sm Br, 345. kom strancu, pa bi svaki zaželio da tu spro- vede par dama. Ali stranac, uza svu ljepo- tu kraja, misli na komfort, a 'tu ga teško dobije kako želi. Lijepa je s toga namisao g. Kalačića, da sagradi jedan hotel, a već je ostvario lijepo uregjenu kafanu. U tome bi ga morali potpomoći i bogatiji mješćani, pa i društvo za saobraćaj stranaca. On je na lijepom položaju priredio kupalište, ama baš gospodski uregjeno. Cavtat je privlači- va tačka za strance, pa bi sa malo dobre volje, znatno napredovao. Drugi nam pak g. dopisnik iz Cavtata piše: Ovdje ćemo do koji dan imati na zvoniku novi horologij, što će udarati i če- tvrte, od tvornice F. Moravus iz Brna. To je novi dar mjestu od strane gospogje Ma- rije Bogišić-Pohl. Živjela plemenita dobro- činiteljica ! Iz Janjine. (Vrijedan dekorater crkava). Već se je pisalo u novinama, kako se je g. Franjo Ferenza iz Trpnja zbilja vrijednim pokazao pri slikanju crkava, a ovog puta pokazao je osobitu svoju vještinu bojadisanjem za- vjetne crkve BI. Gospe u Sreseru. Ova za- dnja njegova radnja pokazuje u njemu fak- tično jednog umjetnika, koji se neprestano usavršuje u svom zanatu. Ko bi se želio na svoje oči o tom uvjeriti, a prigodno se desi u Janjini, neka pohodi njegove radnje u Matici, u crkvi sv. Trojstva u Popovoj- luci, a osobito crkvu BI. Gospe u Sreseru. G. Ferenza imade tu prednost, da izabi- ra boje, koje su uprav za crkvu, što i sa- me pobugjuju na pobožnost, a istodobno vrlo lijepo djeluju na estetična čustva po- jedinca. Što se tiče dekorativnih slika, bilo iz starog ili novog zavjeta, ni na tom po- dručju nimalo ne zaostaju, a poredanje je istih na svom mjestu. Pa dok čestitamo mladom umjetniku, a- pelujemo na vič. župnike: žele li, da ima- du urešene crkve, neka upotrebe talenat na- šeg Franja, koji će duševno i pošteno, uz sasvim nisku cijenu, ma potpuno zadovolj- stvo naroda izvršiti povjereni mu zadatak. — Crkovinarstvo BI. Gospe u Sreseru. Iz Konavala. (O napretku Cavtata). Neku večer sam se desio u Cavtatu za poslom. Ova varo- šica u istinu lijepo u zadnje vrijeme na- preduje, jer eto ima sada i vrlo zgodnu i prostranu ribarnicu i prodavaonicu mesa na obali. Što joj još ne dostaje, jest javni za- hod, kao što to biva u dosta naših mjesta, koja ipak hoće da su napredna. Isto tako opazio sam, da na obali u Cavtatu nema nego vrlo ograničen broj fenjera, pa i ti ne gore, nego skile. Nadati se je, da će nova općinska uprava što prije doskočiti ovim nedostatcima. — Putnik. Znanstvena istraživanja na heidel- berškoj sveučilišnoj klinici ovo su ustanovila: Naravna Franjo Josip- grka voda djeluje više puta i ako se u maloj količini uzme veoma prospje- šno čisteći. »Franjo Josip«-voda ne izazivlje nikakovih neugodnih nuzgred- nih pojava. Može se dobiti u apote- kama i drogarijama. Domaće vijesti. Prva izložba slikara Jurkića u Sarajevu. Pišu nam: Jasne simpati- je, kojim hrvatsko i strano novinstvo očeku- je našeg bošnjaka Gabrijela Jurkića, jesu do- bri auspiiji za njegovu budućnost i nadati se je, da će njegov intenzivni, široki i mno- gostrani talenat iznenaditi i oduševiti isto tako općinstvo Sarajevsko i Zagrebačko kao i sve novinske izvjestitelje, koji su se na vlastite oči osvjedočili, da pohvale mladom slikaru nijesu nikako pretjerane i da čednoj individualnosti umjetnikovoj mogu više ko- ristiti nego škoditi, kako su neki tu skoro pisali u »Crvenoj Hrvatskoj«, a da se nije- su 0 tom ni osvjedočili. Za sada javljamo samo toliko, da će naš Jurkić stupiti pred javnost sa