"Br. 355
»Hrvatska«, u zadnjim izborima u Dalma-
ciji onako ustali na naše? Za one, koji su
svako srestvo upotrijebili, da osujete slogu
pravaša? Za one, koji su se nudili, a lo-
zinkom e će pravaše utuči? Zar za one,
koji i danas prigovaraju pravaškim pogla-
vicama, da se dogovaraju sa Tomašićem, i
to ne osvrčuć se na izričite poštene izjave,
na dokaze, da to nije moguće? Zar za one,
koji izmišljaju nekakove nesloge, koji ra-
siplju ogavne potvore, koji šire pokudne
glasine, samo da unesu klicu razdora iz-
megju pravaša?

Dobro veli »Hrvatska«: Pristojnost za-
htjeva, da ne grdiš i ne psuješ onoga, ko-
jega namjeravaš moliti za usluge. Neka ko-
alicijonaši budu uvjereni, da političari, dok
smiju sve oprostiti, ne smiju nikada ništa
zaboravljati.

U našoj domovini i tako ima na pretek
komedija, pak bi bilo više i vrijeme da
prestanu!

 

Magjarske i Njemačke škole
u Hrvatskoj.

Po istoj bi magodi kraljevina Hrvatska

_ imala biti — što se škola i nauke tiče —

posve gospodarica u svojoj kući, a kad
tamo u »Hrvatskoj« čitamo strahoće izna-
rogjivanja, koje bi imale izazvati prosvjed
svega naroda, a nadasve svih zastupnika,
pak se me radilo o kakovoj  umišljenoj
veličini D.ra Lorkovića.

Eto bijeloga Zagreba, kule naše, pak po-
sred njega magjarska škola! U toj školi
muškoj ima:

u Lom razredu 22 učenika, od tih: 14 Hr-
vata, 6 Magjara, 1 Srbin, 1 Nijemac;

u lom razredu ima 17 učenika, od tih:
10 Hrvata a 7 Magjara;

u Hl.em razredu ima 12 učenika, od tih:
11 Hrvata a 1 Nijemac;

u IV.om razredu ima 10 učenika, od tih:
8 Hrvata a 2 Magjara;

u V.om razredu ima 4 učenika, od tih: 2
Hrvata a 2 Magjara.

U ženskoj magjarskoj školi ima:

u Lom razredu učenica 17; Hrvatica 12,
Magjark. 3, Njemkinja 1, Srpkinja 1.

u Ilom razredu učenica 17; Hrvat. 9,
Magjar. 8.

u lll.em razredu učenica 8; Hrvat. 4 Ma-
gjar. 4.

u IV.om razredu učenica 6; Magjar. 5.
Slovenka 1.

u V.om razredu učenica 4 i sve Magjar-
kinje.

Strašni su primjeri, koje »Hrvatska« do-
naša, po kojim u istoj su obitelji dio djece
Hrvati a dio Magjari, a po istom njihovom
iskazu, kako takogjer primjeri glasovitih Hr-
vata spisatelja, koji daju svoju djecu u nje-
mačku školu, jer i ta postoji ima osam ra-
zreda, sa ukupno 184 učenika (105 kat.,
29 jevr., 6 grč.ist., 44 protes.); a po na-
rodnosti su naznačeni 41 kako Hrvat, 128
Nijemaca, a 15 kao Magjari.

Bilanc pak te nevoljne iugjinštine je ovaj
u Hrvatskoj:

Vjerskih privatnih škola ima hrvatskih
15, magjarskih 54, njemačkih 4.

Vjerskih javnih škola ima 28 hrvatskih,
magjarskih 10, njemačkih 7; ukupno 64
magjarske škole i 11 njemačke. Svega 75
škola, koje odnarogjuju hrvatsku djecu; a
sve postoje protuzakonito, proti očitim u-
slovima i naredbama zakona.

Eto rodoljubima trnovite baštine da tri-
jebe troskot i divlje trave, dok ove ne po-
duše i ono rukoveti narodnog plemenitog
bilja. Glavni je organ pravaške stranke upro
prstom gdje majku tišti ljuta rana, a hoće li
se naći, pitamo, svijesnih sinova, koji će
učiniti da ta rana nestane, da izdravi?

