"Br. 355 »Hrvatska«, u zadnjim izborima u Dalma- ciji onako ustali na naše? Za one, koji su svako srestvo upotrijebili, da osujete slogu pravaša? Za one, koji su se nudili, a lo- zinkom e će pravaše utuči? Zar za one, koji i danas prigovaraju pravaškim pogla- vicama, da se dogovaraju sa Tomašićem, i to ne osvrčuć se na izričite poštene izjave, na dokaze, da to nije moguće? Zar za one, koji izmišljaju nekakove nesloge, koji ra- siplju ogavne potvore, koji šire pokudne glasine, samo da unesu klicu razdora iz- megju pravaša? Dobro veli »Hrvatska«: Pristojnost za- htjeva, da ne grdiš i ne psuješ onoga, ko- jega namjeravaš moliti za usluge. Neka ko- alicijonaši budu uvjereni, da političari, dok smiju sve oprostiti, ne smiju nikada ništa zaboravljati. U našoj domovini i tako ima na pretek komedija, pak bi bilo više i vrijeme da prestanu! Magjarske i Njemačke škole u Hrvatskoj. Po istoj bi magodi kraljevina Hrvatska _ imala biti — što se škola i nauke tiče — posve gospodarica u svojoj kući, a kad tamo u »Hrvatskoj« čitamo strahoće izna- rogjivanja, koje bi imale izazvati prosvjed svega naroda, a nadasve svih zastupnika, pak se me radilo o kakovoj umišljenoj veličini D.ra Lorkovića. Eto bijeloga Zagreba, kule naše, pak po- sred njega magjarska škola! U toj školi muškoj ima: u Lom razredu 22 učenika, od tih: 14 Hr- vata, 6 Magjara, 1 Srbin, 1 Nijemac; u lom razredu ima 17 učenika, od tih: 10 Hrvata a 7 Magjara; u Hl.em razredu ima 12 učenika, od tih: 11 Hrvata a 1 Nijemac; u IV.om razredu ima 10 učenika, od tih: 8 Hrvata a 2 Magjara; u V.om razredu ima 4 učenika, od tih: 2 Hrvata a 2 Magjara. U ženskoj magjarskoj školi ima: u Lom razredu učenica 17; Hrvatica 12, Magjark. 3, Njemkinja 1, Srpkinja 1. u Ilom razredu učenica 17; Hrvat. 9, Magjar. 8. u lll.em razredu učenica 8; Hrvat. 4 Ma- gjar. 4. u IV.om razredu učenica 6; Magjar. 5. Slovenka 1. u V.om razredu učenica 4 i sve Magjar- kinje. Strašni su primjeri, koje »Hrvatska« do- naša, po kojim u istoj su obitelji dio djece Hrvati a dio Magjari, a po istom njihovom iskazu, kako takogjer primjeri glasovitih Hr- vata spisatelja, koji daju svoju djecu u nje- mačku školu, jer i ta postoji ima osam ra- zreda, sa ukupno 184 učenika (105 kat., 29 jevr., 6 grč.ist., 44 protes.); a po na- rodnosti su naznačeni 41 kako Hrvat, 128 Nijemaca, a 15 kao Magjari. Bilanc pak te nevoljne iugjinštine je ovaj u Hrvatskoj: Vjerskih privatnih škola ima hrvatskih 15, magjarskih 54, njemačkih 4. Vjerskih javnih škola ima 28 hrvatskih, magjarskih 10, njemačkih 7; ukupno 64 magjarske škole i 11 njemačke. Svega 75 škola, koje odnarogjuju hrvatsku djecu; a sve postoje protuzakonito, proti očitim u- slovima i naredbama zakona. Eto rodoljubima trnovite baštine da tri- jebe troskot i divlje trave, dok ove ne po- duše i ono rukoveti narodnog plemenitog bilja. Glavni je organ pravaške stranke upro prstom gdje majku tišti ljuta rana, a hoće li se naći, pitamo, svijesnih sinova, koji će učiniti da ta rana nestane, da izdravi? šunaste mostre, srebrne puce, zlatne nadra- menice tako ju smele, da