me RNS

Rue

 

ok

Br. 311.

le? Je li im krivo? Na, nč, njima ni-
je do vjere, njima je ona srestvo po-
litičko i ništa drugo, njima je do srp-
ske države od Karpata, do Balkana od
Carigrada do Jadranskog mora. Tako
pjevaju javno i tajno, i za to bezo-
brazno pripijevaju danomice i to na
usta umjerenih: »Hrvati nijesu niti mo-
gu biti posebna narodnost, ali su na
putu da postanu srpska narodnost«.
Tako umjereni, slogaši i.... a što ra-
dikali samostalci i družina?

Nu pustimo sve to s vida; neka ti
t. z. Srbi budu pravi Srbi po narodno-
sti, neka ih bude na četvrtina pučan-
stva već polovica i više, pa ipak hr-
vatski narod, ako sebi želi dobra, nebi
smio s njima u slogu onakovu kakova
je danas, samo kad vidi kakovi su to
oni. Gledajte ih samo — da natukne-
mo nešto — n. p. veleizdajničkog pro-
cesa u Zagrebu; gledaj na vigjenije
njihove kaponje; vidi one oko »Sr-
bobrana«; pogledaj ih u  krnj—sa-|
boru u Zadru, u Sarajevu; vidi poslje-
dnje dogogjaje u Boci, neke konferen-
ce u Zagrebu; vidi njihove igre za već
u teku općinske izbore u Dalmaciji, i
stotinu drugih slučajeva — svuda Srbi,
svuda jednaci, svuda najgori dušmani
hrvatskoga naroda i njegove neodvi-
snosti i slobode. Amo uz Talijane, o-
namo ližu pete Magjarima: tamo uz
svaku vladu, onamo protiv nje; uvijek
sa slavosrbima, uvijek sa svakim ...
samo i jedino uvijek protiv Hrvata.
Sve što je hrvatsko sve im smrdi ko
vragu tamjan; sve će dopustit, pai na
štetu sebi istima, i s gjavlom će u
društvo samo da je to na štetu hrva-
stva! Pa sa takovima da hrvatski na-
rod radi, takove dušmane da štedi, ta-
kove zmije da goji na svojim njedri-
ma; na takov zločin i samoubojstvo u-
pućuju ga slavosrbi? — Hrvatski na-
rode, jesi li tako duboko pao da to.
ne vidiš, da ne osjećaš na svakom
korakujitešku moru koja te duši? Hr-
vati, zar smijemo zatajati svoj junački
narod hrvatski, pogaziti tisućljetnu slav-
nu povjest našu, izdati tugjinu svoju
domovinu, kukavički prignuti glavu
pred sitnim crvom, poraditi sami da
nas i našeg naroda nestane, da zem-
ljom koju su djedovi naši krvlju na-
topili zagospodari ... ko? Srbin. O-
naj koji ne umije ni da u svojoj kući
upravlja, onaj koji je krvlju omastio
domaće prijestolje, onaj koji u svojoj
kući neda ni pisnuti. .. Rodoljubi, u-
ništimo slavosrpštinu uništili smo srp-
štinu — spasili smo i narod i sebe!

Da to što prije bude velika je sve-
ta i jedina danas dužnost svakoga po-
štenoga Hrvata, bio on kod skuće ili
u tugjini. Slavosrpsku sramotnu rabo-
tu tih domaćih izroda i njihovih po-
magača mora narod što prije potpuno
uništiti, ako hoće da i dalje žive i op-
stoji kao hrvatski narod. Hrvati, koji-
ma je sveta narodnost svoja, &oji ćute
ponosa hrvatskoga kojeg smo od dje-
dova u baštinu primili, okupimo se
u čvrstu vojsku pod barjak čistog hr-
vatstva u stranci prava, koji je razvio
neumrli Starčević; okupimo tu cijeli
naš narod, a tada obračunajmo bez
milosrgja sa slavosrpčadi svih dlaka.
Ne zapustimo ni sitnice, svak gdjegod
može i što može. Na pos&o! «dok je
još vrijeme, dok razni dušmani i do-
maći izrodi nijesu otrovali narodnu du-
šu. Hrvatski narod okupljen u nepre-
dobivoj tvrgji stranci prava moći će
svojim neprijateljima jednom za uvijek
u svojoj kući kazati: ili se ukloni ili
se pokloni! a onima vanka: Hrvat
sam i takav živem i umirem! U to
ime: Bog i Hrvati!