šunaste mostre, srebrne puce, zlatne nadra-
menice tako ju smele, da nije trenula oči-
ma. Jedan postariji, dva a muževnoj dobi,
i tri posve mlada, dapače jedan bez dlake
kako djevojče, za stalno tek došao s Aka-
demije. Oni govorili i hihištali se glasno.
Modre nje oči poredale s jednoga na dru-
goga, a nadasve milotno stale na jednoga,
kome se je dobrota čitala na licu. U njega
očice modrikaste i malene, ali milotne i sje-
tne, crna kosa po nešto prosjeda, kratko
ostrižena, gusti brci koji se laštili, prijatni
posmjeh. Kao da ju taj posmjeh sokoli, o-
ma dobrota prisvaja, Mina otvorenih usta
uprla poglede u njega, ne promišljajuć gdje
se nalazi, i skršena i nevoljna kako da će
mu sad na kazati: »a gladna sam..,.« Ali
on u silnom razgovoru nije ju ni opazio, a
opet tu maljušnu nije mogao vidjeti, jer ju
zasjenivala krupna legja ljudeskare prosjedim
vlasima, hrapavim glasom.

Prvi ju opazi podvornik, koji omjeriv ju

Na glasni nalog svi se okrenuše i po-
gledaše Minu; ona ošitkovi, začne se trestit,

|

 

Perom i olovkom.

U Kijevu u Rusiji otpočela je rasprava
proti sedmorice, megju kojim četiri austrij-
ska djaka lavovske šumarske akademije,
zbog veleizdaje. Utamničeni su još od pro-
šle godine. Optuženi su, da su »sastavili
vojne ruske nacrte, pa ih prodali austrij-
skom generalnom stožeru«. Rasprava će
potrajati nekoliko dana. Pozvano je 40 svje-
doka, — U Badenu kod Beča umro je naj-
stariji austrijski general, podmaršal Dragu-
tin Nicke, u 92.0j godini. Bio je nekoliko
puta u ratu, te odlikovan prvim ordenima.
— U državnoj dumi u Petrogradu primljen
je zakonski nacrt za suzbijanje pijanstva u
Rusiji. — Poznati pronalazač brzojava bez
žica, Marconi, otputovao je po nalogu ita-
lijanske vlade u Tripolis, da uredi brzojav
bez žica u Misra Tobruku u području Ben-
gaze. — Porotno je sudište u Ambergu o-
sudilo nadničara Luttera na šest godina te-
ške tamnice, za to što je jednoj siromašici
ukrao iz džepa 35 helera. — U istočnom
dijelu evropske Rusije, u guberniji oren-
burškoj, zavladao je veliki glad, zbog sa-
svim slabe žetve. Uslijed silne gladi poja-
vila se pošast, te najviše hara tifus. — U
Meranu umro je urednik »Neue Freie Pres-
se«, Dr. Gustav Steinbach, jedan od najvi-
gjenijih bečkih političkih pisaca. Ima 32 go-
dine da je urednikom spomenutog lista. —
U Poznanju uapšen je vojni stražmeštar
Schrode sa svojom vjerenicom zbog špiju-
naže, a to uprav u času kad je snimao pla-
nove tvrgjava. — Iz Carigrada javljaju, da
je u razdoblju od 28 prošlog mjeseca do
3 ov. mj. u Meki bilo 198 slučajeva smiti
uslijed kolere. — Bečko je redarstvo po-
hvatalo ovo dana čitavu četu razbojnika u
Beču, koji su u malo dana pokrali raznih
stvari u vrijednosti od preko 20.000 Kr. —
Kod Kazana u Rusiji uslijed velikog leđa
srušio se most preko Volge. Potopilo se
preko 200 osoba. — Tri američka parobro-
da zbog užasne oluje i magle potopiše se
u Karabajskom moru, ispod otoka Kuba i
Haiti. Na jednom bilo je oko 400 bankira
sa pratnjom. — Za vrijeme iste oluje na-
sukao se veliki parobrod »Mauritania«, dru-
štva Cunard-Line. — Edisonu je uspjelo
pronaći posebnu električnu bateriju za pod-
morske brodove. Tim je omogućeno uvijek
održati čist zrak, te momčad u brodu mo-
že stati pod vodom 17 sati. O tome a-
meričke novine donose opsežna izvješća, —
U austrijskom poklisarstvu u Londonu ne-
poznati lopovi počiniše veliku kragju. — U
Ybbsu na Dunavu neki pekar Leopold Ro-
by pukim slučajem naslijedi 30.000 Kr.; od
velikog veselja poludi te se utopi u Dunav.
— U Londonu ubio se prestavnik najstari-
je plemićke porodice Yorkshire, bogataš Sir
Henry Ingilby. Samoubici je 75 godina. U-
zrokom je neizlječiva bolest. — U Parizu
je napokon uapšen veliki megjunarodni va-
ralica Douglas Kingsbija. Ima godina da
ga redarstvo po svijetu traži. Poznat je u
svijetu kao nematkriljiv varalica kartaš, a i
uapšen je pri kartaškim stolom. — U Jas-
sy supruga tvorničara cakla Dragianu rodi-
la je sedmero djece; njoj je stopro 18 go-
dina. Troje je djece živo, a četvero je na-
kon poroda umrlo. — U selu Odžićima ko-
tara Bileće u Hercegovini nagjeni su mrtvi
u kući Gjolo Milošević, žena mu i brat mu
Vaso, svi na pođu u krvi. Brat mu Vaso
kao da je bio u nedopuštenim odnošajima
sa ženom mu, pa kako se doznaje ubio je
Gijolo brata, ženu pa onda sebe. Oba brata
ljetos se povratiše iz Amerike i doniješe
prilično zaragjenu svotu. — U Senti na Ti-
si u Ugarskoj oboliše četvorica od azijske
kolere. Ustanovljeno je, da je voda u Tisi
zaražena kolerom, pa da su se s vodom
zarazili. — Sultan je darovao 3000 funt