nije trenula oči- ma. Jedan postariji, dva a muževnoj dobi, i tri posve mlada, dapače jedan bez dlake kako djevojče, za stalno tek došao s Aka- demije. Oni govorili i hihištali se glasno. Modre nje oči poredale s jednoga na dru- goga, a nadasve milotno stale na jednoga, kome se je dobrota čitala na licu. U njega očice modrikaste i malene, ali milotne i sje- tne, crna kosa po nešto prosjeda, kratko ostrižena, gusti brci koji se laštili, prijatni posmjeh. Kao da ju taj posmjeh sokoli, o- ma dobrota prisvaja, Mina otvorenih usta uprla poglede u njega, ne promišljajuć gdje se nalazi, i skršena i nevoljna kako da će mu sad na kazati: »a gladna sam..,.« Ali on u silnom razgovoru nije ju ni opazio, a opet tu maljušnu nije mogao vidjeti, jer ju zasjenivala krupna legja ljudeskare prosjedim vlasima, hrapavim glasom. Prvi ju opazi podvornik, koji omjeriv ju Na glasni nalog svi se okrenuše i po- gledaše Minu; ona ošitkovi, začne se trestit, | Perom i olovkom. U Kijevu u Rusiji otpočela je rasprava proti sedmorice, megju kojim četiri austrij- ska djaka lavovske šumarske akademije, zbog veleizdaje. Utamničeni su još od pro- šle godine. Optuženi su, da su »sastavili vojne ruske nacrte, pa ih prodali austrij- skom generalnom stožeru«. Rasprava će potrajati nekoliko dana. Pozvano je 40 svje- doka, — U Badenu kod Beča umro je naj- stariji austrijski general, podmaršal Dragu- tin Nicke, u 92.0j godini. Bio je nekoliko puta u ratu, te odlikovan prvim ordenima. — U državnoj dumi u Petrogradu primljen je zakonski nacrt za suzbijanje pijanstva u Rusiji. — Poznati pronalazač brzojava bez žica, Marconi, otputovao je po nalogu ita- lijanske vlade u Tripolis, da uredi brzojav bez žica u Misra Tobruku u području Ben- gaze. — Porotno je sudište u Ambergu o- sudilo nadničara Luttera na šest godina te- ške tamnice, za to što je jednoj siromašici ukrao iz džepa 35 helera. — U istočnom dijelu evropske Rusije, u guberniji oren- burškoj, zavladao je veliki glad, zbog sa- svim slabe žetve. Uslijed silne gladi poja- vila se pošast, te najviše hara tifus. — U Meranu umro je urednik »Neue Freie Pres- se«, Dr. Gustav Steinbach, jedan od najvi- gjenijih bečkih političkih pisaca. Ima 32 go- dine da je urednikom spomenutog lista. — U Poznanju uapšen je vojni stražmeštar Schrode sa svojom vjerenicom zbog špiju- naže, a to uprav u času kad je snimao pla- nove tvrgjava. — Iz Carigrada javljaju, da je u razdoblju od 28 prošlog mjeseca do 3 ov. mj. u Meki bilo 198 slučajeva smiti uslijed kolere. — Bečko je redarstvo po- hvatalo ovo dana čitavu četu razbojnika u Beču, koji su u malo dana pokrali raznih stvari u vrijednosti od preko 20.000 Kr. — Kod Kazana u Rusiji uslijed velikog leđa srušio se most preko Volge. Potopilo se preko 200 osoba. — Tri američka parobro- da zbog užasne oluje i magle potopiše se u Karabajskom moru, ispod otoka Kuba i Haiti. Na jednom bilo je oko 400 bankira sa pratnjom. — Za vrijeme iste oluje na- sukao se veliki parobrod »Mauritania«, dru- štva Cunard-Line. — Edisonu je uspjelo pronaći posebnu električnu bateriju