| | Br. 312. cem kojim mi njih ljubimo i idemo u su- sret njihovim željama da i mi budemo od njih poslušani u što se tiće opće koristi. U zadnje doba u nekom malom broju uvu- kao se jedan sistem — da neće da pripo- znadu opstojati u Boki i hrv4tske stranke — koju ostentativno ne prikaživa se kao takovu ako nije prisiljena — i zato ne trpe njezin život. Mi smo u nuždi koja iziskiva složni ozbiljni zajednički rad, te ako naše načelo je uzdrmano od nijekanja hrvatskog porijetla i narodnosti — onda se širi ku- kolj nesloge i mržnje — od koje izviru sve nesreće a posljedice su da izbor ne bude koristan; nema ono oduševljenja, složnog rada i razvoja da Boka oživotvori ono staro dobrostanje, kojeg su uživali u ona neza: boravna doba, kad je težak imao povjere- nje, a primorci imali preko tri stotine bro- dova na sidro — i kad su imali cijelu tr- govinu susjednih krajeva Trstom i Mlecima. Otresimo se od osoba koje su na žalost — sebične, i koje ne trpe nas u upravi po- duzeća. Obratno mnogo našijeh su članovi njihovih društava, a pitao bi: koliko ima Srba koji su u našijem — gdje za reć pravo nebi li zlijem okom gledani. Nadamo se da ovo nesuglasje će prestati, i da naša braća će pripoznati da suglasje, da svako | poduzeće ako nije skopčano ljubavlju i sno- | šljivošću je opasno, i da stranac ne samo se tome raduje da li postane gospodar; iz- megju jednokrvne braće na njihovu štetu materijalnu i financijalnu — i tako poslat ćemo robovi u našoj kući jer će se ušu- ljati stranac, makar Madžar, koji će nas nadmašiti. Na oprez, da nam se u nas ne dogodi što na žalost vidimo ne daleko od nas. U Boki bokelja je svegjer bilo ljudi — izabirajmo — osobe koje su od našeg Bokeljskog gnijezda — i tako biti ćemo na čisto u boljoj slozi i u bratskoj ljubavi | kako svak želi! | G.g. predbrojnike, koji nem još nijesu podmirili predbroj- bu za prošlu godinu, molime da nam svakako kretem pošte izvole poslati dugujuću svoti- cu, jer sa zatezanjem isplate zadava nam se bezpotrebnih neugodnosti i dangube. Pred. brojba se unaprijed plaća, a iznaša na cijelu godinu samo K 6, pa svak može bit tačan u isplati tako malenog iznosa. Svima pak onijem, koji nijesu podmirili za godinu (1909, ne pošalju li sam do svrhe ovog mjeseca, obustavit ćemo šilja- nje lista. z ADMINISTRACIJA. Domaće vijesti. 1 Nadbiskup P. Guerini. U Ska- dru u Arbaniji umro je u dubokoj starosti nadbiskup P. Guerini, rodom iz Prčanja u Boki. Bio ije vrlo dobar, otac sirotinje; a bio je i uplivan, pa je mnogim dosta do- bra činio. Vječna mu slava! Napokon su i slogaši u Bosni upoznali ,,Srbe**l Bosanske novine bave se živahno novom situacijom politič- kom. »Srbi« su se posvema bacili u opo- ziciju i prekinuli svaku sa muslimanima i Hrvatima, koji većinom zajednički istupaju. »Hrv. Zajednica« glasilo »Hrv. Nar. Zaje- dnice« žestoko se obara na »Srbe«, govo- reći, da su Hrvati ćutali dugo vremena, ali da sad moraju i oni ustati proti hegemo- niji »Srba«. Dan“ i vlč. Biankini. Spljetski je »Dan« nemilo istupio proti vlč. Dom Juri Biankini. | ako njegovi politički protivnici, ne odobravamo taj istup, koji nije ni o- pravdan ni taktičan. Ne napadajmo osobno barem do ljute nevolje. Premetačine u Puli. U nekim ita- lijanskim društvima u Puli opet je policija učinila premetačinu, ali se povod i uspjeh premetačine taji. Državno redarstvo u Zadru. Već se u Zadru nalazi nekoliko državnih redara, koji zajedno sa oružništvom vrše službu, a sasvim će