\

kubunseet;

Zp 3 Još -

Sporasnn je teška stvar, ali je moguć
uz nešto dobre volje i samoprijegora.

Hrvatska stranka nastavivši svoje da-
našnje odnošaje sa demokratima i sa sr-
bima, može stupiti u izborni sporazum sa
strankom prava, jer je zvana da približa-
va u pitanjima naravi, razne
grupacije, s kojima svima ima raznih do-
dirnih točaka.

I stranka je prava, kao i ostale, faktor u
našem javnom životu. 10 je činjenica, ko-
ja se ne da sakriti, pa s njome treba po-
litički računati. Borba do istrage, politika
je strasti, dočim politika uspjeha predpo-
stavlja okupljanje raznih sila oko zaje-
dničkih zadataka. Za uspješnu politiku ho-
će se, da naši malobrojni zastupnici, budu
barem u megjusobnoj vezi.

G. Doktor veli da ne govori u ime stran-
ke, ali jer je riječ plemenita, ako se hoće
da bude uprav iskrena, hrvatska bi ju stran-
ka imala usvojiti i provestit. Vigjet ćemo!

 

Kod nijednog drugog konsumnog artikula ne
vara se javnost vijestima i reklamom o vrsti po-
danog proizvoda, kao kod cigaretnog papira. Za

je od velike važnosti znati, koja su svoj-
stva, koje dobri cigaretni papir mora imati. Čvr-
stoća, gorenje, normalno držanje pepela, pomanj-
kanje svih škodljivih štofova. Nijedan drugi ci-
garetni papir ne sakuplja u toj mjeri ova svojstva
kao opće poznati Riz Abadie. Njegova je čvr-
stoća skoro dvostruka od svih drugih papira, koji
su u prometu, nema veli piti malo pepela, ne
sadržaje nikakovih nitrata a sastavljen je od či-
stih niti od postava. Svaki će dakle pušač ovaj
papir svim ostalim pretpostaviti.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Konavala.

(+ Antić Skurić.) Na Markov dan proni-
jela se Konavlima nenadna vijest, da je An-
tić Skurić ispustio plemenitu svoju dušu i
svako jesrce duboko kosnula. Ko nije poz-
navao našega Antića, našega barjaktara, na-
šega u prvim redovima borca za sveta pra-
va ove tužne naše domovine? Ko nije čuo
o tom čestitom seljaku, poštenjačini od gla-
ve do pete? I u Dubrovniku su poznavali
Antića, pa ga je svak cijenio i štovao, bio
mu politički sumišljenik ili ne. Antić je bio
jedan od onih ljudi, koji te osvajaju čvr-
stoćom uvjerenja u pobjedu i kojih srce
ti je kao na dlanu, bez trunka sebičnosti.
I zborom i tvorom bio je vazda u prvim
redovima narodne borbe, spravan sve žrtvo-
vati za ideale neumrlog Starčevića. Ponosno
je nosio sveti naš barjak u svečanim prigo-

dam, pa na licu si mu čitao žarki plamen
«domovinske

ljubavi. U teškim borbama
stranke prava nikad klonuo nije, iz borbe
je izlazio jači, spravan da u susljednjoj bor-
bi pojačanim silama radi.

Antiću Skuriću! Mi smo te jao, rano iz-
gubili i eto tuga nam para grudi, al ne
može tebe da probudi. Zajedno s tvojom
čestitom drugaricom i s tvojim mladim so-
kolićima u crno smo zavijeni. Tvoja uspo-
mena ostat će neizbrisiva u našim srcima.
Mir pepelu tvomu, a tvoje rodoljublje, tvoj
značaj i poštenje nek bude tvojim domoro-
cima na izgled! *

Vječna ti slava nezaboravni Antiću! —

Na 27 travnja sproveli smo mrtve ostanke
neprežaljeniog pokojnika do zadnjeg poči-
vališta. Mnogobrojni prijatelji pokojnika do-
gjoše da mu iskažu zadnju počast, a udo-

nima i t. d. u kratko, O Cenzorima pišu
»Crtice«: »Cenzori su imali procijeniti imo-
vinu gragjana (censum agere) i odregjivati
daće (tributum)«. i t. d.