više od 300 radnja, megju kojim sa zastupane skoro sve grane slikarstva: historijske studije iz po- vjesti Bosne, simbolistički sujeti, peysage u ulju i pastelu, crteži olovkom i perocrteži, Kad bude izložba otvorena javićemo Vam potanje iz Sarajeva. Izložba se otvara na 8. o- ktobra u društvenom domu u Sarajevu. Mladom umjetniku želimo mnogo uspje- ha! Njemački na Pomorskoj Via. di Il Pišu nam iz pokrajine: Idemo svom silom natrag. — Obznana o pomorskim svjetionicima, tu skoro objelodanjena od Tr- šćanske Pomorske Vlade na njemačkom je- ziku, za naše hrvatske kapetane, je pravi monstrum. Prebirući stare spise, naišao sam ma neki oglas iste ipomorske vlade, nadn. 15 veljače 1858, napisan samo u hrvatskom | sazetnapititlfnam RIGA jeziku. Naslov mu je: »Učioniće pomorške | cesarstva austrianskoga«. Oglas Poglavku — Učionice Pomorske cesarstva austrian- skoga — uvedenu u prigled morski Lloyda — Austrianskoga. Br. 4. 1853. U Trstu na 15. veljače 1853. Potpisan: Santich. Dakle, Todore, svako godište to gore!! — Croatus. Pir. Na 15. ov. mj. vjenčaće se u Sto- nu gca. Katica Mlinarić sa g. Ivom Mari- nović. Srdačno čestitamo! Što je sa jubilejskom zakla- dom za djecu? Piši nam: Evo su brzo tri godine, da se je kiipilo za fond jubilejske zaklade za djecu, ali, osim osnove donesene u svoje vrijeme u »Smotri Dalm.«, ne zna se još ništa konkretno. A koliko bi bilo po- trebito u Dalmaciji dobro uregjeno popra- vilište za djecu! Do koga je, nek se makne! — Paedagogus. Braćo Hrvati! Velika navala tugji- naca na »lijepu našu domovinu« sa protu- hrvatskim školama sili nas, da se obratimo na Vas, da Vas molimo i zaklinjemo, da u svom krugu radite bezprekidno za hrvatske škole. Nije to težak posao. Malo samo vo- lje, ljubavi, rodoljublja i one dužne brige za narod naš, za djecu našu, za materin- ski jezik naš. Tugjinac je bogat, a mi treba da skucavamo novčić po novčić za hrvatske škole u svim ugroženim krajevima naše mile domovine, ako ne želimo da nam kojekakvi »Juliani«, »Schulvereini« i »Leghe MNazio- nale« otugjuju djecu našu. Preporučamo Vam s toga, da kupujete i rabite kod svih zgoda, na razglednicima, listovima, ručunima, če- stitkama i t. d.: Narodni biljeg za hrvatske škole, kojega je nedavno izašla I. seria sa 6 krajolika naših hrvatskih gradova. U prvom redu Za- greb, onda Zadar i Dubrovnik, stari grad Cetin, Opatija i Zrinjski grad u Čakovcu. Narodni biljeg stoji 2 helera, a preproda- vaoci imaju 10% popusta. Računovne cedulje po 2 helera za kono- bare i trgovce, pa stavljamo na srce svim trgovcima, gostioničarima i kavanarima da rabe u svojim lokalima ove cedulje u korist hrvatskih škola. Konobari imaju 20% po- pusta. Ugledajte se u svijesnu našu braću Slovence i Čehe kakovom ljubavi oni to ko- ristonosno provagjaju. Zašto ne bi i mi i | tako ? Žigice Ćirilo Metodskih zidara, koje su do sada priznate kao najbolje i koje pro- izvagja domaća tvrtka Drava d. d. u Osijeku i od kojih godišnje ide lijepa dobit za hr- vatske škole, neće još dugo, pa će nam dr- žava oduzeti i ovaj naš znatni prihod od žigica, jer će ih monopolizovati, zato trošite jedino ove tako još dugo dok su u našim rukama. Nu imademo mi i drugu vrst robe koja se sveopće i mnogo troši i koju mo- ramo po svuda kod nas uvesti da barem donekle nadoknadimo na žalost pretstojeći gubitak od naših žigica, a to je: Cigaretni papirić i tuljčići u korist hr- vatskih škola, najbolje kakvoće, tako di se može takmiti sa prvima vrstima tugjinskih cigaretnih papirića i tuljčića, a kojima je