»Crvenoj Hrvatskoj“.

lspucale su se lumbarde — no sretno su

svaka poradi kod svojih skladno i ugla-
gjeno; izbjegavajmo razmirice, osobnosti i
sve ono što nas može kod nepristranih pri-
kazati u ne dobrom svjetlu i škoditi hr-
vatskoj stvari a ne mlatimo isprazno slamu,
jer niti će nas susjeda maknuti sa našega
stanovišta, i našeg iskrena osvjedočenja; a
nami nije ni u snu da joj namećemo naše
mišljenje.

Nećemo se upuštiti u polemike, jer biti
će komu milo se nabacivati špekulanstvom,
waranjem, pustolovljem, mi nigda nećemo
na to polje, koje je toliko nevolja donijelo
narodu, te je jur zaoštrilo sporove do lu-
dila. Erostrati biti nećemo.

Nećemo se upuštiti u polemike, jer ako

smo mrvicu pričekali da pišemo trijezno o
onomu što je bilo u hrvatskom saboru; ni-
jesmo umukli jer se stidimo izdaje naših
duševnih i političkih vogja ili kapuriona,
kako susjeda kaže; a u navodima izbiramo
najblaže izreke; jer ponovno velimo: na bu-
nište nećemo! Odkad je susjeda zauzela
prama nami ulogu Mentora, da nam nare-
gjuje što imamo pisati, o čemu raspravljati ?
Odkad smo dužni susjedi predavati račune,
ako se na nešto osvrnemo, a na nešto ne?
Stvar je od sebe odviše smješna, blago se
izrazujemo, a da dalje o tome raspravljamo.
I eto nas da našim čitateljima predočimo,
što je bilo u Hrvatskom Saboru na 23. pr.
m. i kako je stvar tekla. Nećemo se naba-
civati frazama, nego navestit zgoljue či-
njenice.
Toga je dana u popoldašnjoj sjednici za-
stupnik Dr. Lorković iznio predlog, da hr-
vatski sabor izabere odbor od 15 lica, koji
će ispitati sve povrede nagodbe, osobito
onu o ograničivanju hrvatskih govora na
zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru, i
predloži zaključke.

Ko trijezno promisli predlog skroz i skroz
nagodbenjački, jer uzimlje kako podlogu
samo nagodbu; a tomu naša stranka nije
nigda pristala, niti će: ona je za prelom
sa Ugarskom, bila i biti će.

Preko rasprave o istom predlogu Dr. je
Horvat čisto i bistro naglasio: Meka se
Dr. Nikolić izjavi za naše stanovište (da-
kle za prelom sa Magjarskom) i eto nas
skupa.

A kad je Dr. Lorković kako predlagatelj
izustio one riječi:

— Ja znam da je ovo ležnja čijeloga
naroda,

Dr. mu je Horvat doviknuo:

— Hodite dakle s nama; a Hrvoj:

— Dajte konkretni predlog.

A kad je Dr. Lorković izustio:

Imade ovdje stranaka, koje nijesu za
prelom, odvratio mu je Dr. Horvat:

— Stavite predlog, da vidimo ko je za
to, a ko nije.

. Isti je Dr. Horvat zapitao Nikolića, hoće
li prelom? Ovaj je odvratio:

— Ja neću nositi odgovornost!

Nije se dakle taj dan, kako veli »Crvena«,
govorilo i zaključivalo o prelomu s U-
garskom, nego prosto o odboru koji će
ispitati povrede hrvatskoga jezika na
ugarskom saboru. Gromopucateljni izvodi
i zaključci susjede dakle hramlju u obe
noge, i stvar mješte istine obraća se u pravu
mistifikaciju.

