|
|

 

 

Br. 312.

cem kojim mi njih ljubimo i idemo u su-
sret njihovim željama da i mi budemo od
njih poslušani u što se tiće opće koristi.
U zadnje doba u nekom malom broju uvu-
kao se jedan sistem — da neće da pripo-
znadu opstojati u Boki i hrv4tske stranke
— koju ostentativno ne prikaživa se kao
takovu ako nije prisiljena — i zato ne trpe
njezin život. Mi smo u nuždi koja iziskiva
složni ozbiljni zajednički rad, te ako naše
načelo je uzdrmano od nijekanja hrvatskog
porijetla i narodnosti — onda se širi ku-
kolj nesloge i mržnje — od koje izviru sve
nesreće a posljedice su da izbor ne bude
koristan; nema ono oduševljenja, složnog
rada i razvoja da Boka oživotvori ono staro
dobrostanje, kojeg su uživali u ona neza:
boravna doba, kad je težak imao povjere-
nje, a primorci imali preko tri stotine bro-
dova na sidro — i kad su imali cijelu tr-
govinu susjednih krajeva Trstom i Mlecima.
Otresimo se od osoba koje su na žalost —
sebične, i koje ne trpe nas u upravi po-
duzeća. Obratno mnogo našijeh su članovi
njihovih društava, a pitao bi: koliko ima
Srba koji su u našijem — gdje za reć pravo

 

nebi li zlijem okom gledani. Nadamo se
da ovo nesuglasje će prestati, i da naša
braća će pripoznati da suglasje, da svako |
poduzeće ako nije skopčano ljubavlju i sno- |
šljivošću je opasno, i da stranac ne samo
se tome raduje da li postane gospodar; iz-
megju jednokrvne braće na njihovu štetu
materijalnu i financijalnu — i tako poslat
ćemo robovi u našoj kući jer će se ušu-
ljati stranac, makar Madžar, koji će nas
nadmašiti. Na oprez, da nam se u nas ne
dogodi što na žalost vidimo ne daleko od
nas. U Boki bokelja je svegjer bilo ljudi
— izabirajmo — osobe koje su od našeg
Bokeljskog gnijezda — i tako biti ćemo
na čisto u boljoj slozi i u bratskoj ljubavi |
kako svak želi! |

 

 

G.g. predbrojnike, koji nem
još nijesu podmirili predbroj-
bu za prošlu godinu, molime
da nam svakako kretem pošte
izvole poslati dugujuću svoti-
cu, jer sa zatezanjem isplate
zadava nam se bezpotrebnih
neugodnosti i dangube. Pred.
brojba se unaprijed plaća, a
iznaša na cijelu godinu samo
K 6, pa svak može bit tačan u
isplati tako malenog iznosa.
Svima pak onijem, koji nijesu
podmirili za godinu (1909, ne
pošalju li sam do svrhe ovog
mjeseca, obustavit ćemo šilja-
nje lista.
z ADMINISTRACIJA.

Domaće vijesti.

1 Nadbiskup P. Guerini. U Ska-
dru u Arbaniji umro je u dubokoj starosti
nadbiskup P. Guerini, rodom iz Prčanja u
Boki. Bio ije vrlo dobar, otac sirotinje; a
bio je i uplivan, pa je mnogim dosta do-
bra činio. Vječna mu slava!

Napokon su i slogaši u Bosni
upoznali ,,Srbe**l Bosanske novine
bave se živahno novom situacijom politič-
kom. »Srbi« su se posvema bacili u opo-
ziciju i prekinuli svaku sa muslimanima i
Hrvatima, koji većinom zajednički istupaju.
»Hrv. Zajednica« glasilo »Hrv. Nar. Zaje-
dnice« žestoko se obara na »Srbe«, govo-
reći, da su Hrvati ćutali dugo vremena, ali
da sad moraju i oni ustati proti hegemo-
niji »Srba«.