za pod- morske brodove. Tim je omogućeno uvijek održati čist zrak, te momčad u brodu mo- že stati pod vodom 17 sati. O tome a- meričke novine donose opsežna izvješća, — U austrijskom poklisarstvu u Londonu ne- poznati lopovi počiniše veliku kragju. — U Ybbsu na Dunavu neki pekar Leopold Ro- by pukim slučajem naslijedi 30.000 Kr.; od velikog veselja poludi te se utopi u Dunav. — U Londonu ubio se prestavnik najstari- je plemićke porodice Yorkshire, bogataš Sir Henry Ingilby. Samoubici je 75 godina. U- zrokom je neizlječiva bolest. — U Parizu je napokon uapšen veliki megjunarodni va- ralica Douglas Kingsbija. Ima godina da ga redarstvo po svijetu traži. Poznat je u svijetu kao nematkriljiv varalica kartaš, a i uapšen je pri kartaškim stolom. — U Jas- sy supruga tvorničara cakla Dragianu rodi- la je sedmero djece; njoj je stopro 18 go- dina. Troje je djece živo, a četvero je na- kon poroda umrlo. — U selu Odžićima ko- tara Bileće u Hercegovini nagjeni su mrtvi u kući Gjolo Milošević, žena mu i brat mu Vaso, svi na pođu u krvi. Brat mu Vaso kao da je bio u nedopuštenim odnošajima sa ženom mu, pa kako se doznaje ubio je Gijolo brata, ženu pa onda sebe. Oba brata ljetos se povratiše iz Amerike i doniješe prilično zaragjenu svotu. — U Senti na Ti- si u Ugarskoj oboliše četvorica od azijske kolere. Ustanovljeno je, da je voda u Tisi zaražena kolerom, pa da su se s vodom zarazili. — Sultan je darovao 3000 funt ali se ne makne. Nje se skromni pogled, kako ranjene košute, susrete sa očima modrika- stim i sjetnim, koje joj, a da nije znala za- što, pobugjuju pouzdanje. Samilosno i sa- žalno ju gledaju, i baš da pristupi k njemu, ali okrutni podvornik opaziv da njegova naredba nije izvršena, u sve glase zavika: — Šta radiš tu, lupežice? Izdiri; tamo su ti vrata, marš, i da ne pisneš! Oficiri se glasno nasmijaše; viđeći ne- voljnica da ju svi gledaju, grozno udre u suze i odleti. Nevoljna maljušno; bez kruha, bez stana, kud ćeš završiti opore ove noći? Ne znaš kukavice, ti koja si zabasala u stisci veli- koga svijeta, koji nezna što je milosrgje, što je dobročinstvo, da se je baš ove čiče noći otrag 2000 godina porodio u štalici mali nebeski kralj, siromah, odbijen, pro- gonjen kako i ti, a da on jedini može u- tješiti i nevoljnu privriježiti, pomoći? Zar me znaš, da baš kad nas svak zapusti on nas ogrli? Tužna bijednice, nijesi znala da je Božić, jer o tome ti nijesu govorili. . .. (Svršiće se) »PRAVA CRVENA HRVATSKA« (72.000 Kr.) za obitelji vojnika, koji pogi- nuše u Tripolisu. — U utorak rodila je španjolska kraljica žensko dijete, princesu. Vijesti iz naroda. Iz Korčule. (Na popunu korčulanske kronike. — Je- dno razjašnjenje). Da se nadopuni korču- lanska kronika zadnjih dana, — a na pot- punu diku grada i sela — javljamo što je dopisnik »Narodnog Lista« i »Crvene Hr- vatske« možđa nehote propustio —, da u našem Općinskom Vijeću sjede dva vijeć- nika (A. S. i A. D.), pravomoćno radi kra- gje pedepsana. Na razjašnjenje pak i dru- gog dijela vijesti, izjaviti nam je, da je u istinu jedan gradski pravaš rukovao