Ipak su naši glasovali za taj predlog;
dakle još jedan razlog više, da im se nema
što zamjeriti.

Došlo se je do ustanovljenja dnevnog
reda za sutrašnji dan. Predsjednik predlaže, |
da bude:

1. Izbor adresnog odbora;

2. Izbor kraljevinskog suda;

3. Izbor delegata u Peštu.

Prva su dva predloga bila primljena bez
otezanja, bez buke, o trećem se razvila stra-
šna borba. Dr. je Medaković izjavio, da ko-
alicija neće pri izboru sudjelovati ni aktivno
ni pasivno.

PRAVA CRVENA HRVATSKA

su svršiti dogovore, doći do sporazuma sa
strankama, odabrati onaj jedini put, koji
može jednom za vavjek razbiti negve i li-
sičine, kojim nam je mila domovina spu-
tana. To nijesu htjeli preko udesnih dogo-
vora, to nijesu htjeli kad su ih naši pozi-
vali u Saboru, pak ćemu mogu prigovarati?

Oni su sputani sa reversom, kako im je
spočitnuo Dr. Horvat, a kako je potvrdio
Supilo; oni su ustali sa lažima proti Dru.
Horvatu da je predlagao u klubu da se ide
u Peštu, a kad je Budisaljević naznačio da
je to bilo g. 1906. odvratio mu je Dr. Hor-
vat, da je to prosta laž, jer ne bivši zastu-
pnikom nije mogao što takova predlagati.

Da je kod koalicije bila prava, iskrena,
istinita namjera odbaciti nagodbeno stano-
vište i zatražiti prelom sa Ugarskom, ona
bi to radosno bila učinila, i nebi toliko
navaljivala na maše da oni iznesu takav
predlog. To očito kaže da je u tome huda
tendencija, očitom namjerom, dobro veli
»Hrvatsko Pravo«, da se naši skliznu na
kratkotrajnu demonstraciju protiv Magjara,
a na dvostruku korist koalicije: prva korist
bila bi ta, da u očima Magjara ne padne
odium inicijative na 'oaliciju, a drugo da
koalicija kroz to vrijeme ostane u posjedu
mandata; a to se vidjelo i u poslu Zagorca,
kad je položio mandat, te su naši razlo-
gom mogli koaliciji otpjevati onu staru
našu: muči lonče kovo sam te! Htjela je
koalicija ostati nekompromitovana napram
gore, dočepati se vlade, i sačuvati peštan-
ske mandate, kako dobro veli »Hrvatsko
Pravo«, a to preko našijeh. Evala ovijem,
te im se nijesu predali!

Pri glasovanju izagju Dr. Horvat i Dr.
Milobar i naši; ostadoše u istinu trojica, ali
ko može ustanoviti jesu li glasovali, ili su
predali bijele ceduljice, jer i ovijeh je bilo;
pak da su i glasovali, što za to? Osim ko-
alicionaša ostadoše i drugi delegati, a ovi
nebi položili mandate, i tako i ako krnja-
sto u Pešti bi predstavljali Hrvatsku, te bi

 

dresirana. — Tome treba stati na kraj, to
ruši ugled i onih koji su inače savijesni u
svojoj službi — a pogotovo može biti od
štete po stranke. Pošta i brzojav mora da
su svetost i tačnost ne samo za stranke da
li i za — činovnike. Budemo li izazvani
još kojim slučajem — nećemo mučati. —
Jedan, za više njih.

Iz Lisca (kod Stona).
Teška žalost i nesreća zadesila je našeg
župnika, jer mu na dan (Gospe Kandelore
Bog k sebi uzme u cvijetu mladosti milu
i dobru sestru, ggjicu Anku Totić. Na 4.
ov. mi. bio je pokojnici uz veliko saučešće
naroda krasan sprovod, koji je predvodio
mp. dušobrižnik Smokovljana, Don Miho
Franković. Prije toga je takogjer župnik
Ponikava mp. Don Frano Milat, u ime svo-
je i ostalih svećenika, koji ga poslaše da
ih ma sprovodu zastupa, otčitao sv. misu.
Nek jednodušnost puka i svećenstva, ko-
ju su iskazali u sažaljenju za svojim dušo-
brižnikom i prijateljem, bude — ako i ma-
lena utjeha — dobrom Don Lovru u teškoj
nesreći, a dobroj i plemenitoj pokojnici kli-

čemo: Vječni joj pokoj! — Lišćani.

