FRAM CAH
|. Četvrt godine surazmjerno; za inosemstvo
polugodište.
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po
me vrati list kad mu pretplata mine, smaira se da je predbrojen 1 za došasto
godišnje K. 9 — Ko
IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.
Odgovorni uređnik FRANO SCHICK.
Prošli izbori.
Po njima, hoće li se, neće li se, na-
meće se pokrajini novi politički život,
nova orijentacija, a kako su se strasti
uzvitlale sve će se preokrenuti na brzu
ruku. Narodna je stranka lakoumno
sklopila »Riječku resoluciju«, moljac je
ušao u deblo i toči, toči, dok se iscr-
votočen panj ne strovali. U ovim je
izborima podlegla Spljetskom uplivu, i
tim je zadobila još jedan udarac, a ne-
daleka će budućnost dokazati koliko
je bio za nju sudbonosan. Koliko god
u ovim prilikama bili složni Dr. Trum-
bić i Dr. Smodlaka, nami se čini, da je
suština borbe za to jer se ta dva tak-
maca nijesu iskreno smirili, nego da
gledaju obojica, koji će koga lukav-
stvom i taktikom nadjačati. Dr. Smo-
dlaka nasukati će se u tome što neće
moći svoja obećenja malomu puku iz-
vršiti, a onda ostati će pobjednik Dr.
Trumbić. Možda se varamo; ali mi
situaciju tako shvaćamo. U tome je da-
kle narodna stranka bila kratkovidna,
kad je dopuštila da joj Dr. Smodlaka
nametne u proglasu one rečenice, koje
ili su čisto naprednjačke, ili drukčije
ne imadu smisla. Cijeli je kler ustao
da osudi takove ispade; a najžešće i
otvorito priznati i ugledni pristaše te
stranke, kako Medini, Bodulić, Miloše-
vić, Ivanišević, a eto i ovih dana i isti
Ribičić, i ako pod izlikom da je stran-
ka krivo učinila Vukoviću. Mi smo prvi
naglasili, da kad je bio kompromis a
ne fuzija imala je svaka stranka izdati
o sebi proglas. Ali nije to samo; mi
ćemo da uništimo i onaj izgovor ko-
jim se listovi stranke brane, a taj je
da je stranka »ostala vijerna tradiciji
svojoj: za vjeru i domovinu«.
Pitamo dakle: Po izjavama u-
glednih članova klera znala je stranka,
kako je nemilo odjeknuo u redovima
klera proglas narodne i napredne stran-
ke. Videći da se je silna bura uzvitlala,
PODLISTAK.
Bečka predavanja
(2) Prof. Foerstera.
N. Sabatini-Subotić.
Pošto je volja temelj neodvisnog odgoja,
valja ju učiniti gospodaricom svoga djelo-
vanja. Zato u uzgajanju moraju nestati is-
pričavanja ili kojekakva nećkanja — ne mo-
gu, teško je, boli me i slično. Tu treba da
vlada autosugestija: mogu i zato ću poku-
šati! U čovjeku vlada sakrivena snaga, a do
nas je da ju probudimo. Pa opet: valja ci-
jeniti sitan rad, dok je tankoćutna savjest
najbolji suđac našeg ponašanja, Negdje je
Foerster već prije napisao, da je valjda ko-
risnije za život čistiti prašinu sa odijela,
nego znati na izust neke gramatikalne iz-
nimke; upoznati sama sebe vrlo je važnije
nego znati izvore rijeka u Africi ili Europi.
