\ kubunseet; Zp 3 Još - Sporasnn je teška stvar, ali je moguć uz nešto dobre volje i samoprijegora. Hrvatska stranka nastavivši svoje da- našnje odnošaje sa demokratima i sa sr- bima, može stupiti u izborni sporazum sa strankom prava, jer je zvana da približa- va u pitanjima naravi, razne grupacije, s kojima svima ima raznih do- dirnih točaka. I stranka je prava, kao i ostale, faktor u našem javnom životu. 10 je činjenica, ko- ja se ne da sakriti, pa s njome treba po- litički računati. Borba do istrage, politika je strasti, dočim politika uspjeha predpo- stavlja okupljanje raznih sila oko zaje- dničkih zadataka. Za uspješnu politiku ho- će se, da naši malobrojni zastupnici, budu barem u megjusobnoj vezi. G. Doktor veli da ne govori u ime stran- ke, ali jer je riječ plemenita, ako se hoće da bude uprav iskrena, hrvatska bi ju stran- ka imala usvojiti i provestit. Vigjet ćemo! Kod nijednog drugog konsumnog artikula ne vara se javnost vijestima i reklamom o vrsti po- danog proizvoda, kao kod cigaretnog papira. Za je od velike važnosti znati, koja su svoj- stva, koje dobri cigaretni papir mora imati. Čvr- stoća, gorenje, normalno držanje pepela, pomanj- kanje svih škodljivih štofova. Nijedan drugi ci- garetni papir ne sakuplja u toj mjeri ova svojstva kao opće poznati Riz Abadie. Njegova je čvr- stoća skoro dvostruka od svih drugih papira, koji su u prometu, nema veli piti malo pepela, ne sadržaje nikakovih nitrata a sastavljen je od či- stih niti od postava. Svaki će dakle pušač ovaj papir svim ostalim pretpostaviti. Vijesti iz naroda. Iz Konavala. (+ Antić Skurić.) Na Markov dan proni- jela se Konavlima nenadna vijest, da je An- tić Skurić ispustio plemenitu svoju dušu i svako jesrce duboko kosnula. Ko nije poz- navao našega Antića, našega barjaktara, na- šega u prvim redovima borca za sveta pra- va ove tužne naše domovine? Ko nije čuo o tom čestitom seljaku, poštenjačini od gla- ve do pete? I u Dubrovniku su poznavali Antića, pa ga je svak cijenio i štovao, bio mu politički sumišljenik ili ne. Antić je bio jedan od onih ljudi, koji te osvajaju čvr- stoćom uvjerenja u pobjedu i kojih srce ti je kao na dlanu, bez trunka sebičnosti. I zborom i tvorom bio je vazda u prvim redovima narodne borbe, spravan sve žrtvo- vati za ideale neumrlog Starčevića. Ponosno je nosio sveti naš barjak u svečanim prigo- dam, pa na licu si mu čitao žarki plamen «domovinske ljubavi. U teškim borbama stranke prava nikad klonuo nije, iz borbe je izlazio jači, spravan da u susljednjoj bor- bi pojačanim silama radi. Antiću Skuriću! Mi smo te jao, rano iz- gubili i eto tuga nam para grudi, al ne može tebe da probudi. Zajedno s tvojom čestitom drugaricom i s tvojim mladim so- kolićima u crno smo zavijeni. Tvoja uspo- mena ostat će neizbrisiva u našim srcima. Mir pepelu tvomu, a tvoje rodoljublje, tvoj značaj i poštenje nek bude tvojim domoro- cima na izgled! * Vječna ti slava nezaboravni Antiću! — Na 27 travnja sproveli smo mrtve ostanke neprežaljeniog pokojnika do zadnjeg poči- vališta. Mnogobrojni prijatelji pokojnika do- gjoše da mu iskažu zadnju počast, a udo- nima i t. d. u kratko, O Cenzorima pišu »Crtice«: »Cenzori su imali procijeniti imo- vinu gragjana (censum agere) i odregjivati daće (tributum)«. i t. d. »Bullettino« ima mnogo ovdje da prigo- vori. Piše ovako: »Na strani 14. pisac go- vori o rimskim magistratima«. Ovako važno pitanje sakupio pisac u samo tri stranice, tako, da se iz ovoga jedva dade što shva- titi o toj važnoj uredbi kod rimskog na- roda. Uz to imade raznih pogrješaka, kao onaj da Cenzor odregjuje tributum po čemu se vidi, da