ali se ne makne. Nje se skromni pogled, kako
ranjene košute, susrete sa očima modrika-
stim i sjetnim, koje joj, a da nije znala za-
što, pobugjuju pouzdanje. Samilosno i sa-
žalno ju gledaju, i baš da pristupi k njemu,
ali okrutni podvornik opaziv da njegova
naredba nije izvršena, u sve glase zavika:

— Šta radiš tu, lupežice? Izdiri; tamo su
ti vrata, marš, i da ne pisneš!

Oficiri se glasno nasmijaše; viđeći ne-
voljnica da ju svi gledaju, grozno udre u
suze i odleti.

Nevoljna maljušno; bez kruha, bez stana,
kud ćeš završiti opore ove noći? Ne znaš
kukavice, ti koja si zabasala u stisci veli-
koga svijeta, koji nezna što je milosrgje,
što je dobročinstvo, da se je baš ove čiče
noći otrag 2000 godina porodio u štalici
mali nebeski kralj, siromah, odbijen, pro-
gonjen kako i ti, a da on jedini može u-
tješiti i nevoljnu privriježiti, pomoći? Zar
me znaš, da baš kad nas svak zapusti on
nas ogrli? Tužna bijednice, nijesi znala da
je Božić, jer o tome ti nijesu govorili.

.

 

.. (Svršiće se)

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

(72.000 Kr.) za obitelji vojnika, koji pogi-
nuše u Tripolisu. — U utorak rodila je
španjolska kraljica žensko dijete, princesu.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Korčule.

(Na popunu korčulanske kronike. — Je-
dno razjašnjenje). Da se nadopuni korču-
lanska kronika zadnjih dana, — a na pot-
punu diku grada i sela — javljamo što je
dopisnik »Narodnog Lista« i »Crvene Hr-
vatske« možđa nehote propustio —, da u
našem Općinskom Vijeću sjede dva vijeć-
nika (A. S. i A. D.), pravomoćno radi kra-
gje pedepsana. Na razjašnjenje pak i dru-
gog dijela vijesti, izjaviti nam je, da je u
istinu jedan gradski pravaš rukovao se sa
P. B., ali to isključivo da ga zapita, kao
općinskog revizora, da li on valjda znade,
gdje se nalazi Imovnik i Glavna Knjiga
naše uzorne Općine.

