Br. 321. Vaše zdravi kom »Elsafluid«. Vijesti iz naroda. Iz Boke Kotorske. *) (Kandidatura u Boki-Kotorskoj). Čuje se, da će ovaj put svi Katolici-Hrvati ovog izbornog kotara ponuditi kandidaturu gosp. Niku bar. Gjonoviću, ljekarniku u Ercegno- vomu, Hrvatu-Katoliku. Zadnji put velika većina Hrvata-Katolika su glasovali za Dra. Vukotića, »Srbina«-ri- šćanina, što cijenimo da nije bilo umjesno. Najbolje da su se ustegli, kako su njeki i učinili. Za Dra. Sardelića »Srbina«-katolika su zadnji put glasovali skoro sami »Srbi«- rišćani, što je upravo bilo čudnovato. Mo- guće, biti će zato, što je oženio rišćanku, a i djecu odgaja po rišćanskom zakonu. Hrvati-Katolici su osjegurali zadnji put Dru. Vukotiću mandat, i ako samo za njekoliko ura. Kandidati u svojim proglasima zadnji put su pozivali braću Hrvate-katolike, da gla- suju za njih, a to jer nijedan ne bijaše sje- guran, Hrvati katolici su odlučivali. Kad je potreba, onda bratija priznaje, da ima Hr- vata u Boki-Kotorskoj. Veliko priznanje, da Boka nije »srpski Bosfor«, te da »samo tu Srbi živu«. Opet će kandidirati i Dr. Vukotić i Dr. Sardelić. Odobravamo Hrvatima-katolicima što će ovaj put iznijeli svojeg kandidata, i nadamo se da će svi glasovati za ovog svojeg kan- didata. Mala korist Hrvatima-katolicima i od Dra. Vukotića i Dra. Sardelića! Neka se bratija megju sobom nateže, jer nije pravo da Hrvati za nikoga vade kestenje iz va- tre, i da nas obmame raznim obećanjima. Nemojmo biti ničije prirepine! Svi za svo- jeg kandidata, ili inače ne idimo na izbor- no polje. Živio Hrvatski-katolički kandidat g. Niko barun Gjonović, ljekarnik u Ercegnovomu ! — Njekolicina izbornika. Op. U?.: Donašamo uz primjetbu, da ne zalazimo it ovo pitanje, kako što smo i na prošlim dopisima naglasili, prepuštajući da po volji odluče. Kod nijednog drugog konsumnog artikula ne vara se javnost vijestima i reklamom o vrsti po- danog proizvoda, kao kod cigaretnog papira. Za pušača je od velike važnosti znati, koja su svoj- stva, koje dobri cigaretni papir mora imati. Čvr- stoća, gorenje, normalno držanje pepela, pomanj- kanje svih škodljivih štofova. Nijedan drugi ci- garetni papir ne sakuplja u toj mjeri ova svojstva kao opće poznati Riz Abadie. Njegova je čvr- stoća skoro dvostruka od svih drugih papira, koji su u prometu, nema veli piti malo pepela, ne sadržaje nikakovih nitrata a sastavljen je od či- stih niti od postava. Svaki će dakle pušač ovaj papir svim ostalim pretpostaviti. e dobit ćete! Vaše će bolesti i slabost nestati, vaše oči, nervi, mišice, žlijezde bit će jake. Vaše s ucet na kušnju 5 kruna franko. P eto danas vidimo da čitav hrvatski narod slavi te nevine žrtve, Nadati se je, da će naša omladina bez rezlike živo se pobri- nuti, da ova znamenita ove godine dvo- struka obljetnica bude diljem domovine na dostojan način proslavljena. Sjednica Stranke Prava. P:e- sjednik Stranke Prava vIič. Don Ivo Prodan sazvao je sjednicu uprave stranke i vijeća za dan 27 ov. mj. u Spljetu, sa jednim predmetom: Izbori. | Jedan tužni jubilej. Ovih dana, navršilo se pedeset godina, da je bio otvo- ren prvi put dalm. sabor i da je većina — | onda autonomaška — prihvatila predlog Gal- vania, kojim se sabor nije odazvao pozivu Krune, da izabere odaslanstvo, koje bi sa odaslanstvom hrv. sabora pregovaralo o u- vjetima za reinkorporaciju Dalmacije Hrvat- skoj. Za Dalmaciju. Ministarstvu javnih radnja stavljeno je ove godine na raspolo- ženje 50.000 K za promicanje saobraćaja putnika u Dalmaciji. Veći dio ove svote potrošiće se u reklamu Dalmacije po Nje- mačkoj i Francuskoj. Hrvatska