Be. 315. Novo po svijetu Bugarski kralj u Beču. U nedjelju je bugarski kralj Ferdinand posjetio u Beču našega kralja, i zadržao se kod njega čitavu uru. Zahvalio se na čestitci prigodom svoje 50-godišnjice ro- gjendana. Trgovački ugovor sa Crnom-Gorom. Iz Beča javljaju, da je trgovačka i cari- narska komisija potpuno dovršila cijeli ma- terijal za trgovački ugovor Austro-Ugarske sa Crnem-Gorom, te da će se za koji dan pristupiti zaključnim pregovorima. Austrijska odlikovanja u Srbiji. Austro-Ugarski poslanik u Beogradu grof Forgač uručio je ministru predsjedniku Pa- šiću, ministru izvanjskih posala Dr. Milo- vanoviću, kao i nekim drugim ličnostima redove, koje im je podijelio naš kralj Franjo Josip 1, u povodu utanačenja trgovinskoga ugovora izmegju Austro-Ugarske i Srbije. Vijesti iz Novoga Pazara. Javljaju iz Plevalja: Danas se u Sangjaku rijegjaju dogogjaji, koji nam i nehotice na- meću misao, da se nešto važno mora de- siti u skoroj budućnosti, Srbi iz Sandžaka bježe u gomilama u Crnu-Goru, a trgovci, koji su došli prilikom okupacije austrijske vojske, sele se u Bosnu. Turska vojska na- pušta granice i koncentriše se oko Kosova i Peći. Kao što je poznato, oko Sjenice su bili najveći vojni magazini, ali sad je sve to preseljeno i Sjemica je ostala svega sa nekoliko žandarama. Turske trupe iz Plje- valja i Priboja povukle su se u Peć i Mi- trovicu. Osim ovoga na bosanskoj granici opaža se veći kontigenat vojske, nego što je do sad bio. Zaista u Sandžaku vri li nskoro će ovo vrenje zahvatiti možda cio Balkan. Smrt generala Lipovca. U Petrogradu kod sukoba dvaju tramwaj- | \je Francuska zaposjela oazu Hadamas. Mi- skih kola zaglavio je general ruske vojske Jovan Lipovac, koji je iza ustanka u bo- prjača, 9 oklopnih krstaša, 139 torpednjača 20 podvodnih brodova. O Rusiji nema podataka, a takogjer ni o Engleškoj, ali se za Englešku zna, da joj je mornarica jača od udruženih mornarica ma koje dvije evropske države. U slučaju velikog evropskog rata, u kome bi na je- dnoj strani bio trojni savez (Njemačka, Austo-Ugarska i Italija) a na drugoj spo- razumne velike sile (Engleška, Francuska i Rusija), drži se — kao što je to nedavno re ao i jedan engleški admiral — da bi na moru imala Engleška da se ogleda sa Nje- mačkom, a Francuska sa Italijom i Austro- Ugarskom. Po gore navedenim podatcima, Engleška bi po snazi bila nadmoćnija od Njemačke, a Francuska od ltalije i Austro- Ugarske. Ako bi pak došlo do razračuna- vanja izmegju saveznica ltalije i Austro- Ugarske, Italija dvaput većom snagom ra- spolaže na moru nego Austro-Ugarska. 50-godišnjica oslobogjenja kmetoya u Rusiji. Dan 4. ožujka (19. veljače po st.) jedan je od najznamenitijih spomen-dana u po- vjesti Rusije. Toga dana g. 1861. izdao je car Aleksandar II. ukaz, kojim je oslobodio PRAVA CRVENA HRVATSKA neškom poklisaru memorandum, u kojem prosvjeduju protiv toga, što Kina popušta Rusiji u Istočnoj Aziji. Djaci su do sada sabrali 13.000 jena u svrhu proturuske pro- pagande u Kini. Urota proti Portugalskoj republici. Listovi javljaju, da se ušlo u trag mo- narhističkoj uroti, koja da je po nalogu londonskih komiteta naperena proti portu- galskoj republici. Jedan list donosi faksi- mile povjerljivoga pisma, što su ga urotnici pisali svojim odaslanicima u Lisabonu, u kojem im se nalaže, da ubiju ministra presjednika Bragu i druge članove kabineta. Šef policije je naredio, da se povede istraga. Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, bude- mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. ,Elsa- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti zglo- bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo- bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna. ellerove probavne Rhabarbar pilale sa m. ,El- sapilule“ pomažu proti želudčanoj boli, žgaravi- ci, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanja. 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). oko 90 milijuna ruskih »mužika«, davši im ljudska prava. Taj dan se može brojiti megju najsjajnije točke u povjesti kulturnog Nije krivnja na caru Aleksandru ll., što već za njegovog života nijesu bile provedene sve one velike reforme, koje su išle za po- dignućem izmučenog ruskog mužika. Nje- gova okolica, onda i sada pokvarena ruska aristokracija i kukavna birokracija učinila je, da to nije izvedeno potpuno još ni da- nas, ali Bog će dati, pa će to ruski narod izvojštiti svojom velikom borbom, koju prati svaki kulturni čovjek sa simpatijama. Italija. Italijanski ministar izvanjskih posala mar- |kiz Di San Giuliano odgovorio je u sje- dnici komore na upit, u koime se veli, da | O \mistar je izjavio, da su neosnovane sve sanskoj krajini otišao u rusku vojsku. Za vijesti, kao da je Turska odstupila Francu- vrijeme aneksije Bosne i Hercegovine, kad se je wislilo da će doći do sukoba izmegju Srbije i Austrije, bio je general Lipovac či- tavo vrijeme u Srbiji, gdje je organizirao dobrovoljačke čete, a onda se opet vratio u Rusiju da tamo organizuje ruske dobro- voljce. General Lipovac bio je hrabar junak. i vojskovogja, te mu u ruskoj vojsci nije bilo premca. Nosio je za svoju hrabrost svu silu odlikovanja. Ratne mornarice u 1915. godini. Izvještaju, što je podnešen delegaciji o ratnoj mornarici, priloženi su iskazi, koji iznose, kakvom će silom na moru raspo- lagati evropske države koncem god. 1915. Po tim iskazima godine 1915. imati će Austro-Ugarska 4 velika ratna broda (»Dre- adnoughta«), 4 manja ratna broda (oklo- pnjače), 3 oklopljena krstaša, 7 krstaša, 66 to-pednjača i 12 podvodnih brodova. Njemačka će imati 21 Dreadnought, 17 oklopnjača, 20 oklopnih krstaša, 38 krstaša, 144 torpiljarke i 11 podvodnih brodova. Francuska će imati 18 Dreadnoughta, 20 oklopnjača, 22 oklopna krstaša, 12 krštaša, 297 torpednjača i 199 podvodnih brodova. Italija će imati 6 Dreadnoughta, 12 oklo- U maloj mjeri opaža se ispraznjujuća moć radija na elektroskopu. To vam je staklenka, koja je začepljena čepom od ko- vine. Na štapiću, koji prolazi kroz čep na- laze se dva sasvim tanka listića od alumi- nija ili zlata, koji stoje jedan uz drugi. Ako donesemo na elektroskop nešto električitati listići će divergirati t. j. oni će se megju- sobno odbijati i ostati će u divergentnom položaju dok elektroskop ne ispraznimo. Približimo li nabijenom elektroskopu koma- dić radija, listići će se odma sklopiti, a to znači, da se je elektroskop ispraznio. Ali radij, ne samo da upija elektricitet, nego on je i pobugjuje. Jedan ispitivač tvrdi, da je dovoljna količina radija kretala dinamo- stroj. Kad bi se ovo moglo postaviti u pro- met, kolik bi bio dobitak na ugljenu! Znamo, da svako tijelo proizvagjajući ju troši se. Ako neko tijelo svijetli moramo pretpostaviti, da se ono neprestano troši pretvarajući se u energiju svjetlosti. kod radija nije tako. Najnovijim istra- živanjem uspostavilo se, da radij usprkos svoje velike izdavajuće sile i neprestanog gvjetljenja ne gubi ni najmanje od svoje Ipak došli su do zaključka, da se i sli u tako maloj mjeri, da se , Neki tvrde, da radij i E Hiljsti M“ | skoj