Br. 319.

Canti, svjedoči da sveta Stolica ima
posve razloga da se drži u prikrajku
i reservirano u ovoj zgodi jubileja. Svi
dobromisleći, svi oni koji žele iz srca
Italiji napredak, sreću i blagostanje svi
bi odahnuli, i ushićeno pozdravili naj-
viši dogagjaj u ljudskoj povjesti, da je
Italija ostala sretna, ujedinjena, a da
Papa nagje u vječnomu gradu mirno
i ugledao sjedište. Tako bi i bilo da
ne zavodi glavne faktore ona podmu-
kla i paklena družba, koja je na svom
barjaku napisala: isprekovratiti svaki
red, razbucati sve vezove koji gledaju
da uzdrže slobodu u onim granicama,
koje su razložite ako čovječanstvo ima
opstojati i napredovati.

 

Zanimiw je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Heckschera senr
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i poiankom isplatom ovdje i u okolici do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Tivta.

(Nakon izbora). Svakog koji ne poštuje
svoju vjeru i ne drži se svog naroda i svoje
prave narodnosti, nagje jednom osudni čas.
Kad je ovih dana pohodio naše mjesto Dr.
Sardelić okresa mu u brk jedan naš mje-
štanin: »Sad vidiš, što su ti »Srbi«, da si
se Hrvata držao nebi ti oni bili nezahvalni«,
Dr. Sardelić potvrdi glavom, da priznaje.
I Dru. Vukotiću okresali su mnogošta neki
naši, kojeg se spominju još iz doba čibu-
kaša, a da i ne spominjemo njegove sve-
srpske govorancije i poznato njegovo neg-
dašnie arvatožderstvo, i ako je sada samo
na jeziku »za slogu«. »Vuk može promije-
niti dlaku, ali ćud nikada«, kaže naš narod.
— U užim pak izborima Tivat je dao ve-
ćinu glasova za Dra. Sardelića.

Iz Crnegore (na Pelješcu).

(Seoska Blagajna). Na 27. pr. mj. u o-
vom se je mjestu obdržala konstituirajuća
skupština Seoske Blagajne za štednju i zaj-
move, za sve odlomke ove župe i bližnjih
župa Ponikava i Žuljane. Uprava bje sa-
stavljena i jednoglasno birana: gg.: Ivo
Vidiš, kao ravnatelj, Ante Gjuračić kao nje-
gov zamjenik a Baldo Levanat kao vije-
ćnik. U nadzorni odbor vič, Don Frano Mi-
lat, župnik Ponikava, kao presjednik te gg.:
Božo Levanat, Stijepo Perić, Vlaho Šimin
i Jero Mravulj kao vijećnici. Birao-se i
Nagodbe.i Odbor, u koji bješe birani kao
presjednik g. Frano Karač, a kao vijećnici
Ante Bautović, Miho Prčević, Luka Peko-
vić i Petar Babić.

Bila i ova ustanova na uhar i dobrobit
radišnog — ako i zanemarenog — ponikov-
skog i crnogorskog težaka ! — Velostransk:.

Iz Kotora.

(Neurednosti i zapuštenosti). Neopišiva
je neurednost kotorskih kočija. Teško je i
pomisliti, da može u jednom gradu biti ta-
kvih kočija, koje onemogućuju svakome pri-
stup. Neću pretjerati, akospomenem, da sam
prinugjen, kad stranci dolaze otići s obale,
da im na licu me vidim prezirni posmjeh,
koji odaje čugjenje i sažaljenje. Postoji i
ta činjenica, da su neke kočije u opće ne-
valjale za svaku vežnju. Konji stari i ubi-
jeni od gladi i slabog nadgledanja, vuku
trošnu kočiju, zamazanu i gnusnu. Unutra-
šnji se dio sastoji od samih krparija. Veći
je dio takovih, Bijah jednog dana dionikom
nemilog prizora, Neki me je stranac zau-
stavio i čugjenjem zapitao, kako to, da u
nas niko ne pazi na takove neurednosti,
Teško me je taj prijekor dirnuo, te se uda-
ljih izvinuvši se, da ga ne razumijem. Ka-
kav. li će glas o nami ti ljudi širiti?! Bio
sam prisiljen iznijeti u širu javnost ovu
žalosnu pojavu, jer je skrajna potreba, da
se ovome doskoči, Nadzorna pak vlast ima
strogo paziti i stati na put ovim neuredno-
stima, jer su na uštrb našem gradu. Gojim
nadu, da će ovog nereda nestati, te da će
se udovoljiti želji cijelog gragjanstva. Do
Općine je, da se napokon zauzme, da se
doskoči i ostalim neredima i zapuštenostima
u ovom i onako zapuštenom kraju. To je

 

Domaće vijesti.