Naravno od djece ne možemo naprečac za-
heroično svladanje sama sebe i u-
- čitelj valja da pobugjuje u mladoj duši
srčanost, samosvijest, slobodu vazda uz su-
djelovanje same: djece. Profesor Foerster
priznaje, da volji gojenčeta ima se dopuštiti
neke granice samostalne inspiracije, jer bez
usvjedočenja, | prirodna_čovje
dužnost je bila uprave narodne stranke,
da razjasni u kojem se smislu imadu
uzeti stanovite rečenice u proglasu, i
to da bude kršćanska u pravom smi-
slu, kako kaže da jest, da umiri ugledne
imenovane i neimenovane svoje pri-
staše u kleru, a da hudijem popovima
pravašima istrgne iz ruku podesno sre-
stvo i orugje da joj u narodu potko-
vaju temelje. Je li to narodna stranka
učinila ? Je su li barem pojedini, koji
su bili nje kandidati ? Znamo vrlo do-
bro da su na skupštinama iu kortešanju
ispovjedali, da će častiti, dapače bra-
niti kršćansku vjeru: Ali ponovno
pitamo: Je li to bilo dostatno? Od-
govaramo: nč! Proglas je javno pismo,
javna obveza, javni zalog, a taj do-
pušta pojedinim zastupnicima da mno-
go škodna u slučaju urade za vjeru,
kakvu ju ima shvatiti koji je pravi ka-
tolik; dočim riječi u skupštinama i u
kortešanju jesu privatna obveza, pri-
vatni zalog, koji ne odgovara smislu
i duhu javnoga proglasa. Tako ostaje
prama uvigjavnosti pojedinom zastu-
pniku, da se drži ili programnog 0-
glasa, ili svoga privatnog obećanja.
Dapače ni to jer su izbornici znali
za proglas, na temelju istoga dali su
svoje glasove, i zastupnici imadu slo-
bodne ruke. Mogu u svako doba
kazati: mi radimo po programu, vašim
ste ga glasom potvrdili i odobrili!
»Izdali ste narodno načelo“!
To nam poručuju gospoda, koja tvrdo
stoje na nagodbi, i tim ne dopuštaju
da se narod osvjesti, i da izračuna sa
Magjarima, koji svaki dan to bjesnije,
to nemilije ukidaju sveta naša prava,
nameću nam magjarske škole, magjar-
ske činovnike, magjarske natpise, a
sad bi hoćeli nametnuti nam i magjar-
sku crkvu. Mi sami vičemo, pozivlje-
mo narod na otpor, suzbijamo koliko
možemo tu tatarsku navalu, hoćemo
da budemo svoji u kući svojoj, pak
još imate obraza podmetnuti nam _ta-
|»poučiti« u odnošajima obojeg spola. Ne,
\nego u mladeži valja stvoriti željeznu volju,
kojom će moći lako raspolagati pri svakom
nedopuštenom porivu; u seksualnom pitanju
svaka intimna uputa dovela bi mladića do
katastrofe. Na ćudoredan život ne djeluje
nikakva uputa niti auktoritet, nego jaki i-
deal, koji će sklonuti volju na uredno dje-
lovanje. Prava naslada biva ondje, kada
čovjek u kakvoj strastvenoj unutrašnjoj buri
svlada sebe i kad neki uzvišeniji, duševni
eros pobjedi tjelesnu spolnu erotiku. Ovo
Foersterovo, skroz kršćansko stanovište za-
služuje pažnju napose danas, kad se je ne-
moralna zaraza uvriježila kod moderne »e-
mancipirane« mladosti, tako da statistični
iskazi glede nesrećnih veneričnih bolesti na-
pose kod mladeži viših škola mame suzu
na oko svakom iskrenom ljubitelju narodnog
pomlatka. Pa ipak koliko ima danas učite-
lja, literarnih kritičara, pedagoga, koji skoro
silom turaju u ruke još nepokvarene mla-
deži kojekakve prljave romane, što svojim
nemoralnim pikanterijama truju srce mlada
čitaoca ! !
Kad smo pripravili i uredili značajnu vo-
lju, tekar sada valja da skalupimo u čovjeku
religiozno biće. Foersterov se princip dade
od mitoloških starina do rafiniranih kršćan-
skih perioda. U starini vidite primitivna,
ka bez viših duševnih potreba;
u grčkom i rimskom svijetu čovjek sve više
i više vapi za idealom, dok napokon ne
čujemo uzdah, sveopći uzdah za religijom
i sociološki pokazati. Pratite čovječanstvo |
kovu podvalu ? Zar se Kranjci, ti
naši kako vi hoćete saveznici, nijesu
čisto i bistro izjavili da stoje na progra-
mu pok. Ante Starčevića? A kad su se
pošteno obvezali, zašto da odbijemo
takovu izdašnu pripomoć i savezništvo?