»Bullettino« ima mnogo ovdje da prigo-
vori. Piše ovako: »Na strani 14. pisac go-
vori o rimskim magistratima«. Ovako važno
pitanje sakupio pisac u samo tri stranice,
tako, da se iz ovoga jedva dade što shva-
titi o toj važnoj uredbi kod rimskog na-
roda. Uz to imade raznih pogrješaka, kao
onaj da Cenzor odregjuje tributum po čemu
se vidi, da on ne zna što je tributum što
je vectigal«.

Ne čini se da je »Bollettinov« prigovor
ispravan. »Crtice« u same tri stranice
govore o rimskim magistratima ne može
se tomu zabavljati, jer »Crtice« nijesu ma-
nual rimske arheologije, pa niti manual krš.
ćanske arheologije niti epigrafije, već su to
neke krupne crte — kao što govore i same
»Crtice«. Htjeti u »Crticama« naći nešto, što
pisac nije namjeravao napisati, htjeti tu tra-
žiti i naći, što se komu prohtjede, bilo bi
sve jedno, što jednim sredstvom htjeti po-
stignuti pr svrhu, koju mu sačinitelj nije
, već neku drugu: a to nam se
da je bezumno.
pogrješaka, što tu »B.« vidi, opa-
je na prvom mjestu ovo. Sve što
u »Crticama« o rimskim magistra-
potpuno se sudara — kako ćemo niže
'— sa poznatom knjigom Bojeseno-
o rimskim starinama. Ova je knjiga
na danjskom jeziku g. 1839.
ocijenili učenjaci. God, 1841,

1

ili;

ii
ži

 

vici je stiglo i pismenih sažaljenja. ,Zora“
iz Cavtata, kojoj je on bio od usnutka čla-
nom, bila je zastupana. Duša mu se raja
nauživala! — Prijatelj.

Iz Cavtata.

(>Hrv.-Srpski Nar. Dom«.) Doznajemo,
da se naš proslavljeni sugragjanin: »Hrv.
i Srp. Nar. Dom« sprema na nekakvo valj-
da — ugodno putovanje. Putni plan nam
još nije poznat, ali znamo to, da će se za
neko vrijeme (naravno prije odlaska) zau-
staviti kod »Grand Hotel Clara« Cavtat, i
to da mirno i nesmetano, zatvoren u svo-
joj sobici, uzmogne urediti neke prešne po-
slove, za koja bi inače morao preko puto-
vanja da se stara. Mi bi ga upozorili jedi-
no, da na put povede sobom i jednog do-
brog »vodića«, jer bi sim mogo gdjegod za-
lutat, te se i izgubit, a tad...!

Iz Pijavičina .na Kuni.

(Vrijedni korizmeni propovjednik). Pro-
šle sedmice od nas se odijelio vrli franje-
vac ot. Andrija Borovinić, propovjednik kroz
korizmeno doba. koji nas je zadivio govo-
rima duboke učenosti i bogate rječitosti.
Dobri Oče, brzo te opet megju nami vigje-
li! Živio na diku reda i na korist našeg
hrvatskog naroda!

 

(Anna Czillag). Dočim mnogobrojne svake
godine, novo pojavljajaće se ljekarije za porast
kose obično ponajviše nakon kratkog vremena
opet iščeznu, dokazuje Czillag pomada od nazad
dugo godina svoj dobar glas kao jedino sred-
stvo proti otpadanju kosa, za pomaganje rašće-
nja i za jačanje žila od kosa. Czillag-pomada,
Noja i glavi i bradi daje naravni sjaj i gustoću
i čuva od ranog posijegjenja, može se nabaviti
uz cijenu od 2. -4.-6.- i 10 Kruna iz tvorni-
ce Amna Czillag, Beč I. Kohlmarkt 11.

 

Novo po svijetu

Kralj Petar o otkazu svojega posjeta.

