te zagospodovao našim morem na potpuno u- ništenje domaćih jedrenjača i parnjača, te sam napokon stavio na razmišljanje : što bi značilo za nas, kada bi smo bečkoj cen- tralnoj vladi dali da pomoću kumulativne vozarine samovoljno regulira naš pomorski transporat, po tome našu trgovinu, a ako idemo dalje našu produkciju i komsumciju, te da nam postavi uz ostale monopole i mo- nopol prevoza na moru. Nijedne od gornjih tvrdnja ne samo da gospodin zastupnik Lupis nije pobio, ma nije se usudio niti kušati da ih pobije, da- pače on je na mene sa cijelom svojom pi- sanijom pobudio dojam, da je u ekonomiji potpuni laik, koji se je išao nečesa da do- takne, što pravo razumio nije, nego se, kako mi izgleda sada, jedva u stvar upućuje. U koliko se je dotako in merito same stvari, kaže da je sa mjerodavne strane do- bio ove ubavjesti: Uvedenje direktnih tarifa moglo bi slije- | diti jedino pod slijedećim uvjetima: želje- | znice državna i južna, morale bi stipulirati | gla da snizi, danas se računa medio iz Trsta 65 helera po quintalu, a uz takovu vozarinu idu sva parobrodarstva ili veoma slabo ili jako malo dobro, a troškovi svakim danom veći. c) Prevoznina željeznica Trst — do pa- robrod Trst iznaša sa ukrcanjem poprijeko 16 helera po quintalu, danas tu radnju iz- vagjaju dobro uregjene opremničke tvrtke, izvagjaju ju, da se jedna drugoj nameću ko će bolje, jeftinije i brže da obavi te radnje, jer u veličini prometa računaju svoj dobitak, a kada bi ju izvagjali stalno namješteni či- novnici ? Bilo bi ko i na željezničkim po- stajama gdje se računa po Kruna 1:50 za prevaliti jednu bačvu u željeznička kola. Da- kle o tom sumnjati ne treba da bi se i ta prevoznina radnje povisila nego li snizila. Sada gdje bi prevoz postao monopol, jedne zajednice ili jednog društva naravno da bi oni bili gospodarima da cijene prevoza po- vise u korist svojih dioničara, o čemu ne sumnjam da nebi to u najbržem vremenui izveli. Ovo sve što sam pisao vrijedi za prevoz \u cijelim vagonima, a samo za takove po- šiljke vrijedila bi kumulativna vozarina, nu neka mi gospodin Lupis kaže, koliko tih stvari u kompletnim vagonima, a preko Tr- m st sima m ai ugovor prevoza sa društvima (»Lloyd«, »Dal-|sta dolazi na dalmatinsko tržište i što bi | matia«, »Dubrovačka«) svrhom, da vrše za- | dalmatinski detailista odnosuo njegov kon- jednički posao prevoza trgovine izmegju u- nutrašnjosti i Dalmacije. Putem ovoga ugo- vora, ustanovile bi se norme za podjelbu | trgovinske službe (? ? ? valjda je to nova for- gja u Dalmaciju u vagonima, a preko trš- ma fuzije subvencioniranih parobrodarstva?) | izmegju dviju željeznica, odnosno triju pa- | robrodarskih društava«. | Drugim riječima, potrudio se je gospodin | zastupnik, da jednu moju tvrdnju potkrijepi, | pak se baš s toga ja čudim zašto se ide on/ na mene tako ljutiti, kada i sam potkrijeplju- | je, nakon toga što se dade »upućivati«, »u- | bavješćivati« sa mjerodavnih mjesta, moje | tvrdnje, a svoju diletantsku disertaciju u »Na- | rodnom Listu« i sam ide da ruši, Vrlo je velika pogreška od gospodina za- | stupnika Lupisa, gdje on mene stavlja na' stranu tršćanskih opremača ili ćak na stranu tršćanske trgovačke