sm
Br, 345.

kom strancu, pa bi svaki zaželio da tu spro-
vede par dama. Ali stranac, uza svu ljepo-
tu kraja, misli na komfort, a 'tu ga teško
dobije kako želi. Lijepa je s toga namisao
g. Kalačića, da sagradi jedan hotel, a već
je ostvario lijepo uregjenu kafanu. U tome
bi ga morali potpomoći i bogatiji mješćani,
pa i društvo za saobraćaj stranaca. On je
na lijepom položaju priredio kupalište, ama
baš gospodski uregjeno. Cavtat je privlači-
va tačka za strance, pa bi sa malo dobre
volje, znatno napredovao.

Drugi nam pak g. dopisnik iz Cavtata
piše: Ovdje ćemo do koji dan imati na
zvoniku novi horologij, što će udarati i če-
tvrte, od tvornice F. Moravus iz Brna. To
je novi dar mjestu od strane gospogje Ma-
rije Bogišić-Pohl. Živjela plemenita dobro-
činiteljica !

Iz Janjine.

(Vrijedan dekorater crkava). Već se je
pisalo u novinama, kako se je g. Franjo
Ferenza iz Trpnja zbilja vrijednim pokazao
pri slikanju crkava, a ovog puta pokazao
je osobitu svoju vještinu bojadisanjem  za-
vjetne crkve BI. Gospe u Sreseru. Ova za-
dnja njegova radnja pokazuje u njemu fak-
tično jednog umjetnika, koji se neprestano
usavršuje u svom zanatu. Ko bi se želio
na svoje oči o tom uvjeriti, a prigodno se
desi u Janjini, neka pohodi njegove radnje
u Matici, u crkvi sv. Trojstva u Popovoj-
luci, a osobito crkvu BI. Gospe u Sreseru.

G. Ferenza imade tu prednost, da izabi-
ra boje, koje su uprav za crkvu, što i sa-
me pobugjuju na pobožnost, a istodobno
vrlo lijepo djeluju na estetična čustva po-
jedinca. Što se tiče dekorativnih slika, bilo
iz starog ili novog zavjeta, ni na tom po-
dručju nimalo ne zaostaju, a poredanje je
istih na svom mjestu.

Pa dok čestitamo mladom umjetniku, a-
pelujemo na vič. župnike: žele li, da ima-
du urešene crkve, neka upotrebe talenat na-
šeg Franja, koji će duševno i pošteno, uz
sasvim nisku cijenu, ma potpuno zadovolj-
stvo naroda izvršiti povjereni mu zadatak.
— Crkovinarstvo BI. Gospe u Sreseru.

Iz Konavala.

(O napretku Cavtata). Neku večer sam
se desio u Cavtatu za poslom. Ova varo-
šica u istinu lijepo u zadnje vrijeme na-
preduje, jer eto ima sada i vrlo zgodnu i
prostranu ribarnicu i prodavaonicu mesa na
obali. Što joj još ne dostaje, jest javni za-
hod, kao što to biva u dosta naših mjesta,
koja ipak hoće da su napredna. Isto tako
opazio sam, da na obali u Cavtatu nema
nego vrlo ograničen broj fenjera, pa i ti ne
gore, nego skile. Nadati se je, da će nova
općinska uprava što prije doskočiti ovim
nedostatcima. — Putnik.

 

Znanstvena istraživanja na heidel-
berškoj sveučilišnoj klinici ovo
su ustanovila: Naravna Franjo Josip-
grka voda djeluje više puta i ako se
u maloj količini uzme veoma prospje-
šno čisteći. »Franjo Josip«-voda ne
izazivlje nikakovih neugodnih nuzgred-
nih pojava. Može se dobiti u apote-
kama i drogarijama.

 

Domaće vijesti.