započet na 1. dojdućeg Matrća. Nove bonice u Spljetu i Koto- wu. Nj. Vel. kralj odobrio je zakon gla- sovđh u dalm. saboru, za sklopljenje zajma u svrhu gradnje novih bonica u Spljetu i Kotoru. Zajam će iznositi do 2,000.000 K, na račun zemaljske zaklade, uz kamate od 41/3 %, povrativ najdalje za 60 godina. Bilo je i potrebno, a najviše za Kotor, koji do sada nema uprav nikakove bonice, pa st prisiljeni više puta voditi bolesnike u Du- brovnik; a ne kažemo da nije ni Spljetu potrebna, jer je dosadašnja ispod svake i ritike. Želudac je probavljivi i čisteći organ. Da on može ovim objema funkcijama u dostatnoj mjeri odgovarati, potrebito je, da ne bude pre- natrpan radnjom ni u jednum ni u drugom po- gledu, već valja se zato brinuti, da mu se u o- bjema olakša. Zato zgodno sredstvo jest balsam Dr. Rosa za želudac iz apoteke B. Fragnera, Wijećanja dalm. biskupa. Naši biskupi sa Mitropolitom vijećaju na ije O čem vijećaju ne znamo, ali je stalno da takogjer da će ih budućnost harno spomenuti, jer su znali uz zgoljnu duševnost braniti i narodne probitke. Sretno bilo! jetliti, osobito što se tiče boljarskih poro- dica slanjskih, i osobe župnika Korjenića, koji je dao sastaviti ovaj rodovnik. Knezovi pak od Nehora u Bosni i Klo- bučca i Korjenića, neće biti drugi nego voj- vode Humske oblasti. Nije mi poznato, gdje se je nalazio gradac Nehor u Bosni. Klo- bučac ima bit bio gdje je sadanji Klobuk u Hercegovini, na granici Crne Gore, u ko- taru Trebinjskomu; a Korjenići su selo blizu Trebinja, kod megje crnogorske. Klobuk ima takogjer u kotaru Ljubuškome, ali o njemu ne može biti govora. Ti knezovi i- madu bit pripadali kojemu od plemena bo- sanskih, koja se spominju u bosanskim pi- smima, o kojima veli Majkov (Istorija Srp- skoga naroda, prijevod Daničićev, str. 185): »osim ovih plemena (Sankovića, Hranića i Jablanovića), bilo je u Bosni i drugih zna- tnih plemena, koja stoje na časnijem mje- stima u bosanskim pismima; ali ćemo o njima ćutati, jer iz pisama ue znamo ništa o njima. Knezovi, o kojima je riječ u rodovniku, imadu bit živjeli svrhom četrnaestog vijeka i u prvoj polovini pe- tnaestoga, a možda i kasnije; ali ne dalje od g. 1482., jer ove godine Turci sa svi- : će mjihove odluke biti na dobro crkve i naroda; o tome smo posve uvjereni, kao bili smo | ravnog prizora, koji nam je ostavio dubok \ utisak živog patriotizma, velike požrtvovno- \sti. Onakove zabave, koju doživjesmo na 1. Gradska kronika. Trodnevlje sv. Vlaha. izmakla nam je u prošlom broju vijest, da je ove godine držao trodnevlje u crkvi sv. Vlaha O. Hermenegjildo Uskoković. Predmet je ra- zvio učeno i jasno. Osobito se ističe treći govor sadržinom i jakošću dokaza. I ako je bila zima, crkva je bila svako večer puna. Svečanost sv. Vlaha izvan Du“ brovnika. Kako nam iz više mjestija ja- vljaju naši sugragjani, svuda gdje god ih je veći broj skupno su i na dostojan način roslavili dan svečanosti svoga milog po- krovitelja drevnom nam grada, sv. Vlaha. Po pismima razabiremo, da su najbolje pro- slavili u Zadru i u Trstu, a lijepo vrijeme im je ugodilo, kao i nami u Dubrovniku, tako da se je i ovdje svečanost sasvim lijepo po najavljenom programu izvršila, pošto običajno onih dana bude kišovito vrijeme. Uspjeh ,Gundulićeve“ akade. mije. U srijedu u večer na 1. ov. mj. svjedoci veličanstvenog i nezabo- desnoj strani otara BI. Gospe, ima grob sa ovim natpisom na ploči: S. D. GIOANNI. ET NICOLO. YERINICH DETI. CORIENICH CVM. EREDIBUS. M.DLXX. Na ploči je grb, koji ima tri popriječna pojasa, sa labudom posrijedi. 