Ponavljamo, da su zadnji izbori dokazali da hrvatski narod Dalmacije pripada stran- ci prava, samo treba nastaviti dalje, da od onih neuregjenih masa stvorimo disciplino- vanu vojsku. »Hrvatska stranka« prestavlja većinu op- ćina ali Pravaštvo faktičnu većinu naroda! Vijesti iz naroda. iz Orašca. (Potreba liječnika). Od Slanoga do Ri- jeke Dubrovačke, što obuhvaća ova Općina, trinaest su odlamaka, a da nema liječnika. Siromah, kad se razboli, a nema snage da pogje u grad, i kad ne bi morao umrijeti mora, jer nije u stanju dozvati liječnika. Kako skupo zapada liječnik, to niko ne može vjerovati. U selu Dubravici jednom pri ragjanju neke žene bilo je od potrebe liječnika, koji bje i dozvat. Ako se ne va- ram tom prigodom liječniku bje plaćeno za sam jedan posjet K 130 skupa sa kočijom, radi odaljenosti od grada. — Prošle je go- dine bilo srdoboje po Zatonu i Orašcu. Liječnik je dolazio iz Gruža dva puta na sedmicu, što se je skupo moralo platiti. Eto i ove se je godine opet pojavila srdo- boja u Orašcu i liječnik redovito dolazi dva puta svake sedmice. Bože nas sačuvaj potrebe liječnika i svake nemoći, ali čovjek se mora nadati prije zlu nego dobru. Ako nam umaprijed bude služio liječnik, kao ove zadnje dvije godine, što mu se je platilo za nekoliko posjeta, sa malo više moglo se je imati liječnika općinskog, koji bi sta- novao u sijelu općine u Orašcu, te bi i si- romah u potrebi imao prilike, da za malu svotu bude liječen. (Prodaja biljega). Nazad 13 godinu, je- dan mjesni trgovac od nadležne vlasti za- tražio je uz prodaju duhana i prodaju bi- ljega, ali do danas još nikakova riješenja! Prodaja ove vrsti od velike je potrebe po- što od Gruža do Slanoga — u opsegu ove općine — nemože se nigdje kupiti biljega. Svakim se danom pokažuje sve to veća po- treba jedne prodaje biljega, pak bi bilo vri- jeme, da se i tome doskoči! (Pati). Kakovi su puti u cijeloj ovoj op- ćini, a osobito u selima Mravinjcu, Mrčevu, Kliševu, Gromači i Ljubču, to čovjek nebi mogao vjerovati. Razrovi, a svake se go- dine to veće ruju, a popravljaju se malo, skoro bi se moglo reći ni malo. Po tako- vim putima ne može se hoditi, dapače po- gibeljno je. Dužne nadnice obvezanih mu- škaraca sasvim se slabo izvršuju, u nekim selima nimalo. Puti su sasvim zapušteni od nazad nekoliko godina. Sa Šipana. (Požar). Na 1. ov. mj. preko podneva o- paziše iz Luke u polju šipanjskome užasni dim. Na neobično zvonjenje narod pohrli do polja, gdje na obroncima istoga bukne vatra, baš u predjelu, gdje je bila uzgojena šuma. Vatra je prijetila, da sav južni obro- nak polja za sat hoda uništi, a uz to i ro- mantične ville negdašnje gospode dubro- vačke, nekoje popravljene i za stanovanje uregjene i ukrašene, U najvećoj pogibelji bila je villa g. M. Cvjetkovića i g. F. Gla- vića. Srećom narod, dotrčav u polje, prisje- kao šumu na shodnu mjestu i tako zapri- ječio širenje vatre i obranio od očite pogi- belji kuću g. M. Cvjetkovića. Pohvaliti je šipanjske muškarce, a i ženske u opće, a osobito oruž. poštovogju g. Maslu, te su se neustrašivo borili