Prva izložba slikara Jurkića
u Sarajevu. Pišu nam: Jasne simpati-
je, kojim hrvatsko i strano novinstvo očeku-
je našeg bošnjaka Gabrijela Jurkića, jesu do-
bri auspiiji za njegovu budućnost i nadati
se je, da će njegov intenzivni, široki i mno-
gostrani talenat iznenaditi i oduševiti isto
tako općinstvo Sarajevsko i Zagrebačko kao
i sve novinske izvjestitelje, koji su se na
vlastite oči osvjedočili, da pohvale mladom
slikaru nijesu nikako pretjerane i da čednoj
individualnosti umjetnikovoj mogu više ko-
ristiti nego škoditi, kako su neki tu skoro
pisali u »Crvenoj Hrvatskoj«, a da se nije-
su 0 tom ni osvjedočili.

Za sada javljamo samo toliko, da će naš
Jurkić stupiti pred javnost sa više od 300
radnja, megju kojim sa zastupane skoro sve
grane slikarstva: historijske studije iz po-
vjesti Bosne, simbolistički sujeti, peysage u
ulju i pastelu, crteži olovkom i perocrteži,
Kad bude izložba otvorena javićemo Vam
potanje iz Sarajeva. Izložba se otvara na 8. o-
ktobra u društvenom domu u Sarajevu.

Mladom umjetniku želimo mnogo uspje-
ha!

Njemački na Pomorskoj Via.
di Il Pišu nam iz pokrajine: Idemo svom
silom natrag. — Obznana o pomorskim
svjetionicima, tu skoro objelodanjena od Tr-
šćanske Pomorske Vlade na njemačkom je-
ziku, za naše hrvatske kapetane, je pravi
monstrum. Prebirući stare spise, naišao sam
ma neki oglas iste ipomorske vlade, nadn.

15 veljače 1858, napisan samo u hrvatskom |

 

sazetnapititlfnam

 

RIGA
jeziku. Naslov mu je: »Učioniće pomorške |
cesarstva austrianskoga«. Oglas Poglavku
— Učionice Pomorske cesarstva austrian-
skoga — uvedenu u prigled morski Lloyda
— Austrianskoga. Br. 4. 1853. U Trstu na
15. veljače 1853. Potpisan: Santich. Dakle,
Todore, svako godište to gore!! — Croatus.

Pir. Na 15. ov. mj. vjenčaće se u Sto-
nu gca. Katica Mlinarić sa g. Ivom Mari-
nović. Srdačno čestitamo!

Što je sa jubilejskom zakla-
dom za djecu? Piši nam: Evo su brzo
tri godine, da se je kiipilo za fond jubilejske
zaklade za djecu, ali, osim osnove donesene
u svoje vrijeme u »Smotri Dalm.«, ne zna
se još ništa konkretno. A koliko bi bilo po-
trebito u Dalmaciji dobro uregjeno popra-
vilište za djecu! Do koga je, nek se makne!
— Paedagogus.

Braćo Hrvati! Velika navala tugji-
naca na »lijepu našu domovinu« sa protu-
hrvatskim školama sili nas, da se obratimo
na Vas, da Vas molimo i zaklinjemo, da u
svom krugu radite bezprekidno za hrvatske
škole. Nije to težak posao. Malo samo vo-
lje, ljubavi, rodoljublja i one dužne brige
za narod naš, za djecu našu, za materin-
ski jezik naš. Tugjinac je bogat, a mi treba
da skucavamo novčić po novčić za hrvatske
škole u svim ugroženim krajevima naše mile
domovine, ako ne želimo da nam kojekakvi
»Juliani«, »Schulvereini« i »Leghe MNazio-
nale« otugjuju djecu našu. Preporučamo Vam
s toga, da kupujete i rabite kod svih zgoda,
na razglednicima, listovima, ručunima, če-
stitkama i t. d.:

Narodni biljeg za hrvatske škole, kojega
je nedavno izašla I. seria sa 6 krajolika
naših hrvatskih gradova. U prvom redu Za-
greb, onda Zadar i Dubrovnik, stari grad
Cetin, Opatija i Zrinjski grad u Čakovcu.
Narodni biljeg stoji 2 helera, a preproda-
vaoci imaju 10% popusta.