spomenutu oazu. O interesu je Turske \i Italije, da oaza ostane vlastništvo Turske. | Francuskoj da nikada nije bilo na umu, da zaposjedne ili od Turske kupi onaj: dio tur- skoga teritorija. "Tursko-Italijanske nesuglasice u Tripolisu Javljaju iz Carigrada: Ministarstvo izva- njih poslova opovrgava vijest o svrgnuću itripoljskog valije. Sa strane ltalije nije u tome smijeru stavljen nikakav zahtjev, nego su samo spomenute poteškoće, da se uspo- stave normalni odnosi izmegju valije i ita- lijanskog konsula iza upadice Gugman. Porta je odgovorila, da ona prepušta itali- janskoj vladi, da prosudi, da li je moguće daljnje zadržanje konsulovo iza njegova dr- žanja u spomenutoj upadici. Dalje se Porta priče na držanje konsulA u Hodeidi i nghazi. Ustanak u Mandžuriji. Iz Vladivostoka stižu vijesti, da je u Mandžuriji izbio bokserski ustanak, koji da zahvaća sve to veći opseg. Proturuska propsganda u Kini. Iz Tokia se javlja: 1200 kineških djaka, koji ovdje polaze sveučilište uručili su ki- radija u godinu dana, količini od 3 litrej vode povisi temperaturu za stoti dio stupnja. Da ove zrake stvaraju i hemičkih procesa to smo već spomenuli. Tako n. pr. bijeli fosfor pretvaraju u crveni; staklo pod nji- hovim utjecajem postaje zelene, ljubičaste, plave i narančaste boje. Isto tako papir i celuloid postanu tamni i krhki, dok se sa- svim ne raspanu. Pomoću magneta radijeve se zrake mogu otklanjati. I sa ovijem je Becquerel pravio pokuse. Postavio je komad radija na foto- grafsku ploču, a malo vremena zatim do- nio je elektro-magnet i postavio ga blizu ploče. Kad je digao radij sa ploče, opazio je na njome utiske dvaju smjerova zraka; jedan bijaše upravan, a drugi obrnut prama elektro-magnetu. Ako n. pr. postavimo ispod mjedene ploče malo radija, a na ploču zinkova sulfida i uranija, to će ova smjesa za dulje vremena fostorirati. Nameće se pitanje, odakle u radiju la čudnovata sila! Privremeno to će ostati ljud- skom istraživanju nedohitna tajna, tim više što samo radij ne posjeduje ovu moć. Svježa voda kišnica je radioktivna, t. j. ona posje- duje istu silu, koju i 1ađij, samo što je njezino svjetlucanje sasvim slabo i kratko vrijeme traje. Tako se u zadnje vrijeme ot- krio velik broj rađioktivnih tjelesa. Još smo u zabuni, da razjasnimo ovo novo iznašašće. Jedan od najvećih fizičara, Crookes, prikažuje čitavu grupu ovih kao blistajuća tjelesa. Elektroni t. j. tjerani električnom energijom, mogu englez izuma atomi razvitka velike Rusije i njezinog naroda.. Vijesti iz naroda. Iz Stona. (+ Maro Gučić pok. Nikole). Bijaše nam dobri prijatelj čestiti pokojnik; a ne samo nami nego i svakomu koji ga poznavaše. Samouk, praktičan, načitan, svome je mje- stu bio glavna dika, jer se je uvijek svom du- šom zalagao za dobro rodnoga svoga kraja. Plemeniti i izgledni domaćin, nježni otac, desni savjetnik, milu je svoju djecu odgo- jio da budu od časti i ponosa i kući i do-, movini. Gospar čovjek u svakoj prigodi, tihe i mirne riječi, otprti protivnik svake himbe, njegova je riječ vazda bila odluču- juća, a njegov bi savjet svi prigrlili. Stonu i okolici njegov je gubitak nena- knadljiv, a njegovoj obitelji žalost neizre- civa; jer je izgubila uzor poštenjaka, zua- čajnika, u strogom smislu riječi pravog oca. Drugi nam prijatelj piše: Na 7. ovog mj. umro je u Malome Stonu Maro Gučić pok. Nikole, al njegovo ime neće umrijeti u ovome kraju dok bude pametara. Bio je uzorni otac, pa je znao svoju djecu naresiti plemenitim svojstvima, da se šnjime diči rod i dom. Njegova smrt jest teški