protiva vatri i zaprije- čili daljno širenje iste. Jednoj ženi, koja je imala pojatu u sred šume, izgori sva plje- vnica, sijeno i 8 ovaca. Računa se opća šteta na hiljadu kruna. Iz Prčanja u Boki Kotorskoj. ' (Nekorektno postupanje neke gospode.) Svake godine na 8 ov. mj. slavi se na Pr- čanju velika svečanost, te ju je uvijek od svog postanka uzveličavala naša »Hrv. bok. glazba« njezinim milozvučnim sviranjem. Ali ove se je godine svidilo dvojici gospo- de iz općine, da bez znanja ostaloga opć. vijeća ne pozovu našu glazbu, već slavosrp- sku »Kotorsku glazbu«, koja je i došla sa 14 glazbara. To je u velike ogorčilo sve nas mještane, jer ne samo, što moramo mi pro- svjedovati kao pravi Hrvati i katolici proti tomu, što su pozvali tu »naprednjačku« glazbu, već u opće kao mještani, jer je po- znato kako se je »Kotorska glazba« pona- šala na prolasku prama našem mjestu pri- godom nekih njezinih izleta, Stoga s odo- bravanjem pozdravljamo istup nekoliko vi- jećnika i prisjednika iz općine, dok budu to dvoje gospode na općini. Evala im! — Prčanjani. Iz Tivta. (Neredi). Ima već nekoliko vremena da se u našem mjestu češće pojavljuju neredi, i to sa strane nekih vojnika; baš u prošlu nedjelju porazbijaše stakla ma više kuća i dućana, tako da je uslijed uzrujanja mješ- ćana moglo lako doći i do krvavog sukoba, da se nije posredovalo i mještane mirilo. Stvar je prijavljena vojničkoj vlasti. Molimo pak da bi se vojnička ophodnja češće u noći prošetala, kroz cijelo mjesto, a ne samo uz more pak onda natrag u kasarnu. (Hrvatsko glazbeno-prosvjetno društvo »Starčević«). Nazad ne vele vremena vlada je odobrila društvena pravila toga društva, te je već do sada društvo lijepo napredo- valo. Tamburaški zbor istog društva nedje- ljom zabavlja članove u kafani »Sterneck«. Njihovo precizno sviranje i uvježbanost kroz kratko vrijeme od 4 mjeseca svakoga je za- divilo. — Svim našim istomišljenicima sta- vljamo na srce, da se sjete ovog mladog pravaškog Hrvatskog glazbeno-prosvjetnog društva »Starčević« sa kakvim malim do- prinosom. Mi smo, gospodo, ovamo u u- groženom stanju, na veoma izloženoj tačci, te se preporučamo pomoći braće Hrvata, da uzmognemo do godine u proljeću za- jednički proslaviti otvor ovog potrebnog društva, blagoslov barjaka i društvene zgra- de. —- Tivćani. Pušiti — cijenje. U nemogućnosti da poje- dince odgovorimo na sva pisma priznanja, koja smo dobili od kad su gotove cigarete poskupile, molimo bezbrojne pušače, koji od 1. jula upo- trebljavaju Abadie tulčice i Abadie papir, da prime našu najiskreniju zahvalu ovim putem te da i unaprijed svoj interes našoj marki posvete. Mi ćemo uvijek nastojati, da izvrsnom kakvo- ćom naših papira opravdamo u nas postavljeno povjerenje. Societć des Papiers Abadie društvo s. o. j. vjeti. Naredba zaista laka bogatoj i dobro- stojećoj čeljadi, ne onoj koja od svega oskudjeva. A jadna dobra Jelka vele ti je morala raditi, vele ti li pritrpjeti, da joj tužna majka ne očuti žalac memile bolesti i neimanja. Koliko li je puta odvraćala na upite g. Ames da je posve dobro, da