Dan“ i vlč. Biankini. Spljetski
je »Dan« nemilo istupio proti vlč. Dom Juri
Biankini. | ako njegovi politički protivnici,
ne odobravamo taj istup, koji nije ni o-
pravdan ni taktičan. Ne napadajmo osobno
barem do ljute nevolje.

Premetačine u Puli. U nekim ita-
lijanskim društvima u Puli opet je policija
učinila premetačinu, ali se povod i uspjeh
premetačine taji.

Državno redarstvo u Zadru.
Već se u Zadru nalazi nekoliko državnih
redara, koji zajedno sa oružništvom vrše
službu, a sasvim će započet na 1. dojdućeg

Matrća.

Nove bonice u Spljetu i Koto-
wu. Nj. Vel. kralj odobrio je zakon gla-
sovđh u dalm. saboru, za sklopljenje zajma
u svrhu gradnje novih bonica u Spljetu i
Kotoru. Zajam će iznositi do 2,000.000 K,
na račun zemaljske zaklade, uz kamate od
41/3 %, povrativ najdalje za 60 godina. Bilo
je i potrebno, a najviše za Kotor, koji do
sada nema uprav nikakove bonice, pa st
prisiljeni više puta voditi bolesnike u Du-

brovnik; a ne kažemo da nije ni Spljetu
potrebna, jer je dosadašnja ispod svake

i ritike.

 

Želudac je probavljivi i čisteći organ.
Da on može ovim objema funkcijama u dostatnoj
mjeri odgovarati, potrebito je, da ne bude pre-
natrpan radnjom ni u jednum ni u drugom po-

gledu, već valja se zato brinuti, da mu se u o-
bjema olakša. Zato zgodno sredstvo jest balsam

Dr. Rosa za želudac iz apoteke B. Fragnera,

 

 

Wijećanja dalm. biskupa. Naši
biskupi sa Mitropolitom vijećaju na ije
O čem vijećaju ne znamo, ali je stalno da

takogjer da će ih budućnost harno spomenuti,
jer su znali uz zgoljnu duševnost braniti i
narodne probitke. Sretno bilo!

jetliti, osobito što se tiče boljarskih poro-
dica slanjskih, i osobe župnika Korjenića,
koji je dao sastaviti ovaj rodovnik.
Knezovi pak od Nehora u Bosni i Klo-
bučca i Korjenića, neće biti drugi nego voj-
vode Humske oblasti. Nije mi poznato, gdje
se je nalazio gradac Nehor u Bosni. Klo-
bučac ima bit bio gdje je sadanji Klobuk
u Hercegovini, na granici Crne Gore, u ko-
taru Trebinjskomu; a Korjenići su selo blizu
Trebinja, kod megje crnogorske. Klobuk
ima takogjer u kotaru Ljubuškome, ali o
njemu ne može biti govora. Ti knezovi i-
madu bit pripadali kojemu od plemena bo-
sanskih, koja se spominju u bosanskim pi-
smima, o kojima veli Majkov (Istorija Srp-
skoga naroda, prijevod Daničićev, str. 185):
»osim ovih plemena (Sankovića, Hranića i
Jablanovića), bilo je u Bosni i drugih zna-
tnih plemena, koja stoje na časnijem mje-
stima u bosanskim pismima; ali ćemo o
njima ćutati, jer iz pisama ue znamo ništa
o njima. Knezovi, o kojima je
riječ u rodovniku, imadu bit živjeli svrhom
četrnaestog vijeka i u prvoj polovini pe-
tnaestoga, a možda i kasnije; ali ne dalje
od g. 1482., jer ove godine Turci sa svi-

:

će mjihove odluke biti na dobro crkve i

naroda; o tome smo posve uvjereni, kao bili smo
| ravnog prizora, koji nam je ostavio dubok
\ utisak živog patriotizma, velike požrtvovno-
\sti. Onakove zabave, koju doživjesmo na 1.

 

 

 

Gradska kronika.

