Be. 316. Čestitke Dru. Josipu Franku. Za sutrašnji Imen-dan velezaslužnog Dra. Josipa Franka, narodnog zastu- pnika u Zagrebu, iz našeg grada u ko- liko nam je poznato otposlani su ovi pozdravi u znak štovanja i ljubavi pra- ma svome vogji: Dubrovačka pravaška organizaci- ja, članu stranke, uzoru rodoljuba, vo- gji naroda o Imen-danu želi zdravlje i sreću na strah slavosrba, koji su naj- veća narodna nesreća. Najzaslužnijem sinu Domovine če- stita Imen-dan »Hrvatska Radnička Zadruga“. Pravaškom veselju o Vašem Imen- danu pridružuje se Društvo ,Gundulić“, Čovjeku velikog uma i plemenitog srca, junaku borbe za hrvaisko držav- no pravo, čestitajuć Imen-dan želi zdra- vlje Društvo Hrv. Mladeži ,, Starčević“. Svome uzoru najtoplije čestitke ša- lje za Imen-dan Pravaška Akademska Omladina. Tebi, vogji hrvatskog naroda, ne- pokolebivi učenici tvoji kliču: Živio! Pravaška Srednjoškolska Mladost. Novo po svijetu Sastanak vojnih ministara. Ministar domobranstva Hazai vijećao je u utorak u Beču sa ministrom rata Scho- naichom i ministrom za zemaljsku obranu Georgijem. Prvi dridnaut naše monarhije. Na 17 Maja svečano će se puštiti u mo- re prvi austrijski »dridnaut« (moderni ko- losalni bojni brod). Nadjenuće mu ime »Car i Kralj Fraric Josif I.« Na svečanom pori- nuću u Trstu kao kum fungirati će jedan člam kraljevske kuće, a drži se da će pri- sustvovati i Nj. Velič. kralj, da tako sveča- nosti dade osobitu posvetu. Protuaustrijske demostracije u Rimu. U nedjelju je u Rimu prisustvovalo o- gromno mnoštvo Mazzinijevoj proslavi. Pred zgradom austro-ugarskog poslaništva došlo je do vrlo burnih iskaza. Klicalo se: »Do- lje Austrija! Živila republika !« Socijalistički zastupnik Mirabelli u svom je govoru za- želio, da bi se u cesarskom Rimu skoro vijale republikanske zastave. Kraljevi na putovanjima. Njemački car Vilim na svom putovanju u Mletke zaustaviće se nekoliko ura u Be- ču, i to na 24 ov. mj. Odsjesti će u kra- tni. Jedne se noći moje dvije kćeri teško razbole i na njima se pojave znakovi neke nesretne vrućice, koja haraše u našem kraju. Poslah po liječnika i dok je dolazio, sjetih se, da u onom času ne imagjoh novaca za liječnika i ljekarije. Bijah radi toga veoma žalostan i nestrpljiv, kad u to prispje brzi vlak a neka me putnica — Bog joj prostio — pozva iz kupeja i oštro se potuži, jer se bijaše ugasila jedna svijetiljka. Govore, da sam joj surovo odgovorio, moguće je, ne sjećam se, jer sam jedino mislio na bo- lesne kćeri i prazan džep. Poslije malo dana zadesi me velika nesreća, otjeraše me iz službe te doznadoh, da je to bilo radi oštre tužbe one gospogje. Tada sakupim moje prosto pokućstvo i uputim se u ovaj veliki grad sa ženom i kćerama, koje su se opo- ravljale. Ovdje moljah svoje glavare ali se ne obazru ma me; potražih drugu službu tjelesnu radnju, ali ne nagjoh. Bi- prisiljen, da pitam milostinju ali me hladno odbiše; razboljeh se i potroših sve, još imagjoh; prodadoh ili založih, što sam imao. Ovdje me primiše iz milo- kako mi umire starije dijete, sam toliko trpio i želim GLA om ma ljevskom dvoru, kao gost Ni. Veličanstva. — Na jesen će italijanski kralj i kraljica poći u Beograd, da vrate posjet kralju Pe- tru. — Crnogorski kralj Nikola I, u prat- nji mlagjega sina princa Petra posjetiti će bečki dvor, a onda će