1 ako se znakovi grba ne podudaraju sa onima na rodovniku, ipak se neda sumnjati, da su ovi Korjenići-Jerinići od iste porodice, koje i župnik Korjenić. Po rodovniku (kako je nd više pobilježeno) Nikola Jerinić-Korjenić bio bi unuk kneza Cvijetka, a /vam bi bio sin Nikole. Sudeći po dobi, kada su živjeli Nikola i Ivan, biva god. 1570, dade se iz- vesti, da je župnik Kristofor Korjenić živio oko godine 1600, jer njih dvojicu dijeli od prarođitelja im Cvijetka (koji je ujedno i praroditelj župnika Korjenića) razmak od tri generacije, dočim župnika Korenića di- jele četiri generacije, kako se vidi iz rodo- vnika. Po tome bi rodovnik mogao biti iz- ragien početkom XVII. vijeka. Gdje je ovaj rodovnik od D.ra Bogišića nabavljen, nije poznato. Po svemu se vidi, da je pomnjivo izragjen, te ako ne drugo, može imati lokalnu historičnu vrijednost. To me je i potaklo, da ga objelodanim. U Cavtatu, Siječnja 1911. PRAVA CRVENA HRVATSKA ovog mjeseca, moramo iskreno ispovijediti da se rijetko doživi. To je u pravom smislu veličanstvena akademija, o kojoj zbilja za- služuje da ju naše općinstvo bez razlike hvali; sjajem, naravnom finoćom, umjetnič- kom stranom i živoćom, ne samo što je uspjela u svakom pogledu, već je i nadma- šila svako naše očekivanje. Naše se je hr- vatsko gragjanstvo opoštenilo, pokazalo je i ovog puta neizmjernu ljubav i simpatije koje goji prama »Gunduliću«. Onakova šta kadar je nčiniti samo »Gundulić«, samo složne starčevićanske agilne sile. Već prije 8 ura dok je još društvena glazba uz ra- svijetljen grad i uz bengalsku vatru obila- lazila ulicama svirajući, gragjanstvo je ne: prestano punilo kazalište. Za po ure bile su već sve lože, sjedala i stajaći parter pun. Akademija je započela pred dupkom punim kazalištem odličnog i pribranog grag janstva. Već sam atrij kazališta podavao nam je sliku kakvog ljetnog vrta, iskićena za kakav koncerat. Zelenim vijencima, hrvatskim tro- bojnicama, grbovima hrvatskih zemalja te raznim nakitima sve iskićeno, a izmegju svega toga isticale su se slike naših neu- mrlih velikana Gundulića i Starčevića. Sam uspjeh teško nam je radi ograničenog pro- stora opisati, ali kušati ćemo bar glavne tačke da nanižemo. Zabavu otvori društvena glazba sa lijepom Verdijevoj ouverturom »Nabucodonosor«. G. Antun I. Šapro dekla- movao je Harambašićevu »Hrvatskoj«, pa je tako ugodio publici da ga je obilno plje- skanjem nagradila. Pjevački je zbor koli prvu_Foesterovu »Noćni pozdrav«, toli drugu uz pratnju orhestre Novakovu »Hrvatom« tačno i vješto otpjevao. Napokon je orhe- star sa velikom melodičnom fantazijom »Cavalleria Rusticana« zanio publiku, koja je znala ocijenili onako krasnu izvedbu pod ravnanjem g. Vi. Raha, obdarivši ih bur- nim aplauzom. Na posljetku je »Hrv. Dil. Poz. Družina« prikazala veselu igru u jed- nom činu »Urarov češir«. Svi glumci bijahu na svome injestu. Sve je teklo brzo iu potpunom redu. Na ponoći je bila večera 6. : : : h $ k. dvorskog dobavljača u Pragu, jer to je sred- u Općinskoj kafani, dobro pripravljena po stvo, koje pomaže probavu i odvagja. Ovaj se mo- že i u mjesnim apotekama kupiti g. R. Odaku. Za tijem je slijedio vrlo ani- mirani ples pred punim ložama općinstva. Prvu četvorku je plesalo 80 parova, a drugu na 3 ure u jutro plesalo je preko 60 pa- rova. Zabava je svršila u zoru, kad se svak zadovoljan razišao kući, noseći