komore; oni polaze sa njihova stanovišta i oni rabe svaku lukavost i sve da to svoje stanovište čim bolje o- pravdaju, a ja sam polazio sa čisto dalma- tinskoga stanovišta i isto tako za mene ne vrijede razlozi tršćana, kao niti za njih moji, nego je istina da koliko interesi Dalmacije toliko interesi Trsta slažu se u konačnom zaključku da toli dalmatinskoj, koliko trš- ćanskoj trgovini, bila bi samo škodna ku- mulativna vozarina. Ja sam suviše rekao, da nešto tršćanskim opremačima konvenira, fo još nipošto ne stoji da to isto nemože i nama konvenirati, a opet poznajući nesposobnost i nikakav upliv naših trgovačkih komora, koje su sa- mo da se kod izbora afirmiše ova ili ona politička stranka, mislio sam da je najbolje ako se besvjesno povedu za izvagjanjima tršćanske trgovačke komore, jer bi tako dru- gim ali nesposobnosti naših trgovačkih ko- mora, lakšim putem došli do istog zaključka i izjavili se protiva kumulativnoj vozarini. Ja nijesam nikada imao niti razloga niti in- teresa da za strance idem lomiti koplje, nu žalibože, ja vidim da dok zastupnik Lupis mišljaše da se bori za interese Dalmacije, nije se borio nego za strane nama protivne interese. Branio je on zajednicu, koja »bi imala da vrši posao prevoza na moru«, a ta je unapred znamo i nama protivna i tugjinska i branio je on, Stidbahn i Staatsbahn; ali interese dalmatinskog trgovačkog svijeta ni- kako i nikada! Davno se traži forma da se tri vladina fa- vorita »Lloyd«, »Dalmatia« i »Ragusea« fu- zijonašu, a misle da su našli u kumulativnoj. vozarini ili zgodan uvod tome radu ili ćak zgodnu formu fuzije. | Dade li se razdijeliti služba triju zajednič- , kih poduzeća, na našoj rivijeri inače nego da se služba učini zajedničkom (fuzija) ili da se luke podijele (cartei!) ili da se opet formalno fuzijonišu ? ? ? Opet dade li se razdijeliti služba dviju željeznica za sve smjerove i sva odredišta ? Mi znamo da u svakom slučaju i »Dal- matia« i »Ragusea« glodale bi tekar oglo- dane kosti, koje bi za glodati preostale »Llo- ydu«. A ostala društva, a domaće jedrenjače? Izgubile bi i zadnju mrvicu kruha; da li je u pogledu samih plovidba jedno ili drugo u interesu Dalmacije, ostavljam svakom či- taocu da sam zaključi. Da dogjemo na interesirani stališ, na tr- govce, pitamo se: što bi bilo olakšano dal- matinskom trgovcu kada bi se naumljena kumulativna vozarina u istinu uvela? a) Željeznice ne bi nipošto mogle sniziti vozarinu, jer su ju tekar međavno uslijed povišenja plaća i troškova morale povisiti, danas se računa media vozarina željezničkih 4 Krune po quintalu za Trst, b) Vozarina po moru nebi se nipošto mo- | sument imao od cijele ma kakove, ma po- voljne kumulativne vozarine koristi ? PRAVA CRVENA HRVATSKA Vijesti iz naroda. Iz Blata na Korčuli. da se lugja društva, tugjim kapitalima po- magaju, kada se je eto i kod nas nešto ta- kova zasnovalo. Svoj k svomu ! (Svečani otvor ć. k. suda i poreznog u- reda.) Želja Blaćana od nazad preko po vi- jeka da bude ustanovljen u Blatu kotarski sud, bje im ispunjena ponajviše marom i za- mijernim nastojanjem načelnika im g. Ku- njašića, 1 Blato hotilo je proslaviti ovaj do- gagjaj svečanim načinom, što no je i