Ako nami ne vjerujete, poslušajte ba-
rem što vam ovih dana poručuje sla-
vljeni vaš Frano Supilo. On vas po-
zivlje da ustanete na Ugarsku svim
dopuštenim ustavnim srestvima. | mi
to želimo, jer smo uvjereni da sama
skupna narodna sloga moći će suzbiti
surovo i nepravedno nametanje Ma-
gjara.
Malo statistike.
Ona će nas najbolje obavjestiti, ko-
ja stranka u pokrajini napreduje, akoja
pada: ona će nam dokazati, koja se
može ponositi da je materijalno
brojem napredovala; a koja moralno,
kad se promisli da je uz udružene stran-
ke stalo činovništvo, ogromno osoblje
na Zemaljskom Odboru, u Općinama,
na Vjeresijskom Zavodu, na Bankama,
Trgovačkim Komorama itd. Svi su ti
glasovi unaprijed kaparirani i mo-
raju glasovati po paroli.
Kako podloga ovoj statistici jesu
oficijozni brojevi, izvagjeni iz »Smo-
tre Dalmatinske« za godine 1907 i
1911.
Ta vam dakle statistika kaže ovo:
Godine 1907:
1. Narodna stranka imala je ukupno
glasova 27.691;
2, Hrvati izvan stranaka (Iljadica, Bu-
lić, Crnica, Vranjican) 6559;
3. Izvan stranaka Franić 611;
4. Demokratska stranka 3969;
5. Srpska stranka 11.783.
Udružene sad stranke g. 1907 ima-
le su ukupno glasova 50.613.
Pravaši su iste godine 1907 imali
ukupni broj glasova 19.096.
Ukupni broj svih glasova 1907 go-
dine: 69.709.
otkupljenja. Ovu metodu -- historičnu —
treba primjeriti u vjerskoj pedagogici. Mi-
lost treba da nagje izorano polje u našoj
volji, narav treba da izagje iz svog okružja
i da se razlije u moru božje milosti. Sada
treba da pitomac dovede u sklad svakdašnje
djelovanje sa vjerskim istinama, s Bogom.
Tu treba da vlada psihološka metoda, ali u
svakom slučaju valja da se religijozno o-
sjećanje postepeno u djetetu razvija. »Pelo:
ne ubij!« — to je previsoko za shvaćanje
dječije. Treba gojencu orisati motive, što
vode do ubijstva duše ili tijela, valja da se
vjeroučitelj posluži, kako veli Gotthelf, ge-
ografijom srca. U tom pravcu može se n.
p. govoriti o dječijoj srditosti, o njezinim
pogibeljima i teškim posljedicama ; tek sada
može shvatiti dijete ono, što veli evangjelje:
»što koristi čovjeku, da steče vas svijet, kad
upropasti svoju dušu? 1« — Mali sukobi i
svagje u dječačkom svijetu dobro će doći
religijoznom uzgojitelju. Ako želimo, da
vjerska snaga oživi u čovjeku, valja da re-
ligija svlada prirodni život. Samo bez kon-
kretnih uputa može mladić doći do samo-
ubijstva, o čemu nas na žalost danas no-
vine svako malo izvješćuju. Ustrpljivošću,
vlastitim poznavanjem sama sebe, poniznim
Osjećanjem može nezrela još mladost oda-
Ječiti od sebe samoubojničke namjere —
veli Dr. Foerster. Vjerski uzgojitelj će se
dobro znati poslužiti svakim momentom iz
dječijeg života, da u pitomica izgladi i ote-
še sirovi prirodni život, Dr. Foerster je iznio
ovom zgodom lijepih primjera, da pokaže,
Godine 1911:
1. Udružene su stranke, ubrajajuć bro-
jeve ponovnog izbora u IV. srezu, i-
male ukupno glasova 45.994;
2, Pravaši su imali ukupno glasova
28.765.
Svega je dakle glasova bilo 74.759.
Udružene su stranke po tome godi-
ne 1907 imale 50.613, a ove godine
45.994.