on ne zna što je tributum što je vectigal«. Ne čini se da je »Bollettinov« prigovor ispravan. »Crtice« u same tri stranice govore o rimskim magistratima ne može se tomu zabavljati, jer »Crtice« nijesu ma- nual rimske arheologije, pa niti manual krš. ćanske arheologije niti epigrafije, već su to neke krupne crte — kao što govore i same »Crtice«. Htjeti u »Crticama« naći nešto, što pisac nije namjeravao napisati, htjeti tu tra- žiti i naći, što se komu prohtjede, bilo bi sve jedno, što jednim sredstvom htjeti po- stignuti pr svrhu, koju mu sačinitelj nije , već neku drugu: a to nam se da je bezumno. pogrješaka, što tu »B.« vidi, opa- je na prvom mjestu ovo. Sve što u »Crticama« o rimskim magistra- potpuno se sudara — kako ćemo niže '— sa poznatom knjigom Bojeseno- o rimskim starinama. Ova je knjiga na danjskom jeziku g. 1839. ocijenili učenjaci. God, 1841, 1 ili; ii ži vici je stiglo i pismenih sažaljenja. ,Zora“ iz Cavtata, kojoj je on bio od usnutka čla- nom, bila je zastupana. Duša mu se raja nauživala! — Prijatelj. Iz Cavtata. (>Hrv.-Srpski Nar. Dom«.) Doznajemo, da se naš proslavljeni sugragjanin: »Hrv. i Srp. Nar. Dom« sprema na nekakvo valj- da — ugodno putovanje. Putni plan nam još nije poznat, ali znamo to, da će se za neko vrijeme (naravno prije odlaska) zau- staviti kod »Grand Hotel Clara« Cavtat, i to da mirno i nesmetano, zatvoren u svo- joj sobici, uzmogne urediti neke prešne po- slove, za koja bi inače morao preko puto- vanja da se stara. Mi bi ga upozorili jedi- no, da na put povede sobom i jednog do- brog »vodića«, jer bi sim mogo gdjegod za- lutat, te se i izgubit, a tad...! Iz Pijavičina .na Kuni. (Vrijedni korizmeni propovjednik). Pro- šle sedmice od nas se odijelio vrli franje- vac ot. Andrija Borovinić, propovjednik kroz korizmeno doba. koji nas je zadivio govo- rima duboke učenosti i bogate rječitosti. Dobri Oče, brzo te opet megju nami vigje- li! Živio na diku reda i na korist našeg hrvatskog naroda! (Anna Czillag). Dočim mnogobrojne svake godine, novo pojavljajaće se ljekarije za porast kose obično ponajviše nakon kratkog vremena opet iščeznu, dokazuje Czillag pomada od nazad dugo godina svoj dobar glas kao jedino sred- stvo proti otpadanju kosa, za pomaganje rašće- nja i za jačanje žila od kosa. Czillag-pomada, Noja i glavi i bradi daje naravni sjaj i gustoću i čuva od ranog posijegjenja, može se nabaviti uz cijenu od 2. -4.-6.- i 10 Kruna iz tvorni- ce Amna Czillag, Beč I. Kohlmarkt 11. Novo po svijetu Kralj Petar o otkazu svojega posjeta. Srpski kralj Petar primio je u nedjelju više zastupnika izvanjskih novina, kojima je izjavio: »Živo žalim, što je morao izo- stati moj posjet kod Njegova Veličanstva cara i kralja Franje Josipa. Ako je uzvišeni vladar susjedne monarhije stavio u izgled moj posjet na kasnije vrijeme radi svojega zdravlja, ja sam mu za to zahvalan; ako je uz to poslijedila odgoda takogjer s obzirom na teški položaj, u kojem sam se ja nala- zio, ja sam i za to zahvalan Njegovom Ve- ličanstvu. Mogu vas uvjeriti, da agitacija stanovitih osoba ni u čem ne može utjecati na politiku moje vlade, jer mišljenje tih krugova nije u skladu s raspoloženjem u srpskom narodu, koji je od vajkada želio i danas isto tako živo želi, da Srbija podr- žava dobre i prijateljske odnošaje sa susjed- nom monarhijom«. Nova časnička zavjera u Crnoj-Gori. Beogradska »Politika« donosi slijedeću vijest sa Cetinja: Iznenadno pensijoniranje petnaestorice mladih aktivnih oficira, koje je već objavljeno ukazom u posljednjem broju »Glasa Crnogorca«, izazvalo je naj- veću senzaciju u cijeloj Crnoj-Gori. Do prije