Srpski kralj Petar primio je u nedjelju
više zastupnika izvanjskih novina, kojima
je izjavio: »Živo žalim, što je morao izo-
stati moj posjet kod Njegova Veličanstva
cara i kralja Franje Josipa. Ako je uzvišeni
vladar susjedne monarhije stavio u izgled
moj posjet na kasnije vrijeme radi svojega
zdravlja, ja sam mu za to zahvalan; ako je
uz to poslijedila odgoda takogjer s obzirom
na teški položaj, u kojem sam se ja nala-
zio, ja sam i za to zahvalan Njegovom Ve-
ličanstvu. Mogu vas uvjeriti, da agitacija
stanovitih osoba ni u čem ne može utjecati
na politiku moje vlade, jer mišljenje tih
krugova nije u skladu s raspoloženjem u
srpskom narodu, koji je od vajkada želio i
danas isto tako živo želi, da Srbija podr-
žava dobre i prijateljske odnošaje sa susjed-
nom monarhijom«.

Nova časnička zavjera u Crnoj-Gori.

Beogradska »Politika« donosi slijedeću
vijest sa Cetinja: Iznenadno pensijoniranje
petnaestorice mladih aktivnih oficira, koje
je već objavljeno ukazom u posljednjem
broju »Glasa Crnogorca«, izazvalo je naj-
veću senzaciju u cijeloj Crnoj-Gori. Do prije
nedjelju dvije dama ti su oficiri bili sma-
trani kao jezgra časničkog zbora. Kao po-
uzdano tvrdi se, da je u vojsci otkrivena
zavjera petnaestorice pensijoniranih oficira
jako kompromitovani u njoj. Kako pak vanj-

bila je prevedena na njemački prvi put. Pet
godina kašnje izagje drugo njemačko iz-
danje. Treće njemačko izdanje izdade Rein;
četvrto Kubitscheg, komu je pomagao Bor-
mann (Beč 1886.). Ovo je djelo preveo i
nešto preudesio Dr. Šrepel na hrvatski je-
zik prama zadnjemu njemačkomu II. izd.
1900. Mi ovo ovdje navlaš napominjemo,
da se vidi kako su tvrdnje, mnijenja Boje-
senova u opće primljena od znanstvene
publike.

Ovo u opće, Sada nam se je obazrijeti
na pogrješke, o kojim govori »Bullettino«.

»B.« piše: pogrješka je, da Cenzor od-
regjuje tributum, po čemu se vidi, da pi-
sac ne zna, što je tributum, što je vectigal.

Ovim hoće »B.« da cenzori nijesu odre-
gjivali »tributum« već da su odregjivali
»vectigalia«. — Da vidimo jeli to tako.

»Vectigal« su one daće, koje je država
rimska pobirala od zakupljenih sub hasta
državnih zemalja (ager publicus). Kad bi
rimljani pobijedili koji narod, prisvojili bi
komad, obično trećinu zemlje, pa bi ta ze-
mlja postala rimskim državnim vlasništvom.
To se je zemljište moglo prodati dijelom
(ager quaestorius) dijelom doznačiti (assi-
gnatio) a dijelom prepustiti na upotrebu uz
neku daću (ager vectigalis).

Ova vectigalia nije država pobirala ne-
posredno, nego su ih cenzori davali u za-
kup najboljim nudiocima, obično na pet
godina. To se je činilo — kako smo ka-
zali — u Rimu na foru sub kasta pošto
su se prije davali javno uvjeti na znanje,

»Tributum« je imovinski porez.

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

ski dogagjaji, a naročito arnautska buna,
nijesu dopuštali, da se-ova zavjera iznese
na javnost, to se odlučilo samo da se u-
klone ova petnaestorica iz vojske i namje-
ste neki drugi časnici. Šta je bio cilj za-
vjere, ne zna se. Ali se vjeruje, da se sa
tom zavjerom, ako je ona doista postojala,
neće tako lako svršiti, ako ne sad, a ono
možda poslije nekoliko mjeseci.

Ustanak u Arbaniji.