Višim poštanskim upravite.
ljem i predstojnikom poštansko-brzojav-
nog Ravnateljstva u Zadru, na mjesto pok.
A. Brilli, imenovan je mamj. savjetnik g.
Ivan Tichy,

Imenovanje je išlo izmegju jednog stran-
ca ministerijalca i spomenutoga, pa će u-
vjereni smo i činovnici i svak voljeti da je
g. Tichy imenovan, naše čeljade, u kojemu
činovnici dobijaju vrijedna starješinu.

Uskrsni dar narodu hrvatsko.
mu. Još je svima živo u pameti, kako je
klub Ćirilo-Metodskih Zidara u Zagrebu
prije 3 mjeseca kao »božićnicu« u narodne
svrhe razdijelio 3100 kruna Sada pak za-
ključio je odbor toga kluba, da će u iste
svrhe kao »pisanicu« doprinijeti 3050 kru-
na. Ova svota podijeljena je ovako: 1000
kruna zakladi za podupiranje hrvatskih ško-
la u onim krajevima Slavonije, gdje je dru-
štvo »Julijan« osnovalo magjarske škole ;
zatim 1000 kruna družbi sv. Ćirila i Meto-
da za Istru, 500 kruna društvu »Napredak«
u Sarajevu za uzdržavanje hrvatskih djaka
iz Bosne i Hercegovine, 300 kruna društvu
»Ljudevit Gaj« za osnutak hrvatske škole
na Rijeci, 150 kruna potpore jednom dja-
ku iz Megjumurja, a 100 kruna potpore
bunjevačkom časopisu »Nevenu« u Suboti-
ci. Kako se vidi, nije klub zaboravio nije-
dan kraj, u kome treba podupirati Hrvate.

Starčevićanska pobjeda. Jav-
ljaju nam iz Broda na Savi, da je prigo-
dom izbora za županijsku skupštinu u Bro-
du na 3. ov. mj. izabrano sedam Starčevi-
Ganaca i jedan pristaša »seljačke stranke«.
Srpsko-hrvatska koalicija totalno poražena.
Evala svijesnim izbornicima ! Živjeli!

Radi izbornih listina u Zadru.
»Hrv. Kruna« javlja, da je predana na na-
mjesništvo molba, potpisana od zastupnika
Biankinia i Prodana, te člana velikaške ku-
će kneza Manfreda Borellia, neka bi se ra-
di nezakonitosti, počinjenih kod sastava iz-
bornih listina oduzelo općini zadarskoj či-
tavo poslovanje izbornog postupka, uništi-
lo dosadanji njezin aparat i da se svi o-
dnosni poslovi povjere vladinom poslovaču.

Hrvatski jezik u vojnom ka-
znenom postupku. »Az Ujsag« ja-
vlja, da su se ovih dana vodili pregovori
o uvedenju hrvatskog jezika u vojnom ka-
znenom postupniku na području Hrvatske.
List veli, da se došlo do pr voljna zaključka.

Spor izmegju presjedništlva
hrv. sabora i novinara riješen.
Megjusobnim sporazumom riješen je napo-
kon spor izmegju presjedništva i novinara
u hrv. saboru. Presjedništvo je saborsko i-
zjavilo, da nije poznatom svojom izjavom
imalo nakanu vrijegjati novinare.

»Modni Svijet“, Javlja se svim o-
biteljima, pomodnim krojačicama i krojači-
ma, da je izašao 7mi broj »Modnoga Svi-
jeta«, sa vrlo biranim pomodnim i zabav-
nim sadržajem. Obratiti se na knjižaru Jar.
Merhaut, Zagreb, Jurišićeva ulica 3.