ju glava malo boli i sličnih izraza, kojim je majku tješila a sebe varala i bodrila. A kroz ono nekoliko časa što je majka drijemala, obdan i ob- noć, Jelka je svršila dvije tri male radnjice, u nadi da će iznosom prodaje svoju majku iznenaditi. Pri zalasku dakle, ona uzme svoje rad- njice, i otigje do ubavih dvora g. Page. — Naplatit ću, veselila se je, dolar, a tim namiriti vino i ljekarije za majku. — Oh! divota radnje, zavika g. Page: nu mi učinite svu drugu. Jelka smagnuto pogleda, kako će joj dati dolar, kog je krvavo zaslužila, ali ona pro- ište u spremi i iznese uzorak kog preda Jelki: te rastumačiv kako će sve uraditi, odpošalje je da o dolaru ne progovori. Jadna Jelka dok je hodila preko vrata, htjede dva tri puta da se vrne k gospogji i da za- traži otplatu, ali ne znajući kako će joj ka- zati, izagje na ulicu. G. Page bijaše ljubezna i milostiva go- spogja; ali naučna primati velike svote, nije se mogla domisliti, da sami jedan do- lar može biti veliko blago za nekoga. Zato, kad joj Jelka donese i drugu radnju (koju je najprešnije uradila, jer se nadala primiti dvostruku platu za obe radnje) po drugi se put nagje prevarena. — Sutra ću vam; poslat novac doma, reče joj g. Page, kad je Jelka promucala da joj plati. Ali progje sutri dan, a g. Page zaboravi obećanje, i isplati kad su ponovno zatražile, Nu dosta je ovog pričanja te je doba da završimo. G. Ames napokon sretne milostive duše, koje se diveć njenoj odvažnosti i ustrajno- sti u nevolji i dobroti nje ćudi, dadoše joj toliko, da je dočekala sretnije dane sa kće- rama i mogla je kupiti opet kućerak i sje- dati na svom ognjištu. Oh! koja joj je ra- dost sa Jelkom i Marijom prebirati na pro- šle nevolje i gledati kako im je sada dobro, sinješi se nakon toliko nevolja. Izdala sam ovu malu pripovijest, koja je živa slika posve istinita, da upozorimo u opće one gospogje, koje davaju radnje si- romašicama i nevoljnim, kakova je bila udo- vica, kako malo i ni malo ne paze na ve- liko zlo koje urade prem često s nepromi- šljenosti. Dati radnje, veoma je pohvalno djelo milosrgja, toli više kad ju se daje o- nim siromasima, koji i vanredno zaslužuju. Ipak spomenimo nevolje tužne udovice; i potrošak naš kućni neka bude ne škrt, nego primjerna plata prama zasluzi i učinjenoj radnji, i to nek se isplati odma, radosno, bez obzira na kojekakove izmišljene štednje. Još je bolje, da ćerke naučimo da vele ne zahtjevaju nakite skupocjene i preuku- sne oprave; jer je časnije da ne darivamo i ne dijelimo u javnom sabiranju mnogo toga, nego da uskratimo i pare zaradi tužne žene, koja uz svijeću bdije po svu noć, i skapa od truda da sastavi siromašnu hranu dječici svojoj. Domaće vijesti. Prva sjednica vrhovne upra. ve Stranke Prava. Pošto su se sve pravaške pokrajinske organizacije odazvale pozivu privremenog odbora zau provedenje svepravaške akcije, pošto su prihvatile za- ključke konferencije od 24, i 25. Srpnja 1911., te su izabrale svoje izaslanike u vr- hovnu upravu stranke, to privremeni odbor sazivlje članove delegate pokrajinskih orga- nizacija na sjednicu, koja će se držati dne 29. Rujna i slijedećih dana ov. god. u Za- grebu, u prostorijama »Starčevićeva Doma« s ovim dnevnim redom: 1. Prihvat poslov- nika. 2. Konstituiranje vrhovne uprave. 