Računovne cedulje po 2 helera za kono-
bare i trgovce, pa stavljamo na srce svim
trgovcima, gostioničarima i kavanarima da
rabe u svojim lokalima ove cedulje u korist
hrvatskih škola. Konobari imaju 20%  po-
pusta. Ugledajte se u svijesnu našu braću
Slovence i Čehe kakovom ljubavi oni to ko-
ristonosno provagjaju. Zašto ne bi i mi

i | tako ?

Žigice Ćirilo Metodskih zidara, koje su
do sada priznate kao najbolje i koje pro-
izvagja domaća tvrtka Drava d. d. u Osijeku
i od kojih godišnje ide lijepa dobit za hr-
vatske škole, neće još dugo, pa će nam dr-
žava oduzeti i ovaj naš znatni prihod od
žigica, jer će ih monopolizovati, zato trošite
jedino ove tako još dugo dok su u našim
rukama. Nu imademo mi i drugu vrst robe
koja se sveopće i mnogo troši i koju mo-
ramo po svuda kod nas uvesti da barem
donekle nadoknadimo na žalost pretstojeći
gubitak od naših žigica, a to je:

Cigaretni papirić i tuljčići u korist hr-
vatskih škola, najbolje kakvoće, tako di se
može takmiti sa prvima vrstima tugjinskih
cigaretnih papirića i tuljčića, a kojima je na-
ša zemlja poplavljena, trošeći ih mi, šalje-
mo naš novac ravno u džepove tugjinaca,
naših narodnih neprijatelja.

Naši se cigaretni papirići i tuljčići naru-

čuju ili kod većih trgovina ili kod Knjižare |

i papirnice u korist kluba Cirilo Metod-
skih zidara u Zagrebu, Preradovićev trg 4.
(Lj. Simunić), koju napose osobito prepo-
ručamo, da se u njoj služe naši javni i pri-
vatni uredi i privatnici, a osobito naši ro-
doljubi djaci kupujuć sav pisaći pribor, škol-
ske i sve druge knjige i ine potrepštine u
u toj rodoljubnoj knjižari.

Rodoljubi ! Hrvati i Hrvatice! Naručujte
gore spomenuto, zahtijevajte u svim  trafi-
kama i trgovinama narodni biljeg, žigice,
cigaretni papirić i tuljčiće u korist hrvatskih
škola, tražite u svim lokalima, da Vam se
računa na računovnim ceduljama za hrvat-
ske škole, pa će sve novčić po novčić kap-
nuti na oltar hrvatskih škola ugrožene Sla-
vonije, Istre, Bosne, Hercegovine, Rijeke i
Megjumurja.

Sabirajte redovito svaki put maleni o-
bol na svatbama, krstitkama, proslavama,
koncertima, zabavama i u inim zgodama
i budite uvjereni, da je svaki i najmanji pri-
nos jedan kamenčić za hrvatske škole,

Naručbe za narodni biljeg uz pouzeće ili
gotov novac, na računovne cedulje, kao i
novčane prinose prima klub Girilo-Metod-
skih zidara u Zagrebu; za žigice tvornica
Drava d. d. u Osijeku, a cigaretni papirić,
tuljčiće i drugo Knjižara u korist kluba Ći-
rilo-Metodskih zidara za hrvatske škole
(L. Simunić) u Zagrebu.

Zaklinjemo Vas još jednoć ne zabacite
ovo kao možda običajnu reklamu, već ako
ste Hrvat i osjećate nešto za ovu ubogu,
ali lijepu našu domovinu, odazovite se na-
šem rodoljubnom pozivu i stupite u red o-
nih rodoljubnih boraca, koji će i svoju krv

 

 

st

dati, da nam Magjar, Talijan _i Nijemac 'ne|bi.
zagospoduje na našoj grudi i n&o-
tugji djecu našu. Odbacite svaki nehaj?po-
radite živo i neumorno svaki, jer ćemo i-
nače sami pomoći naše brojne neprijatelje,
a mi da propadnemo posveima. Pomozite,
da se još spasi, što se spasiti dade!-— Uz
hrvatski pozdrav ! — Veliki meštar: Dr. Ru-
dolf Horvat v. r. — Tajnik: Dr. Mirko
Puk v. r.

