Br. 357: Ko i prije za svoga života: Svidite se! dok još dana ima Da vam ime ne kalja sramota. Svidite se! Poštenje je sveto; Značaj samo vrijedi u svijetu; Za Rod radit dužnost je svim sveta. Svidite se! na oba dva svijeta Ne utečeš sudbu drugče kletu: Vaše ime biti će prokleto! — u. Blago onom koji Rodu svome Žiće cijelo posvetio svoje, Na ovome svijetu neharnome U tom radu svetom i umro je! Blago tebi, jer po radu tvome Ti prvjenac izmegi braće tvoje Hrvatskome milom Rodu mome Vogjom bješe. Junakom te broje! Junak bješe umom i pameti, Junak bješe na riječi i peru, Junak bješe srcem i ljubavi ! Takva samrt nemože oteti Svom narodu, ko ni čvrstu vjeru U budućnost što mu je pripravi! -- IV. Gledaj suzu mnoštva nepregledna Što odasvud ovde se sakupi: Cijeli narod kao duša jedna Oko tebe mrtva se okupi. Mrtvu počast hoće da iskaže Tebi diko — mučeniče pravi — Žarka ljubav što mu je nalaže. Sebe slavi koji tebe slavi! Dok je Roda ime će ti sjati Sunce žarko hrvatskom na nebu, Jer te narod blagoslovom prati. Otpočini ! radio si dosta Ma za koju narodnu potrebu. Slavno ime na vijeke ti osta! — Dubrovački starčevićanac. Vijesti iz naroda. Iz Kotora. (>Hrv. Soko«). Odbornici ovog mladog društva prirediće u dojdućem mjesecu prvu sjajnu zabavu, u korist društvenog fonda, za koju se požrtvovno zauzimlju Uprava i članovi. Već su sakupili priličan broj lije- pih darova. (Hrvatska trobojnica u očima srbo-hrva- 4). Da se mnogi iz t. zv. inteligencije ko- torskih Hrvata stide hrvatske trobojnice, to nam je davno poznato, ali se nijesmo na- daii da će takovih biti i u »Hrv. Sokolu«. Podstarosta prof. Peručić imao je da pogje na zabavu »Srpskog Sokola«, skupa sa o- stalim članovima Uprave. Kad mu dadoše hrv. trobojnicu ne htjede ju nositi, tako da , je došlo do riječkanja. Lijepo ga je upitao brat D.: »Zar nećete da nosite hrvatsku tro- bojnicu, a kad danas sutra — korporativno i- zagjemo u javnosti?« Profesor mu odgovo- ri da neće, na što mu brat D. okreše: »Kad se bojite trobojnice, onda nijeste za sokol- stvol« Nakon dugog otezanja g. Peručićise dao nagovoriti od sudrugova i teškom mu- kom stavio trobojnicu. Eto kakova je »inte- ligencija» srbo-hrvat4! To su vam oni raz- vikani koalicijonaški »rodoljubi«! (Ko će škoditi »Hrv. Sokolu«?) U sva- kom društvu političkom i nepolitičkom ša- renjaštvo najviše škodi. Na naš dopis u ci- jenjenoj »Pravoj Crvenoj Hrvatskoj« u so- kolani je držao govor Dr. Giunio preporu- čujuć prisutnima, da se onako ne bi ima- lo pisati (naime o njegovom planu da po- moću sokolstva uništi pravaštvo!) jer bi to moglo škoditi samom Sokolu. Nije se on tu ispričao, da on nema te nakane, već sa- mo da se njegova »inteligenca« ne spomi- nje po novinama! Dakle on namjerava u- nekog dvora... Da ne spava?... lli?.. On klekne, pritisne joj obraze. Ledena je... kako kameniti prag. Protrne. Moj Bože, da nije... ali prekine gonetanje, utoli uzbunu, ogrli ju i pritisnuv je na prsi pobrza u stan, Uzagje na trk, zagruha tucnjem. Djetić priskoči sa svijećom — promisli, a da nije bolestan — ali Ago- stin mu zaviče: — Posvijetli mi i brzo . . . brzo naloži peć. Pokraj peći bio naslonjač, gdje je Ago- stin udobno sjedao, pušio, čitao. Tu po- loži malu, odriješi mahramu i stavi ruku pokraj srca... ono kucuka lagano, poti- hano, ali kucuka još. Agostin odahne, uzme vuneni pokrivač, zamota maljušnu, ožičicom joj ulije neke kapi kafe i konjaka, pak ju stane trti, i kad je vidio da je toplina obu- zela uda zamota ju i nasloni. +. #* Ova pogleđa, i u smetenosti kako da je samo opazila blagi Agostinov pogled, jer kO da se posmjehne, a kad ju on poglađio pružila mrzle ručice, te srknula nešto mli- jeka, ali ni riječi ne progovorila, nego kad je počela razabirati stisne njegove ruke, nasloni glavu na jastuk i zaspi. To je prvi put po smiti matere da je zaspala mirno bez slušati psovke i pogrde nesretnog svog oca. + .. Satnik prinese stolicu, zamota se u ka- banici, i da će trčnuti, ali uzbugjenje mu ne d4... U sobi sijevao sad više sad ine- darati na pravaštvo, a mi da o tomu i ne pisnemo!... Neka bude uvjeren, da pra- vaši neće nikad izazvati smutnje u Sokolu, jer su oni tu kao Hrvati, dok on i koji njegov drug nijesu samo Hrvati... Neka i to zna, da mi pravi Hrvati nikad nećemo dopuštiti, da se Hrv. Soko upotrebljava u razne političke makinacije srbo-hrvata, već Hrv. Soko ima služiti samo hrvatskoj stva- ri, za koju je svrhu i ustanovljen ! Novo po svijetu. Austrija i Rusija. Bivši austro-ugarski poklisar grof Berch- told otišao je u Petrograd, te je pohodio ruskog ministra izvanjskih posala Sasono- va i š njim se na dugo razgovarao. S je- dne strane izjavljuju, da ovaj pohod ne sto- ji u nikakovoj svezi s politikom, ali s dru- ge strane javljaju, da je grof Berchtold do- šao u Petrograd samo zbog političke svrhe, odnoseće se na sporazum Austrije i Rusije glede Balkana. Po tome da je grofu Berch- toldu cilj, da uspostavi stare prijateljske o- dnošaje izmegju Austrije i Rusije. Pokolj u Ištipu. Izvijestili smo o strašnom pokolju u Išti- pu, gdje su Bugari bacili u zrak džamiju, uslijed čega su Turci navalili na Bugare sa sjekirama i nožima, te ih na desetke pou- bijali. Povratilo se u Carigrad izaslanstvo narodnih zastupnika, koje je bilo otišlo u Ištip da sve izvidi glede zadnjeg pokolja i povede strogu istragu. Č'anovi toga povje- renstva izjavljuju, da su oblasti mogle za- priječiti pokolj. Nekoliko je činovnika već utamničeno, te slijede daljnja uapšenja. Do sada su pak dvadesetorica zatvorena, kao glavni krivci pokolja, a od tih je 18 turaka. Kretsko pitanje. U sjednici grčke komore izjavio je za- stupnik Dragumis, da nije shodan zaklju- čak Krećana, da izašalju zastupnike u grč- ku komoru. Odgovor na pismo prevratne kretske skupštine da nije potreban. Cn naj prvo savjetuje Krećanima, da budu strpljivi, jer naglost više štetuje nego koristi, a u tom slučaju da bi nestrpljivost bila neopro- stiva, obzirom na povoljne namjere vlasti, koje mogu riješiti kretsko pitanje uspješno samo u skladu sa narodnim željama, a to ako Grčka i Kreta budu vodile razboritu politiku. Izvodima