gu-, bitak svojoj obitelji, koja se šnjim ponosila kao bajni perivoj sa ponositim stablom. Grozne suze liju danas za njim ućova, djeca i unučad, te mnogobrojna rodbina, pa i grad Ston u crno se zavio, kao za svojim dičnim sinom, koji mu je bio od uresa i u svakoj potrebi izvor savjeta. Plače smrt gospara Mara Gučića sva stonj+ ska općina, kojoj je preko deset godina na- čelnikovao i ostavio neizbrišivu uspomenu svoje radinosti, nepristranosti i čovjekolju- bivosti. Nije bilo dana, a da nije po više sati u općinskome uređu prebivao, potrebe ućio i svoje pametne savjete davao, te oz- biljna pitanja svojom rukom rješavao. Bog ga je bio obdario opsežnom i vjernom pa- meću, pa se je sam bavio naukom i pro- čitao mnogo lijepih i korisnih kujiga, zato šajim malazio se rado i učevan čovjek i prosti seljak, u prvome smislu bio je go- spar čovjek. Što učenjem, što velikim isku- neizmjernom brzinom izlaziti iz radioktivnih tjelesa i dospjevši u svjetlost, njezinom br- zinom prodirati kroz druga tjelesa. Učinjeni pokus dao je dobru podlogu ovoj teoriji, Opažalo se je mikroskopom, kako radij djeluje na zaslon od barijeva platincyanir, Tada se je opazilo, da zaslon na jednom omegjenom mjestu sjaji poput iskrica. To vam je bilo — ako hoćemo veliko sa naj- manjim prispodobiti — kao, da milijuni kugala pucaju na odregjeni nišan. Da imamo pojma o veličini elektrona, koji izlaze iz radija, podao nam je fizik Kaufman ovu prispodobu o njihovu opsegu. Kao što se jedan bakterij 500 puta pove- ćan odnosi prama čitavoj zemaljskoj kugli, u takvom se smjeru odnosi jedan elektron prama jednom bakteriju. Istom sada imo- žemo predstaviti veličinu elektrona. Elektroni su po mnijenju većine ispitiva- laca, svojstvo ne samo radija i svjetlećih materija, već zadnji pradjelovi čitavog svi- jeta. U blistajućim materijama, elektrone vidimo u njihovom početnom obliku, ali sve što postoji sastavljeno je od elektrona. Prije se mislilo, da je pramaterija, od koje su napravljena sva tjelesa, voda, ali najno- vija razmatranja idu za tim, da dokažu da su elektroni početak svih tjelesa. Ovo je današnja teorija, koja proizlazi iz promatranja blistajućih predmeta. Da li će nova opažanja, štogod nova naučavati — to će pokazati budućnost. O. Stela. Preveo s njemačkog 0. L. Nj ii GEO GOES ROGAŠKA. A stvom, kao veleposjednik razuinio se je u svaku granu nušeg gospodarstva. Zato u komisiji o procjenjivanju zemalja, gdje su prva dubrovačka gospoda i vlastela sudje- lovala, gospar Maro bio je duša, pa bi nje- govu svaku uvaživali i slušali, Nariče danas rodu i vila sa Pozvizda smrt uzornog rodoljuba i značajna muža. Bio je ponosit Hrvat, te političke borbe pomnjivo pratio i o njima objektivno su- dio. Njegovo rodoljubno srce znalo je više puta i mlagjariju ogrijati. Dosta je lijepih članaka napisao o političkim i gospodar- skim pitanjima ne samo rodnog mu kraja nego cjelokupne domovine, koju je žarko ljubio. Kao uzorni otac i gragjanin odliko- vao se je i tim što je svoje kišćanske du- žnosti revno i na izgled vršio. Nezaboravni gosparu Maro, značajni mu- žu, žarki rodoljube i uzorni oče, klanjamo se nad tvomu grobu i tvoju ćemo slatku uspomenu do zadnjeg uzdaha nositi! Ti se moli pred prijestoljem Svevišnjeg za tvoje, za milu okolicu i cjelokupnu domovinu, čiji si bio ponositi sin. Iz Kotora. (Hrvatsko pokrajinsko kazalište). Ovdje ' gostuje hrvatsko pokr. kazalište pod rav- nanjem g. Mlinarića. U subotu je počelo prikaživanje sa veselom igrom: »Ono ne-/ što«. U nedjelju prikaživala se Ogrizoviće- va »Hasanaginica« sa najboljim uspjehom. \ (Osnutak »Lege«). U nedjelju bila je u »Nar. Kavani« »velika« skupština autono- |maša Kotora i okolice, ra kojoj je prisu- Istvovalo jedva trideset osoba (ubrojivši i Idjecu) i to većinom puljiza. Od gragjana nije tu bilo vidjeti osim Tripa Pezzi i uči- \telja slogaške glazbe A. Bagatelle. Svako- mu je poznato da su osnivači »Lege« Ro- Iko Vuković, Matarelli i T, Pezzi, pa je u- \palo u oči da ovi prvi nijesu skupštini pri- \sustvovali, kao ni Zanuitini. Ovi će valjda \iza kulisa radili. Društvo se je konstituisa- lo i birala uprava: presjednikom S. Sbute- \ga iz Prčanja, a podpresjednikom zidar \Leonida. Ali suv im je napor uzaludan, jer | nadamo se da neće dandanas naći slabića \kod Hrvata i »Srba«, da ju pomognu! \ (Izbor zastupnika na car. vijeće). Troji- \ca kandidata obilaze Bokom, da prisvoje \sebi izbornike. Zanimivo je da sva trojica \kao »Srbi« sjetiše se ovih dana Hrvata. Ni- \jedan od njih ne štampaje danas proglas \nalik onome što su kaponje bokeških »Sr- iba« nazad četiri godine štampoli, ističući nadu da će Boka — oni vele »srpski Bo- sfor« — biti morska luka vascelog srpstva! Tu su bili potpisi Dra. Sardelića i Dra. Vu- kotića, dok se prof. Midžor nije do tad i- sticao u politici. »Mladost srpska« štampa- la je proglas za Vukotića, pa »zdravo srp- ski« obara se na Sardclića. Tako »Srbi« plaćaju (i to svojima) kad oni nijesu mje- štani, i kad se sa tri prsta ne krste! Mi bi pak preporučili našima da ne glasuju za nikoga, već da na dan izbora mirno stoje kući. (Dr, A. Mitrović — osugjen), Na jednoj raspravi u Ercegnovomu Dr. Mitrović je u- vrijedio Dr. Sardelića, pa ga je ovaj tužio. Prvi put bio je riješen, ali ovih je danana prizivnom Sudu u Kotoru osugjen na 300 K globe ili mjesec dana zatvora. Iz Ercegnovoga. Hrvatsko dilet, tamburaško društvo »To- mislav« najljepše zahvaljuje svima, koji su doprinijeli da zabave što je pomenuto dru- štvo priregjivalo što sjajnije uspiju, a na- dasve bivšoj Upravi Hrvatske Čitaonice, koja nam je blagoizvoljela ustupiti prostorije, te novoj Upravi, koja je spravna da nam u svakoj prigodi pomaže; hvala M. P. O. Franu Fatutti koji nije žalio ni truda ni muke da izvježba čim bolje pjevačice i pje- vače u pjevanju, te vrijednom učitelju Tamb. Zbora g. Janku Tomaševiću; ggji. Gjuliji Vuličević, koja nas je uvijek prigodom plesa rado zamjenjivala udaranjem u glasovir, te požrtvovnim rodoljupkama gg.: M. Furlan, E. Baldani, A. Sager, A. Radetzki, koje su se vješto na pozornicu istakle i za sve 2a- uzimale. Živjele! Takogjer hvala g. Niku Cirigoviću na zauzimanju te gg.: diletanti- ma, pjevačicama i pjevačima i svim onim koji su se za spomenuto društvo zauzimali, Hvala g. savi. Nikoli bar, Gjonoviću, pre- |sjedniku »Hrv. Čitaonice«, koji nam je po- klonio na uspomenu ravnajući štap od sre- bra i koji se toliko zauzimlje za pomenuto društvo, kao i njegova plemenita gospogja Eugenija bar. Gjonović koja nam je besplatno ustupila prostorije za vježbanje i tambure, Još jednom kličemo svijem: Hvala! Živjeli! God. VII. gjen mu je sjajan pogreb, uz ogromno sa- učešće naroda. Vječna mu slava! Nj. Vis. Prijestolonašljednik Frano Ferdinand stigao je u subotu sa suprugom i sa pratnjom, na Brionske otoke kod Pole. Zadržaće se mjesec da- na. Javljaju, da će tom prigodom posjetiti i otok Rab. Stanovništvo istarskih gra- dova. Pula ima prema poslijednjem po- pisu 42.158 stanovnika, a 17.000 vojništva. U posljednjih deset godina porasao je broj za 47.4 po sto. — Rovinj ima 12.113 sta- novnika, te