Br. 303
DIDDENAENSNENSEENNNENEENNISNNNIE

okolicu naj-
toplije slovenskom općinstvu dubrovačku
lutriju za saobraćuj stranaca«.

Ivan Hribar, presjednik Ljubljanske Kre-
ditne Banke, počasni gragjanin Ljubljane,
Dr. Anton Korošec, nar. zast., Dr. Janes
Krek, nar. 'zast., prof. Matko Maudić, nar.
zast., Dr. Miroslav Ploj, senatni presjednik,
Dr. Otokar Rybar, nar, zast., Dr. Ivan Šu-
šteršić, načelnik sveslovenske ljudske stranke,
Dr, Ignacij Žitnik, kanonik i nar, zast,

uDubrovniku““, Nadali smo se, da
če barem ovaj put »Dubrovnik« upregnuti
sve sile, da što ozbiljnije odgovori, i ako
je ozbiljnost od njega sasvim daleko, a on
da nekako prekrije blamažu, izmotava se
običnim neozbiljnostima. Pozvali smo ga,
da nam na njegovu tvrdnju iznese: koji
su se to naši istomišljenici razgovarali sa
jednim detektivom, gdje, kada? Pak ne
samo što ne iznaša dokaze, nego prelazi
na jednog drugog detektiva te opravdava
duge razgovore izmegju detektiva i jednog
»Srbina« prvaka, a na posljetku jednog
detektiva napada a drugog hvali. Mi to
samo bilježimo, prelazeći preko ostalih dje-
tinjarija, kao i preko njegove butade o »pro-
gonu« njihova lista! Kakav »progon« i smo-
kve! Svaki list kad bi htio postati »muče-
nikom« kao i »Dubrovnik«, mogao bi či-
niti da mu redovito svaki broj plijene, i to
vrlo lako bez sjenke odgovornosti kao i
papirnati »Dubrovnik«! Buffoni!

Ne znajući pak što mi kako piše, sam
sebe prekažuje u pravoj slici: Našim naime
predbacuje, da tobože »frankovčići obazna-
ju(I) za sve zabrane(l) Srbima, što ih izda
Poglavarstvo, prije nego oni«; a u tom
istom broju »Dubrovnik« iznaša što da je
pred Poglavarstvom izjavio jedan viši oficir
kao svjedok o dogogjajima u kotelu »Im-
perialu«, te kritikuje njegovo svjedočanstvo.
Dakle eto najboljeg dokaza, ko najprvi do-
zna dapače i to, ko je što i kako je svje-
dočio! Ko je to »Dubrovniku« kazao?

Mi se ne bojimo nč trojice-četvorice ali
niti od hiljada detektiva, ni od tajnih ni od
javnih, jer nam je savjest čista, pošteno i
otvoreno radimo, naš je rad otvorena knjiga,
pa nemamo zašto da detektive niti napa-
damo niti hvalimo.

Hrvatska Pozorišna Družina.
Primamo slijedeći poziv: Pozivlju se gg.
članice i članovi »Hrvatske Pozorišne Dru-
žine« na I. izvanrednu skupštinu, koja će
se obdržati u Ponedjelnik 25. o. mj. u atriju
»Bondinog kazališta« u 7 ura u večer, sa sli-
jedećim dnevnim redom: I. Pozdrav pre-
sjednika; II. O društvenim pravilima; o
društvenom radu za sezonu 1911.-1912. —
Za vrijeme skupštine slijediće upišivanje čla-
nova, stoga se na istu pozivlju bez razlike
stranaka sva ona gg., koja su voljna pri-
stupiti kao članovi te društvu mogu kori-
stiti bilo moralno bilo materijalno. — Du-
brovnik, 21. Rujna 1911. — Za »Hrvatsku
Pozorišnu Družinu«: Presjednik: V. Pata.
— Tajnik: I. Stjepović.

Pozivlju državno odvjetni.
štvol »Crvena Hrvatska« poput »Dubrov-
nika«, koji je to učinio u kilometričnom
članku, donosi nekakvu vijest, da je držav-
ni odvjetnik »odustao od progona proti o-
nim pravaškim omladincima radi poznatog
dogogjaja«, znajući, da to ne odgovara isti-

ni, već jedinom namjerom, da ga (državnog |

odvjetnika) potakne na što brže podignu-
če optužnice, »Što više čekate, zatvarajte
te »batbare«, »buntovnike«, »divljake«, ho-
će da reče naša skladna susjeda.