Štediona u Spljetu. Primili smo poslovno izvješće ovog zavo- da u Spljetu, za prvu poslovnu godinu 1910. Rad ove štedione dobro se razvio, te je uspjeh povoljan. Takogjer dobro napreduje i podružnica u Novom kod Trogira. Ima 392 člana, koji uplatiše K 16.640 — Ukup- ni promet iznašao je K 5,567.418:18, a či- stog dobitka je K 2.222:20. Razdijeljeno je megju ostalim: 10% u pričuvnu zakladu (K 220:22); 6% dividende članovima (K 998.40), a upravi na raspolaganje u dobrot. svrhe K 71:60. Objava pretplatnicima ,,Vrh. roizvagja_samo apotekar, E. V, zaboravi i osvjetlana njihova uspomena. l|tvrditi, da nas imade u cijeloj južnoj Ame- Čitulja. U ponedjeljak je u Blatu na bosne“, Primamo: Budući da je uslijed | obustave rada sa strane slagara od početka ov. mj. prestao i redoviti posao u sarajev- skim tiskarama, nije mogao na vrijeme i- zaći ni 7. br. »Vrhbosne«. Molimo p. n. gg. pretplatnike, neka se strpe. Čim se u- spostavi posao, obavit će i br. 7. i ostale brojeve u redu. — Sarajevo, 15/IV. 1911. — Uredništvo »Vrhbosne«. O Hrvatima u južnoj Americi piše ,Progonjena Materinska Riječ“: ,Nas iseljenih Hrvata imade u lijepom broju u Bs. Airesu, više hiljada. U rosarijskoj oko- lici imade mnogo gradova sa pretežnom većinom našega naroda. Mnogo nas imade razasutih po ostaloj ovoj argentiskoj polja- ni. U Chile brojimo veliku koloniju u Iquique, sa po prilici 3 hiljade našega naroda. Pun- ta Arenas, što iseljeni Hrvati, što njihova djeca, rogjena tamo, koja su po zakonu smatrana Čilencima, ali ipak skoro svi go- PRAVA CRVENA HRVATSKA Feller u Stubici, Elsa trg br. 264, rici blizu sto hiljada. Što sve ne bi mogli mi imati, da je u nas više razumijevanja i ljudskog dostojan- stva? Ne jednu već desetak novina mogli bi lijepo uzdržavati, mogli bi imati svoje škole, svoje bolnice i tolike druge ustano- ve, kojima bi koristili sebi i osvjetlali lice pred tugjincima.“ Jubilarno izdanje Prve Pučke Dalmatinske Banke u Spljetu. |Primili smo jubilarno izdanje Prve Pučke Dalm. Banke u Spljetu, kog je izdala pri- likom 40-godišnjeg jubileja u vrlo ukusnoj opremi spomen-knjige, u kojoj donosi po-, datke svoga razvitka i slike prvih njezinih zasnovatelja : Dra. G. F. Bulata, Vida Mor- purga, Frana Bollanija i Srećka Karamana, koji su danas svi pokojnici. Zaslužuje ista- knuti pregled poslovanja ovog zavoda: Go- dine 1871. kretanje ie iznosilo for. 176.473, a prošle godine 1910 K 29,673.214:.— Go- dine 1871. bilo je čistog prihoda K 2256, a godine 1910 K 45.034. Spoj željeznicom na skelama izmegiju Istre i Dalmacije. Bečka »N. Fr. Presse“ donaša: U plenarnoj skup- štini donjoaustrijskog obrtnog društva u Beču, koja je bila 7 o. m., govorio je o ovom spoju profesor za gradnju brodskih strojeva na kraljskoj tehničkoj visokoj ško- li u Berlinu-Charlottenburgu Paul Krainer. Njegova su razlaganja primljena sa velikim odobravanjem. Megju počasnim gostima bili su zapovjednik mornarice grof Montecucco- li sa mnogim oficirima ratne mornarice, potpukovnik v. Margutti; Ministar u 1. v. Wittek i drugi. Predavač je pružio pomoću karata i projekcija pregled o skelama koje su u Americi i Danskoj. Spomenuo je i najnovije osnove.tako zvane Fehmarnske pruge (Hamburg-Liibeck-Kopenhagen) i o- snovu o skelama zmegju Dovera i Calaisa, koja će se skoro izvesti. Od znatne važno- sti u prometnom i trgovinsko političkom obziru bilo bi spojenje sa skelama Austrije sa Dalmacijom, koja je zemlja udaljena od najbliže tačke Monarhije 120 kilometara u zračnom pravcu. Put od Beča do Dubrov- nika traje sada 48 sati, a mogao bi se svesti na 24 sata, kad