me RNS Rue ok Br. 311. le? Je li im krivo? Na, nč, njima ni- je do vjere, njima je ona srestvo po- litičko i ništa drugo, njima je do srp- ske države od Karpata, do Balkana od Carigrada do Jadranskog mora. Tako pjevaju javno i tajno, i za to bezo- brazno pripijevaju danomice i to na usta umjerenih: »Hrvati nijesu niti mo- gu biti posebna narodnost, ali su na putu da postanu srpska narodnost«. Tako umjereni, slogaši i.... a što ra- dikali samostalci i družina? Nu pustimo sve to s vida; neka ti t. z. Srbi budu pravi Srbi po narodno- sti, neka ih bude na četvrtina pučan- stva već polovica i više, pa ipak hr- vatski narod, ako sebi želi dobra, nebi smio s njima u slogu onakovu kakova je danas, samo kad vidi kakovi su to oni. Gledajte ih samo — da natukne- mo nešto — n. p. veleizdajničkog pro- cesa u Zagrebu; gledaj na vigjenije njihove kaponje; vidi one oko »Sr- bobrana«; pogledaj ih u krnj—sa-| boru u Zadru, u Sarajevu; vidi poslje- dnje dogogjaje u Boci, neke konferen- ce u Zagrebu; vidi njihove igre za već u teku općinske izbore u Dalmaciji, i stotinu drugih slučajeva — svuda Srbi, svuda jednaci, svuda najgori dušmani hrvatskoga naroda i njegove neodvi- snosti i slobode. Amo uz Talijane, o- namo ližu pete Magjarima: tamo uz svaku vladu, onamo protiv nje; uvijek sa slavosrbima, uvijek sa svakim ... samo i jedino uvijek protiv Hrvata. Sve što je hrvatsko sve im smrdi ko vragu tamjan; sve će dopustit, pai na štetu sebi istima, i s gjavlom će u društvo samo da je to na štetu hrva- stva! Pa sa takovima da hrvatski na- rod radi, takove dušmane da štedi, ta- kove zmije da goji na svojim njedri- ma; na takov zločin i samoubojstvo u- pućuju ga slavosrbi? — Hrvatski na- rode, jesi li tako duboko pao da to. ne vidiš, da ne osjećaš na svakom korakujitešku moru koja te duši? Hr- vati, zar smijemo zatajati svoj junački narod hrvatski, pogaziti tisućljetnu slav- nu povjest našu, izdati tugjinu svoju domovinu, kukavički prignuti glavu pred sitnim crvom, poraditi sami da nas i našeg naroda nestane, da zem- ljom koju su djedovi naši krvlju na- topili zagospodari ... ko? Srbin. O- naj koji ne umije ni da u svojoj kući upravlja, onaj koji je krvlju omastio domaće prijestolje, onaj koji u svojoj kući neda ni pisnuti. .. Rodoljubi, u- ništimo slavosrpštinu uništili smo srp- štinu — spasili smo i narod i sebe! Da to što prije bude velika je sve- ta i jedina danas dužnost svakoga po- štenoga Hrvata, bio on kod skuće ili u tugjini. Slavosrpsku sramotnu rabo- tu tih domaćih izroda i njihovih po- magača mora narod što prije potpuno uništiti, ako hoće da i dalje žive i op- stoji kao hrvatski narod. Hrvati, koji- ma je sveta narodnost svoja, &oji ćute ponosa hrvatskoga kojeg smo od dje- dova u baštinu primili, okupimo se u čvrstu vojsku pod barjak čistog hr- vatstva u stranci prava, koji je razvio neumrli Starčević; okupimo tu cijeli naš narod, a tada obračunajmo bez milosrgja sa slavosrpčadi svih dlaka. Ne zapustimo ni sitnice, svak gdjegod može i što može. Na pos&o! «dok je još vrijeme, dok razni dušmani i do- maći izrodi nijesu otrovali narodnu du- šu. Hrvatski narod okupljen u nepre- dobivoj tvrgji stranci prava moći će svojim neprijateljima jednom za uvijek u svojoj kući kazati: ili se ukloni ili se pokloni! a onima vanka: Hrvat sam i takav živem i umirem! U to ime: Bog i Hrvati! »Crvenoj Hrvatskoj“. lspucale su se lumbarde — no sretno su svaka poradi kod svojih skladno i ugla- gjeno; izbjegavajmo razmirice, osobnosti i sve ono što nas može kod nepristranih pri- kazati u ne dobrom svjetlu i škoditi hr- vatskoj stvari a ne mlatimo isprazno slamu, jer niti će nas susjeda maknuti sa našega stanovišta, i našeg iskrena osvjedočenja; a nami nije ni u snu da joj namećemo naše mišljenje. Nećemo