izravno poći u Pe- trograd. Senzacijonalna parnica protiv italijanske kamore. U Piterbu je započela porotna rasprava protiv 43 člana rimske kamore, zbog umor- stva. Umorstvo je počinjeno na 16 Juna 1906 u Torre del Greco, na nekom Cuo- colu. U isti dan bila je nagjena i njegova žena umorena u Napulju, i tako lišena ve- likog svog imetka. Parnica je vanredno sen- zacijonalna i možda jedna od najvećih par- nica posljednjih godina u ltaliji, jer su u nju zapleteni i sami oružnici, koji su pri- likom potjere za Cuotcoristima bili sami članovi te zločinačke družbe. Parnica će po- trajati okolo pet mjeseci. Kraljević Aleksandar. Srpski kraljević Aleksandar imenovan je vrhovnim nazornikom vojske. Povodom toga kaže beogradska »Pravda«, da se u oficir- skim krugovima tome ne vesele. Rusija i Kina. #Kineški odgovor na drugu rusku notu vrlo se je neugodno dojmio .u Petrogradu. Pekinška vlada stavlja novih poteškoća na- pose osnivanju ruskih konsulata u Mongo- liji. Petrogradsko »Novoje Vremja« izjav- ljuje, da su daljnji pregovori s Kinom izli- šni i da ruska vlada u interesu narodnoga dostojanstva mora odgovoriti ultimatumom. Vijesti iz Vladivostoka javljaju, da u Kini sve veća uzbugjenost preotimlje mah. Ki- neško ratno ministarstvo usredotočuje čete u Mandžuriji. Iz inozemstva se uvozi mnogo oružja, a željeznicama se sveudilj dovodi živež. Položaj je isto takov, kao u godi- ni 1900. U cijeloj se je Kini razmahala antiruska agitacija. Sve novine ističu ozbiljnost polo- žaja, koji u sebi skriva daljnje zapletaje. — U političkim krugovima postoji nada, da će se Kima otresti presija (aludira se na Sjedinjene Države), i da će prihvatiti ruske postulate. Sjedinjene Države. Javljaju iz New-Yorka: Topnjača »Taco- ma«, koja je otplovila iz Puerta Corto, pri- stat će u više meksičkih luka. Krstarica »Che- ster« otplovila je u Vera Cruz. Očito se radi o tom, da se pregleda cijela obala Meksika. Kako se doznaje, meksička je vlada na neoficijelne prosvjede diplomatskih prestavnika protiv toga, što nije kadra oču- vati red i zaštiti strance, izjavila, da su Sjedinjene države prouzročile ustanak tim, što su povrijedile zakone glede neutraliteta. Za ovu je izjavu saznala vlada u Washing- tonu. Posljedica je bila, da je predsjednik Taft odredio mobilizaciju jednoga dijela vojske, Monarhistička zavjera u Portugalskoj. Pariški »Pail Mail Gazette« javlja o no- voj monarhističkoj zavjeri o Portugalskoj. Zavjeri je svrha, da opet dovede na prije- stolje kralja Manuela. Prije tri mjeseca neće se megjutim ispuniti ova osnova, jer mo- vidjela svoju povjest i žrtvu svoje zle volje, ali kakva žrtva?.... Njezino se srce cije- paše od boli promatrajući vlastito djelo. Jedan pogled — a pred njezinim se o- čima pojavi sva bijeda i mesreća, preokret sretne obitelji glavareve u nesretnu, djevoj- čica, koja bijaše možda umrla od gladi; ro- ditelji, koji su samo plakali i željeli umri- jeti, ne izustivši jednu riječ mržnje proti o- noj, koja im je prouzročila nevolje. Markezica pokrije rukama lice, nakvašeno suzama, kao da se boji, da joj ne bi taj nesretnik spomenuo i zapitao opravdanje radi nesreće, koja ga je zadesila. Kao na- bujani potoci poplaviše čustva nježnosti, ža- losti, sažaljenja i milosrgja njezino srce, koje bijaše dobro i Bog joj je u onom času morao