Iz Soluna javljaju, da ustaške čete razvi-
jaju sjeverno od Kosova sve življu djela-
tnost. Jaka arnautska ustaška četa napala
je kod Žarkove na turski vojnički odjel ter
ga sasvim opkolila. Arnauti su pozvali voj-
nike, da se predadu. Nu ovi su se uz gu-
bitke triju mrtvih i dvaju ranjenih protukli
kroz Arnaute, koji su izgubili šest ljudi.
Kod drugog sukoba, u kojem su turski voj-
nici zapali u zasjedu, ubijena su 4 vojnika
i jedan časnik. Ostali vojnici su pobjegli.
Šire se glasine, da su ustaše zapalili grad
Tuzi, koji da je sasvim izgorio. Prema br-
zojavkama, koje su stigle na ministarstvo
rata u Carigradu, Malisori i Crnogorci na-
valili su u ponedjeljak na nekoje »blockha-
use«, ali bez uspjeha. Dne 28. travnja u-
staše su navalili na Tuzi i tvrgjavu Sčipka-
nika, ali su bili prisiljeni na uzmak. Puška-
ranje je trajalo čitavu noć. Ustaše su na-
pali i tabor pukovnika Muhiddina kod Ka-
strati. Dne 29. travnja pokušali su napasti
razna mjesta obranbene linije Vuksalekaja,
ali nakon jednosatne borbe bili su prisi-
ljeni na uzmak. Ministarsko vijeće je odlu-
čilo, da zatraži mnijenje vrhovnog zapovje-
dnika turske vojske, koja boravi u Arbaniji,
da li bi bilo uputno, da se pomiluje Arba-
nase koji su pobjegli u Crnu-Goru. — Ber-
linski »Vossische Zeitung« prima iz Ceti-
nja: Zadnje vijesti glase, da se turska voj-
ska kod Kastrata nalazi u nepovoljnoj si-
tuaciji. Arbanasi su zadnje dane stupili u
ofensivu i podijeljeni u male grupe, napa-
dali su turske čete, koje napred stupaju u
zatvorenim kolonama. Do sada su turske
čete izgubile 1700 ljudi. — Iz Soluna ja-
vljaju, da su u ponedjeljak kod Bazarhove
Crnogorci i Arnauti napali tursku pograni-
čnu stražu, te su usmrtili šest vojnika.
I osam Crnogoraca je palo.

Monarhistička urota u Portugalu.

Iz Lisabona javljaju, da je u Aveiru ot-
krivena monarhistička urota. Urotnici su od-
lučili, da sruše republiku i uspostave kralja
Manuela. Republikanska vlada otkrila je u-
rotnike i uhitila ih. Megju njima uhićen je
i grof Aqueda, kod kojega je prigodom
kućne premetačine nagjeno raznih kompro-
mitujućih spisa.

Kina naručuje oklopnjače u Japanu.

Kineška je vlada naručila dvije oklop-
njače, svaku od 26.800 tona, u jednom pri-
vatnom brodogradilištu u Japaru.

Revolucija u Kini.

Javljaju iz Hongkonga: Revolucijonarci
su ubili generala Li. Pao je i general Ho-
lungchang. Zapaljena je podkraljeva palača.
Iz kanonijera bombardiraju četvrt gdje sta-
nuju Evropejci. Na strani buntovnika i na
strani vjerne vojske ima mnogo mrtvih i
ranjenih.

Petogodišnji cenz ovršivao se je po formi,
koju je Cenzor prije odredio (formula cen-
sendi) pred javnom vilom na Martovu polju.
Svaki je gragjanin pod prijetnjom oštre ka-
zne, koja je stizala neocijenjene (incensi)
morao dati da bude unesen u listine gra-
giana, koji bjehu fributim uregjene time,
što je pod zakletvom naznačio svoje ime,
svoga oca, svoje godine, ženu, djecu, ze-
mljišno vlastništvo i ostale res mancipii.
Prema imovini odregjivao bi se porez »fri-
butum«, »Tributum« se je tražio prema po-
trebama po 1, 2, ili 3, pro mille (tributum
simple, duplex, triplex) od ukupne porezne
glavnice. Ovaj su »fributum« kadikad cen-
zori za kazan kod pojedinaca samovoljno
povisivali (inter aerarios referre),

Ovo, što smo napisali o vectigal-u i »tri-
butum« upoprimljeno je u opće.