zastupnika Dragumisova cijela je komora živo povlagjivala. Anarhija u portugalskoj vojsci. U pješačkoj pukovniji Braga u Lisabonu nastala je pobuna zbog pitanja kazne. Po- bunjeni su vojnici pucali iz pušaka, te ih je dosta ranjenih, megju kojim i zapovje- dnik iste pukovnije. " IRusko-Američki carinski rat. U petrogradskoj dumi predali su oktobri- sti financijskoj komisiji zakonski predlog, da se uvozna carina na amerikansku robu povisi na 100 procenata, Predlog se osla- nja na to, što je rusko-američki trgovinski ugovor stupio izvan krijeposti. ltalijansko-Turski rat. Iz Carigrada službeno javljaju, da je Por- ta čvrsto odlučila, da do skrajnosti nastavi rat. Turska komora prihvatila je zakon, ko- nje žar ognja, a kad bi plamen jenjao, u srebrnoj bi se visećoj svjetiljci vidio mali plamen kangjele, koja je gorjela pred iko- nom srebrnim obrubom, gdje Bogorodica naslikana držala u naručju djetešce, koje pružalo ruke sv. Josipu, Agostinu dolazilo na pamet kako je otrag 10 godina one noći primio brzojav da mu majka mre, kako je poletio i vidio nje skončanje i smrt, kako ga je zamolila pri smrti: »Obećaj mi da ćeš uvijek držati u svojoj sobi ovu ikonu, i na dan moje smrti ćeš užeći kangjelu, jer sam tako naučila da je običaj u kući go- rjeti kangjelu na Božić, a ako to izvršiš bit ćeš sretan!« Agostin slabo je vjerovao, i ako nije bio bezvjerac, ali uspomena matere bila mu sveta, i učinjeno je obećanje vršio, Od Bad- njega-dana do nove godine kangjela je ne- prestano gorjela. A nije dopuštao da drugi na to pazi, nego bi glavom promjenivao stijenjak, nalijevao, užižao, i bio bi rado- stan, te bi li mu došao u pohode koji pri- jatelj dičio bi se da je održao riječ. Pak gle, gdje ga baš na Božić zapane spasiti Minu! To je udesila za stalno do- bra majka, koja ga prati molitvama i uzdi- sajem pred Bogom, a sad će se radovati jer je bio tako milostiv! Ako li je tako, i na drugomu se svijetu ljubi, svjetuje, bra- mi... tad to nije izmišljotina .... Ne, nije moguće, on to sad jasno vidi. U to zatlja i u snu gleda svijetionik sa dugom kuđom sve živih dragih kamenja. On se pomicao »PRAVA CRVENA HRVATSKA«. jim se carina na italijansku robu povišu- je na 100%. — U Tripolis su nenacno prispjeli junak borbe za slobodu, Niazi, i glavni tajnik solunskog središnjeg odbora. — Kako francuski glavni listovi javljaju, sve |europske vlasti živo žele, da što prije svrši rat izmegju Italije i Turske. Napose Rusija i Austro-Ugarska opravdano žele s obzirom na položaj na Balkanu, da sc utanači mir prije nego li grane proljeće, kako bi se o- stranila klica zapletajima na istoku. Austro- Ugarska nastoji, da u Rimu i u Carigradu prokrči put miroljubivom položaju, au tom ju Njemačka izdašno podupire. Uza sve to do sada se ne vidi uspjeha. Ipak megju vla- stima svejedno se vode pregovori, koji bi nadležne krugove u Rimu i u Carigradu i- mali potaknuti na utanačenje mira. ltalija naprotiv zauzimlje stanovište, da se mir može utanačiti jedino nakon odlučnih us- jeha u Tripolisu. Megjutim je Italija obu: stavila svoja