Naše sveučilište u pročiloj go-
dimi. Hrvatsko sveučilište imalo je prošlo
poljeće 1101 redovitih i 96 izvanrednih slu-
šača, i to na bogoslovnom fakultetu 101,
pravnom 779, filozofa bilo je 183, šumara
46, geodeta 21, ljekarnika 60. Od svih slu-
šača bilo ih je 754 iz Hrvatske, 27 iz Ugar-
ske, 158 iz Dalmacije, 36 iz Primorja, 8
iz Kranjske |i Štajerske, 146 iz Herceg-Bosne,
34 iz Bugarske i 4 iz Srbije.

Hrvatske škole u Puli. Početkom
ove školske godine upisalo se u hrvatske
pučke škole u Puli nešto preko 700 djece.
Značajan broj koji javno pljuska u lice one
faktore, koji Slavenima u Puli krate škole
u njihovom narodnom jeziku. A koliki broj,
sigurno dvostruki naše djece se gubi i raz-
narogjuje u talijanskim i njemačkim škola-
ma i sve krivnjom glupih i nesvjesnih sla-
venskih roditelja.

Poštanske vijesti. Primamo od Ra-
vnateljstva Pošta i Brzojava u Zadru: Sa 1.
Oktobra 1911 predane su javnom prometu
telefonske govornice u Kotoru, Tivtu, Ris-
nu i Ercegnovome. Ove su govornice me-
gjusobno spojene na način, da je općinstvu
pružena mogućnost da se izmegju ovih po-
jedinih telefonskih ureda razgovara i da
proslijegjuje fonograme.

Pristojbina za razgovore izmegju nazna-
čenih javnih govornica utanačena je na 60
para.

Kao jedinica za oc mjerivanje i pobiranje
pristojbine za razgovor, smatra se nerazdje-
ljivo vrijeme od 3 časa. Dozvoljeni su ta-
kogjer i hitni' razgovori, za koje se pobire
trostruka pristojbina običnog govora.

 

Srestva proti padavici u veli
koj množini se hvale. Ipak je dokazano, da
nijedan slučaj padavice ne sliči jedan dru-
gomu baš potpuno, dapače pojavljuju se
velike razlike prama svojstvu pojedinog slu-
čaja bolesti i bolesne osobe. Otole proisti-
če, da je samo individualno liječenje mo-
guće, da pada uspjeh lijeka. Ovome zahti-
jevu odgovara potpuno liječeći postupak u
tisuću slučajeva dakazani i od strukovne
štampe odobreni, koji je stavio u uporabu
poznati budimpeštanski specialni liječnik
Dr. Aleksander B. Szabo. Sa ovim postup-
kom postignuti uspjesi liječenja tim su vri-
jedniji, što postižu radikalno liječenje pa-
davice. Komu je potreba, neka se obrati na
ordinacioni zavod (Budapest V. Grasse Kro-
nengasse 18) te će dobiti dragovoljno iz-
vješće.

(805)

 

 

Gradska kronika.

U Previšnjoj audijenciji. Do-
znajemo, da je u ponedjeljak bio primljen
u Previšnju audijenciju kod Njegova Veli-
čanstva u Beču mjesni kanonik preč. g. Don
Jozo vit. Crnica. Čitamo pak u »Smotri«,
da je Njeg. Velič. ispitivalo o stanju u Ko-
navlima i ost., i da je tom prilikom  preč.
Crnica izrazio zahvalnost na zadnjem odli-
kovanju naslovom ć. i k. dvorskog kapelana.

ispit pom. kapetana položio je
naš sugragjanin g. Antun Stipetz, sa odli-
čnim uspjehom. Srdačno čestitamo.