Evala, utvaraške perjanice!

Iz Močića u Konavlima.

(Predavanje poljodjelskog učitelja). Pro-
šle nedjelje posjetio nas je putujući učitelj
poljodjelstva g. Baranović. Predavao je puna
3 sata. Naroda je bilo dosta, pa i iz dru-
gih sela. Njegovo krasno predavanje svak
je pratio velikom pomnjom. Cijenimo, da je
svaka p.la na plodno tlo. Bog ga poživio,
pa se opet brzo k nama svratio!

Iz Dubrovačkog kotara.

(Nabavljanje umjetnog gnoja). U ovo
zadnje doba, .naši težaci mnogo upotre-
bljavaju umjetni gnoj, jer su se osvjedočili
koliku znatnu korist od njega crpe.

U zadnje doba, počeli su taj gnoj raspa-
čavati trgovci, dok se prije nabavljao samo
putem Gospodarskog Vijeća u Zadru. Ne-
mamo ništa proti, da trgovci time rade, ali
možemo zahtijevati da kupuju gnoj od so-
lidnih fabrika, te da Politička Vlast kontro-
liše robu kod svakoga, a onda da izloži
kod svakoga trgovca analizu gnoja, da tako

| kupac bude siguran o valjanosti robe,

Vidimo naime da neke tvrtke u svojim
cijenicima pišu: ovaj gnoj ima n. p. 10-12
fosforne kiseline, onaj 15-16 i t. d. Te su
brojke nekako rastežljive, dok opet kod
drugih taj je postotak veći. Bijedan težak
misli što je cjenje, to je bolje, pa se u tome
ljuto vara. A fabrike, iz špekulacije prave
umjetni gnoj, dajuć mu manji postotak sa-
stojina, da roba prije nagje kupca. Kod fa-
brika od kojih kupuje Gospodarsko Vijeće
n. p. postotak je fosforne kiseline u super-
fosfatu 17, dok kod drugih nije nego 15
do 16, a to je golema razlika.

Za to, težaci, nemojte masjesti! Nemojte
trošiti pare utaman! Posavjetujte se sa svo-
jim učiteljem poljodjelstva ili sa svojim
seoskim učiteljem prije nego li naručite :.-
mjetni gnoj. Nemojte kupovati slijepo. Kao
u svakoj trgovini, moglo bi biti i u ovoj
prijevare. Najbolje je, da se maši težaci u-
pišu u kotarsku Gospodarsku Zadrugu, pu-
tem koje mogu mne samo gnoj, da li i o-
stale gospodarske potrepštine nabavljati uz
sniženu cijenu. — Prijatelj puka.

 

Vladin savjetnik Tichomirov, pro-
fesor liječništva na carskoj universi u
Moskvi, izvješćuje: Po mojim opaža-
njima jest naravna Franjo-Josip-grka
voda srestvo koje brzo i stalno dje-
luje. »Franjo-Josip«-voda dobro se
podnosi te ne proizvagja i pri velikoj
uporabi nikakovih bolesti, — Može
se dobiti u ljekarnama i drogarijama.

 

Novo po svijetu.

Trojni savez.

Rimska »Agenzia Stefani« javlja, ida još
nije utanačeno hoće li se razvrći ili obno-
viti trojni savez. Izmegju našeg kralja te
njemačkog i italijanskog kralja slijedi do-
pišivanje glede obnove saveza.

Italija i naša monarhija.

Bečki listovi a nađasve »Zeit« donose
senzacijonalne vijesti protiv Italije, te ističu
kao da »rat izmegju monarhije i Italije ni-
je daleko«. Milanski pak list »Corriere del-
la Sera« preporuča italijanskoj vladi, da u-
čvrsti sjevero-istočnu granicu i da popuni
prazninu nastalu uslijed odlaska četd u Tri-
polis, te završava: »Što ma ovo misli mi-
nistar vanjskih posala?« Uz to donaša se-
riju oštrih napadaja na Aehrenthalovu po-
litiku.