bi se izabrao ovaj put: Od Pre- luke, koja će biti spojena pobočnom prugom sa stanicom južne željeznice u Matulju, kreće lagja sa vozom južno zapadnim pravcem put otoka Paga, na kojemu će se u Slatini graditi luka za skele. Željeznica će tada proći preko cijelog otoka; kod Poljane i Privlake prešla. bi preko dva okretna mosta na kopno i tako bi stvoren bio spoj sa Zadrom; iz Zadra išlo bi se u Dubrovnik jednom obalnom željeznicom. Troškovi za gradnju pruge do Zadra iznijeli bi kojih 22 milijuna; gradnja skela i njihovih luka anje zdravo, rvatska. Istupstvo za Dalmaciju. Dirigent nove »Sla- \vijine« podružnice jest narodni zastupnik Korčuli preminuo g. Antun Petković-Kovač. Pokojnik je bio dobar Hrvat, vrijedan i ra- dišan. Pokoj mu vječni, a ožalošćenoj po- rodici naše iskreno žalovanje. Banka ,,Slavija““, najveći slavenski osiguravajući zavod, osnovala je ovih dana svoju podružnicu, odnosno generalno za- na bos. herc. saboru g. Gjuro Džamonja, koji već nekoliko dana boravi u Dubrovni- ku u poslu organizacije nove podružnice, Kako je banka »Slavija« do sada ste- kla velike simpatije po čitavom slavenskom svijetu, navlastito radi svoje točnosti i ku- lantnog isplaćivanja, nadamo se, da će ju i naši dalmatinski Hrvati susrećati sa sim- patijama, te osiguravanja povjeravati tom najvećem slavenskom zavodu. Na taj način će se po malo istiskavati razna tugjinska poduzeća, koja svakim danom silhe novce iznose iz naših hrvatskih zemalja. Uvjeti osiguranja i cijene mnogo su po- voljnije, nego kod drugih sličnih poduzeća. Tako je za istaći naročito, da svaki »Sla- vijin« osiguranik učestvuje na čistom do- bitku njenom i da mu pripada pravo, sva- ki premijski obrok tek u roku od 90 dana isplatiti, a ne u roku od 30 dana, kako je to kod drugih osiguravajućih društava, što je od velike važnosti, jer je tako pružena svakom prilika, da već jednom sklopljeno osiguranje i održi. Uprava generalnog zastupstva kao i a- kvizicioni rad, predat je isključivo u ruke . God. VII. vaše će se opće dobrostanje povratiti, ako uzmete pravi Fellerov fluid s ozna- (555) Novo po svijetu Srpski kralj u posjete našem kralju. Srpski kralj Petar posjetiće našega kralja Frana Josipa na 22 Maja u budimpeštan- skom dvoru. Jedan dio srbijanskog novin- stva piše proti posjetu kralja Petra u Ugar- skoj, te veli da je to ,nesreća za Srbiju“. Nagovješta se obdržavanje skupština i djačkih prosvjeda. Zadnje su pak vijesti, da politi- ćke stranke sada sa zadovoljstvom pozdra- vljaju ovaj posjet, kojeg proglašuju velikim uspjehom Pašićeva kabineta. Bosanski muhadjere u Staroj Srbiji za- držani, da se ne vrate u Bosnu. Beogradske novi e pišu: Megju bosanskim iseljenicima, koji su na prevaru domamlje- ni u Staru Srbiju i Maćedoniju, gdje su im obećana silna dobra, nastao je pokret za povratak u domovinu. Najači je taj pokret u muhadjerskim naseljima, koja su posta- vljena izmegju egzarhijskih sela, kao na pr. u strumničkom, radoviškom i petričkom kraju. Pitomi bosanci, koji su zapali. megju čisto bugarsko stanovništvo, imali su da izdr- že nebrojene pakosti egzarhista pa čak i napade njihovih četa. Dva bosanska naselja spaljena su do temelja a desetak muhadjera zarobljeni su, odvedeni u planinu i više im se ni traga ne zna. Revolucija u Arbaniji. Sa Cetinja stižu vijesti, da se je u pobu- njenim krajevima položaj sam izmijenio. slugu. zavoda. krajine. naših ljudi, koji će zvati interese svog na- roda dovesti u sklad, pa je tako svakom Hrvatu, koji osjeća sposobnosti za rad na polju osiguranja, pružena p:ilika steći kod generalnog zastupstva »Slavije« lijepu za- Na sve upite glede osiguranja, kao i na ponude onih, koji se žele osiguravajućim oslom baviti, dati će uprava generalnog zastupstva najpripravnije odgovore i razja- šnjenja. Uprava se sada nalazi u Mostaru. Osnovanje ovog generalnog zastupstva za Dalmaciju najsrdačnije pozdravljamo, že- ljom i loplom preporukom svim rodoljubi- ma, da se služe ovim našim domaćim i so- lidnim osjeguravajućim zavodom, da se i na svoju korist oslobodimo tugjih raznih Umirovljenje. Namjesništveni pod- presjednik g. dvorski savjetnik J. Tončić navršio je godine službe pa je zatražio mi- rovinu. Nadati se je, da će biti imenovan naš čovjek, i koji je upućen u potrebe po- Nećemo hunjavicu mati, promuklosti, sluzavosti, nećemo kašljati, nećemo oslabiti, bude- Stvari se time nijesu ni malo okrenule na štetu pobunjenika. Turskim je trupama pre- ko Skadra stigla pomoć, pa su turske tru- pe pokušale da potisnu arbanase, I tako su krvavi okršaji, koji su bili nekoliko dana prekinuti, ponovo nastavljeni svom žestinom, ali ovoga puta ne oko Tuza, Dečića i Šip- čanika, nego dalje prema hotskom blatu na domaku Skadra prema Kastratima. Bojevi se vode neprekidno. Toliko je mnoštvo bjegu- naca i ranjenika, da im više nema mjesta u Podgorici. Veliki dio njih razmješten je u Ku- čima i u Zeti. Crnogorski je narod š njima na jadu, ali sve čini da im bude lakše, pa dijeli sa bjeguncima svoj zalogaj. Turske su čete u Tuzima ponovno pokušale, da pro- dru do Dečića, ali ih arbanasi dočekaše ja- kom vatrom i potisnuše natrag. Borba je bila vrlo žestoka. Arbanasi su očajno bra- nili i sačuvali svoje pozicije. Turska vojska iz Skadra bila je pokušala, da se probije kroz arbanaške redove i dogje u pomoć Tuzima, ali je kod Kopileke bila dočekana od arbanasa, pa se je zametnuo strašan boj, da je sva Kopileka bila u plamenu. Uspjeh je do sada nepoznat. Zadnje su vijesti, da su arbanasi kod Kopileka hametom potukli tursku vojsku iz Skadra (Kopileka je iz- Domaće vijesti. mo li upotrebljavali Fellerov fluid sa m. , Elsa- fluid“, koji takogjer izvrsno djeluje proti zglo- megju Vrake i Skadra). Turska je vojska sa spojnom prugom kod Preluke stali bi bila nagauta u mahniti bijeg glavom bez vore hrvatski, broje zajedno skoro 6 hilja- Slava Zrinskom i Frankopa. mul Ove godine navršuje se 240-godišnji- ca žalosne katastrofe u Bečkom Novom Mje- stu, a 40 godina što je zaslugom Dra. An- te Starčevića prvi put slavljena. Dne 30. A- prila 1871. slavljena je prvi put skromnim zadušnicama, ali onim je danom trgnuta iz izrazuje i polovične zvukove (diatoničnu skalu), dok glazba radosti rabi skoro samo pune glasove. Kod svih naroda bol nikad se ne čuje u otvorenim vokalima a, e, nego redovno u zatvorenim, prisiljenim vokalima u ili i, Taj prirodni jezik je općenit i vri- jedi za sve narode i po tom možemo za- ključiti, da je u djetinjstvu čovječanstva mo- rao opstojati samo jedan jezik. Ali i u tom neposrednom oponašanju glasova nalazimo izuzetaka, tako da starosjedioci Chile riječ »papa« rabe za majku, a Georgijanci oca zovu »mama«. Interesantnije biva kulturno značenje je- zika, ako analizujemo njegov sadržaj. Po- grešno misle oni koji tvrde, da se kulturni napredak naroda sudi ili ima suditi prema bogastvu ili siromaštvu njegova jezika. Da to nije tako, pokazat će nam n. p. Kinezi, koji su intelektualno dosta razvijeni, a koji megjuto rabe sasvim siromašni jezik, dok Bušmanci, koje se postavlja skoro na naj- niži stupanj kulture, služe se relativno ve- oma savršenim govorom. Prije svega bo- gastvo prozaičnih i pjesničkih proizvoda u dotičnom jeziku služi kao mjera za duše- vnu visinu dotičnog plemena. U tom po- gledu dolaze u prvom redu veliki nacio- nalni eposi, koji nam u vijernoj slici pri- kazuju čitavu kulturnu povijest jednog na- rođa u raznim periodama, kao n. p. Nie- belungen kod Germana, lliada kod Grka i t. d.Takovo duševno stvaranje jednog naroda, što se nalazi u struji svog razvijanja nepo- bitan je dokaz za nekadanji socijalno-kulturni život, kroz čitav niz generacija i pruža za ROO. a Sa aRaRaRRRae88&>& = SlS s 8“ _- naa!