 

Kod nijednog drugog konsumnog artikula ne
vara se javnost vijestima i reklamom o vrsti po-
danog proizvoda, kao kod cigaretnog papira. Za
pušača je od velike važnosti znati, koja su svoj-
stva, koje dobri cigaretni papir mora imati. Čvr-
stoća, gorenje, normalno držanje pepela, pomanj-
kanje svih škodljivih štofova. Nijedan drugi ci-
garetni papir ne sakuplja u toj mjeri ova svojstva
kao opće poznati Riz Abadie. Njegova je čyr-
stoća skoro dvostruka od svih drugih papira, koji
sa u prometu, nema veli piti malo pepela, ne
sadržaje nikakovih nitrata a sastavljen je od či-
stih niti od postava. Svaki će dakle pušač ovaj
papir svim ostalim pretpostaviti.

Novo po svijetu

Izgradnja bojnih brodova.

Odsjek austro-ug. bojne mornarice naru-
čio je kod Riječkog brodogradilišta »Da-
nubius« jednu oklopnjaču tipa »Dreadno-
ught«, dva krstaša i šest torpednjača. Vri-
jednost ovih brodova iznositi će do 70 mi-
lijuna K. — Poznato je pak, da će prve
tri oklopnjače tipa »Dreadnought« biti iz-
gragjene u »Stabilimento Tecnico« u Trstu,
od kojih će prva biti porinuta u more na
24. Juna ov, god., a koja će po želji Nj.
V. kralja nositi ime »Viribus unitis«,

Italija kolonizira Crnu-Goru.

Moskovski list »Ruskoje Slovo« donosi
iz Kotora, da danomice onamo stižu grupe
crnogorskih emigranata, koji većim dijelom
iseljavaju se u Ameriku. Kao uzroke ovoga
iseljivanja da iseljenici navode veliki teror
u zemlji i kolonizaciju Crne-Gore po Italiji.

Njemačka proti razoružanju.

U sjednici njemačkog državnog sabora
potakao je socijalni demokrat Scheidemann

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

pitanje o razoružavanju, govoreći o silnim
žrtvama, koje narodi snose radi militarizma.
Na to je ustao državni kancelar Bethmann-
Hollweg, koji je u svom govoru jasno i
nedvoumno izjavio, da je »njemačka vlada
proti razoružavanju, držeći ga nemogućim,
dok ima naroda i država. Za osiguranje
mira rekao je kancelar, nuždna je samo
snaga i sila naroda, a na tu neka se osla-
nja i Njemačka, pa će tako očuvati svoj
mir i eksistenciju«. Ovaj govor je izazvao
u čitavom svijetu pravu senzaciju. Frances-
ke i engleške novine vele, da poslije ovoga
govora ne može se ni misliti na kakav spo-
razum sa Njemačkom. MNekoje opet novine
tvrde, da je rad za svjetski mir skroz ne-
moguć, sve dok i jedna država, kao u o-
vom slučaju Njemačka, bude protiv njega
radila.

Krvavi dogasjaji u Arbaniji.