Trodnevlje sv. Vlaha. izmakla
nam je u prošlom broju vijest, da je ove
godine držao trodnevlje u crkvi sv. Vlaha
O. Hermenegjildo Uskoković. Predmet je ra-
zvio učeno i jasno. Osobito se ističe treći
govor sadržinom i jakošću dokaza. I ako je
bila zima, crkva je bila svako večer puna.

Svečanost sv. Vlaha izvan Du“
brovnika. Kako nam iz više mjestija ja-

vljaju naši sugragjani, svuda gdje god ih
je veći broj skupno su i na dostojan način

roslavili dan svečanosti svoga milog po-

krovitelja drevnom nam grada, sv. Vlaha.
Po pismima razabiremo, da su najbolje pro-
slavili u Zadru i u Trstu, a lijepo vrijeme
im je ugodilo, kao i nami u Dubrovniku,
tako da se je i ovdje svečanost sasvim
lijepo po najavljenom programu izvršila,
pošto običajno onih dana bude kišovito
vrijeme.

Uspjeh ,Gundulićeve“ akade.
mije. U srijedu u večer na 1. ov. mj.
svjedoci veličanstvenog i nezabo-

desnoj strani otara BI. Gospe, ima grob sa
ovim natpisom na ploči:
S. D. GIOANNI. ET
NICOLO. YERINICH
DETI. CORIENICH
CVM. EREDIBUS.
M.DLXX.

Na ploči je grb, koji ima tri popriječna
pojasa, sa labudom posrijedi. 1 ako se
znakovi grba ne podudaraju sa onima na
rodovniku, ipak se neda sumnjati, da su
ovi Korjenići-Jerinići od iste porodice, koje
i župnik Korjenić. Po rodovniku (kako je
nd više pobilježeno) Nikola Jerinić-Korjenić
bio bi unuk kneza Cvijetka, a /vam bi bio
sin Nikole. Sudeći po dobi, kada su živjeli
Nikola i Ivan, biva god. 1570, dade se iz-
vesti, da je župnik Kristofor Korjenić živio
oko godine 1600, jer njih dvojicu dijeli od
prarođitelja im Cvijetka (koji je ujedno i
praroditelj župnika Korjenića) razmak od
tri generacije, dočim župnika Korenića di-
jele četiri generacije, kako se vidi iz rodo-
vnika. Po tome bi rodovnik mogao biti iz-
ragien početkom XVII. vijeka.

Gdje je ovaj rodovnik od D.ra Bogišića
nabavljen, nije poznato. Po svemu se vidi,
da je pomnjivo izragjen, te ako ne drugo,
može imati lokalnu historičnu vrijednost.
To me je i potaklo, da ga objelodanim.

U Cavtatu, Siječnja 1911.

 

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

ovog mjeseca, moramo iskreno ispovijediti

da se rijetko doživi. To je u pravom smislu
veličanstvena akademija, o kojoj zbilja za-
služuje da ju naše općinstvo bez razlike