oprostiti pogriješku pred neizmjernim pokajanjem. Gustav i žena mu ne znadijahu, kako da protumače tu šutnju i suze. Napokon uspije markezici, da se sabere i reče im drhćućim glasom : »Rekli ste, da vam je jedan čas zle vo- lje prouzrokovao sadašnju nesreću. Ne, pri- jatelju moj! budite pravedni, kao što ste dobri. Vama se zbog zle volje ne može predbaciti nikakva krivnja, jer ste u onom času bili u tjeskobnom položaju. Kriva je gospogja, koja je mirno putovala i bez mu- ka, koje bi je u2nemirivale. Ipak joj opro- nesrećnik, | stite, pomislivši, da nije znala, što čini. i za stalno bi Možda se je već pokajala kad bi vidjela ovaj prizor, koga ja vidim, žalila krvavim suzama neobuzdanost svoje ćudi. Želim da budem njezinom zastupate- | ljicom i u njezino se ime obavezujem, da E RR NN ININIM PRAVA CRVENA HRVATSKA narhisti čekaju, kako će se svršiti izbori u Portugalskoj. Kralj Manuel imade mno- go pristaša ne samo megju aristokracijom, nego i megju jednim dijelom pučaanstv, ko- je je veoma nabožno. Dogagjaji u Meksiku, Po brzojavnim vijestima iz Douglasa (A- rizona) bilo se kod Argua Prieta u Meksi- ku u subotu kreševo: 5000 ustaša iznena- da se pomolilo iz jednog klanca, pa sta- doše čete koje su brojile oko 300 ljudi, sipati vatru. Videći vladine čete, da ne mo- gu odoljeti ustašama, povukoše se. Opsadno stanje u Carigradu. Kako novine javljaju, opsadno stanje u Carigradu nije produženo za jednu godinu, nego na neizvjesno vrijeme, koje je vladi stavljeno na raspolaganje. ldriz Safer beg — ubijen. Po jednoj depeši od valije sa Kosova doznaje se, da je arbanaškog vogju Idriz- Sefer bega u djakovskoj kazi straža ubila. Iz Abdul Hamidove straže. Javljaju iz Soluna: Jedan vojnik Abdul Hamidove straže ubio je iz puške poručni- ka Osmana efendiju iz osvete, jer ga je bio taj poručnik radi nepristojnog ponašanja o- šamario. Obješeni buntovnici. Četvorica druških poglavica, koji su su- djelovali u ustanku Druza, iz Carigrada ja- vljaju da su osugjeni na smrt, te su obje- šeni u Damasku. Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, bude- mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. , Elsa- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti zglo- bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo- bolje. Pokusni tucet s poštarinom steji 5 kruna. Fellerove probavne Rhabarbar pilule sa m. ,El- sapilule“ pomažu proti želudčanoj boli, žgaravi- ci, pomanjkanju teka, povraćanju i podrigivanju. 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Vijesti iz naroda. Iz Kotora. (Izbori za carevinsko vijeće). Kandidati oblijetaju, nagovaraju, obećavaju, pa ne za- ziru od nikakovih srestava u agitaciji. Po- znato je koji su kamdidati, kao i to da ni- jedan nije Hrvat, bolje rekuć neće da se Hrvatima priznadu; i ako su sinovi naše Boke. Ali moramo iskreno prizuati, da je g. Dr. Rudolf Sardelić najozbiljniji kandidat, kao što mu i to moramo priznati, da je dosta zaslužan za Boku, nije sebičan a vo- ljan je rada, pa je i tvorom dokazao, da mu interesi Boke živo na srcu stoje, Pa kad se je i do sada svakom prilikom za Boku požrtvovno brinuo i izvojštio koješta, kamo li ne bi kad bi bio biran zastupni- kom ! To je čovjek sasvim mnarodan, du- ševan, a niti smo ikada š njim o kandida- turi i prozborili a niti ga ističemo s toga