Iz Kotora.
(Radnici na oprezi) Izbori se primiču,
sad će gospoda po ratlnike. Naši radnici,
pristaše stranke prava bit će na kušnji s
jedne strane od »slogaša« a s druge stra-
ne od talijanaša. S toga treba da se naši
redovi organizuju i da ne idu nikomu na
lijepak ni kod izbora za carevinsko vijeće
ni kod budućih općinskih izbora. Već vre-
baju talijanaši na naše radnike u jednom
nepolitičkom društvu, jer se nadaju da će
im ovi pomoći u politici, ali će se prevari-
ti, jer će se naši kotorski radnici kao i oni
iz bližnjih Škaljara i od sad kompaktno
držati kao do sada, te neće se dati zave-
sti ni od »slogaša« ni od talijanaša, jer je-
dni i drugi nastoje samo kako bi našu or-

ganizaciju srušili. Dakle, na oprez!

 

se Magjari slatko smijali. Nije bilo druge,
nego otići do kraja, kako su naši govorili,
a to koalicija nije htjela, nego se je zado-
voljila kazati da ne prima mandat.

Da je sve uprav tako, da ne duljimo, po-

zivljemo se na »N. L.«, koji kaže, da su
koaličionaši nabacili više puta riječ o pre-
lomu izmegju Ugarske : Hrvatske, (br. 8);
»Naše »Jedinstvo« koje kaže: (br. 12): »Ne
razumjemo ni koaliciju, jednom kad je i
onako sve pretrgla s banom, a vidi da o-
vako ne iđe, što ne pogje korak dalje —
pa se izjavi proti nagodbi? Bila bi dosije-
dnija, i dvostruko bi u marodu ojačala«.|
Svu svoju zgradu od kartušine »C. H.« je
utemeljila na prelomu, a koalicija o pre-
lomu nije hotjela ni čuti!
Završujemo: naši su dobro i pametno u-
radili; a koalicija ako nije imala dostatno
odvažnosti baš kad je bio udesni čas, kad
se je moglo učiniti djelo velike političke
zamašitosti, kako veli susjeda; još je na
vrijeme, odbor neka donese kako zaključak |
potpuni prelom, pak onda da vidimo hoće
li naši otkupiti svoju riječ pošteno zadatu,
da će uz takav uvjet pristati uz koaliciju!
Mješte kuditi, klevetati i svakojakih pogrdnih
epiteta prišivati, list koji hoće da je pristo-
jan i patriotičan, neka sokoli koaliciju na
taj korak, i neka doprinese i sa svoje strane
kamičak onoj svetoj slozi, koju izgledamo
kako ozebli sunce!

Koje srestvo pomaga stalno i brzo proti
ljetnim pjegama i nečistoći kože?

Samo i jedino Bergmanov svjetski ,konjičev
sapun od liljanova mlijeka“ (marka: konjic).
Ovo potvrgjuju priznanice, koje danomice iz
svih zemalja dolaze, da je nenatkriljivo djelo-
vanje ovog sapuna kao što i mnoge službene
svjedodžbe, koje firma posjeduje.

Uzrok ovog izvrsnog djelovanja ,konjičeva sa-
puna od ljiljanova mlijeka sastoji se u pravoj
sadržini boraksa i u blagim substancama od li-
ječnika konstatovanih kod ovog sapuna. Dakle
ne sama reklama, kako mnogi misle, strašno je
rasprostranila ovaj sapun (3,000.000 komada na
godište), već dapače nenatkriljiva dobrota ovog
čisto medicinskog preparata, o čemu se svak pri
prvom pokusu može uvjeriti. lsto tako izvrsni
proizvod firme Bergmann & C.o u Tetschen n/L
je ,konjičev Bay Rum“ proti prhutu i ispada-
nju kose, koji je, kako je poznato najstarija i
najbolja marka Bay Ruma.