Manje dakle glasova 4619.
Pravaši su imali godine 1907 sve-
ga 19.096 a ove godine 28.765.
Više dakle glasova 9669.
Takav sjajni ispadak bolje govori
nego sve bacanije i naklapanja. Stran-
ku prava htjeli su utuči, a ona je po-
brala 9669 glasova više; navještali su
da će njihova pobjeda biti glasna i
sjajna, a tamo su okupili 4619 glaso-
va manje. Ovo je činjenica, koja sa-
ma po sebi govori. Za takav zname-
niti ispadak pravaši imadu najviše za-
hvaliti vrlim Šibenčanima; nadasve Du-
libiću, Krstelju i Drinkoviću. Bog ih
poživio i dočekali sretni dan, da svu
pokrajinu okupe u pravaško kolo! Ži-
vjeli!
Pozdrav pravaša akademičarai
stranci prava u Dalmaciji.
Dalmatinska starčevićanska akademska o-
mladina na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu,
oduševljena, pozdravlja pobjedu pravaške
misli u Dalmaciji.
Patriotskom je zebnjom, ali pouzdanjem
u svijest našega naroda pratila upravo div-
sku borbu »stranke prava« prigodom ovih
izbora protiv nemorala i nepoštenja udruže-
nih utvaraša i t. zv. naprednjaka pod pro-
tekioratom c. kr. vlade i njoj na raspolaga-
nje stojećih državnih i autonomnih aparata.
Čisto hrvatstvo triumfira nad bezbojnim
i bezimenim Slavjanstvom ili bolje rečeno
nad srpstvom, kojemu kao krinka služi t.
zv. narodno jedinstvo Hrvata i »Srba«, da
lakše zavede hrvatski narod, prozirnom svr-
hom, da mu onemogući njegov individualni
državni i narodni život.;
kako je uporaba djetinskog. iskustva potre-
bita za uzgoj gojenca u pravičnosti i samo-
stalnosti. Ima se n. p. govoriti & osam bla-
ženstva, treba da pripravimo dijete sa kon-
kretnim izgledima. Zgodno razlaganje o na-
gradi, o kazni itd. bit će prelaz k samoza-
taji, izbjegavanju svijeta, stupajući iz fizi-
kalnog djelovanja u duševno. Tako ne će
presahnuti u srcu djeteta evangjeoska istina,
nego će ono steći širi, bolji vidik za valjano,
neporočno djelovanje. Djecu ne smije se na
to sklonuti, da svoje načelo ili nazor o svi-
jetu (Weltanschauung) steče iz pisanih knjiga,
nego iz života. Danas se više puta omalo-
važuje osobitost ili originalnost u čovje' u
i tako propadaju lijepe i valjane misli iz
svog iskustva stečene. | tako mnogi, koji ne
pozna sebe, koji nije plakao u životu, ne
može da shvati mnogo pojava u društvenoj
zajednici.
Čovjek, koji ne misli prema životnom
iskustvu, nego je strpao u glavu nešto fra-
za iz knjiga, , ne može biti karakter; tako-
va vrsta ljudi samo su kuriozna čeljad, što
hlepe za novotarijama, dok se sasvim ne
raskrste sa idealom, kao nekada i Nitzsche.
Težnja k Hristu, lijepo veli Dr. Foerster,
potječe iz dobro uzgojene i isklesane ljud-
ske prirode. Ovdje se Foerster slaže sa
Tertulijanom, koji je nekoć, u prvim dani-
ma kršćanstva, rekao, da je ljudska duša
po sebi kršćanska. Prof. Foerster se obara
na prirodnu etiku, koja da je prosta iluzija.
Ima i naravnog morala, o komu je lijepo
govorio Aristotelj, ali on nema snage da
Pretplata 1 oglasi, šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uređništva. — Za
zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku
a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi
nefrankirani ne primaju se. —- Piativo i utužljivo u Dubrovniku.
Novo doba sviće našoj užoj domovini.
U bolju budućnost možemo da gledamo
pobjedom predloženika »stranke prava«: D.