“ d_»—=»m«««-uUuvu>seieee NI m»“—“»E-—IFINEeIIIeRII,»,i8i8&h>»>&a&asa&&E&Đ&Đ&ĐbaEe===ž> da duša, tako, da je Punta Arenas skoro više hrvatski nego čilenski grad, a po uli- cama se govori hrvatski kao da si u srcu domovine. Slijede velike kolonije u Antofa- gasta, a manje u Taltalu, Tocopilla, Valpa- raiso, Santiago itd., a zatim ostale kolonije u Peri, Bolivija i dr, Ukupno možemo us- sintentični pogled poznijih vjekova lijepu cjelinu. Ta cjelina usmene predaje bez ika- kva obzira na pismo ili spomenike druge vrsti, predaje što je sačuvala uspomenu po- najviše velikih narodnih dogagjaja, predaje, u kojoj se majbolje zrcali moć mašte koja mijenja detalje a ostavlja suštinu netaknutu, vodi nas do zaključka, da je društvo tada bilo u cvatu, gdje se opaža sustavni me- gijusobni utjecaj svih članova društva. Samo na taj način možemo shvatiti, da pjesničke priče uza svu nestalnost i promjenljivost fantazije više manje uvijek sadrže suštinu | historičku o počecima dotičnog plemena, o njegovoj pradomovini, seobi, ratnoj vještini i dodiru sa ostalim narodima, a to je bla- go, što je znala, dakako uz oprez i teški napor, otkriti naša znanstvena kritika. Po tomu je jezik, napose pjesništvo, najdrago- cjenija kulturna stečevina, a jezik nam sam daje ključ do takova blaga. Jezik, kao uslov za svaki daljnji kulturni razvoj, prestavlja nam uz to živi organizam, koji je dakle podložan zakonima svakog duševnog života. Svaki jezik, vezan i ogra. ničen s na odregjeni krhj, stao se cijepati u razne dialektične grane, zato se i dijeli u dane razvoja, počinka i postepe- nog propadanja. Tako je n. p. naš hrvatski jezik sada u razvoju, dok je jezik naših o- taca (hrvatska glagolica) izumr'o, Kraj ve- likih historičnih katastrofa, što dosadašnji narodni opstanak oslabe ili unište, mijenja se ujedno iskonski jezik i kvari tugjim ele- mentima sve dok ne ustupi mjesto tugjem jeziku i ostane tek u — povjesnoj tspo- kojih 10 milijuna, dok bi godišnji promet- ni trošak bio od 1'/4 milijun kruna po prilici. Tek ovakim spojenjem bila bi Dalmacija sa svojim zalegjem, tiješnje vezana sa Au- strijom, a turistima bi se prokrčio nov put u zemlju bogatu prirodnim ljepotama i spomenicima. meni. "U sveopćoj borbi rasa, gdje manji i slabiji marodi propadaju u borbi s veli- kim narodima, iščezavaju takogjer i njihovi jezici, a to biva osobito onda, kada brutal- nost i nasilje prvu ulogu igraju. Ali kako kod čovječanstva rasle civilizacija, ova do- nosi samosvijest i otpor i kod malenih na- roda, a kod većih upoznanje humanitarne dužnosti i pravednosti. Zato je dandanas, u XX. vijeku, manjim narodima, kod kojih je razvijena samosvijest i patriotizam, lakše, stoput lakše braniti svoju plemensku eksi- stenciju, uza sve antihumanitarne pogreške današnje diplomacije, što nastoji sačuvati hegemoniju jedne rase u dotičnoj državi na račun drugih, nego nazad nekoliko vjekova u vrijeme apsolutizma i nasilja jačega. Fi- lologija dijeli jezike u žive i izumrle, premda su se od izumrlih jezika sačuvali korijeni u živućim jezicima. Sam staroegipatski je- zik, koga je