na- ša zemlja poplavljena, trošeći ih mi, šalje- mo naš novac ravno u džepove tugjinaca, naših narodnih neprijatelja. Naši se cigaretni papirići i tuljčići naru- čuju ili kod većih trgovina ili kod Knjižare | i papirnice u korist kluba Cirilo Metod- skih zidara u Zagrebu, Preradovićev trg 4. (Lj. Simunić), koju napose osobito prepo- ručamo, da se u njoj služe naši javni i pri- vatni uredi i privatnici, a osobito naši ro- doljubi djaci kupujuć sav pisaći pribor, škol- ske i sve druge knjige i ine potrepštine u u toj rodoljubnoj knjižari. Rodoljubi ! Hrvati i Hrvatice! Naručujte gore spomenuto, zahtijevajte u svim trafi- kama i trgovinama narodni biljeg, žigice, cigaretni papirić i tuljčiće u korist hrvatskih škola, tražite u svim lokalima, da Vam se računa na računovnim ceduljama za hrvat- ske škole, pa će sve novčić po novčić kap- nuti na oltar hrvatskih škola ugrožene Sla- vonije, Istre, Bosne, Hercegovine, Rijeke i Megjumurja. Sabirajte redovito svaki put maleni o- bol na svatbama, krstitkama, proslavama, koncertima, zabavama i u inim zgodama i budite uvjereni, da je svaki i najmanji pri- nos jedan kamenčić za hrvatske škole, Naručbe za narodni biljeg uz pouzeće ili gotov novac, na računovne cedulje, kao i novčane prinose prima klub Girilo-Metod- skih zidara u Zagrebu; za žigice tvornica Drava d. d. u Osijeku, a cigaretni papirić, tuljčiće i drugo Knjižara u korist kluba Ći- rilo-Metodskih zidara za hrvatske škole (L. Simunić) u Zagrebu. Zaklinjemo Vas još jednoć ne zabacite ovo kao možda običajnu reklamu, već ako ste Hrvat i osjećate nešto za ovu ubogu, ali lijepu našu domovinu, odazovite se na- šem rodoljubnom pozivu i stupite u red o- nih rodoljubnih boraca, koji će i svoju krv st dati, da nam Magjar, Talijan _i Nijemac 'ne|bi. zagospoduje na našoj grudi i n&o- tugji djecu našu. Odbacite svaki nehaj?po- radite živo i neumorno svaki, jer ćemo i- nače sami pomoći naše brojne neprijatelje, a mi da propadnemo posveima. Pomozite, da se još spasi, što se spasiti dade!-— Uz hrvatski pozdrav ! — Veliki meštar: Dr. Ru- dolf Horvat v. r. — Tajnik: Dr. Mirko Puk v. r. Naše sveučilište u pročiloj go- dimi. Hrvatsko sveučilište imalo je prošlo poljeće 1101 redovitih i 96 izvanrednih slu- šača, i to na bogoslovnom fakultetu 101, pravnom 779, filozofa bilo je 183, šumara 46, geodeta 21, ljekarnika 60. Od svih slu- šača bilo ih je 754 iz Hrvatske, 27 iz Ugar- ske, 158 iz Dalmacije, 36 iz Primorja, 8 iz Kranjske |i Štajerske, 146 iz Herceg-Bosne, 34 iz Bugarske i 4 iz Srbije. Hrvatske škole u Puli. Početkom ove školske godine upisalo se u hrvatske pučke škole u Puli nešto preko 700 djece. Značajan broj koji javno pljuska u lice one faktore, koji Slavenima u Puli krate škole u njihovom narodnom jeziku. A koliki broj, sigurno dvostruki naše djece se gubi i raz- narogjuje u talijanskim i njemačkim škola- ma i sve krivnjom glupih i nesvjesnih sla- venskih roditelja. Poštanske vijesti. Primamo od Ra- vnateljstva Pošta i Brzojava u Zadru: Sa 1. Oktobra 1911 predane su javnom prometu telefonske govornice u Kotoru, Tivtu, Ris- nu i Ercegnovome. Ove su govornice me- gjusobno spojene na način, da je općinstvu pružena mogućnost da se izmegju ovih po- jedinih telefonskih ureda razgovara i da proslijegjuje fonograme. Pristojbina za razgovore izmegju nazna- čenih javnih govornica utanačena je na 60 para. Kao jedinica za oc mjerivanje i pobiranje pristojbine za razgovor, smatra se nerazdje- ljivo vrijeme od 3 časa. Dozvoljeni su ta- kogjer i hitni' razgovori, za