neprijateljstva u Crvenom mo- ru, pa se je tijem znatno olakotila mirovna akcija vlasti. — Ovo zadnjih dana bilo je prilično većih i manjih okršaja oko Tripo- lisa, Ain-Zari, Homsa i Tagiuri. Ni s turske ni s italijanske strane nije bilo uspjeha, a dosta mrtvih i ranjenih s obe strane. — |- talijanska vojska, koja se nalazi u Zauzuri, bila je pokušala, da u ol:olici razori brzo- javnu mrežu, ali uslijed otpora Turaka i A- rapa morala se je hitro povući u Zanzur. Sutriđan su Turci i Arapi navalili na Zauzur, te je italijanska vojska morala grad ispra- zniti. Pri tome su italijanci imali 48 mrtvih, a megju njima i 3 časnika, a preko 300 ra- njenih. Turaka i Arapa palo je 9, a ranje- nih je 40. — Kako italijanski general Trombi javlja iz Derne, Turci su u drugom boju od 18. ov. mj. imali 75 mrtvih i mnogo ra- njenih. (Ta je pak karakteristična : italijan- ski general »zna« !oliko je mrtvih i ranje- nih na protivnoj strani, i to »tačno« javlja, a koliko je mrtvih i ranjenih od njegove vojske to ne javlja, jer valjda mu »nije« poznato !) — Najnovija je vijest sa ratišta: Pred Bengazijem su Turci velikom silom u 19 kolona udarili na italijanske pozicije. Boj je bio veoma žestok, ali je svršio ne do- nijevši odluke, jer su Italijanci u načinjene utvrde smjestili teške tvrgjavne topove. Tur- ci se u redu povukoše natrag u oazu. Zbog uzburkana mora nijesu italijanski brodovi mogli kako treba da učestvuju u boju, i a- ko se Turci primakoše 2 km. Dakle i taj najnoviji dogagjaj pred Bengazijem doka- žuje, da su ltalijanci stopro na početku o- svajanja Tripolisa ! — Sve italijanske banke u Turskoj carevini zatvorene su. Ruski pothvat u Persiji. U Enseli i u Rešiu došlo je do okršaja izmegju Rusa i Persijanaca. U Reštu su Ru- si zaposjeli policajni ured, U istom je mje- stu jedan dio kozaka dočekan pucnjavom iz zasjede, uli su napadači u brzo bili ra- stjerani. U okršaju u Reštu ubijen je jedan kozak, a jedan časnik i dva podčasnika su teško ranjeni. Kako iz Tabrisa javljaju, o- namo je zadnji boj bio uzeo sasvim ozbi- ljan karakter. Sa strane persijskih vojnika bio je jedan ruski odiv žestoko napadnut od Hidaja. Svi su bili potisnuti od ruskog topništva. Lješine ruskih vojnika bile su iznakažene. Ruska kolonija bila se zakloni- la u generalni konsulat. I zadnje brzojavne vijesti glase, da neprestano traje pucanje ruskog topništva na »citadellu«, gdje se u zraku a on za njime letio bez krila. Svjetlost se svijetionika sgusla, postala ka- ko lopta, ova se razdvojila u dvije pole na vrh brda pun prorova i trnja, tu se svjetlost rastegla a u svjetlosti on gleda stajicu, dvije osobe, jaslice ... slamu i ma njoj raj- sko djetešce, koje mu pruža ruke. Htio bi polećeti, ali ga konopi drže vezana, on hoće da ih otrgne, pruzne se, krv mu teče, ne može, i on zdvojan viče: pomozi mi majko, pomozi! I čuje nje glas, koji mu kaže: Smi- caj jače, rastrgni konope i poleti Djetešcu, jer je on put, istina, život, a sve je ostalo laž. Leti i klekni te se pokloni. On oskoči i probudi se. Pogleda ... kangjela gori, mala