Ustanak Arbanasa, o kojem se je mislilo
da će po turskoj redovnoj vojsci u brzo
biti prigušen, naprotiv sve to više se širi,
da su na sve Arbanaške strane zavladali
krvavi dogagjaji. Buntovni arbanasi dobro
su oboružani, pa se drži da su od nazad
dosta mjeseca potajno sakupljali oružje i
organizavali se. Po svim glavnijim pozici-
jama ljuti su bojevi, i to takovi da je tur-
ska vojska sa više pozicija morala uzma-
knuti. Ustaše su zaposjeli i oduzeli više
kula i utvrda, od kojih mnoge uništiše.
Na obim je stranama mnoštvo mrtvih i ra-
njenih, Položaj je u Arbaniji i po najzad-
njim vijestima sve to zamršeniji. Kako me-
gju dobro naoružanim ustašama vlada uzo-
ran red i veliko oduševljenje, nije se ču-
diti, da turska vojska ima i imat će svu
silu posla, dok ih svlada. Pleme Malisora
već je osvojilo grad Tuzu, potukavši mno-
štvo vojnika. Tada su Arnauti sve sile u-
prli, da osvoje Skadar, pa oko njega do-
lazi do češćih okršaja. Muslimanske obite-
lji bježe u Crnu Goru. Redifi su ugrozili
nekoje arnautske pozicije u Šipčanik klancu,
pa su svojim drugovima u pomoć prisko-
čili ustaše od Skadra. Crna Gora ponovno
naglašuje svoj neutralitet. Nekoje vijesti ja-
vljaju, da ustašama dolazi pomoć iz Italije
i ako se to službeno dementira. -— Arba-
naški zastupnici u turskom parlamentu do-
šli su na portu, kojoj preporučiše što veći
oprez i da se s ustašama mirno sporazumi,
uvaživši arbanaške  gospodarsko-kulturne
zahtjeve. — Prije nekoliko dana su ustaše
osvojile grad Tuzu, no sada su ga izgubile
uz velike gubitke i usprkos snažnoj i ju-
načkoj borbi. Ovaj poraz, čini se, djelovao
je teško na ustaše, pa ih je redovita voj-
ska nekoliko puta potukla. Kod ovih po-
raza su osobito nastradala plemena Mali-
sora i Kastrata. Najveće arbanaško pleme,
glasovito sa svojeg pučanstva, Miriditi, di-
gli su se na oružje i već oplijenili grad
Liješ. — Torgut Sefket-paša napreduje s voj-
skom prema Skadru, kojega su ustaše u-
grozili. — Iz Skadra stiže vijest, da su bun-
tovnici u mjestu Selci tik Skadra izvjesili
ustašku zastavu i spremaju se da navale
na sam Skadar. U Skadru je čitav promet
obustavljen. Nekoje obitelji bježe iz grada,
a Turci se oružaju, da se brane od ustaša.
Situacija je vrlo opasna, pa se željno isče-
kuje vojna pomoć. — Osujećen je plan Ska-
darskoga valije, koji je bio uspio da za-
vadi plemena Klimenti, Hoti i Grudi (raz-
nih vjera). Klimenti su uspjeli, da se opet
svi izmire i zajednički bore. Iz Podgorice
javljaju, da je u strašnim bitkama na Su-
vome Potoku palo ih dosta na obe strane.
Bilo je sječe i na bajunete i na jatagane.
Skadarske dobrovoljce su predvodili Ska-
drani, Man Hot i Sait Juka. Kada je bim-
baša naredio zapovjedniku u Kastratima,
da vojsci dogje u pomoć, zapovjednik je
sa 250 turskih vojnika pobjegao u Podgo-
ricu. — »Glas Crnogorca« javlja, da je crn.
vlada uputila memorandum na velesile o
svemu što je radila od prošlog ljeta u Ca-
rigradu za amnestiju pribjeglih Arbanasa.
Ali tek u februaru došao je odgovor od
Porte da su pomilovani, osim nekih koje
nije imenovala, tako da ipak niko za se
nije bio siguran, pa se niko nije ni povra-
tio. Na to crn. vlada saopćila je bjegunci-
ma, da će ih moći izdržavati samo do 1,
aprila, ali prije toga roka buknuo je usta-
nak, na iznenagjenje istih bjegunaca. Kako
je istekao rok označen za izdržavanje emi-
granata, ovi su se počeli razilaziti na ra-

Gradska kronika.

Procesija. U četvrtak po podne na
6. Aprila bila je po običaju priregjena o-
kolo građa procesija, prilikom obljetnice o-
nog kobnog dana, kad je naš grad na 6.
Aprila 1667 strašnim potresom bio pretvo-
ren u pustu gomilu kamenja.

Odlikovanja. Kot. povjerenik g. K.
Gruber primio je od Ni. Kr. i Carske Vi-
sosti Princa Leopolda Bavarskoga i Prin-
cese supruge na dar 1 krasnu iglu sa mo-
nogramom i krunom, urešenom sa briljan-
tima i rubinima. — G. Dr. Venćeslav Sič, voj-
ni liječnik pukovnije Lacy u Zadru, koji je
dazad desetek godina odulje doba u Du-
brovniku služio i zbog vrijednosti i uzor-
na ponašanja bio stekao opće simpatije,
dobio je vojničku kolajnu za zasluge »si-
gnum laudis«.

Knez Sohwarzenberg našem
gradu. Pr. g. Bedžich knez Schwarzen-
berg poslije nekoliko boravka u našem
gradu u prošli je petak otputovao. Zane-
šen krasotama našeg grada i okolice, da-
rovao je 200 K Društvu za poljepšanje Du-
brovnika.