U ovom zadnjem broju ide naime tako
daleko, da barbarizmom i divljaštvom nazi-
vlje ono, što kulturni narodi zovu rodolju-
bnim činom svoje mladosti, Naš jezik ne
pozna riječi kojom bi mogli okrstiti ovake
gadarije. Što ćemo, služba je služba! Pu-
licijoti !

iz uredništva. Dojdući broj našeg
lista izaći će u petak, pošto se u subotu
30. ov. mj. ne radi u tiskari zbog blagda-
na sv. Jeronima, pokrovitelja Dalmacije.

Kajige društva sv. Jeronima
za godinu 1Q18 već su izišle i stigle
na povjerenike, Pet ih je na broju: 1). Da-
nica za g. 1912; 2), Biblijska povjest (od
smrti Davidove do sužanjstva Babilonsko-
ga); 3). Milutin Mayer: Štit kraljestva
pripovijest iz hrvatske prošlosti; 4), Dr. M.

smo tražili, stoga ko je izgubio neka ih
dogje uzeti u naše uredništvo, a ko je go-
re spomenute našao neka nam ih donese,
te će primiti lijepu nagradu.

pHervatskoj Radničkoj Zadru:
zi“$ u fond zaklade za bolesne radnike u-
ložili su u počast uspomene blagopok. ggje.
Marice supruge g. Miha Kovač: g. Niko
T. Matičević Kr. 5; G. Marko Sušić Kr. 3,
a gg. Antun Miletić, Vicko Rakigjija i Ivo
Pekas po Kr. 2. Uprava harno zahvaljuje.

Sjednica Trgovačko - Obrtni“
čke Komore obdržaće se u utorak na
26. ov. mj. na 9 ura pr. podne sa ovim
dnevnim ređom: 1) Odobrenje zapisnika
sjednice 7. kolovoza o. g. 2) Udijeljenje do-
prinosa obrtnoj školi usavršavanja za šegrte
u Kotoru. 3) Odobrenje predračuna Komore
za god. 1912. 4) Molbe za potporu. 5) I-
menovanje mešetara za polit. općinu Vela-
luka. 6) Imenovanje člana zamjenika pokra-
jinske komisije za opći porez tečevine. 7)
Podijeljenje nagrade iz zaklade »Franjo Jo-
sip I«. 8) Eventualia. ;

Kinematograf. Večeras je u kine
matografu u »Bondinom kazalištu« novi sa-
svim birani, obilati program.

Dobrotvorni prinosi. O smrti g.
Andra kap. Stanoša udjeli Dječjem Zaklo-
ništu ggja. Kate ud. Perušina Kr. 8.

Da počasti uspomenu pok. Boža Marga-
retića iz Orašca, g. Antun Linardovich pri-
ložio je u fond Zakloništa 'Domus Christi
K 10.

Stranci i naš grad. Društvo za u-
napregjenje Dubrovnika i okolice bilo nas
je zamolilo, e bi se i tim požrtvovali u in-
teresu grada, te domašali imena stranaca,
koji odsjedu u gradskim gruškim hotelima i
svratištima. Odvratismo, da ćemo i u tom po-
gledu rado doći u susret, samo da nam ho-
telieri i svratištari budu redovito javljati i-
mena prispjelih stranaca, i to na hrvatskom
jeziku.

Vlasnik nove ville »Bosna« u Gružu ja-
vlja nam imena stranaca, koji su ovo dana
boravili ili prispjeli, što rado donašamo :

Villa ,Bosna“ u Gružu: Dr. Claudio
Teppex, iz Skadra, sa obitelju, boravio 31
dan; Dr. Aleksandar Baranski, iz Travni-
ka; Sulejman Hatiz Effendi-Šarac, vjerski
poglavica muslimana Bosne i Hercegovi-
ne; Otto Kraus, glavni urednik »Saraje-
voer Taghlatta«, sa obitelju; Obitelj šum-
skog savjetnika Miklau iz Sarajeva, boravi-
la 40 dana; N. Šišić, trgovac iz Sarajeva;
Otomar i Paul Miklan, sveuč. djaci iz Tr-
sta; Haus Grazer, porezni nadoficial, Boč;
Ivan Vasin Popović, vladin savjetnik i glav-
ni urednik »Sarajevskog Lista«; Iginio Me-
neghello, Kotor; Guido Gergić, ć. i k. nad-
poručnik, Sarajevo; Ivo Mihalić i supruga,
Vareš; Scharko Lewy i sin, Sarajevo.