hvali; sjajem, naravnom finoćom, umjetnič-
kom stranom i živoćom, ne samo što je
uspjela u svakom pogledu, već je i nadma-
šila svako naše očekivanje. Naše se je hr-
vatsko gragjanstvo opoštenilo, pokazalo je
i ovog puta neizmjernu ljubav i simpatije
koje goji prama »Gunduliću«. Onakova šta
kadar je nčiniti samo »Gundulić«, samo
složne starčevićanske agilne sile. Već prije
8 ura dok je još društvena glazba uz ra-
svijetljen grad i uz bengalsku vatru obila-
lazila ulicama svirajući, gragjanstvo je ne:
prestano punilo kazalište. Za po ure bile
su već sve lože, sjedala i stajaći parter pun.
Akademija je započela pred dupkom punim
kazalištem odličnog i pribranog grag janstva.
Već sam atrij kazališta podavao nam je
sliku kakvog ljetnog vrta, iskićena za kakav
koncerat. Zelenim vijencima, hrvatskim tro-
bojnicama, grbovima hrvatskih zemalja te
raznim nakitima sve iskićeno, a izmegju
svega toga isticale su se slike naših neu-
mrlih velikana Gundulića i Starčevića. Sam
uspjeh teško nam je radi ograničenog pro-
stora opisati, ali kušati ćemo bar glavne
tačke da nanižemo. Zabavu otvori društvena
glazba sa lijepom Verdijevoj ouverturom
»Nabucodonosor«. G. Antun I. Šapro dekla-
movao je Harambašićevu »Hrvatskoj«, pa
je tako ugodio publici da ga je obilno plje-
skanjem nagradila. Pjevački je zbor koli
prvu_Foesterovu »Noćni pozdrav«, toli drugu
uz pratnju orhestre Novakovu »Hrvatom«
tačno i vješto otpjevao. Napokon je orhe-
star sa velikom  melodičnom fantazijom
»Cavalleria Rusticana« zanio publiku, koja
je znala ocijenili onako krasnu izvedbu pod
ravnanjem g. Vi. Raha, obdarivši ih bur-
nim aplauzom. Na posljetku je »Hrv. Dil.
Poz. Družina« prikazala veselu igru u jed-
nom činu »Urarov češir«. Svi glumci bijahu
na svome injestu. Sve je teklo brzo iu
potpunom redu. Na ponoći je bila večera

6. : : : h $
k. dvorskog dobavljača u Pragu, jer to je sred- u Općinskoj kafani, dobro pripravljena po
stvo, koje pomaže probavu i odvagja. Ovaj se mo-
že i u mjesnim apotekama kupiti

g. R. Odaku. Za tijem je slijedio vrlo ani-
mirani ples pred punim ložama općinstva.
Prvu četvorku je plesalo 80 parova, a drugu
na 3 ure u jutro plesalo je preko 60 pa-
rova. Zabava je svršila u zoru, kad se svak
zadovoljan razišao kući, noseći u svom
srcu duboku impresiju nenatkriljive »Gun-
dulićeve« večeri. Kao što moralni uspjeh
bio je sjajan, tako i materijalni. Završujemo
čestitajuć našem odličnom i zaslužnom
»Gunduliću«, požrtvovnoj Upravi; neumor-
nom Odboru, »Hrv. Dil. Poz. Družini«, na
onako sjajnom uspjehu, a osobito vrijednom
i zauzetnom društvenom kapelniku g. Vi.
Rahi, koji se svojski zauzeo oko što bo-
ljeg uspjeha. Bilo na čast svima, a našoj
stranci na diku!

Odlikovanje. Naš sugragjanin g. Ri-
kard pl. Zamagna, ravnatelj poštanskog
ureda u Spljetu, prilikom kada je na svoju
molbu postavljen u mirovinu, odlikovan je
nazivom ć. k. savjetnika. Čestitamo.

Sjajna akademija za Družbu
sv. Čivnila i Metoda. Po već javlje-
nom programu, bila je u Sokolani na 12.
o. mj. sjajna akademija za Družbu sv. Ći-
rila i Metoda. — Sav je program izvršen
na potpuno zadovoljstvo. | tamburanje i
gugjenje i pjevanje zaslužilo je ono urne-

besno odobravanje. Od pjevanja osobito se

svidjela Barkarola iz Naboba, u kojoj je
pl. Ghetaldi pjevao bariton solo, uz pratnju
gce. Anke Kriletić na klaviru. Milo nam je
istaknuti ovu njezinu vještačku pratnju, te
se nadamo da će nam zasladiti i koju drugu
našu zabavu svojim vještim udaranjem, kako
je to radila u hrvatskim društvima u Zadru,
dok je još bila mala.