se sa P. B., ali to isključivo da ga zapita, kao općinskog revizora, da li on valjda znade, gdje se nalazi Imovnik i Glavna Knjiga naše uzorne Općine. Evala, utvaraške perjanice! Iz Močića u Konavlima. (Predavanje poljodjelskog učitelja). Pro- šle nedjelje posjetio nas je putujući učitelj poljodjelstva g. Baranović. Predavao je puna 3 sata. Naroda je bilo dosta, pa i iz dru- gih sela. Njegovo krasno predavanje svak je pratio velikom pomnjom. Cijenimo, da je svaka p.la na plodno tlo. Bog ga poživio, pa se opet brzo k nama svratio! Iz Dubrovačkog kotara. (Nabavljanje umjetnog gnoja). U ovo zadnje doba, .naši težaci mnogo upotre- bljavaju umjetni gnoj, jer su se osvjedočili koliku znatnu korist od njega crpe. U zadnje doba, počeli su taj gnoj raspa- čavati trgovci, dok se prije nabavljao samo putem Gospodarskog Vijeća u Zadru. Ne- mamo ništa proti, da trgovci time rade, ali možemo zahtijevati da kupuju gnoj od so- lidnih fabrika, te da Politička Vlast kontro- liše robu kod svakoga, a onda da izloži kod svakoga trgovca analizu gnoja, da tako | kupac bude siguran o valjanosti robe, Vidimo naime da neke tvrtke u svojim cijenicima pišu: ovaj gnoj ima n. p. 10-12 fosforne kiseline, onaj 15-16 i t. d. Te su brojke nekako rastežljive, dok opet kod drugih taj je postotak veći. Bijedan težak misli što je cjenje, to je bolje, pa se u tome ljuto vara. A fabrike, iz špekulacije prave umjetni gnoj, dajuć mu manji postotak sa- stojina, da roba prije nagje kupca. Kod fa- brika od kojih kupuje Gospodarsko Vijeće n. p. postotak je fosforne kiseline u super- fosfatu 17, dok kod drugih nije nego 15 do 16, a to je golema razlika. Za to, težaci, nemojte masjesti! Nemojte trošiti pare utaman! Posavjetujte se sa svo- jim učiteljem poljodjelstva ili sa svojim seoskim učiteljem prije nego li naručite :.- mjetni gnoj. Nemojte kupovati slijepo. Kao u svakoj trgovini, moglo bi biti i u ovoj prijevare. Najbolje je, da se maši težaci u- pišu u kotarsku Gospodarsku Zadrugu, pu- tem koje mogu mne samo gnoj, da li i o- stale gospodarske potrepštine nabavljati uz sniženu cijenu. — Prijatelj puka. Vladin savjetnik Tichomirov, pro- fesor liječništva na carskoj universi u Moskvi, izvješćuje: Po mojim opaža- njima jest naravna Franjo-Josip-grka voda srestvo koje brzo i stalno dje- luje. »Franjo-Josip«-voda dobro se podnosi te ne proizvagja i pri velikoj uporabi nikakovih bolesti, — Može se dobiti u ljekarnama i drogarijama. Novo po svijetu. Trojni savez. Rimska »Agenzia Stefani« javlja, ida još nije utanačeno hoće li se razvrći ili obno- viti trojni savez. Izmegju našeg kralja te njemačkog i italijanskog kralja slijedi do- pišivanje glede obnove saveza. Italija i naša monarhija. Bečki listovi a nađasve »Zeit« donose senzacijonalne vijesti protiv Italije, te ističu kao da »rat izmegju monarhije i Italije ni- je daleko«. Milanski pak list »Corriere del- la Sera« preporuča italijanskoj vladi, da u- čvrsti sjevero-istočnu granicu i da popuni prazninu nastalu uslijed odlaska četd u Tri- polis, te završava: »Što ma ovo misli mi- nistar vanjskih posala?