Još o majoru Kantzu. Osim vanj-
skih donijele su novine po svim našim ze-
mljama o poznatom ć. i kr. majoru Kantzu
od 22e pukovnije — izuzev Sloveniju —
a sad donaša i ugledni slovenski dnevnik
»Slovenec« u Ljubljani u br. 73. od 30.

r. mj.:

»Lep major. Fran Schick, odgovorni ure-
dnik dubrovniške »Prave Crvene Hrvatske«,
je priobčil v svojem listu, da je major Kantz
22. pešpolka nekega dne pred večimi ča-
stniki in podčastniki med drugim izustil
sledeče: »Ich habe friiher auch bei einem
kroatischen Regimente gedient, die waren
gerade solche Schweine, wie die Dalmati-
ner — die muss mann driicken — — —l«
(»Jaz sem tudi prej služil pri nekem hrvat-
skem polku, ti.so bili ravno take svinje
kot Dalmatinci — te se mora pritisnuti —
— —|«) Schick je pozval majorja, naj ga
toži. Od tega pa je sedaj preteklo že osem
dni, in sedaj priobčuje odgovorni urednik
»P. C. Hrvatske« zopet' izjavo, v kateri prosi
majorja, naj se požuri s tožbo. Afera je med
tem našla odziv v hrvatskih in drugih li-
stih ter se bo ob priliki o tej stvari govo-
rilo tudi v parlamentu«.

— Tršćanska »Svoboda«, koja je zbog
članka o majoru Kantzu bila zaplijenjena,
u svom drugom izdanju megju ostalim veli:

»Zadnjeg broja našeg lista sjetio se ć. k.
g. državni odvjetnik, te nam je svojom pla-
vetnom olovkom prekrižio vijest »Majorska
uljudnost«..., o tome ćemo dalje kad se
razvedri u bečkom parlamentu«.

Zagrebačka opera u Dubrov=
miku. Na 20. o. mj. počet će u Dubrov-
niku kratko gostovanje velikog ensemblea
hrvatske opere. Javljaju nam, da Opera do-
lazi sa svim svojim solistima, zborom i or-
hestrom, svega preko 100 lica. Megju čla-
novima solistima nalazimo imena, koja sn
poznata daleko preko granica Hrvatske. Tu
je ggjica Mira Korošec, primadona, prije
praške sada zagrebačke opere, te je neda-
vno gostovala s velikim uspjehom na dvor-
skoj operi u Beču. Zatim Maja de Strozzi,
jedinica čuvene tragetkinje, pjevačica koja
se proslavila u Wiesbadenu i Gracu, pa
ggia. Polakova poznata već ljubimica za-
grebačke i dubrovačke publike. Megju pje-
vačima prve su sile Marko Vušković i Sta-
nislav Jastrzebski poznati našem općinstvu
od prošlogodišnjeg gostovanja. Osim ovih
upoznat ćemo kako nam iz Zagreba javljaju,
čitav niz odličnih pjevačica i pjevača, me-
gju njima novih sila, koje prošle godine
nijesu bile u Dubrovniku. Repertoar da će
iznijeti same novitete, od kojih na prvom
mjestu spominjemo vanredno uspjele do-
maće opere »Oganj« od dubrovčanina Be-
nita Berse i »Povratak« od spljećanina Jo-
sipa Hatze, zatim krasnu Puccinijevu »Ma-
dame Butterfly« i dražesnu Wolf-Ferrarievu
»Suzaninu tajnu«. U svemu kažu da čeka
dubrovčane ove godine vanredan glazbeni
užitak. (Potanje govorimo u današnjem pod-
lisku, nadom da će se napokon doći u su-
sret opravdanim prigovorima i željama).

Novi veliki dubrovački paro-.
brod. U ponedjeljak po podne prispio je

parobrodarskog društva »Unione«, Ogroman

|Sagragjen je u South-Shieldsu u Engleškoj.
Zapao je milijun kruna. Dug je 117 meta-
ra, a širok 17%; obična mu je brzina 9%
morskih milja; nosi teret od 7.500 tons,
Nadjenuto mu je ime »Daksa« (malo ostr-
vo pred Gruškom lukom). Divili smo se
izvrsnom uregjaju na njemu, kako je ne
samo udobno nego i sve lijepo i

di

 

pred Lokrum novi parobrod dubrovačkog |
je, jedan izmegju najvećih naše Monarhije, U

God. Vil.

kapetan g. Ivan Hoffmann a treći g. Ivan
Bronzan, sve mladi naši dubrovčani, koji-
ma budućnost mnogo obećava. I to radošću
ističemo, da je na njemu ime grada: Du-
brovnik, kako što je i pravo, a ne kako se
nega bezobzirno običavalo kod drugih dru-
štava: Ragusa.