3. Organizacioni štatut, 4. Zaključci aktuelne politike za sve hrvatske zemlje. 5. Eventu- alni predlozi. — Ako koji član stranke že- li staviti na pretres koji svoj posebni pre- dlog, to se moli, da ga prijavi privreme- nom odboru tako, da stigne barem tri da- na prije prve sjednice. Pir. Narodni zastupnik naše Stranke Prava sreza Sinjskoga, g. Dr. Sesardić vjen- čao se ovo dana u Spljetu sa gcom. Len- kom Vuletić. Kumovali su g. g. Dr. F. Ma- diraca, namj. savjetnik, Dr. F. Marović, Dr. G. Bulat i načelnik Trogira N, Madiraca. Srdačno čestitamo ! Sastanak dalmatinskih učite. lja. U Spljetu se ovo dana sastalo dalma- tinsko učiteljstvo, da raspravlja o svojim staleškim poslima. Učitelja i učiteljica bilo je na okupu oko 130; svi su kotari po svo- jim prestavnicima bili zastupani. Presjedni- kom je bio izabran nadučitelj g. J. Marin- ković, koji je u pozdravnom govoru najto- plije preporučio slogu. Bilo je iznešeno pi- tanje o ujedinjenju dalm. učiteljstva, te o financijskom stanju istoga. U raspravljanju više ih je učestvovalo, te su svi živo zago- varali sporazum i spojenje obaju učiteljskih udruženja, pak su poprimili odnosne zaklju- čke kao i o pitanju financijskog stanja. — I naša je davna želja da sasvim metnu u zaborav pocjepkanost, da se bratski slože svi ko jedan, u vlastitom im staleškom in- teresu, ne obazirući se na političku boju a časteći svačigovo političko mišljenje. Češki dobrotvor. U Salzburgu ne- davno preminuli posjednik Hubeš, rodom iz Češke, oporučno je ostavio u češke kul- turne i dobrotvorne svrhe 105.000 Kr. ft Lovro Borčić. U Trstu je nena- dnom smrću umro prof. Lovro Borčić, dalm. bivši nar. zastupnik, u 67. godini. Bio je upravitelj spljetske realke u mirovini, a neko vrijeme bio je upraviteljem ženskog prepa- randija u Dubrovniku. Sa Lovrom Borči- ćem pada u grob jedna istaknutija pojava u dalmatinskoj politici narodne stranke. Bio je vrijedan, dobar i radišan čovjek, a odu- ševljeno je ljubio svoju milu zemlju, žrtvu- jući se i radeći po svom političkom uvje- renju. U zadnje vrijeme, radi slaba zdravlja i odmakle dobe, bio se povukao sa poli- tičkog polja. Mrtvo tijelo bilo je prenešeno | u rodni mu Spljet, te sahranjeno u obitelj- skoj grobnici. Laka mu zemlja, a teško ne- nadno ucviljenoj gospogji udovi opće sa- učešće diljem zemlje bilo utjehom. | Neprestana bezakonja u Ma. karskoj. Na pritužbu nar. zastupnika Dra. Dulibića i g. Mata Klarića kod namje- sništvenog podpresjednika grofa Attemsa, odaslan je u Makarsku dvorski savjetnik Smi- rić, da povede izvide glede poznatih neču- venih bezakonja, počinjenih u saborskim izbornim listinama na štetu naše Stranke va. Klub hr Ez&=> stupnika obdržao je ovo dana u Diva- či svoju sjednicu, te je stvorio slijedeće za- ključke : 1. Pošto je narodno vijeće u Pazinu dne 9. srpnja 1911. odjučilo, da se učiteljska škola iz Kastva premjesti i da mjesto, ka- mo da se smjesti, ustanovi klub hrvatsko- slovenskih zastupnika na istarskom saboru, to ovaj odlučuje, da;se smjesti u Pazin ili u Pulu. Za bezodvlačno provedenje te o- dluke izabire se odbor od 4 lica, koji ima- de istodobno poraditi, da se u Kastvu u- stanovi potpuna c. k. obrtna škola sa hr- vatskim naukovnim jezikom. 