usli- jedilo dneva 12 ov. mi, pa se je doista Blato i opoštenilo i ukazalo stranim prisu- tnicima kako je ono svijesno svoje snage. Ona svečanost doista služi Blatu na čast i ono je pobijedilo. Mnoge su se ovom pri- godom presude razbile, sloga izmegju Blata i Veleluke se je uspostavila, samosvijest Blaćana dokrajčila je mnogo toga, što je priječilo dotičnom uspjehu onih lijepih mje- stija. Još i danas mi je veoma ugodno pri duši što sam se našao pri ovom slavju. Nek Blato bude i dalje cvalo i napredovalo. A sad u kratko da izložim red same svečanosti : U srijedu poslije podne stigoše gostovi, koli u Prigradicu, toli u Veluluku, gdje su bili od odbora i od općinskog upraviteljstva pričekani i dopraćeni u Blato, koje je bilo okićeno ra neopisivi način; te su gostovi pri ulazu u mjesto od pučanstva, odbora, opć. zastupstva, svećenstva, glazbe i naro- dne čete, uz gruvanje mužara dočekani, poz- Koff se produkt velikog konsuma dova. dravljeni i odvedeni u spredjeljene stanove. ćanske luke ??? Baš na ovaj argumenat, koji je za moje tvrdnje suvišan, i koji ja netrebam izrabivati u korist mojih tvrdnja, imade u uvaženom »Riečkom Glasniku« lijep članak, neka se potrudi gospodin Lupis, da ga pročita, vidit će kako je iluzorno bilo njegovo dociranje i kako se ja sam sa ovim člankom ne sla- žem, prem ovaj članak sa drugog stanovišta pobija izvagjanja zastupnika I. F. Lupisa. Više bi dolazilo u obzir kod kumulativne vozarine, stvari koje se iz Dalmacije, a naj- više preko Trsta u kompletivnim vagonima izvagjaju. Danas vozarinu po moru tarifira slobo- dna utakmica, kod propagirane kumulativne vozarine mi gubimo neovisnost transporta na moru, i tarife odregjuje vlada sa dioni- čarima pojedinih poduzeća. Sva društva sa narodnim karakterom, koja postoje ili koja bi se imala da osnuju bila bi u zametku uništena i onemogućena, a i ono malo jedrenjača imalo bi se naložiti na vatru. Sve ovo još bi ticalo samo interese po- jedinih poduzetnika, ma sada da me pozor- no čuje gospodin zastupnik Lupis. Jedan od stotine primjera ! Magjarima, recimo za vinorodne godine, najviše konkurira dalmatinsko vino, s toga bi im bilo u najvećem interesu da se zatvore i austrijska unutrnja tržišta tom jedinom dal- matinskom produktu. Magjari imadu većeg upliva na centralnu vladu u Beču, nego mi, to je istina koju ja ne trebam dokaživati. Vlada može odregjivati tarife! Zar bi oni žacali se da ponukaju, prisile ili nagovore austrijsku centralnu vladu da povisi tran- sportnu cijenu za ovaj ili za onaj proizvod, da ju povisi za onoliko, koliko smo mi jefti- niji u dotičnom proizvodu i time da nam onemoguće utrženje naših najnužnijih iz- voznih artikla! Je li na ovo promislio moj vrijedni ekonom Lupis? Je li tako poslužio svojim izbornicima? Ja ih samo žalim što takova čovjeka imadu da njihove interese zastupa. Na laku ruku uništiti brodarstvo, izručit se na milost i nemilost centralne vlade u grani za koju ona niti haje, dozvoliti da nam drugi, a baš naši najljući neprijatelji regluju naš import i naš eksport i time nas miloj volji unište, onemoguće i upropa- ste, eto to su zadaće koje je, ma da naj- blaže rečem, besvjesno u svojoj ekonomskoj ignoranciji, postavio jedan dalmatinski za- stupnik imenom I, F. Lupis. Ja sam imao samo jednom zgode da par puta progovorim sa tim čovjekom, pa nit u snu ne mišljah da se u njemu skriva to- liki svijesni ili nesvjesni narodni neprijatelj, toliki dušmanin rodnoj zemlji, svom kotaru. Neka ovo bude našim ljudima na razmišlja- nje! Kaštelstari, 20. Siječnja 1911. Gajo Radunić. Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, hude- mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. ,Elsa- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti zglo- bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo- bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna. Fellerovo probavne Rhabarbar pilule sa m. ,El- sapilule* pomažu proti želudčanoj boli, žgaravi- ci, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanju. 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, Klsaplatz br. 964 (Hrvatska). | | I | | I U večer bio je izabrani dio općinstva sa go- stovima na prestavi, koju su sa lijepim us- pjehom dali diletanti; a prije koje je gosp.ca Jelica. Bosnić-Kovačić Ivanova odjevena u narodnu nošnju deklamovala prigodni poz- drav gostima. Simpatična djevojčica svojom krasnom gestikulacijom, glasom i držanjem izazvala je svačije udivljenje. Blato na 12 u jutro osvanulo je okićeno kako što još ni- kad nije bilo, pa raždragino pučanstvo u svečanom ruhu pohrlilo je sa svih strana na mjesto, gdje se je svečanost imala o- bavljati, da dade odraza svom veselju. U 9 ura započela je pontifikalna sv. Misa, ko- joj su prisustvovali zastupatelji vlasti, ureda, općine, društava, korporacija i istitucija u mjestu, te opć. upraviteljstvo i iz Veleluke i brojni pozvanici. Iza sv. Mise išlo se je korporativno, praćeno glazbom, narodnom četom i nebrojnim pučanstvom u sudski u- red, koji je općina tako kroz kratko vrije- me obavila. Iza kako je presvj. Biskup bla- goslovio zgradu, bila je ista predana po- glavici ureda sa strane podpresj. priz. suda Novakovića, uz lijepi prigodni govor, kojim je on opravdao potrebu ustanovljenja suda u Blatu, te na svrhu kojega su svi prisutni gromovito »Živio« uz svirku Carevke uskliknu- li Ni. Veličanstvu, a na isti način bio je o- bavljen obred i u novoj zgradi poreznog ureda. Iza toga držao je zast. Biankini skup- štinu na plokati. Na 1 sat bio je svečani sobet, pri kojemu su na zadovoljstvo sviju bili izrečeni neki govori. Na večer je pak bila prekrasna šetnja uz sviranje općinske glazbe i bacanje vatrometa, dok je cijela varoš bila presjajno rasvijetljena. — Dne 13. u jutro bili su od opć. upraviteljstva, odbora, glazbe i naroda u Veluluku, gdje je slijedio srdačni oproštaj. — Saučesnik. S Korčule. (Gostovanje Mlinarićeve glumačke dru- žine.) Naviknuti već na pokrajinske putu- juće kazal. družine, očekivali smo — da pravo rečemo — i Mlinarićevu nekim nepo- vjerenjem. Držali smo, da će sile većim di- jelom biti slabe i da će mo naići na one obične mane, kojima su podvrgnute ove družine. Nu prevarismo se: Mlinarićeva dru- žina raspolaže u opće govoreć a nikoga na- pose ne ističuć vrsnim silama; bogato je snabdjevena sa svim onim, što drži društvo na relativno dobroj visini. Dadoše jedanaest prestava, a u