se upuštiti u polemike, jer biti će komu milo se nabacivati špekulanstvom, waranjem, pustolovljem, mi nigda nećemo na to polje, koje je toliko nevolja donijelo narodu, te je jur zaoštrilo sporove do lu- dila. Erostrati biti nećemo. Nećemo se upuštiti u polemike, jer ako smo mrvicu pričekali da pišemo trijezno o onomu što je bilo u hrvatskom saboru; ni- jesmo umukli jer se stidimo izdaje naših duševnih i političkih vogja ili kapuriona, kako susjeda kaže; a u navodima izbiramo najblaže izreke; jer ponovno velimo: na bu- nište nećemo! Odkad je susjeda zauzela prama nami ulogu Mentora, da nam nare- gjuje što imamo pisati, o čemu raspravljati ? Odkad smo dužni susjedi predavati račune, ako se na nešto osvrnemo, a na nešto ne? Stvar je od sebe odviše smješna, blago se izrazujemo, a da dalje o tome raspravljamo. I eto nas da našim čitateljima predočimo, što je bilo u Hrvatskom Saboru na 23. pr. m. i kako je stvar tekla. Nećemo se naba- civati frazama, nego navestit zgoljue či- njenice. Toga je dana u popoldašnjoj sjednici za- stupnik Dr. Lorković iznio predlog, da hr- vatski sabor izabere odbor od 15 lica, koji će ispitati sve povrede nagodbe, osobito onu o ograničivanju hrvatskih govora na zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru, i predloži zaključke. Ko trijezno promisli predlog skroz i skroz nagodbenjački, jer uzimlje kako podlogu samo nagodbu; a tomu naša stranka nije nigda pristala, niti će: ona je za prelom sa Ugarskom, bila i biti će. Preko rasprave o istom predlogu Dr. je Horvat čisto i bistro naglasio: Meka se Dr. Nikolić izjavi za naše stanovište (da- kle za prelom sa Magjarskom) i eto nas skupa. A kad je Dr. Lorković kako predlagatelj izustio one riječi: — Ja znam da je ovo ležnja čijeloga naroda, Dr. mu je Horvat doviknuo: — Hodite dakle s nama; a Hrvoj: — Dajte konkretni predlog. A kad je Dr. Lorković izustio: Imade ovdje stranaka, koje nijesu za prelom, odvratio mu je Dr. Horvat: — Stavite predlog, da vidimo ko je za to, a ko nije. . Isti je Dr. Horvat zapitao Nikolića, hoće li prelom? Ovaj je odvratio: — Ja neću nositi odgovornost! Nije se dakle taj dan, kako veli »Crvena«, govorilo i zaključivalo o prelomu s U- garskom, nego prosto o odboru koji će ispitati povrede hrvatskoga jezika na ugarskom saboru. Gromopucateljni izvodi i zaključci susjede dakle hramlju u obe noge, i stvar mješte istine obraća se u pravu mistifikaciju. Ipak su naši glasovali za taj predlog; dakle još jedan razlog više, da im se nema što zamjeriti. Došlo se je do ustanovljenja dnevnog reda za sutrašnji dan. Predsjednik predlaže, | da bude: 1. Izbor adresnog odbora; 2. Izbor kraljevinskog suda; 3. Izbor delegata u Peštu. Prva su dva predloga bila primljena bez otezanja, bez buke, o trećem se razvila stra- šna borba. Dr. je Medaković izjavio, da ko- alicija neće pri izboru sudjelovati ni aktivno ni pasivno. PRAVA CRVENA HRVATSKA su svršiti dogovore, doći do sporazuma sa strankama, odabrati onaj jedini put, koji može jednom za vavjek razbiti negve i li- sičine, kojim nam je mila domovina spu- tana. To nijesu htjeli preko udesnih dogo- vora, to nijesu htjeli kad su ih naši pozi- vali u Saboru, pak ćemu mogu prigovarati? Oni su sputani sa reversom, kako im je spočitnuo Dr. Horvat, a kako je potvrdio Supilo; oni su ustali sa lažima proti Dru. Horvatu da je predlagao u klubu da se ide u Peštu, a kad je Budisaljević naznačio da je to bilo g. 1906. odvratio mu je Dr. Hor- vat, da je to prosta laž, jer ne bivši zastu- pnikom nije mogao što takova predlagati. Da je kod koalicije bila prava, iskrena, istinita namjera odbaciti nagodbeno stano- vište i zatražiti prelom sa Ugarskom, ona bi to radosno bila učinila, i nebi toliko navaljivala na maše da oni iznesu takav