spava, diše redovito, oganj tinja, ali nje otsjev kako da kruni svjetlošću glavu Djetešca i čini da drago kamenje siplje svijetle zrake. I kako munja preleti mu uspomena na djetinstvo kad je bio bogoljuban, dobar, nevin, na prvu pričest, i on se od srca pokloni ma- lomu Rajskom kralju. s * | Mina se probudi, i gledala začugjeno oko sebe. Gdje je to zapala. Dan nastaje, sunce na dvoru svijetli, ugodno joj je, to- plo, spominje sve... ali nezna kako je tu došla. Gleda: pristojni krevet sa zavjesama, stolice svjetle, mali stol i na njemu posu- gie za čaj, za mlijeko, kolačići naslagani.. kangjela gori, a za kangjelom mili Spasi- telj kako dijete... Na nju gleda... njoj pruža ruke... Oh, da joj je tako živjeti u- nalazi najjača sila Hidaja. — Ruski službe- ni krugovi izjavljuju, da je iskrena želja ruske vlade, da što prije povuče iz Persije svoje čete. — Persijski poslanik u Petro- gradu izjavio je ministru izvanjskih posala, da je Persija prihvatila sve zahtjeve ruskog ultimatuma. Takogjer iz Teherana brzojav- ljaju, da je u dogovoru sa kabinetom priop- ćio regent Medžlisu, da je persijska vlada zaključila prihvatit ruski ultimatum. Prevrat u Kini. Kako iz Pekinga javljaju, kineška se vla- da boji, da mirovna konferencija u Šanga- ju neće uspjeti. Ona drži, da revolucijonar- ci pripremaju marš na sjever. — Iz Londona javljaju, da je netemeljita vijest, po kojoj će Engleška i Japan posla- ti svoje čete u Kinu da potpomognu mo- narhističnu vladu. Prof. Bilsiadecki, zemaljski zdrav- stveni referenat za Galiciju, izvijestio je kako slijedi: Naravna Franjo-Josip- grka voda djeluje već u malim mno- žinama te stalno čisti. »Franjo-Josip«- voda ne gubi ni pri duljoj uporabi svoje djejstvo te ne prouzrokuje bole- sti. — Može se kupiti u drogarijama i ljekarnama. Perom i olovkom. U Beču su u ponedjeljak nepoznati po- činitelji provalili u grobnicu oca sadašnjeg srpskog kralja, kneza Aleksandra Karagjor- gjevića. Redarstvo je ustanovilo, da su u- krali lubanju. Ordeni, uniforma i dva pr- stena na ruci ostadoše netaknuti. Pošto su dragocijenosti netaknute, očito je, da je to izvedeno u političke svrhe, po svoj prilici djelo Obrenovićevih pristaša. — Venecijan- ski grof Francesco Musco, veliki industri- jalac, koji je nedavno izgubio milijun lira, bacio se u ponedjeljak s prozora svoje pa- lače u Veneciji, te ostao mrtav. — Vojnik Bela Megay u Kolozsvaru u Ugarskoj pu- cao na svog poručnika i smrtno ga ranio. — Lloydov parobrod »Stambul« nasukao se kod Capo Bianco. Puinike iskrcaše u Smirnu. Zadnja je vijest, da im je pošlo za rukom da spase parobrod. — U Beču je umro pjesnik Albert grof Wickenburg. — Trgovac Julije Mezay u Budimpešti krivo- tvorio je mjenice u iznosu od 200.000 Kr. Nema mu traga. — U blizini Odese sra- ziše se dva vlaka. Usmrćeno je 9 osoba a više teško ranjenih. — Srbijanski kralj Pe- tar promaknuo je prijestolonašljednika Alek- sandra, prigodom navršenja 22 godine, na čast majora pješadije. — Lord Roberts u Londonu poveo je akciju za uvedenje opće vojne obvezatnosti u Engleškoj. — U