je porasao za 17.58 po sto. — Pazin ima 17.457 stanovnika, od toga Hr- vata 15.967. Povjest općina dalmatinskih. Namjesništveni savjetnik u m. dr. Frano Madirazza izdat će kroz ovu godinu knjigu od kakovih 700 stranica, u kojoj će iznijeti povjest i konstituciju općina dalmatinskih. Knjiga će imati dva dijela: prvi će se ba- viti historičkom i državopravnom stranom, a drugi novijim zakonima, po: kojima su uregjene naše općine, Knjigaće u preiplati stajati 10 K, a inače 12. Domaće vijesti. Ivan kan. Vidović, U subotu je u Šibeniku preminuo preč, kanonik Don Ivan Vidović, u 75.0 godini, Pokojnik je bio pravi značajnik, uzor svećenik i rodo- ljub, zaslužan član Stranke Prava. Prire.: 7000 K za slovensku | hrvat- sku školu u Trstu. Javljaju iz Tr- sta: Ples u korist družbe sv. Ćirila i Me- toda, što se ove godine po sedmi put da- vao u Trstu, uspio je vrlo sjajno, te će do- nijeti postojećoj slovenskoj i budućoj hr- vatskoj školi u Trstu do 7000 K čistoga dobitka. Srebrni novac po 2 krune. Ug. ministar financija predložio je zajedničkom ug.-hrv. saboru zakonsku osnovu za kova- nje novih srebrnih komada novca po 2 K, u ukupnom iznosu od 15 milijuna kruna. Ove nove dvokrunke imale bi zamijeniti dosadanje srebrne forinte, koji će biti po- vučeni iz prometa. Velike vojne vježbe na gra- nici Hrvatske i Ugarske. »Zeit« prima iz Budimpešte, da se čine sa strane činovništva vojničke intendanture priprave za veliku nabavu živeža za konac ljeta za pogranični teritorij Hrvatske i Ugarske. Ra- di se o velikim vojnim vježbama sa četa- ma odregjenim za gorski rat a napose sa gorskim baterijama. Udružba trgovaca vinom u Dalmaciji sa sjedištem uSpljetu konsti- tuisala se je u subotu, te je izabran presje- daikom Ivan-Dinko lilich, podpresjednikom Florio Katalinić, a ravnateljima Nikola Pe- trić, Nikola Madirazza i Frano Šimeta. Svr- ha je ovoj udružbi da štiti i promiče trgo- vinu dalmatinskog vina. Ova je udružba bi- la jedna nužna potreba radi sve to većeg šikaniranja vanjskih trgovaca i radi velikih pogibelji, kojima je ova najjača grana na» še trgovine bivala sve to više igložena, izlet na Rimsku izložbu. Velika megjunarodna izložba u Rimu otvoriće se na 1, maja. Sudjelovat će i naši umjetnici sa Meštrovićem na čelu. I spljetski »Jug« odlučio je prirediti skupni izlet u Rim u mjesecu junu ili julu. Izletnici »Juga« neće imati nikakvih putnih briga, a biće predvo- gjeni vještim vodićima i tumačima. Ukupni je trošak za put i opskrbu vanredno pogo- dan i malen. Potanje upute priopćiti će se u 4 broju »Juga«. Koji se žele priključiti ovom zanimivom i vrlo ekonomičnom izletu, neka se već sada barem dopisnicom obrate upravi »Juga« u Spljetu. Poduka u kuhanju. Vlada namje- rava u pučkim školama uvesti poduku u kuhanju. Svaka škola imala bi posebnu pro- storiju sa dva ognjišta. Kao nagradu za posebni trud dobile bi učenice, koje kuha- ju, badava hranu onog dana; ako pak ne bi dobro skuhate onda kako zlo skuhale zlo i kusale, Hrvatska, Dalmacija, letra i Herceg-Bosna — srpske su ze- mljeli »Kolo Srpskih Sestara« u Beo- gradu u svom kalendaru »Vardar« za god. 1911 sve gornje zemlje tumule su u rubri- ku »Srpske zemlje«! Čudnog li apetita »srp- skih sestara«! Da kakav im je želudac, kad su tako lako mogle probaviti sve hrvatske zemlje i utopiti u moru »vasceloga srpstva« ono nekoliko milijuna (Hrvata! Čestitamo im na tako nevjerojatnom apetitu! Napri- jed »Vardaru« u ime poznate lozinke: »Sr- bi svi i svuđa« !! g : i i : i i i u ži i i i 3 HE ii : 33 ž ć f št st i i ti ii i i si š