Prva 80 para komad, potonja 2 i 4 krune
boca; može se dobiti skoro u svim apotekama,
drogarijama, parfimerijama i brijačnicama.

 

Novo po svijetu

Izjave ministra Aehrenthala.

U odboru ugarskih delegacija ministar Ae-
renthal izjavio je, da su se poboljšali od-
nosi izmegju Austro-ugarske te Engleške,
Francuske i Rusije.

Kategorično odbija glasove da naša dr-
žava povećava flotu na zahtjeve ili želje
G

 

Nećemo hunjavicu mati, promuklosti,
sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, bude-
mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. ,Klss-
fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti sglo-
bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo-
bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna.
Fellerove probavne Rhabarbar pilule sa m. ,El-

ci, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanja.
6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se
kod E. V. Fellera u Stubici, Risaplats br. 264
(Hrvatska).

 

Dr. Prebeg je kazao: Vjerni načelima
stranke prava i našem pragmatičnom sta-
novištu, ne priznavajući nagodbu, izjavlju-
jem u ime stranke da nećemo kod izbora
sudjelovati ni aktivno ni pasivno.

Po tome izjave su koalicije i naše stranke
jednake u zaključku, i ako ne u obrazloženju.

Treba ovdi da nešto spomenemo što je
u stvari velevažno, i što najbolje osvjetljuje
neiskrenost koalicije i odnosno nikakovo
povjerenje sa strane naših u njihovom to-
božnjem narodnom pregnuću.

Koalicija namjerom da vrši presiju na
bana, bila je nazad vremena uputila prego-
vore sa ostalim strankama u Saboru; naši
su se rado odazvali, te su izabrali dvojicu
svojih, koji bi ugovarali i doveli dogovore
do sklada, kako će se u Saboru raditi. Ko
je odustao od tih pregovora, pitamo? Ko-
alirci, jer su se još jednom nadali da se
sbanom sporazume! A mi riječima |

i
4

 

-
_
-

Vijesti iz naroda.

Iz okolice Dubrovnika.

(Do znanja — Ravnateljstvu Pošta !)
Danas upozorujemo samo na nekoliko či-|
njenica, inače ćemo se posebaviti sa tim
opširnije prvom prigodom. Megjutim moli-
mo Ravnateljstvo, da se pobrine, & se u bu-
duće odstrane takove abnormalnosti koje |
se nebi smjele trpjeti niti megju najgorim
nazadnjacima a kamo li u prosvjetljenoj
zemlji. Tako n. p. više puta primismo do-
maće listove iz kojih su istriženi oglasi ili
(natječaji, pa i cijeli dopisi; kroz ovu go-
dinu dva puta smo ostali bez priloge, a
jednom smo svoju novinu koju primili ni-
jesmo našli na — putu. | ilustrirane česo.
pise zna se oklaštriti ! Jedan put smo opa-
zili ma fašici ili u samom listu nedostojne
opaske | Sve to — a i drugo, što danas
ispuštamo, nebi smjelo da bude, a pogotovo
to da za pošiljku ili sadržaj njezin zne prije

 

koja druga osoba nego li ona kojoj je a-|praviti dugova bez kraljeve dosvole.

ije. Konstatuje da je politika Monar-
hije na Balkanu miroljubiva i želi mirno
razvijanje Turske i balkanskih država. Isti-
če koretno držanje Rumunjske prema Mo-
narhiji, i da su normalni sa Srbijom; mi-
nistar želi, da sa Srbijom ostanu uvijek do-
bii odnosi ekonomski i politički, a4 da to

-|zavisi od megjusobnoga ponašanja obih

strana.