I. Prodana, Dra. Dulibića, Prof. Perića, Dra.
Sesardiča, a ako bude i malo nepristranosti
sa strane vlade, i Dra. Krstelja kod užeg
izbora, tih značajnika, samoprijegornih, po-
štenih, nesebičnih i spretnih ljudi, koji će
sve svoje sile uložiti u rad oko podignuća
hrv. naroda na kulturnom i ekonomskom
polju, u koliko to bude moguće u ovom
nesnosnom i pogubnom dualističnom susta-
vu, inauguriranom devizom vlastodržaca »di-
viđe et impera«.
Stranka prava nek ne sustane na putu
purifikacije našega javnoga života na svim
područjima, uzev za podlogu svoga rada
samo čisto hrvatstvo, kao oznaku našu na-
cijonalnu i državnu, e da se tako u buduće
zapriječe mnoge sablažnjive pojave kod kuće
i u stranome svijetu.
Treba sustavnog i organizovanog rada, da
što bržim tempom maknemo sa političkog
poprišta unutarnje protivnike, da nam na
taj način bude borba lakša i uspješnija za
prijatelja.
Pozdravljajući pobjedu pravaške misli, po-
zdravljamo slogu dalmatinskih pravaša, u
koju neka se ugledaju i ostali diljem hrvat-
skih zemalja!
Za hrvatsku pravašku omladinu iz Dal-
macije :
Ramov, Cuzzi, Machiedo, Kožul, Jurin, Vi-
dović, Sokol, Lesić, Katalinić, Moscatello,
Dahčević, Marinković, Dražić, A. Jurjević, I.
Knežević, Dobud, Matković, Šimunović, Ba-
čić, Bartulica, Marić, Sisarić, Škarić, Bajlo.
Gospodo, u pameti
Zgagjeni uprav trivijalnim načinom pisa-
nja, koji se nada sve ovo zadnje doba o-
paža skoro u svakom broju »Crvene Hrvat-
ske«, ne možemo nego jedino gornjim i-
zrazom da apostrofiramo njezine gospodare.
Naglašujemo, da naš poklik upravljamo go-
spodarima i gospodi, kojima je »Crvena Hr-
vatska« glasilo. Jer da i ocmjuju po naj
gadnijim novinama pojedine ličnosti i cije-
le stališe: to je, na žalost, stvar obična i
kod velikih naroda, pa i kod nas. No na
ne obaziru ili putem zakona pokažu zube
Rousseau-voga Emila pokazuje bjelodano
potrebu vjerskog uzgoja. Nego ako uzgoji-
telj želi uspješno raditi, on mora raspusti-
ti priručne knjige i sebe najprvo uzgojiti i
upoznati. Teorija, apstraktnost ne pomaže
ništa ili sasvim malo, jer u tom slučaju,
samo na temelju pročitanih teorija, vjerski
učitelj bi samo uzlovoljio dijete, Najprije
tama, a onda može nastupiti čisto vjerska
obuka; ovo treba paziti osobito kod trinae-
stogodišnje i šesnaestogodišnje mladeži, jer
u ovim godinama obično se pojavlja kod
mladeži odvratnost prama religiji. Najveći
bi od šest do deset godina. Tu vjera mo-
že razviti svoju potpunu mističnu moć i
djelovanje.
Ovo su snažne, opravdane misli jednog
strukovnjaka od glave do pete, koji nije
ni katolik, a još manje »klerikalan«. Njego-
va riječ
visie od vjerske obuke, bez pozitivnog
kršćanstva i tako uvedu mladež na livel
beznačajnih, revolucionarnih, propalih indi-
vidua.
(Svrka.)
g
Jurjević, Hropić, Korlaet, pl. Finetti, Vežić,
takove uvređe ozbiljni se ljudi ili uopće .
potpuno uzgoji čovjeka. Uzgojiteljni fiasko |
valja započeti naravnim poticajima i upu- '
upliv na djecu biva sa strane religije u do-
glasi kao jaka opomena u vijeku, _ |
kada stanoviti ljudi, zavedeni iluzornim i- :
dejama, sve nastoje, da proglase škole neod- :
oživotvorenje narodnih [ideala vanjskih ne-
KD!
\