Nemiri u Maćedoniji.

Opet stižu iz Maćedonije vrlo ozbiljne
vijesti. Na dnevnom su redu dinamitski a-
tentati, U Štipu sa dinamitom je bačena
džamija u zrak, što je megju muslimanima
pobudilo silno ogorčenje. Nakon esplozije

 

muslimani se oboriše na Bugare sa sjeki-

 

rama, toljagama i noževima, jer kao da je

uckaju druge na atentate. Usmrćeno je 20
Bugara, a 157 što teško što lako ranjenih.
Da nije vojništvo nadošlo, bio bi nastao
pravi pokolj. Bilo je i pljačkanja. Bugarske
su učione i dućani zatvoreni. U Uštip je
otišlo mješovito povjerenstvo, što ga sači-
njavaju kršćani i muhamedanci, da povede
istragu. O tim je dogagjajima bilo rasprav-
ljanja u sobranju, te je ministar-presjednik
Gešov uzvraćajući na odnosne interpelacije
izjavio, da je bugarska vlada naložila svo-
jim zastupnicima u Carigradu, da poduzmu
nužne korake. Vlada apeluje na pučanstvo,
da ostane mirno i patriotski se vlada. —
Bugarski banditi napali su u blizini Solu-
na na šest muslimana, te ih poubijali, —
U Skoplju, Solunu i Kosovu uapšeno je
preko 200 osoba prilikom kućnih premeta-
čina. — Prema vijestima, što se iznose o-
sobito u Turskoj, da Italija podupire aten-
tate u Maćedoniji, izjavlja rimska »Tribuna«,
da je ltaliji ispod časti da se bavi takovim
neistinama.

Kreisko pitanje.

U subotu se je u Kaneji sastala naro-
dna skupština, ciljem da bi se učinio kraj
sadašnjemu nejasnomu stanju, koje ne od-
govara žel jama Krećana za sjedinjenje s Grč-
kom. Pred Kanejom usidrio se je engleški
ratni brod »Diana«, da štiti prava europe-
jaca protiv revolucijonaraca i spriječi odla-
zak kretskih zastupnika u Atenu. Konsuli
su kretskih zaštitnih vlasti naložili svim
parobrodarskim društvima, da ne izđavaju
kretskim zastupnicima karata za vožnju u
Grčku. Ministar-presjednik Venizeles tako-
djer je saopćio, da ni uz koju cijenu neće
dozvoliti kretskim zastupnicima pristup u
grčku komoru.

Turska o pitanju Dardanela.

Ruska je vlada zatražila od Turske, da
dozvoli isključivi prolaz ruskoj floti kroz
Dardanele. Na taj upit odgovorilo je Tur-
sko ministarsko vijeće, da se drži ustanova
od god. 1871. i ugovora, poznatih po ber-
linskom kongresu, po kojim ne može do-
zvoliti ni u mirno ni u ratno doba isklju-
čivi prolaz ruskoj floti, te je izjavilo, da
Dardanele isključivo pripadaju Olomanima
i njihovom suverenu u svrhu zaštite inte-
griteta otomanske države, Petrogradsko »No-
voe Vremje« megju ostalim kaže, da je sa-
dašnji trenutak najnezgodniji za to, da se
Dardanelsko pitanje stavi ma dnevni red.
Uslijed toga zatražile bi odnosne velike
vlasti kompensacija, koje bi morale da iza-
zovu velikih poteškoća.

Špijunaža Engleza u Njemačkoj.