nedjelju dvije dama ti su oficiri bili sma- trani kao jezgra časničkog zbora. Kao po- uzdano tvrdi se, da je u vojsci otkrivena zavjera petnaestorice pensijoniranih oficira jako kompromitovani u njoj. Kako pak vanj- bila je prevedena na njemački prvi put. Pet godina kašnje izagje drugo njemačko iz- danje. Treće njemačko izdanje izdade Rein; četvrto Kubitscheg, komu je pomagao Bor- mann (Beč 1886.). Ovo je djelo preveo i nešto preudesio Dr. Šrepel na hrvatski je- zik prama zadnjemu njemačkomu II. izd. 1900. Mi ovo ovdje navlaš napominjemo, da se vidi kako su tvrdnje, mnijenja Boje- senova u opće primljena od znanstvene publike. Ovo u opće, Sada nam se je obazrijeti na pogrješke, o kojim govori »Bullettino«. »B.« piše: pogrješka je, da Cenzor od- regjuje tributum, po čemu se vidi, da pi- sac ne zna, što je tributum, što je vectigal. Ovim hoće »B.« da cenzori nijesu odre- gjivali »tributum« već da su odregjivali »vectigalia«. — Da vidimo jeli to tako. »Vectigal« su one daće, koje je država rimska pobirala od zakupljenih sub hasta državnih zemalja (ager publicus). Kad bi rimljani pobijedili koji narod, prisvojili bi komad, obično trećinu zemlje, pa bi ta ze- mlja postala rimskim državnim vlasništvom. To se je zemljište moglo prodati dijelom (ager quaestorius) dijelom doznačiti (assi- gnatio) a dijelom prepustiti na upotrebu uz neku daću (ager vectigalis). Ova vectigalia nije država pobirala ne- posredno, nego su ih cenzori davali u za- kup najboljim nudiocima, obično na pet godina. To se je činilo — kako smo ka- zali — u Rimu na foru sub kasta pošto su se prije davali javno uvjeti na znanje, »Tributum« je imovinski porez. PRAVA CRVENA HRVATSKA ski dogagjaji, a naročito arnautska buna, nijesu dopuštali, da se-ova zavjera iznese na javnost, to se odlučilo samo da se u- klone ova petnaestorica iz vojske i namje- ste neki drugi časnici. Šta je bio cilj za- vjere, ne zna se. Ali se vjeruje, da se sa tom zavjerom, ako je ona doista postojala, neće tako lako svršiti, ako ne sad, a ono možda poslije nekoliko mjeseci. Ustanak u Arbaniji. Iz Soluna javljaju, da ustaške čete razvi- jaju sjeverno od Kosova sve življu djela- tnost. Jaka arnautska ustaška četa napala je kod Žarkove na turski vojnički odjel ter ga sasvim opkolila. Arnauti su pozvali voj- nike, da se predadu. Nu ovi su se uz gu- bitke triju mrtvih i dvaju ranjenih protukli kroz Arnaute, koji su izgubili šest ljudi. Kod drugog sukoba, u kojem su turski voj- nici zapali u zasjedu, ubijena su 4 vojnika i jedan časnik. Ostali vojnici su pobjegli. Šire se glasine, da su ustaše zapalili grad Tuzi, koji da je sasvim izgorio. Prema br- zojavkama, koje su stigle na ministarstvo rata u Carigradu, Malisori i Crnogorci na- valili su u ponedjeljak na nekoje »blockha- use«, ali bez uspjeha. Dne 28. travnja u- staše su navalili na Tuzi i tvrgjavu Sčipka- nika, ali su bili prisiljeni na uzmak. Puška- ranje je trajalo čitavu noć. Ustaše su na- pali i tabor pukovnika Muhiddina kod Ka- strati. Dne 29. travnja pokušali su napasti razna mjesta obranbene linije Vuksalekaja, ali nakon jednosatne borbe bili su prisi- ljeni na uzmak. Ministarsko vijeće je odlu- čilo, da zatraži mnijenje vrhovnog zapovje- dnika turske vojske, koja boravi u Arbaniji, da li bi bilo uputno, da se pomiluje Arba- nase koji su pobjegli u Crnu-Goru. — Ber- linski »Vossische Zeitung« prima iz Ceti- nja: Zadnje vijesti glase, da se turska voj- ska kod Kastrata nalazi u nepovoljnoj si- tuaciji. Arbanasi su zadnje dane stupili u ofensivu i podijeljeni u male grupe, napa- dali su turske čete, koje napred stupaju u zatvorenim