u svom srcu duboku impresiju nenatkriljive »Gun- dulićeve« večeri. Kao što moralni uspjeh bio je sjajan, tako i materijalni. Završujemo čestitajuć našem odličnom i zaslužnom »Gunduliću«, požrtvovnoj Upravi; neumor- nom Odboru, »Hrv. Dil. Poz. Družini«, na onako sjajnom uspjehu, a osobito vrijednom i zauzetnom društvenom kapelniku g. Vi. Rahi, koji se svojski zauzeo oko što bo- ljeg uspjeha. Bilo na čast svima, a našoj stranci na diku! Odlikovanje. Naš sugragjanin g. Ri- kard pl. Zamagna, ravnatelj poštanskog ureda u Spljetu, prilikom kada je na svoju molbu postavljen u mirovinu, odlikovan je nazivom ć. k. savjetnika. Čestitamo. Sjajna akademija za Družbu sv. Čivnila i Metoda. Po već javlje- nom programu, bila je u Sokolani na 12. o. mj. sjajna akademija za Družbu sv. Ći- rila i Metoda. — Sav je program izvršen na potpuno zadovoljstvo. | tamburanje i gugjenje i pjevanje zaslužilo je ono urne- besno odobravanje. Od pjevanja osobito se svidjela Barkarola iz Naboba, u kojoj je pl. Ghetaldi pjevao bariton solo, uz pratnju gce. Anke Kriletić na klaviru. Milo nam je istaknuti ovu njezinu vještačku pratnju, te se nadamo da će nam zasladiti i koju drugu našu zabavu svojim vještim udaranjem, kako je to radila u hrvatskim društvima u Zadru, dok je još bila mala. Sve je bilo vrlo lijepo, a najsjajnija tačka ove svečanosti bijaše spjev Za /stru prof. Kriletića. U tom spjevu Italija (gca. Martec- chini), mami Istru (gca. Ercegović), a ovu brani Hrvatska (gca. Welzek) i Dubrovnik (g. dr. Nikša pl. Ghetaldi). Krasna je to pjesma i po zamisli i po izradbi. Stihovi teku, k6 med i mlijeko, misli uzdižu i so- kole, osjećaji diraju srce: prava patriotska pjesma, osnovana na istini, protkana zlatnim mislima, zagrijana toplinom rodoljubnog srca, bez megalomanije, bez mržnje ni na same protivnike, uprav po onoj: »tugje po- štuj, a svojim se diči«. Ali zaludu bi to sve bilo, da pjesnik nije našao ko će krasno | nata. shvatiti i kazati ono, što je on želio, — Gospogjice Ercegović, Martecchini, Welzek i g. pl. Ghetaldi tu pjesmu shvatiše kako treba, i kazaše je, da ih je uprav bilo di- . ovo poduzeće toliko potrebno i korisno na- vota slušati. Kad bi nas ko pitao, ko bolje, ne bismo se, po duši, umjeli odlu čiti. Ne čudimo se toliko gosparu Nikši ;- Dubrovnika i onaj poznati prezirni nehaj Dubrovčana naprama svjema, koji hoće da poniže ono, što je svakomu Dubrovčaninu sveto. Ali nijesmo mogli ni u snu snivati, da će mlađe, plahe gospogjice,: koje stupaju prvi put pred općinstvo, onako_tačno i di- vno shvatiti i iskazat: do u tančine i kre- tom i pogledom i izrazom lica i vješto ude- šenim blagoglasjem govora sve misli i osje- ćaje pjesnikove. Mi im stoga čestitamo i ovim načinom i radujemo se da i u našem Dubrovniku ima gospogjica, koje se onako znadu zanijeti rodoljubnim mislima i iska- zati ih onako divno. Vika je, i donekle s razlogom, na apatiju našeg grada, ali i ova nam je?svečanost dokazala, da kad se nagje čovjek, koji zna uputiti i zanijeti omladinu, osobito žensku, ova to. primi k srcu i ne štedi nikakva truda, da obezbjedi uspjeh. Dobro je stoga učinio pjesnik, što je, po- znavajući svoje deklamatorke, poklonio im one večeri od svoje strane po kitu cvijeća još prije kazivanja, a zaslužile su i poslije kazivanja one kite, što im je poklonio od- bor, i ono u Dubrovniku još nečuveno je- dnođušno, urnebesno odobravanje, pa lijepu pohvalu g. pl. Grisogona za večerom i za- nosni odgovor