Pred sudištem u Leipzigu otpočela je
rasprava proti engleškom parobrodarskom
agentu Schultzu, koji je sa dva inžinira op-
tužen, da je prošle i ove godine skupljao
nacrte utvrda i planove, koji su sasvim taj-
ni iz obzira njemačke sigurnosti, te ih pro-
davao drugim državama. Nakon kratkog
raspravljanja proglašena je tajnost rasprave,
te sva publika odalečena. Ispostavilo se, da
je engleška vlada po svoj Njemačkoj podr-
žavala dobro organizovane i masno  plaće-
ne špijune, koji su pripadali najboljim kru-
govima engleških kolonija u pojedinim gra-
dovima. Tom špijunaškom organizacijom u-
pravljala je jedna visoka engleška ličnost.
Dokazalo se, da je megju tim špijunima i
vrlo uvaženi engleški pravnik Stewart, koji
je uapšen i biće mu do koji dan sugjeno.

Italijansko-Turski rat.

Iz Londona bila je raširena vijest, da je
na vidiku mir izmegju Turske i Italije. Ta
se londonska vijest ne drži vjerovatnom,
kako što javljaju i iz berlinskih diplomat-
skih krugova, jer da Turska nije voljna u-
tanačiti mir dokažuje i subotnji zaključak
turskoga ministarskoga vijeća, da se pro-
ganjaju svi ltalijanci, koji stanuju u utvr-
gjenim mjestima Turske. — Od subote iz-
vršuje italijanska vlast najstrožiju cenzuru
telefonskih i interurbanih razgovora, kao i
brzojava. Po tome je očito, da se je onih
dana dogodio neki vrlo važan dogagjaj. —
Carigradski list »Jeni Gazeta« javlja, da je
Francuska preuzela ulogu posrednice u tom
ratu, ali da turska vlada u ovom času na
takovo posredovanje ne miože ni pod koju
cijenu pristati, — Turska je dobavila iz
Pariza nekoliko zrakoplovaca za ratnu svrhu
u Tripolisu. — Ovo pak zadnjih dana bilo
je nekoliko većih i manjih okršaja, ali po
svim brzojavima nemoguće je ustanoviti
uspjeh: protuslovlja ima koliko u vijestima
sa italijanskog toliko u onim sa turskog
izvora. U koliko je moguće po tim vijesti-
ma razabrati, opaža se da je italijanska voj-
ska pretrpjela nekoliko znatnijih gubitaka,
osobito u navalama protiv Sekuldžuma i

 

Ikod Birul-Džemal u okolici Derne. To se

temeljite sumnje, da sve to Bugari čine i|

može donekle opaziti i po istim vijestima
italijanske agencije »Stefani«,

Nemiri u Persiji.

Turska je savjetovala Persiji, da primi
drugi ruski ultimatum, kako bi predusrela
zapletaje, za koje je današnje vrijeme ne-
podesno. Persijska je vlada upravila ruskom
caru brzojavku, u kojoj apeluje na njegovu
dobrotu i moli, .da očuva Persiju od poni-
ženja. Persijska vlada izrazuje želju, da se
persijsko-ruski konilit podastre obraničkom
sudu u Haagu.

 

Domaće vijesti.

Dr. Josip Frank ne kandidira.
Križki kotar dokazao je pred malo dana ri-
jeikim primjerom vjernost i odanost prema
svom dugogodišnjem zastupniku i nesebi-
čnom rodoljubu D.ru Josipu Franku. Izbor-
nici križki naime zaključiše, da i ovoga pu-
ta pošalju u sabor onoga, koji je punih tri-
deset godina svog saborskog rada posvetio
interesima njihovim i onima pravaške mi-
sli, »Dok je živ, mi ćemo Dra. Franka bi-
rati u hrvatski sabor«, bilo je geslo onoga
kotara.

Ova je vijest izazvala veselje u redovima
pravaštva,.jer je tim činom iskazano osobi-
to povjerenje i ljubav prama neumornom i
zaslužnom poborniku pravaških ideala.

Ali Dr. J. Frank je kandidaturu odbio
Sa zastupničkom čašću skopčane su mnoge
i mnoge dužnosti, koje zastupnik mora, da
savjesno vrši, a on bolestan, već dulje vre-
mena prikovan uz krevet, ne smatra se ba-
rem za sada, za to jakim i otklanja kan-
didaturu, a svojim izbornicima preporuča
mladu silu, svoga sina Dra. Ivicu Franka.