kolonama. Do sada su turske čete izgubile 1700 ljudi. — Iz Soluna ja- vljaju, da su u ponedjeljak kod Bazarhove Crnogorci i Arnauti napali tursku pograni- čnu stražu, te su usmrtili šest vojnika. I osam Crnogoraca je palo. Monarhistička urota u Portugalu. Iz Lisabona javljaju, da je u Aveiru ot- krivena monarhistička urota. Urotnici su od- lučili, da sruše republiku i uspostave kralja Manuela. Republikanska vlada otkrila je u- rotnike i uhitila ih. Megju njima uhićen je i grof Aqueda, kod kojega je prigodom kućne premetačine nagjeno raznih kompro- mitujućih spisa. Kina naručuje oklopnjače u Japanu. Kineška je vlada naručila dvije oklop- njače, svaku od 26.800 tona, u jednom pri- vatnom brodogradilištu u Japaru. Revolucija u Kini. Javljaju iz Hongkonga: Revolucijonarci su ubili generala Li. Pao je i general Ho- lungchang. Zapaljena je podkraljeva palača. Iz kanonijera bombardiraju četvrt gdje sta- nuju Evropejci. Na strani buntovnika i na strani vjerne vojske ima mnogo mrtvih i ranjenih. Petogodišnji cenz ovršivao se je po formi, koju je Cenzor prije odredio (formula cen- sendi) pred javnom vilom na Martovu polju. Svaki je gragjanin pod prijetnjom oštre ka- zne, koja je stizala neocijenjene (incensi) morao dati da bude unesen u listine gra- giana, koji bjehu fributim uregjene time, što je pod zakletvom naznačio svoje ime, svoga oca, svoje godine, ženu, djecu, ze- mljišno vlastništvo i ostale res mancipii. Prema imovini odregjivao bi se porez »fri- butum«, »Tributum« se je tražio prema po- trebama po 1, 2, ili 3, pro mille (tributum simple, duplex, triplex) od ukupne porezne glavnice. Ovaj su »fributum« kadikad cen- zori za kazan kod pojedinaca samovoljno povisivali (inter aerarios referre), Ovo, što smo napisali o vectigal-u i »tri- butum« upoprimljeno je u opće. Pitamo suda: ako Ceuzor odregjuje cenz, ako se prema cenzu odregjuje »fributum«, ako cenzor kadikad samovoljno za kazan povisuje »fributum«, zašto je pogrješka reći, da Cenzor odregjuje »tributum«, kako to govore »Crtice«? Pitamo dalje: ako su »gectigalia« hodi, što država prima za državna zemlji- šta od najboljih nudioca, ako su cenzori naprosto davali sub hasta ta z:mljišta u zakup, može li biti ispravno da su cenzori plasim »vectigalia« kako to hoće »Bwl- lettino«? Tu su odregjivali »vectigalia« bolji nu- dioci, a ne Cenzor. Jeli ispravno što govori »Bae da »Crtice« ne znadu, što je gributum i što je »vecti- Domaće vijesti. Sjednica uprave i vijeća stranke prava. Čitamo u šibeničkoj «Hrvatskoj Riječi“ : U četvrtak u jutro sa- stala se je u Spljetu Uprava i Vijeće stran- ke prava, da raspravlja o položaju prije izbora i da imenuje kandidate. Od Uprave bili su prisutni svi članovi. Nakon toga je bila sjednica Vijeća. Na taj sastanak došli su brojni i uvaženi članovi iz pokrajine te su svi kotari i sva važnija mjesta bila za- stupana. U izvješćima, koja su odaslanici iz raznih krajeva podnijeli, razabralo se je, da je položaj stranke prava obzirom na iz- bore za parlamenat najbolji. Narod pristaje ogromnom većinom uz stranku prava te su izgledi majpovoljniji. Oduševljenje, koje je tekom vijećanja vladalo, najboljim je .doka- zom, s kojim raspoloženjem stranka stupa u izbornu borbu. Jednoglasno je mišljenje bilo, da stranka prava imade odlučno i na svoj liniji stupiti na izborno poprište. Iza kako se je saslušalo mnijenje raznih iza- slanika prešlo se je na proglašenje kandi- data. Ovo je uslijedilo samo djelomično, to u četiri kotara, dok će se ostale kandi- dature proglasiti, kad se saslušaju još neke želje. Po tom je proglašen kandidatom za Šibenik-Skradin: dr. Ante