Sve je bilo vrlo lijepo, a najsjajnija tačka
ove svečanosti bijaše spjev Za /stru prof.
Kriletića. U tom spjevu Italija (gca. Martec-
chini), mami Istru (gca. Ercegović), a ovu
brani Hrvatska (gca. Welzek) i Dubrovnik
(g. dr. Nikša pl. Ghetaldi). Krasna je to
pjesma i po zamisli i po izradbi. Stihovi
teku, k6 med i mlijeko, misli uzdižu i so-
kole, osjećaji diraju srce: prava patriotska
pjesma, osnovana na istini, protkana zlatnim

mislima,  zagrijana toplinom  rodoljubnog

srca, bez megalomanije, bez mržnje ni na
same protivnike, uprav po onoj: »tugje po-
štuj, a svojim se diči«. Ali zaludu bi to sve

bilo, da pjesnik nije našao ko će krasno | nata.
shvatiti i kazati ono, što je on želio, —

Gospogjice Ercegović, Martecchini, Welzek

i g. pl. Ghetaldi tu pjesmu shvatiše kako

treba, i kazaše je, da ih je uprav bilo di-
. ovo poduzeće toliko potrebno i korisno na-

vota slušati. Kad bi nas ko pitao, ko
bolje, ne bismo se, po duši, umjeli odlu

čiti. Ne čudimo se toliko gosparu Nikši ;-

Dubrovnika i onaj poznati prezirni nehaj
Dubrovčana naprama svjema, koji hoće da
poniže ono, što je svakomu Dubrovčaninu
sveto. Ali nijesmo mogli ni u snu snivati,
da će mlađe, plahe gospogjice,: koje stupaju
prvi put pred općinstvo, onako_tačno i di-
vno shvatiti i iskazat: do u tančine i kre-
tom i pogledom i izrazom lica i vješto ude-
šenim blagoglasjem govora sve misli i osje-
ćaje pjesnikove. Mi im stoga čestitamo i
ovim načinom i radujemo se da i u našem
Dubrovniku ima gospogjica, koje se onako
znadu zanijeti rodoljubnim mislima i iska-
zati ih onako divno. Vika je, i donekle s
razlogom, na apatiju našeg grada, ali i ova
nam je?svečanost dokazala, da kad se nagje
čovjek, koji zna uputiti i zanijeti omladinu,
osobito žensku, ova to. primi k srcu i ne
štedi nikakva truda, da obezbjedi uspjeh.

Dobro je stoga učinio pjesnik, što je, po-
znavajući svoje deklamatorke, poklonio im
one večeri od svoje strane po kitu cvijeća
još prije kazivanja, a zaslužile su i poslije
kazivanja one kite, što im je poklonio od-
bor, i ono u Dubrovniku još nečuveno je-
dnođušno, urnebesno odobravanje, pa lijepu
pohvalu g. pl. Grisogona za večerom i za-
nosni odgovor prof. Kriletića, koji je sla-
veći njih, istakao krasne osebnosti Hrvatica
i drugih slavenskih žena i moć žene u opće
u kulturnoj povjesti Hrvata i u životu cije-
log čovječanstva. Ig. Nikši pl. Ghetaldiju, u
kojem je u onoj pjesmi bio oličen ponos
starog Dubrovnika, predao je odbor lovor-
vijenac, a tako i pjesniku, koji je morao
da se s deklamatorkama i deklamatorom
prikaže općinstvu. Slavili smo ih svijeh one
večeri, jer su svi imali zasluga za onaj
krasni uspjeh; slavili smo ih, kako nije
običaj u Dubrovniku, ali su to i zaslužili,
jer su nam priredili užitak, o kojemu uspo-
mena ne će tako lako iščeznuti iz našega
srca.

Lijepa pjesma prof. Kriletića izvila se je
iz plemenite rodoljubne grudi na klasičnom
tlu poezije u našem Dubrovniku, a na molbu
Dubrovčana; i ona će obaći naša sela i
gradove, da badi i zanosi srca, ma korist
tužne Istre; a mi se ponosimo, što su je
Dubrovčani najprije k srcu primili kroz
medna usta uglednih dubrovačkih gospogjica
i po glasu potomka stare vlasteoske poro-
dice.