« Uz to donaša se- riju oštrih napadaja na Aehrenthalovu po- litiku. Nemiri u Maćedoniji. Opet stižu iz Maćedonije vrlo ozbiljne vijesti. Na dnevnom su redu dinamitski a- tentati, U Štipu sa dinamitom je bačena džamija u zrak, što je megju muslimanima pobudilo silno ogorčenje. Nakon esplozije muslimani se oboriše na Bugare sa sjeki- rama, toljagama i noževima, jer kao da je uckaju druge na atentate. Usmrćeno je 20 Bugara, a 157 što teško što lako ranjenih. Da nije vojništvo nadošlo, bio bi nastao pravi pokolj. Bilo je i pljačkanja. Bugarske su učione i dućani zatvoreni. U Uštip je otišlo mješovito povjerenstvo, što ga sači- njavaju kršćani i muhamedanci, da povede istragu. O tim je dogagjajima bilo rasprav- ljanja u sobranju, te je ministar-presjednik Gešov uzvraćajući na odnosne interpelacije izjavio, da je bugarska vlada naložila svo- jim zastupnicima u Carigradu, da poduzmu nužne korake. Vlada apeluje na pučanstvo, da ostane mirno i patriotski se vlada. — Bugarski banditi napali su u blizini Solu- na na šest muslimana, te ih poubijali, — U Skoplju, Solunu i Kosovu uapšeno je preko 200 osoba prilikom kućnih premeta- čina. — Prema vijestima, što se iznose o- sobito u Turskoj, da Italija podupire aten- tate u Maćedoniji, izjavlja rimska »Tribuna«, da je ltaliji ispod časti da se bavi takovim neistinama. Kreisko pitanje. U subotu se je u Kaneji sastala naro- dna skupština, ciljem da bi se učinio kraj sadašnjemu nejasnomu stanju, koje ne od- govara žel jama Krećana za sjedinjenje s Grč- kom. Pred Kanejom usidrio se je engleški ratni brod »Diana«, da štiti prava europe- jaca protiv revolucijonaraca i spriječi odla- zak kretskih zastupnika u Atenu. Konsuli su kretskih zaštitnih vlasti naložili svim parobrodarskim društvima, da ne izđavaju kretskim zastupnicima karata za vožnju u Grčku. Ministar-presjednik Venizeles tako- djer je saopćio, da ni uz koju cijenu neće dozvoliti kretskim zastupnicima pristup u grčku komoru. Turska o pitanju Dardanela. Ruska je vlada zatražila od Turske, da dozvoli isključivi prolaz ruskoj floti kroz Dardanele. Na taj upit odgovorilo je Tur- sko ministarsko vijeće, da se drži ustanova od god. 1871. i ugovora, poznatih po ber- linskom kongresu, po kojim ne može do- zvoliti ni u mirno ni u ratno doba isklju- čivi prolaz ruskoj floti, te je izjavilo, da Dardanele isključivo pripadaju Olomanima i njihovom suverenu u svrhu zaštite inte- griteta otomanske države, Petrogradsko »No- voe Vremje« megju ostalim kaže, da je sa- dašnji trenutak najnezgodniji za to, da se Dardanelsko pitanje stavi ma dnevni red. Uslijed toga zatražile bi odnosne velike vlasti kompensacija, koje bi morale da iza- zovu velikih poteškoća. Špijunaža Engleza u Njemačkoj. Pred sudištem u Leipzigu otpočela je rasprava proti engleškom parobrodarskom agentu Schultzu, koji je sa dva inžinira op- tužen, da je prošle i ove godine skupljao nacrte utvrda i planove, koji su sasvim taj- ni iz obzira njemačke sigurnosti, te ih pro- davao drugim državama. Nakon kratkog raspravljanja proglašena je tajnost