Dulibić; za Drniš-Trogir : dr. Ivo Krstelj ; za Makarsku: Vrgorac- Neretvu : dr. Mate Drinković ; za otoke Brač-Hvar-Vis: dr. Niko Marinković. Proglašenje ovih kadidatura izazvalo je neo- pisivo oduševljenje. Sastanku je sudjelovalo preko sto i pe- deset izaslanika, tako da je dvorana bila dupkom puna. Ovim činom stranka prava odlučno istu- pa. Osobe do sada proglašenih kandidata najbolje su jamstvo uspjehu, jer vogje i duša stranke prava u Dalmaciji. Kada se popune sve kandidature, a to će uslijediti kroz malo dana, stranka prava će izdati proglas na narod. Čitulje. Za prošli broj bili smo kasno obaviješteni, jer je pismo privatnim putem zakasnilo, da je u Čilipima nenadno umro naš vrli prijatelj i sumišljenik Antun Skurić. O njemu donosimo što nam šalje naš do- pisnik i njegov prijatelj na drugom mjestu. U Makarskoj je preminuo u 70. godini Autun vit. Alačević, ć. k. bilježnik, a na Pe- lješcu je preminuo Vicko Štuk, nadučitelj u Orebićima. Pokoj im vječni, a ucviljenim porodicama naše iskreno žalovanje. Družba sv. Ćirila i Metoda za istru obdržati će svoju glavnu godišnju skupštinu na 28. ov. mj. u Buzetu. Dnevni red javićemo naknadno. Engleška kraljica u Šibeniku. N. V. engleška kraljica Aleksandra, udo- vica kralja Edvarda VIl., bila je ovo dana u šibeničkoj luci, ma kr. yachtu »Victoria and Alberi«, koji prati krstarica-oklopnjača »Suffolk« i dva torpedna razbijača. Na pa- lubi su je pozdravile voj:e i gragjanske vlasti. U Šibenik se nije iskrcala, već je samo otišla da vidi slapove Krke. Gradsko zastupstvo Senjske Rijeke raspušteno je, jer da u sadašnjem svom saslavu nije inoglo da vodi poslove gradske uprave. Izbori će se raspisati za najskorije vrijeme. gal« ili je ispravnije da »B.« ne zna ra- zlike izmegju tributum i »wectigal?« »Crtice« (str. 15.) pišu: »Pretura je bila grana konzulata, koja se je kašnje ocijepila od konzulata, Zadaća je pretoru bila: ci- vilno pravosugje ma temelju civilnoga za- kona XII. ploča. Uz pretore, koji nijesu bili vješti vele pravu, stali su »assessores«. Za careva pade ova čast, kojoj je preostalo samo voditi javne igre«. »Bullettino« (str. 165.), govori da je to pogrješka. Mi ovdje samo iznosimo nešto što piše Bojesen o pretorima prama prijevodu Šre- pelovu (»Rimske Starine« ll. izdanje. Za- greb 1900. Nak. kr. hrv. slov. Dalm. zem. vlade str. 61). »Njihove su (pretora) najbitnije zadaće: civilno pravosugje (na temelju civilnoga prava XII. ploča...... Pretor sebi posta- vlja pomočne svoje činovnike za pravosu- gic (praefecti jure dicundo), koje je kasnije dijelom birao narod) i porotnike. Ipak valja dodati, da se za izbora za ovu čast nije | God. VII. Gradska. kronika. Zadušnice. Prilikom obljetnice tra- gične smrti hrvatskih velikana Zrinskog i Frankopana, bile su u Nedjelju u jutro u crkvi Sv. Vlaha priregjene svečane zadu- šnice, kojim je prisustvovalo dosta naroda, nadasve omladine, kao i »Hrv. Soko«. Na svim hrvatskim društvima bile su izvješene zastave na po koplja. 200-godišnjica Rugjera Bo- škovića. Citamo u »Listu Dubrovačke Biskupije«: 200-godišnjicu rogjenja Rugjera J. Boškovića proslavit će dubrov. katol. dru- štvo »Bošković« na 18. ov. mj., da počasti uspomenu toga kršćanskoga naučenjaka- veleuma, a svoga' sugragjanina, svećenika i uzornika. Proslava će se obaviti pr. podne svečanom sv. Misom u Crkvi Isusovaca, a u večer akademijom u lokalu pomenutog društva. (Po svim kulturnim evropskim središtima spravljaju se proslave u spomen toga dana, pak će se i u našem Zagrebu lijepo pro- slaviti ova 200-godišnjica rogjenja našeg slavnog sugragjanina. Nadati se je, da će