A sad, pjesmo, kad si na prahu Gundu-
lića prvom vatrom ogrijala krila, leti gdje-
god ima kojeg Hrvata i zagrij mu grudi za
našu Istru ponavljajući vapaj naših muče-
nika :

»Mi smo za te život dali,
A nijesmo se pokajali;

I da još ih sto imamo,

I sve za te da ih damo,
Ne tražimo ništa za to,
Neg da budeš naša, zlato!“

Društvo za unapregjenje Du-
brownika i okolice priregjuje večeras
(subota 18. februara) sjajni maškarani ve-
ljun na korist svoga fonda.

Velike pripreme i živahno zauzimanje za
taj veljun obećava, da će lijepo uspjeti,
a mi smatramo suvišnim da ga i s naše
strane najtoplije preporučimo. Svaki Du-
brovčanin zna, što mu je dužnost. Poziva
pojedincima ne će se slati. Zasebni oglasi
obznaniti će pojedinosti zabave.

Pir. Sutra će se vjenčat na Vrniku kod
Korčule g. Niko Foretić za gcu. Ritu Fabris.
Čestitamo.

Električna željeznica Gruž.

ubrowvnik napreduje da ne može bolje.
Kad je odbor učinio preventiv, računao je
da kad bi popriječno na dan prevozila 1000
osoba, trošak bi se isplatio a k tome bi
bio još i priličan dividend. Ta brojka bi
faktično postignuta, pače nadmašena.

Od 22 do 31 Dećembra prodalo se 19.163
biljeta, a utjeralo se K 3.977:08, t. j. popri-
ječno na dan prevozilo se 1916 osoba a
utjeralo K 397:70. Od 1 do 31 Januara pro-|
dalo se biljeta 40.361, suviše 79 malijeh i
68 velikijeh abonenta, a računajuć da su
se dotični abonenti vozili popriječno 3 puta
na dan gori ili doli, to je električna želje-
znica kroz mjesec Januar privezla ukupno
54.032 osobe, iliti popriječno 1744 na dan.
Kroz taj mjesec utjeralo se od biljeta Kruna
8.471:32, a od abonenata K 1.075, dakle
ukupno K 9546:32, iliti popriječno K 308
na dan. Na dan Gospe Kandelore utjeralo
se K 636, a na dan sv. Vlaha privezlo se
3699 osoba, a utjeralo K 797, osim abone-

 

 

Doista sasvim lijepi uspjeh, koji će obra-
| dovati svakog dubrovčanina. Radujuć se česti-
tamo vrijednome Odboru, koji je toliko ra-
dio i uprav svojski se žrtvovao, da ostvari

šem gradu i Gružu.

Čitulje. U utorak po podne umrć je
vrli naš sumišljenik i vrijedni omladinac g.|

God. VII.
cvijetu ga mladosti ote neumoljiva smrt ro-
diteljima i braći, kojima je bio radost i
nada, kao i svim prijateljima i sudrugovima,
koji u njemu gube iskrenog, pravog prija-
telja. U četvrtak po podne bio mu je pri-
regjen sjajan sprovod, za kojim je korpo-
rativno stupalo Hrv. Pjev. Društvo »Gun-
dulić« sa svojom glazbom, te veliko mno-
štvo omladinaca, prijatelja i znanaca. Hrv.
Pozorišna Diletanska Družina, koje je bio
revni član, položila je na lijes krasan vije-
nac, a takogjer omladinsko društvo »Star-
čević«, srednjoškolska Starčevićanska omla-
dina i Hrv. Pjev.-Glazbeno Društvo »Gun-
dulić«, te svi za sprovodom stupali, ai
njegovi kolege akademičari na dostojan su
našin počastili uspomenu svog dobrog i
nezaboravnog druga Otokara. Preko opijela
u stonoj crkvi pjevalo je društvo »Gundu-
lić«. Nad grobom se oprostiše u ime ko-
lega pravnik g. Petar Bojanić, a u ime naše
Starčevićanske omladine pravnik g. Josip
Dimović, čiji su govori svakoga do suza
dirnuli, a nadasve vrlo žalobni birani govor
darovitog g. Dimovića, koji je svačije srce
potresao.