što je katolik, nego samo zbog toga što smo uvjereni, da bi dosta radio i isposlo- vao za našu Boku, do sada preveć zapu- štenu i prepuštenu samoj sudbini. Radi ću milostivo popraviti posljedice te kriv- nje. u. Zaista previše ispuni markezica plemenitu odluku. Postavši najgorljivijom zaštitnicom one obitelji, premjesti je u drugu kuću, op- skrbi je svim potrebnim, najvećom se lju- bavi brinjaše za nju i postiže, da bude Gu- stav uspostavljen u svoju staru službu kao glavar postaje R..... Onog dana, kad je tamo dovela obitelj i ostavila je namještenu u njezinom starom obitavalištu reče prije mego će otići: — Gustave, jeste li već iz sveg srca o- prostili onoj razdražljivoj putnici ? — Ah, gospogjo, — odgovori on — uči- nio sam još više; zaboravio sam je. Kako da se sjećam jedne zle gospogje, kada sam u Vama našao drugu tako dobru ! Markezica se ganuto oprosti s plemenitom obitelji, koju bijaše svojom brigom povra- tila k sreći, i nadalje ju je pohagjala svaki mjesec u označeni dan, koga nigda ne za- boravljaše. i Njezini intimni prijatelji opaziše, da se je zbila promjena u njezinoj ćudi, te bi se ona prije tako lako rasrdila a sada je uvi- jek dobrostiva i blaga. Neka se povjerljiva prijateljica usudi jednog dana te je izapita, koji joj je talisman služio, da popravi stare časove zle volje. Markezica mjesto odgovora izvadi sa pr- sta zlatni prsten i pokaže ga prijateljici. Na unutrašnjoj strani bijaše urezan ovaj napis: Postaja R..... 23 listopada, Znamenita uspomena. (Sa španjolskog preveo M. P......J. svega toga ne osvrčući se na osobu niti na političko mu mišljenje, svak će ko našoj domaji želi dobra glasovati za i do sada zaslužnog Dra. Rudolfa Sardelića, a koji će ipak — uvjereni smo — priznati Hrvatima pravašima poštenu domoljubnu namjeru. (Ur.: Na želju nekolicine donašamo, ne zalazeći u ovo a prepuštajući našim sumi- šljenicima da glasuju za koga cijene da je bolje i po Boku korisnije). Iz Hercegnovoga.*) Izborni plakati se čitaju na zidinami i na ulicami u lijepom broju i u različitom boju. U sva tri stoji na prvom redu, da su pri- jatelji i nas Hrvata. To je dobro vidjeti i u tvoru, da li u odbornom taboru D.ra Sar- delića — regeneratora Boke — nema niti jednoga Hrvata — dakle kako to da neće da pružaju prijateljsku desnicu Hrvatima u Boki, koje neće da pripoznadu njihov kon- stitucijonalni opstanak, ipak izmegju vele- učenih akademičara mogli su naći i jednoga veleučenoga Hrvata Bokelja alla Demattei, da peroriše. Tražiti naše sudjelovanje a ne biti u odboru, to nije lijepo a osobito u ovome teku vremena tako potrebite sloge. Takovi su eto sada, a budućnost će nam kazati! — 8. *) Op. Ur.: Na molbu donašamo, ali uz opa sku kao i na prvašnjem dopisu. DE Po zadnji put upozoruje. mo P. N. Gospodu, koji nijesu namirili predbrojbu na ,, Pravu Crvenu Hrvatsku“ za god. 1909, da kretom pošte podmire, jer u protivnom slučaju obustavit ćemo im šiljanje lista sa ma. rednim brojem. Administracija Prave Crvene Hrvatske“, Domaće vijesti. Francuski ministar u Dalma. oišji. Bivši ministar C!