rasprave, te sva publika odalečena. Ispostavilo se, da je engleška vlada po svoj Njemačkoj podr- žavala dobro organizovane i masno plaće- ne špijune, koji su pripadali najboljim kru- govima engleških kolonija u pojedinim gra- dovima. Tom špijunaškom organizacijom u- pravljala je jedna visoka engleška ličnost. Dokazalo se, da je megju tim špijunima i vrlo uvaženi engleški pravnik Stewart, koji je uapšen i biće mu do koji dan sugjeno. Italijansko-Turski rat. Iz Londona bila je raširena vijest, da je na vidiku mir izmegju Turske i Italije. Ta se londonska vijest ne drži vjerovatnom, kako što javljaju i iz berlinskih diplomat- skih krugova, jer da Turska nije voljna u- tanačiti mir dokažuje i subotnji zaključak turskoga ministarskoga vijeća, da se pro- ganjaju svi ltalijanci, koji stanuju u utvr- gjenim mjestima Turske. — Od subote iz- vršuje italijanska vlast najstrožiju cenzuru telefonskih i interurbanih razgovora, kao i brzojava. Po tome je očito, da se je onih dana dogodio neki vrlo važan dogagjaj. — Carigradski list »Jeni Gazeta« javlja, da je Francuska preuzela ulogu posrednice u tom ratu, ali da turska vlada u ovom času na takovo posredovanje ne miože ni pod koju cijenu pristati, — Turska je dobavila iz Pariza nekoliko zrakoplovaca za ratnu svrhu u Tripolisu. — Ovo pak zadnjih dana bilo je nekoliko većih i manjih okršaja, ali po svim brzojavima nemoguće je ustanoviti uspjeh: protuslovlja ima koliko u vijestima sa italijanskog toliko u onim sa turskog izvora. U koliko je moguće po tim vijesti- ma razabrati, opaža se da je italijanska voj- ska pretrpjela nekoliko znatnijih gubitaka, osobito u navalama protiv Sekuldžuma i Ikod Birul-Džemal u okolici Derne. To se temeljite sumnje, da sve to Bugari čine i| može donekle opaziti i po istim vijestima italijanske agencije »Stefani«, Nemiri u Persiji. Turska je savjetovala Persiji, da primi drugi ruski ultimatum, kako bi predusrela zapletaje, za koje je današnje vrijeme ne- podesno. Persijska je vlada upravila ruskom caru brzojavku, u kojoj apeluje na njegovu dobrotu i moli, .da očuva Persiju od poni- ženja. Persijska vlada izrazuje želju, da se persijsko-ruski konilit podastre obraničkom sudu u Haagu. Domaće vijesti. Dr. Josip Frank ne kandidira. Križki kotar dokazao je pred malo dana ri- jeikim primjerom vjernost i odanost prema svom dugogodišnjem zastupniku i nesebi- čnom rodoljubu D.ru Josipu Franku. Izbor- nici križki naime zaključiše, da i ovoga pu- ta pošalju u sabor onoga, koji je punih tri- deset godina svog saborskog rada posvetio interesima njihovim i onima pravaške mi- sli, »Dok je živ, mi ćemo Dra. Franka bi- rati u hrvatski sabor«, bilo je geslo onoga kotara. Ova je vijest izazvala veselje u redovima pravaštva,.jer je tim činom iskazano osobi- to povjerenje i ljubav prama neumornom i zaslužnom poborniku pravaških ideala. Ali Dr. J. Frank je kandidaturu odbio Sa zastupničkom čašću skopčane su mnoge i mnoge dužnosti, koje zastupnik mora, da savjesno vrši, a on bolestan, već dulje vre- mena prikovan uz krevet, ne smatra se ba- rem za sada, za to jakim