prije nestalo sa lica zemlje nego staroegipatske kulture, ostavio je svoju klicu u današnjem koptskom jeziku, pa tako i gotica, koja je izumrla ne ostavivši upravna baštinika, ima svoj korijen u da- našnjem njemačkom jeziku. Ovdje dolazi važnost narječja, Narodi niže kulture imaju više narječja, i mi se čudirio, da se u raz. mjerno malom teritoriju može razviti sija- set narječja, dočim narodi, koji su kulturno pokročili naprijed, ne posjeduju toliko na- rječja, jer pismenost i izobrazba, koja jamči književnom jeziku gospodstvo, ubija ili slabi razvitak separatističnih narječja. To mo- žemo opaziti i u našim gradovima, gdje su škole, čitaonice, društva, promet u cvatu. Fellerove probavne Rhabarbar pilule sa m. ,El- sapilule“ pomažu proti želudčanoj boli, žgaravi- ci, pomanjkanju teka, povraćanju i pođ.\givanju. bovnim bolima, upalama, slabosti očiju i glavo- bolje. Pokusni tucet s poštarinom stoji 5 kruna. obzira, te su mnogi dobjegli u Skadar bez oružja i ičesa na sebi, jer su sve, pobacali sa sebe, Poraz je na vojsku tako djelovao (Hrvatska). 6 kutija s poštarinom stoje 4 krune. Dobiju se kod E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 Zato nije ni dobro, kad se izučen čovjek, n. p. činovnik, svećenik i t. d. prilagodjuje narječju mjesta, gdje se nalazi, i to možda u ime tobožnjeg demokratizma i t, d., jer napredak kulture zahtjeva, da se čisti, re- cimo gramatikalni jezik širi i održi prven- stvo nad lokalizmom, Kod primitivnih ple- mena, gdje nema kulturnih središta, koja sisaju sve separatistične interese, nalazi se plodno tlo za razvoj većih i malih dijale- kata, kao n. p. kod Bušmanaca. Ali se je- zik ne mijenja samo filološki, t. j. u ra- zvoju korijena, nego i u značenju same riječi i to prema naravi i potrebi vremena. Zato su stariji nazivi ostali pristupačni kod primitivnih plemena samo privilegovanim kastama, napose svećenicima, tako da je stariji jezik, poimence starije značenje riječi ostalo kao sastavni dio bogoštovja, da time svojom skrivenošću i tajnom pri žrtvama i t, d. imponuje masi, v Ipak na koncu valja opaziti, da jezik ne može uvijek dokazati, kojoj rasi dotično pleme pripada. Amerikanski Crnac koji go- vori engleški sigurno ne pripada Anglosa- sima kao ni keltski brgjani u Cornwales-u. Jer jedno pleme može silom ili dobre volje zamjeniti svoj jezik tugjim, kao što su to uradili Polabski Slaveni, izgubivši naravno jezikom i svoju narodnost i svoju — sa- mostalnost, Samo oni narodi, koji svojom energijom čuvaju svoj jezik, mogu sačuvati|g svoju narodnu eksistenciju i kulturu. e jela Stanovnici Douglasa oslali su u kućama, da je više vojnika poludilo. Vijesti iz tur- skog izvora glase, da su u nedjelju bile poslane kolone turske vojske, da zauzmu Kopileku, pa da se je vojska povratila na- trag. I sa Kastrata vojska je povučena. Do sada koliko vojska toliko ustaši sačuvaše svoje pozicije. — U vojnim krugovima na Cetinju misle, da će se sada za nekoliko dana obustaviti vojne operacije na jednoj i na drugoj strani. — (Iz Rima javljaju, da je poznati Ric- ciotti Garibaldi odlučio s ekspedicijom do- brovoljaca krenuti put Arbanije, u pomoć ustašima! Ko da ozbiljno uzme tu njego- vu »odluku«, a italijanski listovi tako ener- gično protiv njega istupaju, ko da Garibal. di već u Arbaniji — krv lije!) Napredovanje buntovnika u Mexiku. Iz New-Yorka javljaju, 17. ov, mj.: Kod Aqua-Prieta je već od 6/2 sati u jutro ve- lika bitka izmegju vladinih četa i bunutov- nika. S obje se strane bori žilavo i oštro puca. Buntovnici su odbili lijevo krilo sa- Sukob izmegju Japana | Kitaja.