ćmenceau st ći se u Dalmaciju početkom aprila. Proputovati će cijelu pokrajinu, a najviše da će se zadržati u Spljetu. Još je izjavio, da želi na tom putovanju upoznati bogastvo i umjetničku vrijednost naše pokrajine. God. VII. poluotok Pelješac kod Stona uz izd:šniju pripomoć vlade. Upraviteljem pošta i brzojava u Dalmaciji, na mjesto pok. A. Brilli, pri- vatno javljaju da je imenovan namj. savj. g. Tichy. Vijest još nije službeno potvrgiena. Pučko školstvo u Dalmaciji god. 1909. Kroz g. 1909. bile je škola u kotarima Benkovac 31, Dubrovnik 40, Hvar 26, Imotski 13, Knin 22, Korčula 29, Kotor 52, Makarska 24, Metkovići 14, Sinj 19, Spljet 44, Supetar 30, Šibenik 28, Za- dar 60; ukupno 432. Ove škole polazil > je 55.541 dijete, a poučavalo ih je 729 učite- lja i učiteljica. U pet gragjanskih škola išlo je 226 djece. U Dalmaciji je 11 kotarskih nadzornika i 1 pokrajinski. Hrvati u Novoj Zelandiji. (i. tamo u »Tršćanskom Lloydu«: U svim najnovijem izvještaju o gospodarstvenim prilikama u Novoj Zelandiji, ističe, kako ja- vlja trg. obrtnička komora zagrebačka, c. i kr. austro-ugarski konsul u Auklandu, la većina radnika, zaposlenih kod kopanja kaurijske gume u Novoj Zelandiji, sastoji od Hrvata iz Dalmacije, koji su poznati kao sposobni i štedljivi radnici, te u sv.- kom pogledu natkriljuju domaće. Sveukup: i broj stalnih kopača iznosi oko 5000, oi kojih je po prilici 2000 Hrvata. Broj žitelja u Novoj Zelandiji iznosi oko 1,00.000, do- čim se doseljuje jedva 400 ljudi svake gedine. Pučanstvo Dalmacije broji po kotarima ovoliko duša: Spljet 99.413, Za- dar 83.162, Šibenik 57.523, Sinj 56.628, Knin 56.152, Benkevac 44.145, Imotski 41.894, Dubrovnik 39.847, Kotor 35.574, Korčula 29.488, Makarska 27.710, Hvar 27.713, Supetar 22.820 i Mtkovići 15.705. Hrvatsko državljanstvo. U bu- dimpeštanskom listu »Egyetertesu« bavi se bivši zastupnik prof. Dr. Kmety sa predlo- gom zastupnika Biankinia u raspravi za- kona o kućarenju u austrijskoj zastupničkoj kući, te se ogragjuje protiv izjave odjel- n:ga prestojnika Dr. Amruša, koji je, za- stupajući bana u sjednici hrvatskoga sabora od 7. o. mj. rekao, da je po zast. Biankiniu predložena oznaka »hrvatski državljanin« neumjesna, pošto po zakona samo ugarsko- hrvatsko državljanstvo postoji. To je krivo Iz novinarstva. List »Samostalnost« i nije dozvoljeno ovakove izjave davati, jer u Osijeku, koalicijenaški organ, prestao je | ugarski ustav poznaje samo ugarsko drža- izlaziti. To je nesreća samo po njegove ka- ponje, a sreća po hrvatski narod, jer jedan dušmanski mu organ manje! Školstvo u Herceg-Bosni. Do sada je u Herceg-Bosni bilo na slobodnu volju slati djecu u školu. Ovih dana glaso- van je u saboru u Sarajevu zakon, po ko- jemu svako dijete od 7 godina mora da ide 4 godine u pučku školu. Umro u 114. godini. U Mostaru je preminuo Hadži Osman Novo, nastariji gra- gianin. Imao je 114 godina, a sve do na- zad malo vremena bio je u dobroj snazi. Spomenik Nikoli Tommaseu u Firenci. U nedjelju je »Pučka Univerza« u Firenci slavila svoju drugu godinu pre- davanja. Tom prigodom bio je otkriven spomenik našem velikom zemljaku pjesniku Nikoli Tomaseu, na koju je svečanost i ugledna Šibenska općina bila pozvana. Pri- godom te slave otpošlan je bio slijedeći brzojav od Šibenske Općine: Presvijetli gospodin Garoglio prof. Diego, — Firenca (Italija). Svaka počast velikome Šibenčaninu po- čast je i ovoj njegovoj rogjenoj grudi, na kojoj mu naša vila utisnu pjesnički cjelov na vatrene, slobode željne usnice, Sa to cjelova zaplamti mu srce, iz