Utopili se. U nedjelju u jutro mo-
re je bilo silno uzburkano, uslijed žestoke
jugovine. Nekoji gosti ville »Adrija« na Plo-
čama odoše na morske hridi pod istom vil-
lom, da uživaju gledajući kako se bacaju
valovi; obukoše kupališna odijela i zasje-
doše na jednu liticu kraj mora, za jednim
kamenom, da ih štraplje more, držeći da su
dobro zaklonjeni. Bili su u četvoricu: Fri-
drik Wolf (pruski kapetan pionirske pukov-
nije u Berlinu) supruga mu Margareta, Karlo
Hannack (vojni intendant u Sarajevu) i su-
pruga jednoga majora. Nakon malo jedan
žestoki talas udari o kamen, kraj kojega su
sjedali, zaokruži ih i zamiješa u more spo-
menutu gospogju majora. Priskočiše i sre-
tno ju izbaviše, ali u to zahvati gospogju
kapetana Wolfa i sasvim ju megju valove
zanese. Dometnuše joj konop da se uhvati,
ali kako nije mogla niti da opazi konop;od
žestokih valova, na njezino zapomaganje »u
pomoći« baci se u more muž joj, da je
spasi. Opazivši intendant g. Hannack da su
u vrlo pogibeljnom stanju, skoči i on u
more, da ih izbavi. Kapetan Wolf već je bio
nagrgjen uslijed udaraca o hridi; videći da

Zi

 

se ne mogujspasiti na tom mjestu, već da

nije odmah došao na nadležno mjesto da
priji.vi, nego je pošao na žandarmetiju, ova

prijavila Kotarskom Poglavarstvu, ovo Op-|i

ćini a Općina Lučkom Poglavarstvu. S

Parobrodićem »Ragusin« sa lučkim barku-|
nom našli su trupla gospogje Wolf i g.
Hannacka blizu prve »bove« na površini.
Gospogju su donijeli u zgradu Lučkog
Poglavarstva a tijelo g. Hannacka onaj je
čas potonulo. Hitro je priskočio i liječnik
g. Dr. Dražić, uloživši sve sile, e da bi je
povratio životu, ali uzalud, jer je kroz malo
minuta umrla. Truplo pak g. Wolfa našli
su pod hridima u blizini rečene ville na
Pločama, a ono g. Hannacka isplutalo je
na površinu u četvrtak po podne, te je bilo
prenešeno u mrtvačnicu vojne bonice. Tje-
lesa pak gospogje Margarete i g. Fridrika
Wolf bila su prenešena u mrivačnicu op-
ćinskog grobišta i balsamovana, jer su na-
javili dolazak tužna njezina majka i otac
iz Berlina, g. pl. Endorf, general infanterije.

Stigli su u četvrtak u jutro, te je jučer
po podne slijedio veličanstveni sprovod iz
mrtvačnice opć. grobišta na Boninovu u
Gruž na željezničku stanicu, da budu že-
ljeznicom preko Bosne mrtvi ostanci prene-
šeni u rodno im mjesto Berlin. Kod kuće
ostavljaju dvoje nejako dječice. — U tu je
svrhu stigla ovdje vojna muzika iz Herceg-
novoga od 22. pukovnije; pred sprovodom
je stupala počasna satnija, uz pratnju svih
oficira mjesne posade i zbornog zapovje-
dništva.

Zatim je isto po podne bio priregjen spro-
vod g. Hannacku, iz mrtvačnice vojne bo-
nice u gradu na vojno grobište u Lapadu.

Ova grozna nesreća izazvala je opću su-
ćut u cijelom gradu, tako da je svak žalošću
satrven.

Pokoj im vječni, a teško ožalošćene Bog
utješio !