koje se pobire trostruka pristojbina običnog govora. Srestva proti padavici u veli koj množini se hvale. Ipak je dokazano, da nijedan slučaj padavice ne sliči jedan dru- gomu baš potpuno, dapače pojavljuju se velike razlike prama svojstvu pojedinog slu- čaja bolesti i bolesne osobe. Otole proisti- če, da je samo individualno liječenje mo- guće, da pada uspjeh lijeka. Ovome zahti- jevu odgovara potpuno liječeći postupak u tisuću slučajeva dakazani i od strukovne štampe odobreni, koji je stavio u uporabu poznati budimpeštanski specialni liječnik Dr. Aleksander B. Szabo. Sa ovim postup- kom postignuti uspjesi liječenja tim su vri- jedniji, što postižu radikalno liječenje pa- davice. Komu je potreba, neka se obrati na ordinacioni zavod (Budapest V. Grasse Kro- nengasse 18) te će dobiti dragovoljno iz- vješće. (805) Gradska kronika. U Previšnjoj audijenciji. Do- znajemo, da je u ponedjeljak bio primljen u Previšnju audijenciju kod Njegova Veli- čanstva u Beču mjesni kanonik preč. g. Don Jozo vit. Crnica. Čitamo pak u »Smotri«, da je Njeg. Velič. ispitivalo o stanju u Ko- navlima i ost., i da je tom prilikom preč. Crnica izrazio zahvalnost na zadnjem odli- kovanju naslovom ć. i k. dvorskog kapelana. ispit pom. kapetana položio je naš sugragjanin g. Antun Stipetz, sa odli- čnim uspjehom. Srdačno čestitamo. Utopili se. U nedjelju u jutro mo- re je bilo silno uzburkano, uslijed žestoke jugovine. Nekoji gosti ville »Adrija« na Plo- čama odoše na morske hridi pod istom vil- lom, da uživaju gledajući kako se bacaju valovi; obukoše kupališna odijela i zasje- doše na jednu liticu kraj mora, za jednim kamenom, da ih štraplje more, držeći da su dobro zaklonjeni. Bili su u četvoricu: Fri- drik Wolf (pruski kapetan pionirske pukov- nije u Berlinu) supruga mu Margareta, Karlo Hannack (vojni intendant u Sarajevu) i su- pruga jednoga majora. Nakon malo jedan žestoki talas udari o kamen, kraj kojega su sjedali, zaokruži ih i zamiješa u more spo- menutu gospogju majora. Priskočiše i sre- tno ju izbaviše, ali u to zahvati gospogju kapetana Wolfa i sasvim ju megju valove zanese. Dometnuše joj konop da se uhvati, ali kako nije mogla niti da opazi konop;od žestokih valova, na njezino zapomaganje »u pomoći« baci se u more muž joj, da je spasi. Opazivši intendant g. Hannack da su u vrlo pogibeljnom stanju, skoči i on u more, da ih izbavi. Kapetan Wolf već je bio nagrgjen uslijed udaraca o hridi; videći da Zi se ne mogujspasiti na tom mjestu, već da nije odmah došao na nadležno mjesto da priji.vi, nego je pošao na žandarmetiju, ova prijavila Kotarskom Poglavarstvu, ovo Op-|i ćini a Općina Lučkom Poglavarstvu. S Parobrodićem »Ragusin« sa lučkim barku-| nom našli su trupla gospogje Wolf i g. Hannacka blizu prve »bove« na površini. Gospogju su donijeli u zgradu Lučkog Poglavarstva a tijelo g. Hannacka onaj je čas potonulo. Hitro je priskočio i liječnik g. Dr. Dražić, uloživši sve sile, e da bi je povratio životu, ali uzalud, jer je kroz malo minuta umrla. Truplo pak g. Wolfa našli su pod hridima u blizini rečene ville na Pločama, a ono g. Hannacka isplutalo je na površinu u četvrtak po podne, te je bilo prenešeno u mrtvačnicu vojne bonice. Tje- lesa pak gospogje Margarete i g. Fridrika Wolf bila su prenešena u mrivačnicu op- ćinskog grobišta i balsamovana, jer su na- javili dolazak tužna njezina majka i otac iz Berlina, g. pl. Endorf, general infanterije. Stigli su u četvrtak u jutro, te je jučer po podne slijedio veličanstveni sprovod iz mrtvačnice opć. grobišta na