2. Stogodišnjica rogjenja blagopokojnog biskupa Dobrile imade se proslaviti u ci- jeloj Istri jedinstveno kao opće narodna spomen-slava, te se u svrhu priredbe te proslave imenovao odbor od 4 lica, koji i- ma o tom i s drugima raspravljati. 8. Na poziv stranke prava za sudjelova- nje kluba kod jedinstvene organizacije svih pravaša u svim hrvatskim pokrajinama, za- ključuje se da klub nije pozvan, da u tom pitanju stvori zaključak, te izjavljuje, da njegovi članovi teže za ujedinjenjem Hrvata i da će, gdje budu mogli, svoju k tomu doprinijeti. pa rodjo u NNNNEENNNNINRNRNRNMČNSNIINIININININIRINIRIRIRINININIMNNNI i VA CRVENA HRVATSKA» 4. Zaključuje se konačno pozvati sve hr- vatsko-slovevske općine Istre, da priopće klubu ili zastupnicima na carevinskom vi- jeću, što su poduzele kod c, k. vlade i ze- maljskog odbora u svrhu ublaženja bijede nastale u pokrajini uslijed tuče i velike suše. + Dr. Josip Horvat. U Gorjanu je preminuo tamošnji župnik Dr. J. Horvat u 54. godini, Biskup Strossmayer poslao ga je bio u Augustineum, gdje je stekao do- ktorat, te bio profesorom bogoslovlja u Dja- kovu, a kasnije katehetom u Osijeku. Uži- vao je veliki ugled. Pokoj mu duši! Hrvatsko društvo u Trstu. Ne- kolicina Hrvata na sastanku u Trstu obdr- žanom, u svrhu da se ondje osnuje hrvat- sko društvo, izabralo je odbor od 5 lica, koji će da sve potrebno prepravi. Društvu je glavni cilj, da održi na okupu Hrvate iz Banovine nastanjene u Trstu, da mogu onda kod političkoga pokreta biti na ruku i po- moć braći Slovencima grada Trsta. Društvo će se zvati »Strossmajer«, a osnovati će i pjevačko-tamburaški zbor kao i razne šport- ske klubove. Proslava (0-godišnjice ,,ls- tarske Vile““, U Kastvu je u Istri ovo dana veličanstveno proslavljena 10-godiš- njica i posveta društvene zastave »Istarske Vile«. Uz mnogobrojne brzojavne čestitke upravilo je i Hrv. Pjevačko-Glazbeno Dru- štvo »Gundulić« u Dubrovniku slijedeći po- zdrav: »Nek jače zaori hrvatska pjesma, si- roticom ali najdražom kćeri Hrvatske — Istrom! Tužna] 50-godišnjica. Čitamo u »Hrvatskim Novinama« u!Virju, u broju od 7 ov. mj.: Ljetos se navršilo pedeset godina, što je hrvatsko Megjumurje, koje je godine 1848. osvojio Jelačić, otcijepljeno od Hrvatske i pripojeno Ugarskoj. Punih je dakle već pe- deset godina, što je 90.000 našega naroda prepušteno bezobzirnoj magjarizaciji, a da se s hrvatske strane nije nikada ništa poradilo na tom, kako bi se u tom najčišćem hrvat- skom kraju narod spasio od magjarskog o- sjećanja. Naš narod u Megjumurju i danas jošte govori hrvatski i ljubi svoj materin- ski jezik, ali su ga Magjari znali predobiti za magjarsku misao što silom što milom. Kako je znano, Megjumurje spada pod cr- kvenu vlast