prof. Kriletića, koji je sla- veći njih, istakao krasne osebnosti Hrvatica i drugih slavenskih žena i moć žene u opće u kulturnoj povjesti Hrvata i u životu cije- log čovječanstva. Ig. Nikši pl. Ghetaldiju, u kojem je u onoj pjesmi bio oličen ponos starog Dubrovnika, predao je odbor lovor- vijenac, a tako i pjesniku, koji je morao da se s deklamatorkama i deklamatorom prikaže općinstvu. Slavili smo ih svijeh one večeri, jer su svi imali zasluga za onaj krasni uspjeh; slavili smo ih, kako nije običaj u Dubrovniku, ali su to i zaslužili, jer su nam priredili užitak, o kojemu uspo- mena ne će tako lako iščeznuti iz našega srca. Lijepa pjesma prof. Kriletića izvila se je iz plemenite rodoljubne grudi na klasičnom tlu poezije u našem Dubrovniku, a na molbu Dubrovčana; i ona će obaći naša sela i gradove, da badi i zanosi srca, ma korist tužne Istre; a mi se ponosimo, što su je Dubrovčani najprije k srcu primili kroz medna usta uglednih dubrovačkih gospogjica i po glasu potomka stare vlasteoske poro- dice. A sad, pjesmo, kad si na prahu Gundu- lića prvom vatrom ogrijala krila, leti gdje- god ima kojeg Hrvata i zagrij mu grudi za našu Istru ponavljajući vapaj naših muče- nika : »Mi smo za te život dali, A nijesmo se pokajali; I da još ih sto imamo, I sve za te da ih damo, Ne tražimo ništa za to, Neg da budeš naša, zlato!“ Društvo za unapregjenje Du- brownika i okolice priregjuje večeras (subota 18. februara) sjajni maškarani ve- ljun na korist svoga fonda. Velike pripreme i živahno zauzimanje za taj veljun obećava, da će lijepo uspjeti, a mi smatramo suvišnim da ga i s naše strane najtoplije preporučimo. Svaki Du- brovčanin zna, što mu je dužnost. Poziva pojedincima ne će se slati. Zasebni oglasi obznaniti će pojedinosti zabave. Pir. Sutra će se vjenčat na Vrniku kod Korčule g. Niko Foretić za gcu. Ritu Fabris. Čestitamo. Električna željeznica Gruž. ubrowvnik napreduje da ne može bolje. Kad je odbor učinio preventiv, računao je da kad bi popriječno na dan prevozila 1000 osoba, trošak bi se isplatio a k tome bi bio još i priličan dividend. Ta brojka bi faktično postignuta, pače nadmašena. Od 22 do 31 Dećembra prodalo se 19.163 biljeta, a utjeralo se K 3.977:08, t. j. popri- ječno na dan prevozilo se 1916 osoba a utjeralo K 397:70. Od 1 do 31 Januara pro-| dalo se biljeta 40.361, suviše 79 malijeh i 68 velikijeh abonenta, a računajuć da su se dotični abonenti vozili popriječno 3 puta na dan gori ili doli, to je električna želje- znica kroz mjesec Januar privezla ukupno 54.032 osobe, iliti popriječno 1744 na dan. Kroz taj mjesec utjeralo se od biljeta Kruna 8.471:32, a od abonenata K 1.075, dakle ukupno K 9546:32, iliti popriječno K 308 na dan. Na dan Gospe Kandelore utjeralo se K 636, a na dan sv. Vlaha privezlo se 3699 osoba, a utjeralo K 797, osim abone- Doista sasvim lijepi uspjeh, koji će obra- | dovati svakog dubrovčanina. Radujuć se česti- tamo vrijednome Odboru, koji je toliko ra- dio i uprav svojski se žrtvovao, da ostvari šem gradu i Gružu. Čitulje. U utorak po podne umrć je vrli naš sumišljenik i vrijedni omladinac g.| God. VII. cvijetu ga mladosti ote neumoljiva smrt ro- diteljima i braći, kojima je bio radost i nada, kao i svim prijateljima i sudrugovima, koji u njemu gube iskrenog, pravog prija- telja. U četvrtak po podne bio mu je pri- regjen sjajan sprovod, za kojim je korpo- rativno stupalo Hrv. Pjev. Društvo »Gun- dulić« sa svojom glazbom, te veliko mno- štvo omladinaca, prijatelja i znanaca. Hrv. Pozorišna Diletanska Družina, koje je bio revni član, položila je na lijes krasan vije- nac, a takogjer omladinsko društvo »Star- čević«, srednjoškolska Starčevićanska omla- dina i Hrv. Pjev.