Pitamo suda: ako Ceuzor odregjuje cenz,
ako se prema cenzu odregjuje »fributum«,
ako cenzor kadikad samovoljno za kazan
povisuje »fributum«, zašto je pogrješka reći,
da Cenzor odregjuje »tributum«, kako to
govore »Crtice«?

Pitamo dalje: ako su »gectigalia«
hodi, što država prima za državna zemlji-
šta od najboljih nudioca, ako su cenzori
naprosto davali sub hasta ta z:mljišta u
zakup, može li biti ispravno da su cenzori
plasim »vectigalia« kako to hoće »Bwl-
lettino«?

Tu su odregjivali »vectigalia« bolji nu-
dioci, a ne Cenzor.

Jeli ispravno što govori »Bae da »Crtice«
ne znadu, što je gributum i što je »vecti-

 

 

Domaće vijesti.

Sjednica uprave i vijeća
stranke prava. Čitamo u šibeničkoj

«Hrvatskoj Riječi“ : U četvrtak u jutro  sa-
stala se je u Spljetu Uprava i Vijeće stran-
ke prava, da raspravlja o položaju prije
izbora i da imenuje kandidate. Od Uprave
bili su prisutni svi članovi. Nakon toga je
bila sjednica Vijeća. Na taj sastanak došli
su brojni i uvaženi članovi iz pokrajine te
su svi kotari i sva važnija mjesta bila za-
stupana. U izvješćima, koja su odaslanici
iz raznih krajeva podnijeli, razabralo se je,
da je položaj stranke prava obzirom na iz-
bore za parlamenat najbolji. Narod pristaje
ogromnom većinom uz stranku prava te su
izgledi majpovoljniji. Oduševljenje, koje je
tekom vijećanja vladalo, najboljim je .doka-
zom, s kojim raspoloženjem stranka stupa
u izbornu borbu. Jednoglasno je mišljenje
bilo, da stranka prava imade odlučno i na
svoj liniji stupiti na izborno poprište. Iza
kako se je saslušalo mnijenje raznih iza-
slanika prešlo se je na proglašenje kandi-
data. Ovo je uslijedilo samo djelomično,
to u četiri kotara, dok će se ostale kandi-
dature proglasiti, kad se saslušaju još neke
želje. Po tom je proglašen kandidatom za
Šibenik-Skradin: dr. Ante Dulibić; za
Drniš-Trogir : dr. Ivo Krstelj ; za Makarsku:
Vrgorac- Neretvu : dr. Mate Drinković ; za
otoke Brač-Hvar-Vis: dr. Niko Marinković.
Proglašenje ovih kadidatura izazvalo je neo-
pisivo oduševljenje.

Sastanku je sudjelovalo preko sto i pe-
deset izaslanika, tako da je dvorana bila
dupkom puna.

Ovim činom stranka prava odlučno istu-
pa. Osobe do sada proglašenih kandidata
najbolje su jamstvo uspjehu, jer vogje i
duša stranke prava u Dalmaciji. Kada se
popune sve kandidature, a to će uslijediti
kroz malo dana, stranka prava će izdati
proglas na narod.

Čitulje. Za prošli broj bili smo kasno
obaviješteni, jer je pismo privatnim putem
zakasnilo, da je u Čilipima nenadno umro
naš vrli prijatelj i sumišljenik Antun Skurić.
O njemu donosimo što nam šalje naš do-
pisnik i njegov prijatelj na drugom mjestu.

U Makarskoj je preminuo u 70. godini
Autun vit. Alačević, ć. k. bilježnik, a na Pe-
lješcu je preminuo Vicko Štuk, nadučitelj
u Orebićima.

Pokoj im vječni, a ucviljenim porodicama
naše iskreno žalovanje.

