HRlNlilšlšlšmtmeumm=—==mmmmnnnmssanue Br: 336. 1 Četvrt godine surazmjemo; za inozemstvo polugodište. Cijena je listu sa domašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen | za došasto U DUBROVNIKU, 5. Augusta 1911. PRAMA CRVENA GRA godišnje K. 9 — Ko IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 19 PAPA. Brzotisak vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKAR" Odgovorni arednik FRANO SCHICK. God. Vi. ' Pretplata | oglasi šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uredništou. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo 1 utužijivo u Dubrovniku. Jubilej Pravaštva. Ove godine slavimo jubilej prava- štva, pedesetgodišnjicu jedne velike misli, ustrajnog rada i mučne borbe. Koliko li žalosnih dogagjaja nije pro- hujalo u nizu ovih godina, koliko li tužnih uspomena ne lebdi pred našim očima ! Putovanja Kvaternikova po Petro- gradu, Parizu, Rimu, Rakovica, nje- gova i Bochova smrt, patnje Ante Star- čevića, progonstva Davida, Gržanića, Kumičića, prepune tamnice 1895, 1902, i 1903, sve je to vezano s razvojem pravaštva, sve je to povjest »stranke prava«. Mi boli u srcu dočekasmo ovaj jubilej u još uvijek rastrganim djelo- vima Hrvatske i to baš sada, kad na drugoj strani Jadrana talijanski narod slavi 40-godišnjicu ujedinjenja svoje domovine. I ako je pravaštvo niklo u eri revo- lucija, zamašitih narodnih pothvata i evropskih zapletaja, nije moglo, da odma poduzme i stvori nešto velika, već prisiljeno prilikama svelo je borbu na ustavno polje, borbu za koju se hoće ustrajnog i žilavog rada, borbu koju ono vodi već pet decenija, sa uvijek sve to većim uspjehom. Do- duše mi ne možemo da pokažemo u- jedinjen i slobodan svoj narod, ali mo- žemo da upremo prslom u probugjenu narodnu svijest. Da, to je, po istom priznanju naših protivnika, veliki ko- losalni uspjeh pravaške politike. Drugo nijesmo ni mogli postignuti ondje, gdje se, ni zakonom zajamčena, naša prava ne poštuju, gdje nam se diže a ništa ne daje, gdje vlastodržci sve upotre- biše, da nas unište, a domaći neprija- telji ne birahu sredstava, da nam na- škode. Pravaški rad koncentrisan u svojim prvim početcima u sobi D.ra Ante Starčevića, počeo je da malo po malo probija kroz ona četiri zida i pro- dire sve više i više u široke slojeve, a vrhunac djelovanja nastao je pristu- pom D.ra Josipa Franka u »stranku va«. Ovaj izvrsni političar, koji je uvijek računao samo sčinjenicama, dao je pravaškoj politici realan pravac. Njemu se ima mnogo zahvaliti, da se je od one grupe mladića, koja se je kupila oko Ante Starčevića, razvila snažna' stranka, da se je. pravaštvo populari- zovalo | počelo s njim računati na kom- petentnom mjestu. Protivnici pravaške misli upriješe sada sve sile, da razbiju pravaške re- dove, sijahu smutnju i mržnju i na ža- lost uspješe, razdjeliše nas u strančice i frakcije. Triumfirahu i već htjedoše da zapjevaju opjelo nad čistim hrvat- ali se prevariše. Već nekoliko megju nas nije bilo. Program i cilj bio nam je uvijek jedan te isti. Pa kad mogu da se sjedine proti Khuenu Justh, Košut i Apony zašto da ne poduzmu Frank, Starčević, Horvat, Pavelić, Pro- dan, Drinković, Spinčić i Krstelj, slo- žnu akciju za izvojštenje opravdanih zahljeva hrvatskog naroda? Nije nikakvo čudo dakle, da je glas o pravaškoj slozi u svim našim redo- vima bio s najvećim oduševljenjem po- zdravljen, a osobitim veseljem i sim- patijama primljena vijest o pristupu u pravašku stranku zastupnika one zemlje, koje su vrata do sada bila zatvorena pravaštvu, sinova Istre. | tako nema hrvatske provincije, gdje nema prava- ške ideje, pa ne smije biti ni pošte- nog Hrvata koji nije pravaš. Zaključak predstavnika pravaških frak- cija, o jedinstvenoj »stranci prava« pro- izveo je konsternaciju u protivničkom taboru, kao bomba pala je ta vijest megju njih. Bijesni pozivlju sve i sva- koga u borbu pod firmom »liberali- zma« i »patriotizma« proti »crnom kle- rikalizmu«, »furtimaštvu« i »natražnja- štvu«. Da, i mi predvigjamo žestoku borbu, ali ta borba neće biti ni kleri- kalna ni liberalna, kako bi joj neki htjeli da dadu obilježje u svoje pro- zirne svrhe, već skroz i skroz politi- čka. Na jednoj strani jugoslavenstvo, srbo-hrvatstvo i sve ono što smeta napretku hrvatske stvari, a sdruge strane čisto hrvatstvo, politički ideali hrvatskog naroda. Složan rad stranke prava bio je nužna i neophedna posljedica političkih doga- gjaja. Danas kada u ovoj monarhiji mora da dogje do promjene sistema, kada se napokon mora da udovolji zahtjevima ne privilegovanih naroda, zar da »stranka prava« jedina pred- stavnica težnja hrvatskog naroda bude razdjeljena? U Hrvatskoj i Slavoniji magjariza- cija se širi svom brzinom, a Tomašić se sprema uz teror i bajunete na iz- bore, u Dalmaciji se udružiše proti nama svi državni i autqnomni organi, u Bosni se o Hrvatima i ne vodi ra- čuna, u Istri su oni faktična većina manjina, njihova se riječ ne uvažava, jer tako hoće državna vlast, a da i ne govorimo o Rijeci i Megjumurju, gdje se smatra zločinom i nazivati se Hrva- tom. Proti svemu ovomu moramo po- vesti odlučnu borbu, moramo zamije- niti taktiku moljakanja i pisanja dosa- dašnjih naših »narodnih većina« sa politikom nepopuštanja | energičnog zahtijevanja, što je moguće samo onda ako se svi bolji i patriotični elementi okupe pod barjak »stranke prava«. Mi stoga iz hrvatske Atine, gdje je sloboda našeg naroda najdulje trajala, $ najvećim veseljem pozdravljamo i pri- družujemo se zajedničkom i složnom [radu svih Pravaša za jedinstvo i slo- bodu Hrvatske. Ne možemo, a da istodobno ne da- demo oduška svom veselju i radi toga, što je dočekao, da vidi složne pravaše, zagovornik sloge pravasa, sloge do- u dobu. Bez sumnje je Dr. Frank, je bio da i sebe žrtvuje prvi brih koji je bio spravan, ljubav pravaške sloge, veseo, da se za je već jednom ostvarila njegova is- krena želja. Veseli smo i radi toga što ne mo- gosmo, da bolje proslavimo pravaški jubilej, da se bolje odužimo uspomeni Starca, koji je sav svoj vijek posvetio jednoj ideji, nego li onim, nazad malo dana u Zagrebu stvorenim, veličanstve- nim djelom. Hvala svima onima, koji nijesu su- stajali pred ničim, koje nijesu smetale nikakve zapreke, e da što prije do- vedu kraju ovu veliku rodoljubnu na- misao, a u prvom redu hvala mlagjem naraštaju, koji je uvijek u svakom na- rodnom pokretu bio prvi, hvala pra- vaškoj akademskoj omladini. Akadem- ska omladina je slala memorandume predstavnicima raznih frakcija, poticala ih i pozivala na ujedinjenje pravaških sila, te živo propagirala tu ideju u svo- jim redovima. Čast takoj omladini! Sad pak na rad oko provedenja što čvršće organizacije ove velike i jake stranke, jer samo u njoj leži spas hr- vatskog naroda, budući jubilej ujedi- njene i slobodne Hrvatske! Za pravašku slogu. Izabrani odbori »Stranke prava« i »Starčevićeve stranke prava« uz sudje- lovanje pravaških izaslanika iz Dalma- cije, te Bosne i Hercegovine na kon- ferencijama obdržavanim u Zagrebu dne 24. i 25. Jula 1911., stvorili su jednoglasno niže priopćene zaključke, koji će se predložiti na raspravu i pri- hvat stranačkim vijećima, što će se sa- zvati za 10. Avgusta 1911. u Zagrebu I. Opći zaključci: Odaslanici »Stranke prava« i »Star- čevićeve stranke prava« u Banovini i Dalmaciji te Hrvatske Katoličke Udruge u Bosni i Hercegovini, sakupljeni na konferenciji u Zagrebu, dne 24. i 25. Jula 1911 prihvaćaju jednoglasno sli- jedeće zaključke: 1. Jedinstvo svih pravaških ogranaka širom hrvatskih zemalja u jedinstvenoj stranci prava nuždni je preduvjet za sustavno, organizirano i složno politi- čko djelovanje, koliko prema svim dru- gim strankama u hrvatskim zemljama, toliko i prema raznim vladama i osta- lim političkim čimbenicima u monarkiji. 