zagrebačku, ali su Magjari sa- da opet pokrenuli akciju, da se Megjumu- rje otcijepi i od zagrebačke nadbiskupije kako bi nam taj narod posve utugjili. Neke ma- gjarske novine uspisale su se neđavno o tom i pozivlju narodne zastupnike iz Megjumu- rja, da na tom što odlučnije porade, Trebalo je već davno i s naše strane što više poraditi na bugjenju hrvatske svijesti u Megjumurju i širiti tamo što više hrvat- sku knjigu, ali se je do sada na tom vrlo malo radilo. Ne će biti još uvijek prekasno, samo treba da se već jednoć ozbiljno pri- hvatimo rada ! Iz gradačkog kluba ,,Starče. wi&“$ primamo: Školska godina 1910-11 je na izmaku, te se 1911-12 primiče. Jer mnogi od gg. abiturijenata, kao i ona gg. koji mijenjaju sveučilište, te trebaju u Gra- cu informacija, novoustrojeni klub »Starče- vić« u Gracu pobrinuo se je i za to, te o- vaj gg. sve moguće podatke, što se ovog sveučilišta tiče, spreman je da podade. U to ime, po zaključku uprave, javljaino svoj gg. sumišljenicima iz sviju krajeva prostra- ne nam domovine, da štogod ustrebaju gle- de sveučilišta obrate se samo na adresu: Rikard Jeličić, Graz, Il./Nibelingengasse Nro. 2. p. 1. — U Št. Gradcu, 7/9 1911. — Za upravu: phil. R. Jeličić, presjednik. Skupština ,,Pavlinovića“, P?7i- mamo: Prama društvenim pravilima sazi- vam godišnju glavnu skupštinu H. K. A. P. Društva »Pavlinović«, za nedjelju 24 (ne 26, kako je pogrješeno bilo javljeno) o. mj. u Spljet, sa slijedećim dnevnim redom: 1.) Pozdrav presjednikov; 2.) Izvještaj o radu kroz prošlu godinu; 3.) Program rada za narednu godinu; 4.) Primanje novih člano- va i izbor nove uprave; 5.) Eventualija, — Poslije podne bit će zabavni izlet u okoli- cu. — Preporuča se da niko od društvenih članova ne izostane od skupštine. — Ma- rin Katalinić, cand. phil., presjednik. pXanonsko prawo“t, Ko želi ima- ti dobro obragjeni ekscerpt »Kanonsko pra- vo«, sa najnovijim odredbama pape Pia X. (kao žen. dekrelom »Ne Temere«, novim kongregacijama i ost.) nek se obrati gosp. Gjuru Stipetz-u, pravniku u Dubrovniku, (Cijena je K 14 a šalje se ili novac ume-|, prijed ili pouzećem), u da Im lukama. Iz izvje- štaja tršćanske trgovinske komore za 1910. svih (godinu razabire se, da od 161,995 brodo- v&, što su 1910. godine otplovili iz austrij- skih luka su 28,115,686 tona, pripadaju : . um a i siti Tegovinskl i pomorski premet e Imatinok :God._Vil. Trstu brodova 11,025, tona 4,030.944; Spljetu br. 5974, t. 1,349.724; Zadru brod. 4758. t. 1,205.259; Gružu b. 2182, t. 918.658; Ši- beniku b. 4111, t. 741.330; Meljinama i Her- cegnovome u Boki Kot. b, 2589,t.594.569; Korčuli 2304, t. 542.034; Kotoru b. 1910, t. 523.175; Hvaru b. 1436, t. 396.029; Visu b. 1347, t. 376.700; Makarskoj b. 1511, t. 345.096; Trogiru b, 1631, t. 323.602; Sta- romgradu b. 1200, t. 217.266; Komiži b. 866, t. 201.852; Metkoviću b. 1109, t. 156.735; Dubrovniku b. 1622, t. 195.412; Risnu b. 1819, t. 186.949; Trpnju b. 1300, t. 182.263; Supetru na Braču b. 1603, t. 172.703; Tiv- tu b. 1287, t. 160527; Milni b. 1014, t. 153.796. Poslije Trsta, koji su preko 4 