Naravno je da kad ne znamo kako se je
taj nemili dogogjaj slučio u potankostima,
ne možemo stanovito kazati da li se je mo-
gla pospješiti pomoć, tako da bi se spasili,
ili ne; svakako imamo posve prava zamje-
riti . k. Pomorskoj;Vladi, da ne daje Luč-
kijem Uredima sve one sprave i načine,
koji bi bili podobni kad se nevolja i ne-
sreća dogodi, da obezbjede ljudski život.
A to nadasve u našem gradu, gdje prido-
laze hrpimice stranci moru nevješti, i gdje
lako da se slične nevolje dogode. Do koga
je neka providi, a mi zaista iz sve duše
žalimo tužne i nevoljne žrtve, koje i ako
su se junački borile da se smrti izbave,
ipak cijenimo najviše s nesporazuma da su
nevoljno poginuli. Neka se u nevolji uklone

puste formalnosti, a svak nek prione na :

spašavanje!

Iz,,Hrv. Akademičkog Kluba“,
Za zimski semestar birani su jednoglasno
u upravu: Presjednik: Drag. Tolentino, cand.
iur.; Tajnik I: Pino Morawetz, stud. iur.;
Tajnik II.: Frano Štambuk, stud. iur.; Bla-
gajnik I.: Marko Šutić, cand. iur.; Blagajnik
II.: Ivan Kapor, cand. iur. U revizionalnom
odboru: Josip vit. Crnica, kanonik; Petar
Mussap, opć. mjernik; Ivan Rusko, can. iur.

Porota. Na 26. ov. mj. otvoriće se dru-
go redovito porotno zasjedanje na mjesnom
Sudu. Biće dvije rasprave, i to proti Vido-
vić Andriji, iz Mostarskog okružja, radi zlo-
čina ubijstva po $ 140 k. z. (koji je nožem
ubio trgovca g. Nadramiju na: Brgatu); a
druga proti Kati Tovornik i Mojsiji Gl4s-
sner, radi zločina prevare po $. 197 k. z.

Njihova ,,liberalnost“ sad je
mirna i »Dubrovnik« a za njim »Crvena
Hrvatska« galamili su zbog poznatog dogo-
gjaja u hotelu »Imperialu«, napadali naše
omladince po običaju, denuncirali ih, pozi-
vljući desno-lijevo, pa napokon su izbacili
i izmišljotinu, da je Državno Odvjetništvo
»odustalo«, a samo da pospiješe podignuće
optužnice. »Crvena« redovito za »Dubrov-
nikom«, kao da bi bila ropkinja za gospo-
darem, a samo da se »bratiji« što bolje u-
laska, da »bratija« nekako zbaci s uma one
kazne, što su izdržali po svjedočanstvu vi-
jernih službenika poznatih slavosrba. Otvo-
reno su vršili službu kao ober-detektivi, u
tome se uprav kao natjecali, jer naravno da
tako nalaže njihov razvikani »liberalizam«,
pa im sada javljamo na umirenje, da je
Državno Odvjetništvo podiglo optužnicu

šestorice naših omladinaca: protiv
dvojice zbog sumnje da bili krivci pozna-

tom dogogjaju, a protiv četvorice da bi bili |

udarili ili ščepili za prsa dva redara. Dalje
ne smijemo zbog cenzure, da nas opet ne

(dostigne zapljena, ali neka svrši stvar na

Sudu, pa ćemo se porazgovoriti, a u toliko

im čestitamo na vršenju tako časne službe!

 

   
   

je izvještaj ra la kroz prvu
g mladog društva, i mi mo.
žemo samo diviti se i čestitati im da je cilj
njihov postignut, da je ostvarena njihova
plemenita misao: pomagati siromašne sve-
učilišne gragjane Hrvate u našemu gradu.

Premda je broj članova veoma malen: (0-
ko 60) ipak uspjelo je našim omladincima
podijeliti do sada oko 500 K potpore, a
pitajte ih: odakle toliki novac, uz tako ma-
len broj članova?

Ono što mnrga gospoda ne. shvatiše,
shvatio je naš zemljak u Americi, pa je če-
sto obradovao ovo društvo sa ne malim
doprinosima. Tomo Blesković iz Aucklan-
da, Nikoia Cibilić iz Alesandrije, Antun Ki-
sić i Antun Ucović iz Londona, to su pr-
vaci u doprinašanju.