U utorak u jutro osvanuo je svečano i-
skićen, a na 11 ura pr. p. slijedio je bla-
gosov, po starom milom nam običaju, kog
je obavio preč. g. Don Pero kan. Bijelić.
Kumovali su: dražesna gospogjica Tija Ma-
tijević, kćerka gospara Vlaha, i gosp. Herman
pl. Mirošević-Sorgo, ć. k. Lučki poglavar.
(Nekoje novine izvan Dubrovnika, hrvatske
i njemačke, koje su odmah bile izvješćene
ob ovome slavlju, donijele su da su ku-
movali gospogja Marija Glavić žena gospa-
ra Federika i gosp. Dr. Vlaho Matijević.
Tako se je u istinu i mislilo ali u zadnji
čas bjehu odregjene gori spomenute os0-
be). Zasebni parobrodi »Soko« i »Ragusin«
prevažali su pozvanike na svečani čin, me-
gju kojim opazismo kot. Poglavara namj.
savj. g. Mata Skarića, vojnog zapovjednika
F.Z.M. Karla vitez Fantu, presjednika ć.
k. Suda g. Bojanića i savjetnike gg. Drob-
ca i Ancicha, zastupstva mjesnih Banka,
Štedionica, Trgovačko-Obrtničke Komore i
t. d. Bila su po urednicima zastupana i sva
tri mjesna lista, a bili su zastupani i neki
vanjski.

Preko šampanjca bilo je izrečeno nekoli-
ko lijepih, sočnih govora, osobito o dubro-
vačkom pomorstvu, koje i dan-danas sjajno
napreduje i na diku pronosi ime našega
grada diljem svijeta. Na koncu bjehu izra-
žene čustvene pohvale vrlim zapovjednici-
ma, nadasve g. Vicku Milošu, uz bodrenje
da vazda budu isto slijediti, zauzimati se
kao i do sada, da uvijek naša zastava po-
nosno bude lepršati, a poznajući njihovu
zauzetnost i spremnost uvjereni smo da
hoće, da će više nego odgovoriti položenim
nadama..

Pred večer je, pozdravljajući grad, otpu-
tovao put Trsta. U luci i na »Porporeli«
bilo se sakupilo silu naroda, koji je po-
zdravljao mahajući rupcima.

Pratila ih svaka sreća!

Muzikalna akademija u dru.
štvu ,,Bošković“, Dne 25. pr. marća
priredilo je mjesno Katol. društvo »Boško-
vić« akademiju u počast presvj. i prepošt.
gosp. Biskupu D.ru Josipu Marčeliću, Da
je ta akademija uspjela na opče zadovolj-
stvo, to valja zahvaliti ggdi. mjesnim mu-
zikalnim diletantima, koji su se dobrohotno
odazvali zamolbi pomenutog društva. —
Taj nam je koncerat pokazao glavnu svrhu,
koju su pri tome imala pomenuta gg. di-
letanti, a to je: gojiti umjetničku glazbu,
te izbjegavati onaj prosti glazbeni diletanti-
zam, kojeg kod nas, na žalost, ne manjka,
i koji ima da zahvali svoju egzistenciju
našoj dobroj dozi i nemara i neznanja, —
Programu je bila posvećena velika pažnja.
Uz slavenske kompozicije bile su izvedene
i druge, dobre kompozicije, u kojima se
obojim moglo da opazi obilje lijepih glaz-
benih misli i toplinu osjećaja.

Oduševljenim svojim višekratnim pljeska-
njem dokazala je one večeri mnogobrojna
publika »Boškovićeva«, da znade cijeniti
jednu onako lijepu produkciju vrsne i po-
žrtvovne gospode, — cijeniti ju i uživati
u njome.

Izabranim orhestralnim osobljem ravnao
je vješti zborovogja, dobro nam poznati I.
violinist g. I. Daniček, dok je pjevanje pra-
tio na geta: vrlo vješto g. Don Ivo kan.
Ferranti.

Za trio, te gudalačke kvartete, kvintete i
sekstete u ovom koncertu (sudjelovala gg.
I. Daniček, Eker, L. Vučetić, P. Šapro, Dr.
Zdenćk Ptačnik, Vimazal, Dr, N. Svilocossi),
gdje se zahtjevalo nemalo tehničke sposo-
bnosti, možeimo bez pretjerivanja reći da su
bili, osim koje malenkosti, vrlo dobro iz-

I g. P. Krnić, bariton, vrlo se je lijepo
istaknuo svojim dobro izv lijepim

 

=