Družba sv. Ćirila i Metoda za
istru obdržati će svoju glavnu godišnju
skupštinu na 28. ov. mj. u Buzetu. Dnevni
red javićemo naknadno.

Engleška kraljica u Šibeniku.
N. V. engleška kraljica Aleksandra, udo-
vica kralja Edvarda VIl., bila je ovo dana
u šibeničkoj luci, ma kr. yachtu »Victoria
and Alberi«, koji prati krstarica-oklopnjača
»Suffolk« i dva torpedna razbijača. Na pa-
lubi su je pozdravile voj:e i gragjanske
vlasti. U Šibenik se nije iskrcala, već je
samo otišla da vidi slapove Krke.

Gradsko zastupstvo Senjske
Rijeke raspušteno je, jer da u sadašnjem
svom saslavu nije inoglo da vodi poslove
gradske uprave. Izbori će se raspisati za
najskorije vrijeme.

gal« ili je ispravnije da »B.« ne zna ra-
zlike izmegju tributum i »wectigal?«

»Crtice« (str. 15.) pišu: »Pretura je bila
grana konzulata, koja se je kašnje ocijepila
od konzulata, Zadaća je pretoru bila: ci-
vilno pravosugje ma temelju civilnoga za-
kona XII. ploča. Uz pretore, koji nijesu bili
vješti vele pravu, stali su »assessores«. Za
careva pade ova čast, kojoj je preostalo
samo voditi javne igre«.

»Bullettino« (str. 165.), govori da je to
pogrješka.

Mi ovdje samo iznosimo nešto što piše
Bojesen o pretorima prama prijevodu Šre-
pelovu (»Rimske Starine« ll. izdanje. Za-
greb 1900. Nak. kr. hrv. slov. Dalm. zem.
vlade str. 61).

»Njihove su (pretora) najbitnije zadaće:
civilno  pravosugje (na temelju civilnoga
prava XII. ploča...... Pretor sebi posta-
vlja pomočne svoje činovnike za pravosu-
gic (praefecti jure dicundo), koje je kasnije
dijelom birao narod) i porotnike. Ipak valja

dodati, da se za izbora za ovu čast nije |

 

God. VII.
Gradska. kronika.

Zadušnice. Prilikom obljetnice tra-
gične smrti hrvatskih velikana Zrinskog i
Frankopana, bile su u Nedjelju u jutro u
crkvi Sv. Vlaha priregjene svečane zadu-
šnice, kojim je prisustvovalo dosta naroda,
nadasve omladine, kao i »Hrv. Soko«. Na
svim hrvatskim društvima bile su izvješene
zastave na po koplja.

200-godišnjica Rugjera Bo-
škovića. Citamo u »Listu Dubrovačke
Biskupije«: 200-godišnjicu rogjenja Rugjera
J. Boškovića proslavit će dubrov. katol. dru-
štvo »Bošković« na 18. ov. mj., da počasti
uspomenu toga kršćanskoga naučenjaka-
veleuma, a svoga' sugragjanina, svećenika i
uzornika. Proslava će se obaviti pr. podne
svečanom sv. Misom u Crkvi Isusovaca, a
u večer akademijom u lokalu pomenutog
društva.

(Po svim kulturnim evropskim središtima
spravljaju se proslave u spomen toga dana,
pak će se i u našem Zagrebu lijepo pro-
slaviti ova 200-godišnjica rogjenja našeg
slavnog sugragjanina. Nadati se je, da će
se i naša Općina zauzeti, da i u našem
gradu bude onaj rijetki dan na dostojan
način proslavljen, jer ko se više ima po-
nositi i što svečanije proslaviti ako li ne
njegov rodni grad Dubrovnik! Držimo da
bi svaki poticaj i preporuka bila suvišna,
jer da će naša Općina prema zaslužnom i
po cijelom svijetu proslavljenom svom su-
gragjaninu znati i htjeti na izgledan se na-
čin barem u svečanoj proslavi grada odužiti).