i otklanja kan- didaturu, a svojim izbornicima preporuča mladu silu, svoga sina Dra. Ivicu Franka. Koliko mnogobrojni prijatelji i sumišlje- nici Dra. J. Franka požališe što u novom saboru neće biti i njega, toliko se ipak o- bradovaše što će križki kotar, a po tom »stranka prava«, dobiti dostojnog nasljedni- ka svog dosadašnjeg zastupnika. Ko pozna Dra. Ivicu Franka, ko je govo- rio s njim ili ga slušao na kojoj skupštini ili sastanku, taj je opazio, da se u onom mladom čovjeku krije mnogo političke spre- me. »Stranka Prava« bez sumnje dobiva u Dru. Ivici Franku vrsnog agitatora, jer što se agitacije tiče, u tome je Dr. Ivica pravi strateg, a ujedno i sposobnog zastupnika, koji s vremenom ako neće natkriliti, a ono neće ni zaostati sa svojim ocem. Razumije se, da ovu promjenu kandida- ture u križkom kotaru izrabljuju slavosrbi u svoje korteške svrhe, s očitom namjerom, da pomute slogu u pravaškim redovima. Iz- vrću i izmišljaju koješta a rekord nosi »Ob- zor«, koji onako »s visoka« naivno i beza- zleno turi u svijet kakvu laž, ono baš po obzorašku ili kako bi mi u Dubrovniku ka- zali huncutski. Kad smo pročitali u »Obzoru«, da je Dr. J. Frank isključen iz »Stranke Prava« na zahtjev Dalmatinaca i da su oni jedino pod tim uvjetom stupili u stranku, promislili smo: kakvih li sve elemenata nema tamo! . . . Dalmatinski Pravaši nijesu to ni želili, a kamo li zahtijevali, jer je Dr. Josip Frank jedan od najzaslužnijih ljudi po pravaštvo, jedan od najsposobnijih hrvatskih političara i parlamentaraca. Učiteljski ultimatum 1 Učiteljsko pitanje sve su novine iscrpile i potpuno do- kazale. Njihova sadašnja organizacija ne sa- mo u Dalmaciji, da li i u susjednim pokra- jinama, a da ne govorimo o cijeloj Austriji, prijeti napretku i sveopćoj naobrazbi. Koliko su nam štete nanijeli razni štrajkovi po svi- jetu materjalno, a vladama zadali briga da- pače i ministarstva palo ? Ako nas znaci ne varaju, kroz kratko vrijeme ćut ćemo vrlo neugodnih vijesti, a ko će pasti žrtvom ? Naš porod je tu ! Civilizacija našega poroda će stradati, a radi česa? Žaoba učitelja je opravdana, to svak pri- znaje pa i oni, koji su: pozvani da tome doskoče, pa zašto onda ovo olezanje? Lije- pe riječi ne vrijede, jer je trbuh po srijedi, a ovaj se samo kruhom puni. U XX. vijeku nijesu od časti ovake stvari! Još ga neki zovu vijekom napretka, dok bi mu po da- našnjim prilikama ovaj epitet mogao otpa- sti, Žrtava se hoće, pa ćemo ih snositi, ka- da smo i za nepotrebnije stvavi morali. Ra- tovi se vode u ime civilizacije i tu se mi- lijuni troše, Ovdje ne treba milijuna, da se učiteljima pomogne, nego nekoliko hiljada i stvar je uregjena. Nemojmo dopustiti podnipošto, da naša djeca, uzdanica i pot- pora naša trpi moralno. Afrikanci po Misi- jama uživaju sve blagodati civilizacije. O- ni na Olympu neka dobro da ne bude poslije prekasno, jer će onda svu od- govornost nosit na sebi oni, koji su mogli urediti ovu stvar ali nijesu htjeli. Čuvajte (se ultimatuma! — Jedan otac. Promjene na Pomorskoj Vla- dl, Dosadašnjem presjedniku g. Dellesu