Boninovu u Gruž na željezničku stanicu, da budu že- ljeznicom preko Bosne mrtvi ostanci prene- šeni u rodno im mjesto Berlin. Kod kuće ostavljaju dvoje nejako dječice. — U tu je svrhu stigla ovdje vojna muzika iz Herceg- novoga od 22. pukovnije; pred sprovodom je stupala počasna satnija, uz pratnju svih oficira mjesne posade i zbornog zapovje- dništva. Zatim je isto po podne bio priregjen spro- vod g. Hannacku, iz mrtvačnice vojne bo- nice u gradu na vojno grobište u Lapadu. Ova grozna nesreća izazvala je opću su- ćut u cijelom gradu, tako da je svak žalošću satrven. Pokoj im vječni, a teško ožalošćene Bog utješio ! Naravno je da kad ne znamo kako se je taj nemili dogogjaj slučio u potankostima, ne možemo stanovito kazati da li se je mo- gla pospješiti pomoć, tako da bi se spasili, ili ne; svakako imamo posve prava zamje- riti . k. Pomorskoj;Vladi, da ne daje Luč- kijem Uredima sve one sprave i načine, koji bi bili podobni kad se nevolja i ne- sreća dogodi, da obezbjede ljudski život. A to nadasve u našem gradu, gdje prido- laze hrpimice stranci moru nevješti, i gdje lako da se slične nevolje dogode. Do koga je neka providi, a mi zaista iz sve duše žalimo tužne i nevoljne žrtve, koje i ako su se junački borile da se smrti izbave, ipak cijenimo najviše s nesporazuma da su nevoljno poginuli. Neka se u nevolji uklone puste formalnosti, a svak nek prione na : spašavanje! Iz,,Hrv. Akademičkog Kluba“, Za zimski semestar birani su jednoglasno u upravu: Presjednik: Drag. Tolentino, cand. iur.; Tajnik I: Pino Morawetz, stud. iur.; Tajnik II.: Frano Štambuk, stud. iur.; Bla- gajnik I.: Marko Šutić, cand. iur.; Blagajnik II.: Ivan Kapor, cand. iur. U revizionalnom odboru: Josip vit. Crnica, kanonik; Petar Mussap, opć. mjernik; Ivan Rusko, can. iur. Porota. Na 26. ov. mj. otvoriće se dru- go redovito porotno zasjedanje na mjesnom Sudu. Biće dvije rasprave, i to proti Vido- vić Andriji, iz Mostarskog okružja, radi zlo- čina ubijstva po $ 140 k. z. (koji je nožem ubio trgovca g. Nadramiju na: Brgatu); a druga proti Kati Tovornik i Mojsiji Gl4s- sner, radi zločina prevare po $. 197 k. z. Njihova ,,liberalnost“ sad je mirna i »Dubrovnik« a za njim »Crvena Hrvatska« galamili su zbog poznatog dogo- gjaja u hotelu »Imperialu«, napadali naše omladince po običaju, denuncirali ih, pozi- vljući desno-lijevo, pa napokon su izbacili i izmišljotinu, da je Državno Odvjetništvo »odustalo«, a samo da pospiješe podignuće optužnice. »Crvena« redovito za »Dubrov- nikom«, kao da bi bila ropkinja za gospo- darem, a samo da se »bratiji« što bolje u- laska, da »bratija« nekako zbaci s uma one kazne, što su izdržali po svjedočanstvu vi- jernih službenika poznatih slavosrba. Otvo- reno su vršili službu kao ober-detektivi, u tome se uprav kao natjecali, jer naravno da tako nalaže njihov razvikani »liberalizam«, pa im sada javljamo na umirenje, da je Državno Odvjetništvo podiglo optužnicu šestorice naših omladinaca: protiv dvojice zbog sumnje da bili krivci pozna- tom dogogjaju, a protiv četvorice da bi bili | udarili ili ščepili za prsa dva redara. Dalje ne smijemo zbog cenzure, da nas opet ne (dostigne zapljena, ali neka svrši stvar na Sudu, pa ćemo se porazgovoriti, a u toliko im čestitamo na vršenju tako časne službe! je izvještaj ra la kroz prvu g mladog društva, i mi mo. žemo samo diviti se i čestitati im da je cilj njihov postignut, da je ostvarena njihova plemenita misao: pomagati siromašne sve- učilišne gragjane Hrvate u našemu gradu. Premda je broj članova veoma malen: (0- ko 60) ipak uspjelo je našim omladincima podijeliti do sada oko 500 K potpore, a pitajte ih: odakle toliki novac, uz tako ma- len broj članova? Ono što mnrga gospoda ne. shvatiše, shvatio je naš zemljak u Americi, pa je če- sto obradovao ovo društvo sa ne malim doprinosima. Tomo Blesković iz Aucklan- da, Nikoia Cibilić iz Alesandrije, Antun Ki- sić i Antun Ucović iz Londona, to su pr- vaci u doprinašanju. Društvo raspolaže osim toga sa fondom od preko 500 K, što je po ustavu neta- knivo, a ulažu se članarine utemeljitelja. Do- prinosi su kroz godinu opstanka bili do 700 K. Lijepa zaista svotica a sjegurno je da će biti i nadalje ovakovi. Hvalevrijedno je istaknuti rad naših aka- demičara i njihove vrijedne uprave. Njiho- vo složno postupanje u ovoj plemenitoj a- kciji krasno je i uzorito. Sugragjani naši neka podupru ovu usta- novu, jedinu ove vrsti u našem gradu za Hrvate. Poduprite ih, jer podupirete naš po- mladak, našu budućnost osjeguravate! (Čla- narina je semestralno samo tri (3) K a za člana utemeljača 25 K, jednom za uvijek otplaćujuć i na obroke.) Cvao i napredo- vao! — Član. Osnove za novu gimnaziju. Mi- nistarstvo bogoštovlja i nastave, sporazumno sa ministarstvom javnih radnja i ministar- stva financija odobrilo je detaljne osnove za gradnju nove gimnazije u našem gradu na Pločama, koje je osnove izradilo mini- stvo javnih radnja. Odobrilo je takogjer de- taljne proračune, sastavljene od kotarskog gragjevnog odjela u Dubrovniku i pregle- dane sa strane namjesništvenog gragjevnog odsjeka, u ukupnom iznosu od po milijuna kruna, od kojih već je prelimirana i raspo- loživa svota od 200.000 kruna. Pročelja zgrade imaju: se zidati klesanim kamenom. Odredbe glede poduzeća i izvršenja ove gradnje izdat će ministarstvo javnih radnja, putem dalmatinskog namjesništva. Kruh nije poskupio. Pronose se glasine, da je poskupio kruh, i čujemo da u neke pekarne faktično povisile cijenu, kao i u kantini u Domobranskoj vojarni u Gružu. Otišli smo da se izvijestimo kod tvornice »Rolland«, te nam je javila, da mni- je istinito da su cijene kruhu povišene, jer da nema još uzroka da povise, pa da ista prodaje i danas: I. vrstu po 44 pare kigr.; [I. po 40 a lil. vrstu po 36, osim toga da priprodavaocima daje relativan popust. To- liko općinstvu na ravnanje. Bijelo roblje. Pišu nam: Smatram shodnim svratiti pozornost gragjanstva i či- tatelja ovog lista na onu sramotnu trgovinu, koja je nazvana imenom »bijelog roblja«. Poznato je svakomu iz javnih novina kako neki bezdušni agenti obijaju zemlje i po- a|krajine, sela i gradove u lov onih jadnica koje, zavedene zlatnim obećanjima, upadaju u njihove mreže, ostavljaju kuću i prag, idu u daleki svijet glavom u vreći, dospiju većinom tamo mješte u raj zemaljski, ko- jemu su se nadale, u duhovnu i tjelesnu propast, u vražije obične kuće, gdje gorke pak liju suze, ali bez koristi, nad svojim groznim udesom u koji su upale zbog svoje lakoumnosti i neopreznosti. Poznato je još iz novina, kako opće javno mnenje svukud (je ustalo i ustaje proti ovoj velikoj sra- moti našeg prosvijetljenog vijeka; kako iste vlade poduzele su oštre mjere proti ovomu nečistom poslu, kako su češće zatekle a- gente na djelu, osujetile njihovu odnosnu rabotu, strogo ih kaznile i tako spasile od propasti tolike bijednice, Ali je opačini najteže doći na kraj, pa ni vlade ni policije ne mogu vazda (da ot- kriju i zapriječe ovu sramotnu trgovinu, to- ga radi, cijenim, đa je sveta dužnost novi- ni i svakoga tome sramotnom trgovanju