nekim nam pružiše baš pravi umjetnički užitak. Opazit će mo samo, da Uprava drugi piit; ako družina naravrio o- pet dogje, osobito komedija, koje koliko god se svigjale ukusu velikogradske publike, za malogiadsku nije, Vještina glumaca i nji- hovo uopće držanje steklo je simpatiju dru- štvu kod gragjanstva, pak je ostavilo i dobru uspomenu. Tumačeć javno mnijenje i bez pretjera- vanja kažemo otvoreflo: najbolja putujuća družina, koja nas je u ovo zadnjih godina posjetila. U postojećim zato mizernim prili- kama mi želimo Mlinarićevu društvu opsta- nak i život, (Predavanje o društvu za osjeguranje.) Na 22. ov. mj. držao je g. M. Lukić u op- ćinskoj dvorani predavanje o novo zasno- vanom društvu za osjeguravanje i sitnu pri- silnu štednju u Omiša pod imenom »Pro- vidnost«. Isti je lijepim riječima istakao zna- menitost ove ustanove, te je sjegurno, da će dosta njih iz grada, a i cijele općine začlaniti se, Vrljedno je osobite. preporuke ovo društvo, jer je prvo i jedino takove vrsti u Dalmaciji, te ga svaki rodoljub mora potpomoći, pošto nije umjesno ni pravedno, | Ako oslabi djelovanje želudca mora se nastojati, da se dobra sredstva izaberu, koja su u stanju, da potaknu želudac na skoro trajnje jače i snažnije djelovanje, jer ovo je glavni uvjet za sve ostale funkcije ljudskog tijela. Jedno u ovom pogledu najiskušenije sredstvo je od nazad 40 godišta u cijeloj monarhiji dobro poznati bal- sam Dr. Rosa za želudac iz apoteke B. Fragnera, e. k. dvorskog dobavljača u Pragu. Može se ku- piti i kod mjesnih apoteka. Novo po svijetu Trgovački ugovor sa Srbijom. Napokon je stupio na snagu trgovački ugovor naše Monarhije sa Srbijom. Posjet cara Vilima Sultanu. Javljaju, da će njemački car Vilim za svog puta u Krf posjetitit i turskog sultana Mu- hameda V. Carinski rat izmegju Bugarske i Turske. Carigradske vijesti glase, da su sa turske strane neprihvatljivi prijedlozi/bugarske vla- de o uregjenju trgovačkih odnošaja izmegju Bugarske i Turske, te su u povodu toga pregovori prekinuti. Ako do 27 ov. mj. ne dogje do sporazuma, počet će carinski rat. Grčki ministar rata uapšen. Bivši ministar rata Lapatrios i šestorica podčasnika uapšeni su u Atini. Ova uapše- nja pobugjuju veliku senzaciju. Uzrokom su neki tajni sumnjivi sastanci, obdržavani u kući rečenog ministra. Ustanak u Turskoj. Javljaju iz Carigrada, da je u Jemenu došlo opet do okršaja izmegju četa i ustaša, koji je potrajao oko dvije ure; pretendent Said Jariz da je sklopio sporazum sa vo- gjom ustaša Jahijoin. Računa se đa ima u- staša oko 16 hiljada. — Proglašena je mo- bilizacija u Turskoj. O tome javljaju iz So- luna: Redifi prvog razreda sazvani su u če- tiri kotara pod oružje, ter će se ukrcati za Ilodeidu. Jusuf paša, zapovjednik u Dede- agatochu, dobio je vrhovno zapovjedništvo nad rumelijskim četama, što prolaze u Je- men. Zadnje vijesti iz Soluna glase: Na službe- na mjesta stigle su vijesti, da se pred Ho- deidom utaboreni Arapi spremaju da navale na grad. Arapi su jaki. Sve brzojavne veze sa Sanaom prekinute su. Vlada nastoji da nagje prevoznih lagja, da pozvane rezerviste što prije prenese u Jemen. Bivši portugalski kralj ne odriče se! Bivši kralj