Jedan,,kaić“ (barka)

odnio je šilok ispod ,,Sti-|.

jena Konavoskih“ smijerom
put Dubrovnika. Moli se
ako ju ko nagje nek se pri-
javi na naše Uredništvo,
gdje će primiti nagradu od
vlasnika. (794)

Svaštice.

Trlumt četke za zube. Nedavno je pre-
minuo u Filađelfiji milijoner Hall, koji je
svojom oporukom ostavio dva milijuna če-
tica za zube, da ih se porazdijeli megju si-
romašne učenike, U oporuci je izjavio, da
on svoju duboku starost mora zahvaliti u-
porabi četke za zube, koja je zapriječila da
se razvije karija.

Sprovodi mrtvaca u Crnoj Gori. U Cr-
noj je Gori bio običaj do sada, da su se
mrtvaci nosili kroz grad u otvorenu sandu-
ku. Ovaj pogibeljni običaj sad je ukinuo
ministar unutarnjih posala, jer je izdao na-
redbu, da mrtvaci moraju biti zatvoreni po-
klopom od časa, kad sprovod krene iz ku-
će, pa dok stigne na grob. Jedino se san-
duk može na grobu otvoriti, da se rodbina
oprosti s umrlim.

O raskuživanju ruka. Jedan liječnik piše
u »New-York Heraldu«, predlažući, da se
nagje jedan način pozdravljanja manje po-

 

|gibeljan, nego što je stiskanje ruke. Ruka

—- veli on — budući da je njezina povr-
šina nejednaka i skoro uvijek vlažna od
ima uvijek na sebi organičkih osta-
taka, koji mogu uzročiti bolest. Osim toga
je ona često u doticaju sa ostatcima smo-
taka, čačkalicama, rukavicama, šeširom, koji
put sa cipelama, nosom, ustima, kosom,
svim znojećim se djelovima, izlučinama če-

 

Isto pogibeljnim radi klica. Mogla bi %|sakomm

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

učiniti jedna tablica raznih zanimanja pra-
ma većem ili manjem sudjelovanju, u ko-
jem ruka može biti prenositeljica zaraze.
Ruke najviše zaražene jesu one od liječ-
nika i kirurga, primalje, veterinara, brijača,
mesara, kožara. Ruke mianje zaražene su
od kemičara i ljekarnika, koje su skoro u-
vijek u doticaju sa razkuživajućim proizvo-
dima. Liječnik, koji je ovo u »Heraldu« na-
pisao, toliko je siguran o istinitosti svojih
navoda, da kad bi se mogao naći jedan

čan način raskuživanja ruke, tvrdi da
bi većina priljepćivih bolesti nestalo, te bi
se srednje trajanje ljudskoga života dosta
produžilo.

Skupa šala. U New-Jorku jedan je veli-
ki dućan uredio na svom krovu štaciju za
telegraf bez žica, da može svoje mušterije
namiriti u sve daljine ovoga svijeta. Jedan
milijunaš, koji je baš htio da odplovi pa-
robrodom iz New-Jorka u Europu, htio je
tome trgovcu pokazati da taj njegov tele-
graf ipak nikakovu pravu vrijednost nema.
Prije nego će odploviti, telegrafira on sa
broda telegrafom bez žica tome trgovcu,
da mu odmah pošalje jednu kefu i par
čarapa, nek doprema bude zapadati bilo ko-
ju visinu cijene. Trgovac je odmah vidio,
da se milijunaš hoće s njime da našali,
jer kad je telegram primio, baš je brod o-
stavljao luku. Ali trgovac najmi odmah je-
dnoga vještaka sa strojem za letenje. Ovo-
mu dade par čarapa i kefu i za čas stigne
ovaj na letećem stroju milijunašev parobrod,
baci omot sa čarapama i kefom na palubu
broda, i odleti natrag u New-Jork. Miliju-
naš je sretno primio naručenu robu, al će
ju borme skupo platiti, jer ovi vještaci, što
umiju letiti, dobivaju za svoju vještinu sil-
ne hiljade.