predlog. To očito kaže da je u tome huda tendencija, očitom namjerom, dobro veli »Hrvatsko Pravo«, da se naši skliznu na kratkotrajnu demonstraciju protiv Magjara, a na dvostruku korist koalicije: prva korist bila bi ta, da u očima Magjara ne padne odium inicijative na 'oaliciju, a drugo da koalicija kroz to vrijeme ostane u posjedu mandata; a to se vidjelo i u poslu Zagorca, kad je položio mandat, te su naši razlo- gom mogli koaliciji otpjevati onu staru našu: muči lonče kovo sam te! Htjela je koalicija ostati nekompromitovana napram gore, dočepati se vlade, i sačuvati peštan- ske mandate, kako dobro veli »Hrvatsko Pravo«, a to preko našijeh. Evala ovijem, te im se nijesu predali! Pri glasovanju izagju Dr. Horvat i Dr. Milobar i naši; ostadoše u istinu trojica, ali ko može ustanoviti jesu li glasovali, ili su predali bijele ceduljice, jer i ovijeh je bilo; pak da su i glasovali, što za to? Osim ko- alicionaša ostadoše i drugi delegati, a ovi nebi položili mandate, i tako i ako krnja- sto u Pešti bi predstavljali Hrvatsku, te bi dresirana. — Tome treba stati na kraj, to ruši ugled i onih koji su inače savijesni u svojoj službi — a pogotovo može biti od štete po stranke. Pošta i brzojav mora da su svetost i tačnost ne samo za stranke da li i za — činovnike. Budemo li izazvani još kojim slučajem — nećemo mučati. — Jedan, za više njih. Iz Lisca (kod Stona). Teška žalost i nesreća zadesila je našeg župnika, jer mu na dan (Gospe Kandelore Bog k sebi uzme u cvijetu mladosti milu i dobru sestru, ggjicu Anku Totić. Na 4. ov. mi. bio je pokojnici uz veliko saučešće naroda krasan sprovod, koji je predvodio mp. dušobrižnik Smokovljana, Don Miho Franković. Prije toga je takogjer župnik Ponikava mp. Don Frano Milat, u ime svo- je i ostalih svećenika, koji ga poslaše da ih ma sprovodu zastupa, otčitao sv. misu. Nek jednodušnost puka i svećenstva, ko- ju su iskazali u sažaljenju za svojim dušo- brižnikom i prijateljem, bude — ako i ma- lena utjeha — dobrom Don Lovru u teškoj nesreći, a dobroj i plemenitoj pokojnici kli- čemo: Vječni joj pokoj! — Lišćani. Iz Kotora. (Radnici na oprezi) Izbori se primiču, sad će gospoda po ratlnike. Naši radnici, pristaše stranke prava bit će na kušnji s jedne strane od »slogaša« a s druge stra- ne od talijanaša. S toga treba da se naši redovi organizuju i da ne idu nikomu na lijepak ni kod izbora za carevinsko vijeće ni kod budućih općinskih izbora. Već vre- baju talijanaši na naše radnike u jednom nepolitičkom društvu, jer se nadaju da će im ovi pomoći u politici, ali će se prevari- ti, jer će se naši kotorski radnici kao i oni iz bližnjih Škaljara i od sad kompaktno držati kao do sada, te neće se dati zave- sti ni od »slogaša« ni od talijanaša, jer je- dni i drugi nastoje samo kako bi našu or- ganizaciju srušili. Dakle, na oprez! se Magjari slatko smijali. Nije bilo druge, nego otići do kraja, kako su naši govorili, a to koalicija nije htjela, nego se je zado- voljila kazati da ne prima mandat. Da je sve uprav tako, da ne duljimo, po- zivljemo se na »N. L.«, koji kaže, da su koaličionaši nabacili više puta riječ o pre- lomu izmegju Ugarske : Hrvatske, (br. 8); »Naše »Jedinstvo« koje kaže: (br. 12): »Ne razumjemo ni koaliciju, jednom kad je i onako sve pretrgla s banom, a vidi da o- vako ne iđe, što ne pogje korak dalje — pa se izjavi proti nagodbi? Bila bi dosije- dnija, i dvostruko bi u marodu ojačala«.| Svu svoju zgradu od kartušine »C. H.