Portugalske, Manuel, oštro je izjavio, da se nije nikada odrekao portu- galske krune, i da je odlučio ustrajati kod svojih prava. Gradska kronika. U srijedu velika ,,Gunduliće. va“f akademija s plesom u Bon. dinom kazalištu. Pripreme za ovu veliku i krasnu akademiju već su blizu do- vršene. Zauzetni Odbor nada se, da je po- stigao uz susrelaj našeg gragjanstva ono što je i želio, pa punim pravom drži da će i gragjanstvo u srijedu znati i cijeniti »Gun- dulićevu« večer. To će bit prava umjetnička večer, kako svjedoči koncertni pribrani pro- gram. Naša zauzetna i vrijedna »Hrvatska Diletantska Pozorišna Družina« iz blagona- klonosti neumorno se zauzela da joj vesela igra u jednom činu »Urarov šešir« što bolje uspije. Kako čujemo, opaža se u gragjan- stvu veliki interes i žurba za ovu večer, a nije ni čuda, jer je poznata stara ljubav našeg gragjanstva prema zaslužnom »Gun- duliću«. U sjajno urešenom kazalištu bit će na raspoloženje gragjanstva svi mogući kon- forti. Naprijed svi prijatelji hrvatske glazbe i pjesme, ljubitelji našeg »Gundulića« po- hrlimo i okupimo se svi u srijedu večer na akademiju i ples, e da svim silama podu- premo našeg »Gundulića«. Krasni raspored zabave je slijedeći : I. Dio: 1). Verdi: »Nabucodonosor«, ou- vertura, svira glazba; 2), Harambašić: »Hr- vatskoj«, deklamira g. Antun I. Šapro: 3). Foerster: »Noćni pozdrav«, pjeva muški društv. zbor; 4). Mascagni: »Cavalleria ru- sticana«, izvrš, orhestar; 5), Novak: »Hrva- tom«, pjeva zbor uz pratnju orhestre. — II, Dio: »Urarov šešir«, vesela igra u jednom | činu od gosp.e E. Giardini. Lica: Fernand Gonzalćs, g. A. I. Šapro; Stjepanka, žena mu, gca. M. Rašica; Rodrignes Gonzalćs, g. M. Bjelinski; Henrićta, sobarica gcea., Z. Petrović; Amedće sluga, g. M. Beasić; Jedan večer urar, g. V. Pata; Vratar, g. V. Bonačić. Do- gagja se u Parizu. — III. Dio: Lutrija - Ples. — (Glazbom, pjevanjem i orhestrom upra- kao vlja društveni kapelnik g. Vjekoslav Raha. Plesom ravna g. Ferdinand pl. Ohetaldi). Za večeru će se pobrinuti vri berto Odak, koja će bit_u »Općin Za lože i ni g. Ro- j kafani«. SAN treba se obratit g. Tri- vi, i to na vrijeme, da ne bude kasno. Ko nije dobio poziv za veliku »Gundu- lićevu« IAA neka se izvoli obratit društvenom tajniku g. Luku Koprivici, jer ometnjom megju toliko, nije čudo da ko zostane. : Darove za akađemiju prima ugl. tvrdka Marić & Milišić. Imena gospode darovate- lja donijet ćemo u dojdućem broju. Promaknuća. Profesori mjesne ć. k. nautičke škole g, Antun Riboli zm e u VIl. a g. Grgo Pekas u VIll. razred čina. Čestitamo ! + Frano Bibica. Jučer je umro sta- ri i poznati vrijedni dubrovački zlatar g. Frano Bibica, zadnji od četvero braće. Bio je dobar, skroman čovjek, od svakoga po- štovan, dubrovčanin staroga kova, kakovih je ma žalost još malo. Laka mu zemlja a ucviljenoj svojti naše iskreno saučešće. Festanjuli. Ovogodišnjim priregjiva- čima svečanosti sv. Vlaha imenovani su g. Andro Puljizević i g. Dr. Nikša pl. Ghetaldi. Sutra svi na _užinu u pZadru- gu“$1 Uprava »Hrvatske Radničke Zadru- ge« ovim putem obznanjuje svu gospodu članove, da je sutra (Nedjelja 29. ov. mj.) narodni ples uz lijericu, od 2 ure po po- dne, a tačno na 6 