milijuna tona obuhvata skoro šesti dio cijelog pomor- skog prometa u austrijskim lukama, dolaze Spljet i Zadar su preko milijun tona pro- meta, Gruž i Šibenik su tri četvrt milijun tona, Hercegnovi, Korčula i Kotor su preko po milijuna tona. (Gruž i Dubrovnik kad bi se sračunalo ujedno, što bi se na jednu ruku moglo sma- trati jednim mjestom su dvije luke, a i jesu pod jedaom te istom općinom, iznašalo bi: brodova 3.804, tona 1,114,070). Izvješće iz laboratorija kralj. Vi- soke Škole u Stuttgartu: Po re- sultatima hemične analize nadilazi na- ravna Franjo Josip-grka voda svoj- stvima djelujućim sve poznate vode, koje čiste. Izvanredna djelotvornost »Franjo Josip«-vode ustanovljena od liječničkih auktoriteta nalazi i u našoj analizi svoje osnovanje i izjavu. — Može se kupiti u drogarijama i u lje- karnama. Gradska kronika. Crkvica sv. Vlaha na ,,Gori. oi“*, U Nedjelju u jutro, kako najavismo, svečano je bila otvorena službi :Božjoj cr- kvica našeg milog zaštitnika sv. Vlaha ma »Gorici« u Lapadu. Prvu je sv. Misu olči- tao presvij. g. biskup Dr. Josip Marčelić, a drugu župnik vič. g. Don Niko Zloveče- ra. Nakon službe Božje slijedila je propo- vijed. Crkva je bila dupkom puna; iz gra- da i Gruža bila su i brastva sa barjacima, kao i prestavništvo Općine, Radnja je sasvim dobro i solidno izvrše- na, da zaslužuje pohvale, a da se je zami- sao temeljitog popravka ostvarila najveća je zasluga požrtvovnog odbora u tu svrhu iza- branog, a nadasve gruškog župnika velč. g Don Nika Zlovečera, koji nije žalio ni na- pora ni vremena, kao i svih onih dobročina- ca, koji su se rado odazvali svojim obolom. Lične vijesti. Na povratku sa Ceti- nja stigao je u nedjelju i odsio u hotelu »Imperial« japanski poslanik u Beču S. A- kidzuki, sa tajnikom S. Okuyama. — U i- stom je hotelu odsjelo nekoliko francuza, megju kojim Jean du Breind de S. Ger- wain, jedan izmegju prvih prestavnika fran- cuske štampe, te barun de Croze, barun de Brinnont, barunesa Boger, contesa de Si- galas i ostali, sa dvorjanicima; svi iz Pariza. Pir, Kćerka g. Dra. Vlaha Matijevića, gca. Tija, vjenčala se je u subotu sa gosp. Dr. Josipom Korlaet, vojnim liječnikom. Sr- dačno čestitamo ! Djelo umjetničke vrijednosti. Ima nekoliko dana, da je u izlogu zlatar- nice g. A. Linardović izložen glavni zgodi- tak dubrovačke lutrije, Obasut je sve sa- sim briljantima razne veličine a sastoji se iz prekrasnog fornimenta ženskog nakita u vrijednosti od 25.000 (dvadeset i pet hilja- da) Kr. Dva češlja, dvije nauhnice i dva pr- stena, dok centrum svega sačinjava sjajna izradba collir-a (ogrlice), Ovaj se završuje ovećom vipcom, oko koje se dražesno is- prepletoše lovorove grančice, koje se na sa- mom završetku prelijevaju u prekrasan vi- jenčić i tim čitava izrađba dobiva onaj har- monični kompleks, po kojem dražest zgo- ditka upravo zadivljuje. Najkompetentniji ne mogoše, a da našem sugragjaninu g. Antunu Linardoviću ne izraze potpuno priznanje na vještačkoj izvedbi povjerene mu zadaće. (Kako nas samo malo dana dijeli od vu- čenja — 15 oktobra zadnji je dan — to