2. Stranka prava prama tomu istupa u svim političkim, državo-pravnim i drugim opće narodnim pitanjima kao jedna cjelina i jedinstvena prema svim drugim strankama u domovini. 3. Stranka prava kao strogo hrvatska državopravna stranka stoji prema vla- dama i drugim političkim čimbenicima u onom odnošaju, koji izvire logično iz programa njezina, a udešuje taktiku svoga rada prema zaključcima vrhovne uprave stranke. Vrhovna uprava stranke prava sa- stoji iz delegata pokrajinskih pravaških organizacija, od kojih one u Banovihti biraju sest, u Dalmaciji tri, u Istri tri, u Bosni i Hercegovini tri. 4. Zadaća je ove uprave provesti u djelo jedinstvenu organizaciju stranke prava u svim hrvatskim zemljama te radi posela cjelokupne stranke prava i narodne hrvatske politike sastajati se u redovitu sjednicu stalno barem dva puta na godinu, svaki put u različitoj pokrajini i u gradu unapred za to 0-| Carevinsko vijeće imalo bi se sastati već dlučenom. 5. Sve pokrajinske organizacije stran- ke prava obvezuju se držati se zaklju- čaka vrhovne uprave stranke prava pri- hvaćenih sa dvije trećine glasova pri- sutnih delegata, te se istima bezuvjetno pokriti. 6. Nijedan član uprave cjelokupne stranke prava i nijedan član bilo koje uprave pokrajinskih pravaških organi- zacija ne može po sebi davati tilo kojim trećim čimbenicima obvezatnih izjava za stranku prava bez naročitog ovlaštenja cjelokupne vrhovne uprave putem rodovitog zaključka. 7. Uprava cjelokupne stranke prava stupiti će, čim se obavi konstituisanje njezino, u doticaj sa braćom Sloven- cima u svrhu sporazuma za zajednički rad na temelju programa stranke prava. 8. Do biranja uprave prisutni kon- stituišu se u odbor u svrhu provede- nja gornjih zaključaka. U Zagrebu, dne 25. Jula 1911. U. Posebni zaključci odbora ,stranke prava“ i «Starčevićeve stranke prava“. Narodni zastupnici i izaslanici stranke prava i Starčevićeve stranke prava, sa- brani na sveopćoj pravaškoj konferen- ciji dana 24. i 25. Jula 1911. u Za- grebu zaključuju : 1. Da će u predstojećim saborskim izborima poći složno u izbore te istu- pati jedinstveno kao cjelina prema o- stalim strankama u Banovini. 2, Izabrani zastupnici sačinjavati će jedan saborski klub, te će u dojdućem saboru u cjelokupnom svom saborskom radu postupati isto tako složno i je- dinstveno koli prema vladama toli pre- ma drugim političkim strankama. 3. Da će i u izvansaborskom svom djelovanju raditi u smislu gornjih za- ključaka te složno poduzimat i nuždne korake za provedbu potpunog jedin- stva stranke prava. Izaslanici obvezuju se zagovarati u krilu svojih stranaka prihvat i prove- denje ovih zaključaka. U Zagrebu, dne 25. Jula 1911. Novo po svijetu Austrijska zastupnička kuća u subotu je svršila svoje ljetno zasjedanje. Obuhvatala je samo osam plenarnih sjedni- ca, od kojih su uz to tri otpale na tehnič- ke poslove oko konstituisanja. Što je bar. Gautsch htio, da parlamenat provede, nije se sve provelo. Megju ostalim raspravama mislilo se je, da će najnemirnije proći ona o prešnim predlozima glede dogagjaja u Drohobyczu i uvozu argentinskoga mesa, a ipak je proteklo sasvim mirno. Mnogo veći problemi iščekuju austr. parlamenat u jesenskom zasjedanju. Kuća još nije imala prilike, da se konsolidira; ministarstvo još nije našlo pouzdanu većinu. U septembru će se povesti novi pregovori glede češko- njemačke nagode. Nagodbene konterencije u Austriji. Iz prašhih