Sastanak mjesne organizaci-
je Stranke Prava. U Nedjelju u ju-
tro imala je naša mjesna organizacija Stran-
ke Prava sastanak u prostorijama društva
»Gundulić“, koji je bio dosta dobro posje-
ćen. Sazvan je bio u svrhu, da se odlučio
važnijim pitanjima stranke, te su bila izmi-
jenjena mišljenja i poprimljeni nuždni za-
ključci. Megju ostalim predsjedatelj spome-
ne odreku preč. g. D. Antuna kan. Liepopi-
lia kao presjednika mjesne organizacije, jer da
se je zbog odmakle dobe, željan mira, povu-
kao sa aktivnog političkog polja, te pre dloži
— što bje jednodušno usvojeno — da mu
se ne samo unese u zapisnik izražena za-
hvalnost i svako priznanje na mnogogodi-
šnjem radu i živom požrtvovanju, nego da
mu i odregjeni odbor to i osobno izrazi.
— U upravu stranke bje izabran odbor od
devet lica, a na koncu je predloženo da bi
se sa Strankom Prava u Dalmaciji stupilo
u zajednički rad, što je bilo jednoglasno i
uz oduševljenje primljeno.

Lične vijesti. U srijedu u jutro sti-
gao je u naš grad ministar vanjskih po-
slova grof Aehrenthal. Odsio je u »Hotel
Imperialu«. Šetao je po građu i razgledao
znamenitosti, a jučer je otputovao u Boku
Kotorsku. — U srijedu je, nakon tri dana
boravka u našem gradu, otputovao vrli za-
stupnik milog nam Slovenskog naroda, g
Dr. |. Šušteršić, sa gospogjom. — U utorak
je otputovao iz Gruža, na c, i k. yachtu
»Lacroma« put Visa zapovjednik bojne mor-
narice admiral Montecuccoli. —  Nastajne
sedmice stići će u naš grad poglavica Bo-
sne i Hercegovine F.Z.M. Marijan bar. Va-
rešanin, sa gospogjom. — Ovih dana bo-
ravio je u građu glavni urednik praških
»Narodni Listy« i zastupnik na českom sa-
boru g. Josip Anyž. Snjim je bila i nje-
gova gca. sestra F. Anyžova, koja je pre-
sjednica zem. društva českih učiteljica u
Pragu. — U gradu boravi g. Dr. K. Vani-
ček, spisatelj iz Česke, a ovih će dana sti-
ći g. Dr. Metelka, bivši zastupnik na car,
vijeću. — Boravio je tri dana u našem gra-
du bivši ministar-presjednik barun Beck.
Otputovao je na yachtu »Kety«.

+ Marko Rašica. Nakon duge bo-
lesti preminuo je u utorak mjesni trgovac

g. Marko Rašica, u 650j godini. Pokojnik
ke bio vrlo dobar čovjek, izgledan domaćin,
požrtvovan Hrvat, nezaboravni naš sumi-
šljenik, koji je uvijek kad bi se ticalo na-
rodne stvari bio prvi megju prvim, i zbo-
rom i tvorom. U četvrtak po podne bio mu
je priregjen veličanstven sprovod, za kojim
je uz ostalo gragjanstvo korporativno stu-
pala »Hrvatska Radnička Zadruga« sa »Gun-
dulićevom« glazbom, kao za svojim revnim
imnogogodišnjim članom.

Laka mu ljubljena rodna gruda, a teško
ožalošćenoj obitelji i svojti naše iskreno

češće.

mnogo pazilo na pravno znanje kandida-|qqu

pri-| tovo; on je po tom morao tražiti savjeta

u svojih asesora (assessores) ako nije sam
znao prava«. — Ako su dakle »Crtice« po-
griješile, u tomu valja da su pogriješili i
ponajbolji rimski arheolozi. Istina je, da ni-
jesu ni oni nepogriješivi; ali ako oni nijesu
nepogrješivi, nije jamačno ni »Bullettino«.
(Svršiće se).

Herman Bahr o Dubrovniku.

i napredak. Živim zanosom opišuje prirod-
ne ljepote Dubrovnika i okolice, pa kaže:
Ko je jednom iz Sv. Jakoba, sred agava

3

 

Loknas i Olrovina počinći a