Bu- dimpešti pala greda s jedne kuće te usmr- tila državnog odvjetnika Dezidera Ettera, koji se sa ženom vraćao s kupovanja za božićne darove. Još su teško ranjene dvije osobe. -- Ovo dana u čitavoj je Belgij bijesnila velika oluja. Srušilo se mnogo zgrada. Potopilo se muogo brodova i ribar- skih lagja. Ima brojnih žrtava. — U Am- bergu u Njemačkoj u srijedu je smaknut na vješalima radnik Josip Rait, jer je pred mjesec dana na bestijalan način ubio re- dara. — U Akringtonu u Engleškoj nastao je ogromni štrajk radnika u tvornicama pa- muka. — U srijedu dogodila se u Mona- vijek ... I spomene se kako joj je davno mila majčica pričala o Isusu, koji daje dobroj djeci neizmjerne darove... Jest, on će me obilato darovati, i spuzne se i klekne pred|gješ gd ikonom te stane moliti : — Malo i milo moje dijete, ako je isti- na da si kralj i tako silno moguć, poslu- šaj prošnju male Mine, koja je smetena i ne zna moliti, a ipak bi ti htjela toliko stva- ri kazati. Nebesko dijete, ako je tamo mi- ra, svjetlosti i topline kako ovdje pritegni me, posadi me tamo, i ne daj da se igda kćači povratim tamo gdje on grdi, gdje nema topline ni pokoja, ni kruha... Vodi me, vodi s tobom. Govorila je na glas, jer nije opazila Agostina, koji je u prikrajku sjedao. U to maljušna zaplače i još glasni- je zaviče: Djetešce, daj da umrem, vodi me s tobom, milo dijete! A zašto da umreš? — slatko ju zapita Agostin. Ona se obrne pristrašena i ugleda mili pogled onoga, koji joj se toliko sinoć dupadao. Na ponovni upit odvrati : — Jer sam nesretna: otac me mrzi, go- ni me; uvijek me gonja, a u večer ako ne donesem novaca mlati, me: u kući je tama, studen... studen... a kruha mrvičak.... nema tračka sunca... nigda milostiva slo- va... dapače mi vazda prijeti da će me pestima ubiti. Agostin se silno gane i smiluje i u sebi odluči: — Kako se zoveš? upita. — Mina, odvrati ona plačući. kovu tri razbojnička ubijstva. Ubijen je je- dan radnik, jedna djevojčica i. išnja > posjednica. Ubiše ih nepoznati lopovi, da ih mogu okrastit. — U Budimpešti odlu- čeno je uvestit spaljivanje mrtvaca. Odbor gradskog vijeća odobrio je gradnju krema- torija i potrebne troškove od 200.000 Kr. — Bivši zastupnik ma Carevinskom vijeću, Kazimir grof Zeticky iz Lavova, odlučio je odreći se svih časti i povući se u jedan samostan u Bavarskoj, da se posveti sve- ćeničkom životu. — Umro je Estrada, pre- sjednik republike Equador. — Iz Pariza ja- vljaju, da u kanalu La Manche i na atlant- skoj obali bijesni strašna oluja. Utopilo se preko 60 mornara, u koliko je do sada po- znato, a potonuli su i nekoji brodovi. — Glasoviti milijunaš Carnegie obećao je za g. 1912. megjunarodnom mirovnom uredu 100.000 franaka, a da će još daljnji iznos u mirovne svrhe pokloniti. Ko što je po- znato, Carnegie je najveći zagovaratelj svjet- skog mira, i u tu svrhu već je do sada o- gromne svote poklonio. — U mjestu Brody uapšen je špijun u ženskim suknjama, puč- ki učitelj Newalewski iz Varšave. Po pis- mima i spisima, pronagjenim kod njega, uvidilo se da je vršio uhodarsku službu u kor'st Rusije. Odma ga utamničiše, — Sr- bija je naručila nekoliko zrakoplova za voj- nu svrhu, kod zrakoplovca Merćepa u Za- grebu. — U njemačkoj tvrgjavi »Kaiser Wilhelm II.