Statistika časopisa na svijetu. Prema
jednoj statistici megjunarodnog zavoda za
bibliografiju broj je časopisa u glavnim zem-
ljama Evrope kako slijedi: Francuska 8940,
Njemačka 8050, Engleška 4329, Italija 3068,
Belgija 2038, Rusija 1661, Španija 1350.
U ostalim evropskim zemljama brojevi su
od najmanje 10 (Bosna) te do najviše 758
(Švedska). Gronlandija i Sijam imadu samo
jedan jedini časopis. Prvi perijodički časo-
pis izišao je u Antwerpenu 1605., pod na-
slovom »Meure Tydinghen«. Zanimljivo je
kako je u Francuskoj rastao broj časopisa.
Tako je bilo: God. 1640. 1 časopis, 1780.
24 časopisa, 1770. 350 časopisa, 1826. 490
časopisa, 1866. 1640 časopisa, 1872. 2024
časopisa, 1892. 5600 časopisa, 1898. 6417

|časopisa, 1904. 8270 časopisa, 1908. 8940

časopisa.

 

Poruke i otporuke uredništva.

Hikmet — Stolac: Žalimo što nam nije moguće
donljeti, zbog shvatljivih uzroka. Uz to bi još
g. državni odvjetnik valjda pograbio za modru
olovku, a poznato je da to uvijek što moguće
više izbjegavamo, radi danguba i troškova, jer naš
list nema kakovih osobitih potpora. Nijesmo kao
koji srpski list, što naročito piše kako piše, da
se može pred mneuapućenim pretvarati ,mučeni-
om“ .... Jeftinog li , mučeništva“! A nas ne
samo što zaplijenišu, i ako to u koliko je mo-
guće više izbjegavamo, nego nas je još Drt.
Odvjetništvo okrivilo po javljenim $$$ u zadnjem
broju. Živjeli!

Spljetski Mladohrvatiš — Spljet : Molimo, ne
zamjerite što ne donašamo Vaš odgovor ,Du-
brovniku“; vjerujte, da ne zaslužuje se na nj o-
svrćati. Vi nemate prilike da ga pratite, ali svak
u našem gradu zna da niko ne drži do njegove
pisanije, što otvoreno priznavaju i isti neki oz-
biljniji ,Srbi“, Kad ih i Vi bolje upoznate uvidjet
će te da je više nego ovako. Ta i sami su u-
vjereni, da »pismo 59.ce spljetskih Mladohrvata«
nije poteklo od Vas, nego opet valjda od kojeg
»Srbina« ili »naprednjaka«, ali kako nema oz-
biljnijega posla ono mu je dobro došlo, da napuni
list i da uz to bude odgovarati ostalim njego-
vim blezgarijama. U nestašici gradiva vidite ka-
ko djetinski drlja u svakom broju proti našem
listu, 'pa mi toliko do toga držimo da se jedva
sa par redaka osvrnemo, i to onako iz šale. U-
naprijed pak namjeravamo uopće se na nj ne o-
bazirati u ozbiljnoj rubrici, već za njega opet
uvesti onu ,Tamo-amo po Dubrovniku“. Živjeli!

OPOMENA!

Soocietć des Papiors Abadie

Pošto zaduje vri patveda

poznatih UGbiabjen, zak ih sr <. =
retni pa

RIZ ABADIE (Riz dorć)
drek sn tei. molimo rak PT me
NEEE
lo imitacija, jer mi ovim
purčaia si tom seže pe

 

 

 

Priopćena. " a

Nije istina i podla je laž što piše lažni
dopisnik u broju 74 »Crvene Hrvatske«, da
se je ikad Kuta Jerinić starješina samosta-

 

 

sahtjevane.

na Sv. Kate u Stonu tužila predamnom pro-
tiva našem Upravitelju Dum Niku Buntje-
liću, kao da je on silom hotio imati izbor-
ne punomoći i kao da je on prijetio da će
inače istjerati dumnu iz manastira; i nije i-
stina i podla je laž da se je ona ovako
isto tužila pred svjedocima Frana Bandur i
liječnika Martinovića, i da sam ja tu prisu-
tna bila.

Ovo sam sve pripravna sto puta prise-
gom na sudu potvrditi.

Ston, 19 septembra 1911.
+ Anice Škurla, dumne samostana sv. Mi-
hajla u Stonu.

Eugen Misson, svjedok izjave i križa.
Tripo Lulić, svjedok izjave i križa.