se i naša Općina zauzeti, da i u našem gradu bude onaj rijetki dan na dostojan način proslavljen, jer ko se više ima po- nositi i što svečanije proslaviti ako li ne njegov rodni grad Dubrovnik! Držimo da bi svaki poticaj i preporuka bila suvišna, jer da će naša Općina prema zaslužnom i po cijelom svijetu proslavljenom svom su- gragjaninu znati i htjeti na izgledan se na- čin barem u svečanoj proslavi grada odužiti). Sastanak mjesne organizaci- je Stranke Prava. U Nedjelju u ju- tro imala je naša mjesna organizacija Stran- ke Prava sastanak u prostorijama društva »Gundulić“, koji je bio dosta dobro posje- ćen. Sazvan je bio u svrhu, da se odlučio važnijim pitanjima stranke, te su bila izmi- jenjena mišljenja i poprimljeni nuždni za- ključci. Megju ostalim predsjedatelj spome- ne odreku preč. g. D. Antuna kan. Liepopi- lia kao presjednika mjesne organizacije, jer da se je zbog odmakle dobe, željan mira, povu- kao sa aktivnog političkog polja, te pre dloži — što bje jednodušno usvojeno — da mu se ne samo unese u zapisnik izražena za- hvalnost i svako priznanje na mnogogodi- šnjem radu i živom požrtvovanju, nego da mu i odregjeni odbor to i osobno izrazi. — U upravu stranke bje izabran odbor od devet lica, a na koncu je predloženo da bi se sa Strankom Prava u Dalmaciji stupilo u zajednički rad, što je bilo jednoglasno i uz oduševljenje primljeno. Lične vijesti. U srijedu u jutro sti- gao je u naš grad ministar vanjskih po- slova grof Aehrenthal. Odsio je u »Hotel Imperialu«. Šetao je po građu i razgledao znamenitosti, a jučer je otputovao u Boku Kotorsku. — U srijedu je, nakon tri dana boravka u našem gradu, otputovao vrli za- stupnik milog nam Slovenskog naroda, g Dr. |. Šušteršić, sa gospogjom. — U utorak je otputovao iz Gruža, na c, i k. yachtu »Lacroma« put Visa zapovjednik bojne mor- narice admiral Montecuccoli. — Nastajne sedmice stići će u naš grad poglavica Bo- sne i Hercegovine F.Z.M. Marijan bar. Va- rešanin, sa gospogjom. — Ovih dana bo- ravio je u građu glavni urednik praških »Narodni Listy« i zastupnik na českom sa- boru g. Josip Anyž. Snjim je bila i nje- gova gca. sestra F. Anyžova, koja je pre- sjednica zem. društva českih učiteljica u Pragu. — U gradu boravi g. Dr. K. Vani- ček, spisatelj iz Česke, a ovih će dana sti- ći g. Dr. Metelka, bivši zastupnik na car, vijeću. — Boravio je tri dana u našem gra- du bivši ministar-presjednik barun Beck. Otputovao je na yachtu »Kety«. + Marko Rašica. Nakon duge bo- lesti preminuo je u utorak mjesni trgovac g. Marko Rašica, u 650j godini. Pokojnik ke bio vrlo dobar čovjek, izgledan domaćin, požrtvovan Hrvat, nezaboravni naš sumi- šljenik, koji je uvijek kad bi se ticalo na- rodne stvari bio prvi megju prvim, i zbo- rom i tvorom. U četvrtak po podne bio mu je priregjen veličanstven sprovod, za kojim je uz ostalo gragjanstvo korporativno stu- pala »Hrvatska Radnička Zadruga« sa »Gun- dulićevom« glazbom, kao za svojim revnim imnogogodišnjim članom. Laka mu ljubljena rodna gruda, a teško ožalošćenoj obitelji i svojti naše iskreno češće. mnogo pazilo na pravno znanje kandida-|qqu pri-| tovo; on je po tom morao tražiti savjeta u svojih asesora (assessores) ako nije sam znao prava«. — Ako su dakle »Crtice« po- griješile, u tomu valja da su pogriješili i ponajbolji rimski arheolozi. Istina je, da ni- jesu ni oni nepogriješivi; ali ako oni nijesu nepogrješivi, nije jamačno ni »Bullettino«. (Svršiće se). Herman Bahr o Dubrovniku. i napredak. Živim zanosom opišuje prirod- ne ljepote Dubrovnika i okolice, pa kaže: Ko je jednom iz Sv. Jakoba, sred agava 3 Loknas i Olrovina počinći a