« je utemeljila na prelomu, a koalicija o pre- lomu nije hotjela ni čuti! Završujemo: naši su dobro i pametno u- radili; a koalicija ako nije imala dostatno odvažnosti baš kad je bio udesni čas, kad se je moglo učiniti djelo velike političke zamašitosti, kako veli susjeda; još je na vrijeme, odbor neka donese kako zaključak | potpuni prelom, pak onda da vidimo hoće li naši otkupiti svoju riječ pošteno zadatu, da će uz takav uvjet pristati uz koaliciju! Mješte kuditi, klevetati i svakojakih pogrdnih epiteta prišivati, list koji hoće da je pristo- jan i patriotičan, neka sokoli koaliciju na taj korak, i neka doprinese i sa svoje strane kamičak onoj svetoj slozi, koju izgledamo kako ozebli sunce! Koje srestvo pomaga stalno i brzo proti ljetnim pjegama i nečistoći kože? Samo i jedino Bergmanov svjetski ,konjičev sapun od liljanova mlijeka“ (marka: konjic). Ovo potvrgjuju priznanice, koje danomice iz svih zemalja dolaze, da je nenatkriljivo djelo- vanje ovog sapuna kao što i mnoge službene svjedodžbe, koje firma posjeduje. Uzrok ovog izvrsnog djelovanja ,konjičeva sa- puna od ljiljanova mlijeka sastoji se u pravoj sadržini boraksa i u blagim substancama od li- ječnika konstatovanih kod ovog sapuna. Dakle ne sama reklama, kako mnogi misle, strašno je rasprostranila ovaj sapun (3,000.000 komada na godište), već dapače nenatkriljiva dobrota ovog čisto medicinskog preparata, o čemu se svak pri prvom pokusu može uvjeriti. lsto tako izvrsni proizvod firme Bergmann & C.o u Tetschen n/L je ,konjičev Bay Rum“ proti prhutu i ispada- nju kose, koji je, kako je poznato najstarija i najbolja marka Bay Ruma. Prva 80 para komad, potonja 2 i 4 krune boca; može se dobiti skoro u svim apotekama, drogarijama, parfimerijama i brijačnicama. Novo po svijetu Izjave ministra Aehrenthala. U odboru ugarskih delegacija ministar Ae- renthal izjavio je, da su se poboljšali od- nosi izmegju Austro-ugarske te Engleške, Francuske i Rusije. Kategorično odbija glasove da naša dr- žava povećava flotu na zahtjeve ili želje G Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, bude- mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. ,Klss- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti sglo- bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo- bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna. Fellerove probavne Rhabarbar pilule sa m. ,El- ci, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanja. 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, Risaplats br. 264 (Hrvatska). Dr. Prebeg je kazao: Vjerni načelima stranke prava i našem pragmatičnom sta- novištu, ne priznavajući nagodbu, izjavlju- jem u ime stranke da nećemo kod izbora sudjelovati ni aktivno ni pasivno. Po tome izjave su koalicije i naše stranke jednake u zaključku, i ako ne u obrazloženju. Treba ovdi da nešto spomenemo što je u stvari velevažno, i što najbolje osvjetljuje neiskrenost koalicije i odnosno nikakovo povjerenje sa strane naših u njihovom to- božnjem narodnom pregnuću. Koalicija namjerom da vrši presiju na bana, bila je nazad vremena uputila prego- vore sa ostalim strankama u Saboru; naši su se rado odazvali, te su izabrali dvojicu svojih, koji bi ugovarali i doveli dogovore do sklada, kako će se u Saboru raditi. Ko je odustao od tih pregovora, pitamo? Ko- alirci, jer su se još jednom nadali da se sbanom sporazume! A mi riječima | i 4 - _ - Vijesti iz naroda. Iz okolice Dubrovnika. (Do znanja — Ravnateljstvu Pošta !) Danas upozorujemo samo na nekoliko či-| njenica, inače ćemo se posebaviti sa tim opširnije prvom prigodom. Megjutim moli- mo Ravnateljstvo, da se pobrine, & se u bu- duće odstrane takove abnormalnosti koje | se nebi smjele trpjeti niti megju najgorim nazadnjacima a kamo li u prosvjetljenoj zemlji. Tako n. p. više puta primismo do- maće listove iz kojih su istriženi oglasi ili (natječaji, pa i cijeli dopisi; kroz ovu go- dinu dva puta smo ostali bez priloge, a jednom smo svoju novinu koju primili ni- jesmo našli na — putu. | ilustrirane česo. pise zna se oklaštriti ! Jedan put smo opa- zili ma fašici ili u samom listu nedostojne opaske | Sve to — a i drugo, što danas ispuštamo, nebi smjelo da bude, a pogotovo to da za pošiljku ili sadržaj njezin zne prije koja druga osoba nego li ona kojoj je a-|praviti dugova bez kraljeve dosvole. ije. Konstatuje da je politika Monar- hije na Balkanu miroljubiva i želi mirno razvijanje Turske i balkanskih država. Isti- če koretno držanje Rumunjske prema Mo- narhiji, i da su normalni sa Srbijom; mi- nistar želi, da sa Srbijom ostanu uvijek do- bii odnosi ekonomski i politički, a4 da to -|zavisi od megjusobnoga ponašanja obih strana. Trgovački ugovor sa Crnom-Qorom. Skupština je na Cetinju jednoglasno pri- mila trgovački ugovor sa Austro-Ugarskom, a utanačen je na osnovu najvećih pogodnosti, Emigranti u Crnoj Gori. Službeni »Glas Crnogoraca« javlja, da je = ž im g € i : : dašnji i budući članovi kraljevske kuće po. dložni su ustanovama statuta. U discipli- narni sud spadaju: kralj, mitropolit, mini- star pravosugja i sudišta. Ovaj sud može nametnuti kazan članovima kraljevske kuće. Grčka. Svi grčki časnici, boraveći u tugjini, vra- tili su se u domovinu, da mogu prisustvo- vati velikim vojnim vježbama u Tesaliji. Dvanaest aktivnih častnika sastavilo je bro- šuru, u kojoj se napada ministar presjednik Veniselos. Rusija. Vlada će podastrijeti dumi osnovu zako- na glede pojačanja crnomorske mornarice. Glavne su točke ove osnove: U Nikolajevu i Očakovu sagradit će se novo brodogradi- lište i dokovi; Sevastopolska će se ratna luka proširiti, a trgovačka će se luka pre- mjestiti u Teodoziju. Crnomorska će se mor- narica pojačati s četiri oklopnjače, četiri kr- starice, 24 torpiljarke i 12 podmorskih bro- dova. Osim toga će se na Crnom moru u- rediti nova pristaništa za brodove. Troškovi će u tu svrhu iznositi okolo 200 milijuna rubalja. Koncesije buntovnim Arnautima. Iz Soluna javljaju: Arbanaške- oblasti dobile su iz Carigrada instrukciju, da se čim susretljivije vladaju prema pučanstvu. Veliko iznenagjenje pobudila je vijest, da je turska vlada spremna podijeliti Arbana- sima cijeli niz koncesija t. j. udovoljiti mno- gim njihovim zahtjevima, koji idu za potpu- nom autonomijom Arbanije. Revolucija u Mexiku. Brzojavke iz El Pasa saopćuju, da je blizu Juareze došlo do okršaja izmegju konjaništva savez. čela i ustaša pri čem su pala 32 vojnika saveznih četa i 62 momka ustaških četa. Bo- jat se je, da će 1500 ustaša svaki čas na- valiti na grad. Vogja revolucijonaraca oba- vijestio je načelnika i sttane konsule, da će bombardovati grad, ako mu se ne bude pre- dao do subote. Daljnje vijesti javljaju: Ustaše su stali ju- rišati na grad Juaerez na texanskoj granici. Vladine se čete očajno bore. Boj traje već jedan cio dan. Veoma je velik broj mrtvih. Stanovnici mahom bježe iz Juareza g El Pasa. Policija je dignula u zrak vladinu ba- rutanu u Juarezu, jer se je bojala da bi mogla pasti u ruke ustaša, koji stupaju pra- ma gradu. Francuska \ njemačka vojna uprava. Francuski general Langlois došao je do uvjerenja, kada je ispitao francuski vojni pro- račun, da francuska vojna uprava nije pre- težnija od njemačke. I nova ratna vodstva francuske vojske, pa i sam broj vojske fran- cuske ostaje za njemačkom. Ustanak u Jemenu. Prema vladinoj želji turske novine već tri dana šute o ustanku u Jemenu. Megjutim se doznaje, da Arapi žele na svaki način doći u posjed svetog grada Meke. Tur- ski će ratni ministar sam poći u Arabiju. U turskim lukama stoji oko 26.000 vojnika i množina municije uvijek pripravno na po- lazak u pobunjene krajeve. Kuga u istočnoj Aziji. Po vijestima iz Petrograda, svaki dan popriječno umire u Kvangstungstunu po 100 osoba od plućne kuge. QG.g. prodbrojnike, koji nam još nijesu podmivili