političkih krugova javlja se o nagodbenim konferencijama, k bi se i- male obdržavati na jesen, ovo: se tiče saziva nagodbenih konferencija, to je stalno, da će u avgustu posve mirovati nutarnja politika, a tek početkom septembra podu- zet će nužne pripreme namjesnik knez Thun uz potporu ministra presjednika Gautscha. | sredinom septembra ali rok saziva svakako će ovisiti o posljedku pregovora u Pragu; zato nije isključena mogućnost, da će se carevinsko vijeće sastati tek koncem sep- tembra. Ako pregovori dovedu do povolj- noga rezultata, onda će se češki sabor sa- stati još tečajem ove godine. Vele, da Ga- utsch ne računa mnogo na nagodbu, zato će u rujnu započeti pregovore sa prvacima stranaka, ne bi li stvorio većinu za neke nužnije osnove. Borba za slobodu Arbanije. Carigradski »Tanin« javlja, da je Turski poslanik na Cetinju izručio malisorskim o- daslanicima 9 točaka zadnjih koncesija, što ih je Porta spremna Malisorima da pruži. U manastiru Čeho imala se obdržavati arbanaška narodna skupština, da odluči o pitanju mira i prihvata amnestije. Kako je Porta za tu skupštinu doznala i poznava- jući nepovoljno raspoloženje zatvorila je voj- skom sve puteve do Čeho. Sastali su se prestavnici plemena na skupštinu u Argu- rokastru. Do zaključka nije došlo, pošto se prestavnici plemena neslošni razigjoše. Brodovi »Meka« i »Konia« idu iz Soluna sa četama, strijeljivom, topovima i konjima u San Giovanni di Medua. Turska i Crnagora. Petrogradski dopisnik »Matina« javlja, da su Crna-Gora i otomanska vlada uspjele, da se slože: 1. u gradnji željeznice iz Ska- dra u Bar; 2. u presušenju skadarskoga je- zera; 3. u uregjenju tursko-crnogorske gra- nice. Ruska diplomacija može potpunim pra- vom da se smatra zadovoljnom s rezultati- ma svog prijateljskog posredovanja toli u Carigradu, koli na Cetinju. Fotporom drugih velesila, kako je nedavno savjetovao engle- ški ministar vanjskih posala, uspjelo je do- kazati turskoj vladi korist sporazuma sa Arbanasima i magovoriti Arbanase, da ne traže od velevlasti jamstva. Ovo sretno riješenje doprinijeti će požu- renju gradnje dunavsko-jadranske željeznice, od koje bi pruga Skadar-Bar imala postati jednim od važnijih ogranaka. Presušenjem skadarskoga jezera Crna-Go- ra proširuje opseg svojih obradivih zemalja, pošto joj pripada polovica jezera. Osim to- ga sa gradnjom jadranske željeznice crno- gorska trgovina biti će riješena od austrij- ske ovisnosti, Turska sa svoje strane do- živjet će mir i blagostanje u svojim pokra- jinama, što je novoj vladavini od velike potrebe. Njemačka. Službeno se iz Berlina javlja, da je car Vilim za svoje odsutnosti bio sveudilj tačno obaviješten o toku francesko-njemačkih pre- govora putem brzojava bez žica. — Fran- ceski poklisar Cambon posjetio je u utorak u Berlinu državnog tajnika izvanjskog ure- da Kiderlen-Waechtera i š njim dulje vre- mena vijećao. Ovom se sastanku pridava velika politička važnost, jer se cijeni, da je Kiderlen-Waechter saopćio Cambonu uspjeh svojega vijećanja sa carem Vilimom u Swi- nemitndu. Franceska. Pitanje o visini kompensacija, što bi ih Franceska imala dati Njemačkoj, još je sve- jednako najveća poteškoća kod francesko- njemačkih pregovora zbog Maroka. U po- litičkim krugovima prevladava shvaćanje, da će se ovo pitanje raspraviti još tokom ove sedmice. Prema vijestima iz Berlina nadati se je, da će se pregovori povoljno svršiti, — U toliko iz Berna stižu vijesti, da se Franceska živo naoružava; svaki dan da stižu u Belfort po tri vlaka puna oružja i municije. Anarhija u Perslji. Kako »Ruskoje Slovo« doznaje, sporazu- mjele su se Rusija i Engleška, da priznaju bivšega šaha Muhameda Aliju za ratujuću stranku. Prema tomu će biti nekadašnji šah