ura zajednička užina, gdje će se gospoda članovi bratski poza- baviti, veseliti i pjevati, te se napokon o- prostiti sa dosadašnjim prostorijama. Oz veselje tu ćemo se dogovoriti, kako ćemo i unaprijed složnim silama uprijeti oko daljnjeg rada, na korist i sve to bolje u- čvršćnje i razgranjenje naše mile »Zadruge«, a tim na rad za čisto hrvatstvo našeg dre- vnog grada. Prekošužine udarat će uz lijericu naš po- znati lingjo. Preporuča se svoj gospodi članovima, da ne propušte ovu prigodu, gdje će se na- uživati lijepe domaće zabave, te se nadamo da će svi rado pohrliti na ovu rijetku za- bavu. Svi dakle sutra u »Zadrugu«! Bog i Hrvati ! Italijanski konsulat. Dosadašnji podkonsul Italije u Dubrovniku g. Angjeo oscani imenovan je konsulom u Victoria u Braziliji, i tom prilikom odlikovan je vi- teštvom »Italijanske Krune«, a na njegovo mjesto dolazi podkonsul g. Akserio vit. Emilio, koji je do sada bio u Campinasu (San Paolo de Brazile). Elena Odilon — dramatičarka. Poznata je u našem gradu ggja. Elena Odi- lon, bivša čuvena bečka glumica, koja je radi bolesti došla u naš grad, pa se nasta- nila u Lapadu, gdje je bila kupila i gillu. Lapadu se je tako dobro oporavila, da je u dosta povoljnom stanju otputovala u eč, odakle sada javljaju, da je dogotovila i prodala jednom bečkom kazalištu dramu pod :aslovom »Crvena Lenka«. Drama obragjuje život jedne glumice. Novi vodovod u Cavtatu. Pišu nam iz Cavtata: Plemenita gospogja Ma- rija Bogišić ud. Pohl nije mogla ljepše, korisnije ni trajnije zadužiti svoje mjesto, nego li opskrbljenjem Cavtata živom vodom. Poznata je dobrotvorka na svoje troškove dala dovesti vodu iz prosjelina povrh O- boda i u to svoje uprav patriotsko djelo potrošila do blizu 50.000 Kr. Na 22. ov. mjeseca bio je svečani otvor i blagoslov vodovoda. U tu svrhu ustanovio se je u Cavtatu posebni odbor, pod predsjedništvom velemožnog g. Gjura vit. Bijelića, kot. pre- siojnika u mir. Odbor se je pobrinuo za što ljepše urešenje varoši i odregjenog mjesta za taj svečani čin. U 11/3 ura na- šlo se je na okupu uz pozvanike i sie: Vlasti mnoštvo naroda iz mjesta i bližnjih Konavala. Posebno odaslanstvo pošlo je po prep. župnika-dekana N. Štuka, a drugo plemenitu dobrotvorku g. Bogišić, koju s dopratilo i 20 djevojčica u bijelu. Naj- prije je u ime Odbora pozdravio gospogju g. Antun P. Bratić poduljim govorom, u kojemu je izrazio preveliku harnost mje- šćana za tako monumentalno i vitalno djelo, te pozvao prep. župnika, da izvoli blago- sloviti vodovod. Nakon svečanog blago- slova gospogja je kratkim govorom zafalila Odboru i predala vodovod Općini, na što oj je odgovoiio i zafalio opć. prisjednik g. Vragolov. | voda je a vis do krova bližnjih kuća. Na to je bila otkrivena spomen-ploča ovog dana i dara plem. dobrotvorke, a mala M. Rajčević pri- dala joj uz kratki pozdrav kitu cvijeća. U ime Konavljana pozdravio je gos nar. zastupnik g. N. Skurić i naglasio kako je sreća Cavtata, sreća i Konavala. Na to je slijedio kratki zakusak gg. pozvanika i sve- ga mnoštva, koji su se po tom razišli harni lem. gospogji Bogišić za takav spomenik, oji će joj ostati i u srcima naroda dok bude i vode, od naraštaja do naraštaja. -» e