Društvo raspolaže osim toga sa fondom
od preko 500 K, što je po ustavu neta-
knivo, a ulažu se članarine utemeljitelja. Do-
prinosi su kroz godinu opstanka bili do
700 K. Lijepa zaista svotica a sjegurno je
da će biti i nadalje ovakovi.

Hvalevrijedno je istaknuti rad naših aka-
demičara i njihove vrijedne uprave. Njiho-
vo složno postupanje u ovoj plemenitoj a-
kciji krasno je i uzorito.

Sugragjani naši neka podupru ovu usta-
novu, jedinu ove vrsti u našem gradu za
Hrvate. Poduprite ih, jer podupirete naš po-
mladak, našu budućnost osjeguravate! (Čla-
narina je semestralno samo tri (3) K a za
člana utemeljača 25 K, jednom za uvijek
otplaćujuć i na obroke.) Cvao i napredo-
vao! — Član.

Osnove za novu gimnaziju. Mi-
nistarstvo bogoštovlja i nastave, sporazumno
sa ministarstvom javnih radnja i ministar-
stva financija odobrilo je detaljne osnove
za gradnju nove gimnazije u našem gradu
na Pločama, koje je osnove izradilo mini-
stvo javnih radnja. Odobrilo je takogjer de-
taljne proračune, sastavljene od kotarskog
gragjevnog odjela u Dubrovniku i pregle-
dane sa strane namjesništvenog gragjevnog
odsjeka, u ukupnom iznosu od po milijuna
kruna, od kojih već je prelimirana i raspo-
loživa svota od 200.000 kruna.

Pročelja zgrade imaju: se zidati klesanim
kamenom.

Odredbe glede poduzeća i izvršenja ove
gradnje izdat će ministarstvo javnih radnja,
putem dalmatinskog namjesništva.

Kruh nije poskupio. Pronose se
glasine, da je poskupio kruh, i čujemo da
u neke pekarne faktično povisile cijenu,
kao i u kantini u Domobranskoj vojarni u
Gružu. Otišli smo da se izvijestimo kod
tvornice »Rolland«, te nam je javila, da mni-
je istinito da su cijene kruhu povišene, jer
da nema još uzroka da povise, pa da ista
prodaje i danas: I. vrstu po 44 pare kigr.;
[I. po 40 a lil. vrstu po 36, osim toga da
priprodavaocima daje relativan popust. To-
liko općinstvu na ravnanje.

Bijelo roblje. Pišu nam: Smatram
shodnim svratiti pozornost gragjanstva i či-
tatelja ovog lista na onu sramotnu trgovinu,
koja je nazvana imenom »bijelog roblja«.
Poznato je svakomu iz javnih novina kako
neki bezdušni agenti obijaju zemlje i po-
a|krajine, sela i gradove u lov onih jadnica
koje, zavedene zlatnim obećanjima, upadaju
u njihove mreže, ostavljaju kuću i prag,
idu u daleki svijet glavom u vreći, dospiju
većinom tamo mješte u raj zemaljski, ko-
jemu su se nadale, u duhovnu i tjelesnu
propast, u vražije obične kuće, gdje gorke
pak liju suze, ali bez koristi, nad svojim
groznim udesom u koji su upale zbog svoje
lakoumnosti i neopreznosti. Poznato je još
iz novina, kako opće javno mnenje svukud

(je ustalo i ustaje proti ovoj velikoj sra-

moti našeg prosvijetljenog vijeka; kako iste
vlade poduzele su oštre mjere proti ovomu
nečistom poslu, kako su češće zatekle a-
gente na djelu, osujetile njihovu odnosnu
rabotu, strogo ih kaznile i tako spasile od
propasti tolike bijednice,

Ali je opačini najteže doći na kraj, pa
ni vlade ni policije ne mogu vazda (da ot-
kriju i zapriječe ovu sramotnu trgovinu, to-
ga radi, cijenim, đa je sveta dužnost novi-
ni i svakoga tome sramotnom trgovanju