 

Dok opet potvrgjujem sve ono što sam
izjavila svojevoljno a ne silomice u prvoj
izjavi, izjavljujem sada i pripravna sam sto-
tinu puta zakletvom potvrditi da se ja ni-
jesam nikad tužila protiva našem upravite-
lju Don Niku Buntjeliću, niti pred Anicom

kurlom, dumnom manastira Sv. Mihajla, niti
pred Franom Bandurom niti pred liječni-
kom Martinović niti pred svojim bratom
Matom da je naš Upravitelj hotio silom
pribaviti naše izborne punomoći te da nam
je inače prijetio da će nas istjerati iz Sa-
mostana, nego dapače on nas je svjetovao
da ne glasujemo za nikoga.

Za to je podla laž sve ono što piše la-
žni dopisnik u brojevima 73 i 74 »Crvene
Hrvatske«.

Ston, 19 septembra 1911.

+ Kate Jerinić, starješine samostana sv.
Kate.

Eugen Misson, svjedok izjave i križa.

Tripo Lulić, svjedok izjave i križa.

Mi niže zabilježene najsvečanije izjavlja-
mo a spremne smo i zakletvom potvrditi
da je zgoljna neistina što piše zadnja »Cr-
vena Hrvatska« u broju 73 o tobožjim pri-
jetnjama našega Upravitelja Dum Nika Bun-
tjelića upravljenih nama da učinimo križ na
izboine punomoći jer da će nas inače i-
stjerati iz manastira.

Naprotiv je istina da nas je plemenito
savjetovao, da se ne pačamo u ništa pošto
mi živemo zadužbinom svih općinara.

Ston, 14 septembra 1911.

+ Kate Jerinić, starješine samostana sv.
Kate.

Ivo Roko, svjedok križa i izjave.

Tripo Lulić, svjedok križa i izjave.

+ Ane Škurle, dumne samostana sv. Mi-
hajla.

Tripo Lulić, svjedok križa i izjave.

Ivo Roko, svjedok križa i izjave.

Eugen Misson, svjedok križa i izjave.

 

 

*) Za sastavke pod ovim naslovom Uredništvo |
preuzimlje nikakove odgovornosti osim one

JAVNA ZAHVALA.

Svim onim uglednim i čestitim osobama,
koje ma bilo kojim načinom iskazaše mi
saučešće i sućut u nenadnoj smrti moje
preljubljene sestre

LUKRE

izričem ovim putem svoju najdublju zahval-
nost.

Osobita pak harnost veže me gospodinu
Luju Galjufu Brueru i ostalim činovnicima
Dubrovačke Trgovačke Banke, koji mi u
zlokobnom času, usljed kojeg mi zaglavi
ljubljena sestra, neizrecivom dobrotom srca
i plemenitosti dogjoše na ruku, te pružiše
miloj pokojnici prvu poinoć.

Zahvaljujem takogjer uglednoj gospodi
Dr. Smolčiću, Dr. Schwarzu i Dr. Dražiću,
kao i častnim Milosrdnim Sestricama du-
brovačke Zemaljske Bonice, koji svi skupa,
bilo znanjem, bilo njegom, nastojahu da mi
milu sestru spase od smrti.

Nek je pak moja vječita harnost ugle-
dnom Ravnateljstvu i cijelom Učiteljskom
Zboru mjesnog C. K. Preparandija, Kotar-
skom Nadzorništvu pučkih škola, Upravi-
teljici i Učiteljicama gradske ženske pučke
škole, te i svoj onoj Gospodi, koja poradi-
še, da pokop mile mi sestre bude što
ljepši, pa dopratiše njezino mrtvo tijelo
do zadnjeg počivališta.

Najzad od srca hvala, a od Boga plata
čestitim prijateljicama gospogjici Marici Ka-
tić, gospogjama Fili ud. Coffou-Moretti, A-
maliji ud. Forchtgott, te uglednim porodica-
ma Karaman, Šutić i Čakelja, koje mi pru-
žiše dokaze prijateljstva, te olakšaše moju
tugu u teškoj nesreći.

U Dubrovniku dne 19 Rujna 1911.

(791)

Ane Pavišić,
4. k. umirovljena učiteljica Vješbaonice,

 

  
 
 

g i gospoje počam od Kr. 4.