Koliko mnogobrojni prijatelji i sumišlje-
nici Dra. J. Franka požališe što u novom
saboru neće biti i njega, toliko se ipak o-
bradovaše što će križki kotar, a po tom
»stranka prava«, dobiti dostojnog nasljedni-
ka svog dosadašnjeg zastupnika.

Ko pozna Dra. Ivicu Franka, ko je govo-
rio s njim ili ga slušao na kojoj skupštini
ili sastanku, taj je opazio, da se u onom
mladom čovjeku krije mnogo političke spre-
me. »Stranka Prava« bez sumnje dobiva u
Dru. Ivici Franku vrsnog agitatora, jer što
se agitacije tiče, u tome je Dr. Ivica pravi
strateg, a ujedno i sposobnog zastupnika,
koji s vremenom ako neće natkriliti, a ono
neće ni zaostati sa svojim ocem.

Razumije se, da ovu promjenu kandida-
ture u križkom kotaru izrabljuju slavosrbi
u svoje korteške svrhe, s očitom namjerom,
da pomute slogu u pravaškim redovima. Iz-
vrću i izmišljaju koješta a rekord nosi »Ob-
zor«, koji onako »s visoka« naivno i beza-
zleno turi u svijet kakvu laž, ono baš po
obzorašku ili kako bi mi u Dubrovniku ka-
zali huncutski.

Kad smo pročitali u »Obzoru«, da je Dr.
J. Frank isključen iz »Stranke Prava« na
zahtjev Dalmatinaca i da su oni jedino pod
tim uvjetom stupili u stranku, promislili smo:
kakvih li sve elemenata nema tamo! . . .

Dalmatinski Pravaši nijesu to ni želili, a
kamo li zahtijevali, jer je Dr. Josip Frank
jedan od najzaslužnijih ljudi po pravaštvo,
jedan od najsposobnijih hrvatskih političara
i parlamentaraca.

Učiteljski ultimatum 1 Učiteljsko
pitanje sve su novine iscrpile i potpuno do-
kazale. Njihova sadašnja organizacija ne sa-
mo u Dalmaciji, da li i u susjednim pokra-
jinama, a da ne govorimo o cijeloj Austriji,
prijeti napretku i sveopćoj naobrazbi. Koliko
su nam štete nanijeli razni štrajkovi po svi-
jetu materjalno, a vladama zadali briga da-
pače i ministarstva palo ? Ako nas znaci ne
varaju, kroz kratko vrijeme ćut ćemo vrlo
neugodnih vijesti, a ko će pasti žrtvom ?
Naš porod je tu ! Civilizacija našega poroda
će stradati, a radi česa?

Žaoba učitelja je opravdana, to svak pri-
znaje pa i oni, koji su: pozvani da tome
doskoče, pa zašto onda ovo olezanje? Lije-
pe riječi ne vrijede, jer je trbuh po srijedi,
a ovaj se samo kruhom puni. U XX. vijeku
nijesu od časti ovake stvari! Još ga neki
zovu vijekom napretka, dok bi mu po da-
našnjim prilikama ovaj epitet mogao otpa-
sti, Žrtava se hoće, pa ćemo ih snositi, ka-
da smo i za nepotrebnije stvavi morali. Ra-
tovi se vode u ime civilizacije i tu se mi-
lijuni troše, Ovdje ne treba milijuna, da se
učiteljima pomogne, nego nekoliko hiljada
i stvar je uregjena. Nemojmo dopustiti
podnipošto, da naša djeca, uzdanica i pot-
pora naša trpi moralno. Afrikanci po Misi-
jama uživaju sve blagodati civilizacije. O-
ni na Olympu neka dobro da ne
bude poslije prekasno, jer će onda svu od-
govornost nosit na sebi oni, koji su mogli
urediti ovu stvar ali nijesu htjeli. Čuvajte
(se ultimatuma! — Jedan otac.

Promjene na Pomorskoj Vla-
dl, Dosadašnjem presjedniku g. Dellesu