« uapšen je francuski-špijun, ra- dnik Delesalle. — Za prvih deset mjeseca ove godine dogodiše se u Srbiji 253 ubij- stva! — Rimska izložba završiće sa defici- tom od 2 milijuna lira. — Kod Albania u Nevjorškoj pokrajini neki italijanac provalio u osamljenu kuću, te da može okrastit u- morio cijelu obitelj: majku, sina i dvije kćeri. Domaće vijesti. Uspjeh izbora u Banovini, Od. stup bana? Poznato je, ma kakav su način sprovedeni izbori u Bar.ovini, tako da i svjetska štampa zgražanjem spominje Tomašićeva srestva. Ipak uza sve to Stran- ka je Prava izvojevala sjajnu - junačku po- bjedu. To joj ne mogu a da ne priznadu i najljući politički protivnici, jer uza vas te- ror i sva ostala srestva izabrano je 27 za-._ stupnika Stranke Prava, i to: u Zagrebu IH.: Hrustić, u Perušiću Vučetić, u Jaski Dr. Banjavčić, u Samoboru Dr. Pavelić, u Iva- necu Akačić, u Križevcima Novak, u Garči- nu Hrvoj, u Brodu na Savi Dr. Prebeg, u Vilićselu Zalluka, u Koprivnici Zagorac, u Požegi Lesny, u Otočcu Dr. Petričić, u No- vom Marofu Dr. Horvat, u Gospiću Dr. Ru- žić, u Senju Vlahović, u Klanjecu Dr. Ho- motarić, u Biškupecu Tomac, u Križu Dr. - I. Frank, u Sv. Ivan Žabno Dr. Milobar, u Slunju Polić, u Karlobagu Peršić, u Pisa- rovini pl. Kufrin, u Sv. Ivanu Zelini Dr. Starčević, u Pregradi Dr. Kiš, u Kloštaru Dr. Balaško, u Novoj Gradiški ,Dr, Pom- per i u Cerni Mihaljković. — (Neobavljeni su izbori u 5 kotara: Zagreb I., Korenica, Karlovac, Vrbovsko i Slatina.) — Od hr- vatsko-srpske koalicije birana su 24 zastu. : pnika; od magjaronske stranke 20; od ue-. zavisnog kluba 1; seljačke stranke 8, a srp- skih radikala 3. Do sada imadu prema pri- je mandata: Stranka prava 3 više, hrv.-srp. koalicija 7 manje, magjaronska stranka 3 više, seljačka stranka 1 manje, srpski radi- kali 3 više a nezavisni klub (osječani) 6 manje. :, : — No dobro; što kažeš ti Mino, ako je : Djetešće uslišilo tvoju molbu, sko te on pozivlje da se ne vratiš kući nego da oti- je ćeš imati što i ovdje, kruha, svje-. tlosti, topline, odjeću, a nadasve blagih ri- ječt; bili otišla i bila zadovoljna? —- Oh! da bi bilo tako, odvrati, ali ko to kaže? kala — Djetešce! — A komu je kazao? — Kazao je meni, dok si ti spavala. — Oh!-onda ne sanjam! Ali kako da mu se zahvalim kad ništa ne znam. i — Kaži meni, a ja ću mu činit znati, — Onda mu kažite, ali ne, kažimo mu mi, a ako pogriješim ispravite me, jer ste Vi onaj angjel o kom mi je majka pričala: — Nebesko Dijete, i mali kralju, mals je Mina bila silno nesretna, a ti si se ;smilo- vao. Da si blagoslovljen, eto ti srca moga :'. o U ga dajem za kruh, toplinu i svi- jetlost što si mi udijelio. Jesam li dobro kazala? . bro, mila moja! On ju ogrli, po- - ljubi i zavjetova se Djetešcu da će joj biti Osam dana nakon toga Agostin ju pre- dade u zavod, gdje je primila čestiti odgoj i postala pak vrsna domaćica. pr