Trgovački ugovor sa Crnom-Qorom.
Skupština je na Cetinju jednoglasno pri-
mila trgovački ugovor sa Austro-Ugarskom,
a utanačen je na osnovu najvećih pogodnosti,

Emigranti u Crnoj Gori.
Službeni »Glas Crnogoraca« javlja, da je

=

ž

im

 

g
€

i

:
:

dašnji i budući članovi kraljevske kuće po.
dložni su ustanovama statuta. U discipli-
narni sud spadaju: kralj, mitropolit, mini-
star pravosugja i

sudišta. Ovaj sud može nametnuti kazan
članovima kraljevske kuće.

Grčka.

Svi grčki časnici, boraveći u tugjini, vra-
tili su se u domovinu, da mogu prisustvo-
vati velikim vojnim vježbama u Tesaliji.
Dvanaest aktivnih častnika sastavilo je bro-
šuru, u kojoj se napada ministar presjednik
Veniselos.

Rusija.

Vlada će podastrijeti dumi osnovu zako-
na glede pojačanja crnomorske mornarice.
Glavne su točke ove osnove: U Nikolajevu
i Očakovu sagradit će se novo brodogradi-
lište i dokovi; Sevastopolska će se ratna
luka proširiti, a trgovačka će se luka pre-
mjestiti u Teodoziju. Crnomorska će se mor-
narica pojačati s četiri oklopnjače, četiri kr-
starice, 24 torpiljarke i 12 podmorskih bro-
dova. Osim toga će se na Crnom moru u-
rediti nova pristaništa za brodove. Troškovi
će u tu svrhu iznositi okolo 200 milijuna
rubalja.

Koncesije buntovnim Arnautima.

Iz Soluna javljaju: Arbanaške- oblasti
dobile su iz Carigrada instrukciju, da se
čim susretljivije vladaju prema pučanstvu.
Veliko iznenagjenje pobudila je vijest, da
je turska vlada spremna podijeliti Arbana-
sima cijeli niz koncesija t. j. udovoljiti mno-
gim njihovim zahtjevima, koji idu za potpu-
nom autonomijom Arbanije.

Revolucija u Mexiku.

Brzojavke iz El Pasa saopćuju, da je blizu
Juareze došlo do okršaja izmegju konjaništva
savez. čela i ustaša pri čem su pala 32 vojnika
saveznih četa i 62 momka ustaških četa. Bo-
jat se je, da će 1500 ustaša svaki čas na-
valiti na grad. Vogja revolucijonaraca oba-
vijestio je načelnika i sttane konsule, da će
bombardovati grad, ako mu se ne bude pre-
dao do subote.

Daljnje vijesti javljaju: Ustaše su stali ju-
rišati na grad Juaerez na texanskoj granici.
Vladine se čete očajno bore. Boj traje već
jedan cio dan. Veoma je velik broj mrtvih.
Stanovnici mahom bježe iz Juareza g El
Pasa. Policija je dignula u zrak vladinu ba-
rutanu u Juarezu, jer se je bojala da bi
mogla pasti u ruke ustaša, koji stupaju pra-
ma gradu.

Francuska \ njemačka vojna uprava.

Francuski general Langlois došao je do
uvjerenja, kada je ispitao francuski vojni pro-
račun, da francuska vojna uprava nije pre-
težnija od njemačke. I nova ratna vodstva
francuske vojske, pa i sam broj vojske fran-
cuske ostaje za njemačkom.

Ustanak u Jemenu.

Prema vladinoj želji turske novine već tri
dana šute o ustanku u Jemenu. Megjutim
se doznaje, da Arapi žele na svaki način
doći u posjed svetog grada Meke. Tur-
ski će ratni ministar sam poći u Arabiju. U
turskim lukama stoji oko 26.000 vojnika i
množina municije uvijek pripravno na po-
lazak u pobunjene krajeve.
Kuga u istočnoj Aziji.
Po vijestima iz Petrograda, svaki dan

popriječno umire u Kvangstungstunu po
100 osoba od plućne kuge.

 

QG.g. prodbrojnike, koji nam
još nijesu podmivili