-Glazbeno Društvo »Gun- dulić«, te svi za sprovodom stupali, ai njegovi kolege akademičari na dostojan su našin počastili uspomenu svog dobrog i nezaboravnog druga Otokara. Preko opijela u stonoj crkvi pjevalo je društvo »Gundu- lić«. Nad grobom se oprostiše u ime ko- lega pravnik g. Petar Bojanić, a u ime naše Starčevićanske omladine pravnik g. Josip Dimović, čiji su govori svakoga do suza dirnuli, a nadasve vrlo žalobni birani govor darovitog g. Dimovića, koji je svačije srce potresao. — Preminula je u subotu stara dubro- večka meštrinja švelja ggja. Mare Marković, u 81. godini. Megju prvim u građu bila je dobro gledana, a umna i duhovita, pa je više dubrovačkih gospara i gospogja češće kod nje hodilo na razgovore. U ponedjeljak po podne bio joj je priregjen lijep pogfeb. U ori ir ri je Pobiinja u Župi g. Stijepo Kelez-Spiletak rečeni Ga- gre, u 63. godini. Bio je dobar Hrvat, i kad god se je za hrvatstvo radilo bio je prvi megju prvim, te je dosta doprinio w prošloj borbi za vrijeme srpsko-talijanaškog pašaluka. — U nedjelju po podne bio je u Župi lijep sprovod ggji. Niki Grbić, koja umrije u 68. godini, a u utorak u jutro na Pilama ggii. Marijeti ud. Bibica, majci pukovnijskog liječnika g. Dra. Marka Bibice. — Preminuo je prošle sedmice majstor zidar g. Jaćinto Albrizio. Rodom je iz Ita- lije, ali od preko četrdeset godina u Du- brovniku nastanjen, pa je bio ko rogjeni dubrovčanin, a skroz pošten, miran i vrije- dan radnik, kakovih je malo. Ucviljenim porodicama i svojti naše is- kreno saučešće, a pokojnicima bila laka zemlja. Gg. Članove ,,Starčevića“' po- zivlje Uprava večeras na 7'/> ura na ko- mers u »Zadrugu«, preko kojega će svirati »Gundulićeva« harmonija. Gg. akademičari Starčevićan- ci pozivlju se na važan dogovor sutra 19. ov. mj. na 2 ure-po podne u »Zadrugu«. U času iskrenosti. »Dubrovnik« prigovara svojim pristašama, da idu na druge zabave, i tako potpomažu tugje. Za- ista ne idu na talijanaške zabave, jer ih talijanaši sasvim rijetko i priregjuju, već je s tijem htio kazati na hrvatske zabave, koje su eto »braći Srbima« fugje, i to još u doba »sloge«! Kud će te više! Pak hoće li se još naći koji Hrvat, koji će se zagrija- vat za »Srbe« i srpske zastave na hrvat- skim zabavama isticati! Pogibeljan zid. U sv. Jakobu za crkvom jedan je zid od bašće nagnut nad prolazom više od po metra, pa molimo Općinu da prepriječi eventualnu nesreću, a to može bez novčića troška: neka prisili vlasnika bašće, da sruši zid i novi sagradi. Na ispravak“ g. Mandića. U zadnjem smo broju donijeli »ispravak« g. Jurja Mandića, odnoseći se na naš člančić Zašto se ne opslužuje gragjevni pravilnik, što i danas kažemo, potvrgjujući ono što već rekosmo, jer prije nego smo ono napi- sali dobro smo se izvijestili kod kompeten- tnih osoba, pa mu je uzalud naprezat se sa »ispravcima« neispravcima. Kao poljodjelce mi smo ih pohvalili pače istaknuli, što i sada činimo, Neka se dakle bave svojim poslom, jer nije pravo da čine štete našim domaćim gragjevnim poduzetnicima, koji su za to zvani, pa i porez i ost. plaćaju. Da se je kuća srušila »uslijed udara groma» nema ni govora, nego se je srušila zbog vrlo slabe izradbe, što se i sad može na licu mjesta po vještacima dokazati. Glede