srca kresnuše »Iskre«, koje se oko njegova imena saviše u sjajni vijenac slave. Pčela iz košnice naše mazunik hrvatske nam primorkinje vile, po- letio u Danteovu otačbinu i postao joj gor- ljivim svećenikom slobode, pravde, znanja i umjeća. Dok se njegovu imenu, sjajnome u hrvatskoj i talijanskoj književnosti cijeli kulturni svijet klanja, dok mu se danas ta- mo pred spomenikom njegovim počast is- kazuje, potpisana sa ove rodne mu grude, koja ga harna takogjer spomenikom počasti, pridružujuć se svečanosti te Pučke Uni- verse, kliće u ime Šibenika; »Slava Nikoli Tommaseu!« — Općina. en na oteto Megjumurje. Hrvatsko tipografičko = pjevačko društvo »Sloga« u Zagrebu priredilo je u nedjelju »Spomen na Megjumurje«, koje nam je oteto upravo prije 50 godina, t, j. 12. ožujka 1861. Na toj komemoraciji predavao je »Slogin« presjednik prof, Dr. Rudolf Horvat o povjesti Megjumurja. Veliki mje- šoviti zbor »Sloge« otpjevao je »Megju- murske zvuke«, t. j. karišik megjumurskih narodnih pjesama, što ih je skladao prof. F. S. Vilha:. Zaista tužan spomen! Prosjek Pelješca. iz Beča javljaju, da grupa interesanata namjerava prosjeći vljanstvo. (Po nagodbi, koja e za Madžare, madžarone i koaliciju ko sveto pismo! Op. Ured.) : Umnožavatelji vina. U Imotskom je jedan prošlih dana bio kažnjen globom i tamnic m, jer je nedopuštenim načinom umnožavao vino u svojoj konobi. U Spljetu za isti razlog bio je osugjen jedan na 2 mjeseca tamnice i na globu od 500 K. Suviše prolili su mu sve otrovno vino, što su mu ga našli u konobi. Neka ovo bude na usvijest drugima! Svakog ta- kovog neka se najoštrije kazni, ne samo tamnicom i proljevanjem vina, nego neka mu se i dozvola oduzme! Družbine podružnice. Primamo i rado donašamo: Družbino ravnateljstvo razaslalo je na sve svoje podružnice pismo slijedećeg sadržaja : »Bliža se vrijeme družbine glavne skup- štine, na kojoj će se položiti točan račun o radu naših podružnica u prošloj godini. Neophodno je potrebito dakle, da najdalje u roku od 15 dana, pokupite članarinu megju članovima tamošnje podružnice, da sazovete skupštinu na kojoj će te izmegju ostaloga izabrati odaslanike na glavnu družbinu skupštinu. Odmah iza skupštine tamošnje podružnice, molimo Vas, da nam dostavite ispunjeno izvješće i utjerani novac. Preporučamo Vam, da članovima podru- žnice objasnite svrhu naše družbe, koja je danas našem narodu još i nužnija, nego li se to prije i mislilo. Ona je u neku ruku jedina naša jaka organizacija, što ju mo- žemo suprostaviti tugjinskoj samovolji; u našoj družbi sregjena je naša snaga, koju ne smije niko da skrši. To osjećaju dobro naši tugjinci, zato ih ne malo boli svaki napredak naše družbe, dok bi njihova naj- veća radost bila, kad bi tu družbu vidjeli oslabljenu i od naroda napuštenu. Toga veselja ne smijemo im priuštiti, jer bismo time počinili zločin protiv vlastitoga naroda. Hrvat, koji zaboravlja dužnosti što ga vežu spram Družbe, nije dostojan imena, što ga nosi. Podružnica, koja svoje dužno- sti spram Družbe zanemaruje, neka se briše. | brisat će se na vječnu sramotu onih, koji budu skrivili njezino rasulo. Ovoliko limo, da objasnite skupštinarima, da ih tako potaknete na što zdušnije ispunjavanje svo- jih dužnosti«. * Ravnateljstvo družbe sv. Ćirila i Metoda se nad , da će se ovom pozivu odazvati