RER E O IONE IN O PN O SMJER OM O EMME 0 ADORNO CG RI MT

God. Vil.

Opažanja u Klemes-bolnici u
Minsteru u  W. dokazaše: Naravna
Franjo Josip-grka voda djeluje brzo
bez neugodnih i dosadnih nuzgrednih
djelovanja na želudac. »Franjo Josip«
voda zauzimlje za ovaj razlog u re-
dovima saliničnih lijekova sa pravom
odlično mjesto. — Može se dobiti u
ljekarnama i drogarijama.

Osnovano godine 1876.

| MARKA MITROVIĆ-A

Trgovina svakovrsnih pomodnih pred-

3

 

   
 
 
 
  
 
  
 

$ meta, najeftiniji i najveći izbor: cipe- 2

Sila, šešira, kapa, rukavica, pelica, z

3 Boa, ručnih radnja, galanterije, par-|_.

sz|fumerije, šivaćih strojeva i mrtva- 8
g|čkih vijenaca. 8

Ogrtača (kolara) svake veli.
čine i ocijene.

 

 
 

Jedno od najvažnijih

organa našeg tijela
jest želudac. Njegovo djelovanje treba

pomagati
morat išta
adna sposobnost cijel O ni
1 i djelujućih

ljeno,
mažuće. or nago odvaglajeći eo
neumjereno-

stomka, n. k pa

evitih bolesti smanjuje i rena i
m za želudac Dr. Rosa iz om
ljekarne B. Fragnera u Pragu.
Svi vi em-
POMENA Te noseza-
konito Pe zaštitnu
aničnama SR Masteičtani

 

danja i dosadnog zakrknuća
ljenja, nadutosti, prekom
i grčevitih bol

  

GLAVNO SKLADIŠTE: LJEKARNA

B. FR AGNER, €. k. dvorski do-

bavljač, ,K cr-
nom orlu“, Prag, Mals strina Roh Ne-
rudovy tridy. (
Qu" Poštom se šalje svaki dan. “BH
I. Cijela boca 2 K, 1 polovica boce 1 K.

Poštom, ako se naprijed lje K 1-50
šalje se jedna Jeti Pe +70, dvi;

v
velike boce, K. 22 — 14 velikih boca fran-
ko svim stanicama aust. ugar. monarkije.
Depoti u ljekarnama Austro-Ugarske.

 

 

 

“eO
RADNI AL A DL LOPTA DES
Liniment Capsici comp.
mjesto
Rnker-Paln-Expeiler.
Pri kupnji ovog priznatog š
izvrsnog sredstva koje uti- i
šava boli, koji se knpuje
Mi u svim apotshama, po
zi uvjek na marku <An-
ker» i na «Richter». f

 
   
  

 

Resa aga ad

veći i :
renspelt | bjeva | * E
600.000 maraka | Sreće država.

Prvo vučenje 15 Juna
Poziv k sudioništvovanju u

IZGLEDIMA NA DOBITAK
velike novčane lutrije, za koju ttltsieva Ham-
burg, u kojoj se moraju 4 izvučeni zgo-

9 mlijuna 841.476 maraka.

Glavni su zgoditci te koristonosne novčane lu-
trije ovi: Najveći je zgoditak u sretnom slučaju

BS 600000 Maraka “8
Gia

Odnosno : vni tet
540.000 MK. 100.000 MK.
530.000 MK. 60.000 MK.
520.000 MK. 50.000 MK.
515.000 MK. 45.000 MK.
510.000 MK. 40.000 MK.
305.000 MK. 30.000 MK.
303.000 Mx 20.000 MK.
302.000 MK 15.000 MK.

10.000 MK.

 

 

 

iz kojeg se vide ulošci za slijedeće razrede
kao 1 tačni popis dobitaka, šaljem na želju

i franko.

službeni vučenja
De E O EA pi
mah iju države. Naručbe molim
odm: do
18 Juna

Samuel Hechscher senr.,
Nr. 1176 Bankgeschat in NAMBURG 36.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

HR. LN Ovdje okinu! sam < ..<.... <... o o om
Samuelu Heckacheru sen/.,
N.go. A. Mft, Hamburg 38.
al me 1—
Pošaljite mi dsponi X 3
srećke po M. 1.50 (K 1.75
Adresa :
Iznos primićete priložen pošt. do- Što ne <
Pridignite ga pouzećem Mioat.

 

 

ura