— Preminula je u subotu stara dubro-
večka meštrinja švelja ggja. Mare Marković,
u 81. godini. Megju prvim u građu bila je
dobro gledana, a umna i duhovita, pa je
više dubrovačkih gospara i gospogja češće
kod nje hodilo na razgovore. U ponedjeljak
po podne bio joj je priregjen lijep pogfeb.
U ori ir ri je  Pobiinja
u Župi g. Stijepo Kelez-Spiletak rečeni Ga-
gre, u 63. godini. Bio je dobar Hrvat, i
kad god se je za hrvatstvo radilo bio je
prvi megju prvim, te je dosta doprinio w
prošloj borbi za vrijeme srpsko-talijanaškog
pašaluka.

— U nedjelju po podne bio je u Župi
lijep sprovod ggji. Niki Grbić, koja umrije
u 68. godini, a u utorak u jutro na Pilama
ggii. Marijeti ud. Bibica, majci pukovnijskog
liječnika g. Dra. Marka Bibice.

— Preminuo je prošle sedmice majstor
zidar g. Jaćinto Albrizio. Rodom je iz Ita-
lije, ali od preko četrdeset godina u Du-
brovniku nastanjen, pa je bio ko rogjeni
dubrovčanin, a skroz pošten, miran i vrije-
dan radnik, kakovih je malo.

Ucviljenim porodicama i svojti naše is-
kreno saučešće, a pokojnicima bila laka
zemlja.

Gg. Članove ,,Starčevića“' po-
zivlje Uprava večeras na 7'/> ura na ko-
mers u »Zadrugu«, preko kojega će svirati
»Gundulićeva« harmonija.

Gg. akademičari Starčevićan-
ci pozivlju se na važan dogovor sutra 19.

ov. mj. na 2 ure-po podne u »Zadrugu«.

U času iskrenosti. »Dubrovnik«
prigovara svojim pristašama, da idu na
druge zabave, i tako potpomažu tugje. Za-
ista ne idu na talijanaške zabave, jer ih
talijanaši sasvim rijetko i priregjuju, već je
s tijem htio kazati na hrvatske zabave, koje
su eto »braći Srbima« fugje, i to još u
doba »sloge«! Kud će te više! Pak hoće li
se još naći koji Hrvat, koji će se zagrija-
vat za »Srbe« i srpske zastave na hrvat-
skim zabavama isticati!

Pogibeljan zid. U sv. Jakobu za
crkvom jedan je zid od bašće nagnut nad
prolazom više od po metra, pa molimo
Općinu da prepriječi eventualnu nesreću, a
to može bez novčića troška: neka prisili
vlasnika bašće, da sruši zid i novi sagradi.

Na ispravak“ g. Mandića. U
zadnjem smo broju donijeli »ispravak« g.
Jurja Mandića, odnoseći se na naš člančić
Zašto se ne opslužuje gragjevni pravilnik,
što i danas kažemo, potvrgjujući ono što
već rekosmo, jer prije nego smo ono napi-
sali dobro smo se izvijestili kod kompeten-
tnih osoba, pa mu je uzalud naprezat se sa
»ispravcima« neispravcima. Kao poljodjelce
mi smo ih pohvalili pače istaknuli, što i
sada činimo, Neka se dakle bave svojim
poslom, jer nije pravo da čine štete našim
domaćim gragjevnim poduzetnicima, koji su
za to zvani, pa i porez i ost. plaćaju. Da
se je kuća srušila »uslijed udara groma»
nema ni govora, nego se je srušila zbog
vrlo slabe izradbe, što se i sad može na
licu mjesta po vještacima dokazati. Glede