o AO a — RU Žminn sE ER > i i ina — IDETE I Br. 358. bin) Don Marko Vučković?! Ne znamo či- jom krivnjom, ali u toliko bilježimo, da dje- ca neće da služe sv. misu, što se toliko mjeseca dogagja. Je li to po čigovom na- govoru? Ali ima i drugog puta da se toj nepodopštini doskoči ! S Korčule. (Gradnja cesta i naša Općina. Dvije mje- re). Prošlo je dvije godine, da se je poče- da graditi cesta iz Korčule do Pupnata, ko- ja je već — ima prilično vremena — i go- tova. No naša vrijedna (I) i zauzetna (!) — ali dakako samo za pojedince — općina, nije se udostojala, da nam dade ono, što nas po pravu ide, što nam je dužna. Cesta je naime prošla preko zemljišta pojedinih općinara, a »slavna« općina, kao poduzet- nik, morala je procijeniti to zemljište i po procjeni dotičnom vlasniku isplatiti. Uisti- nu je procjenu izvela, te pojedincima pla- tila, a dapače nekim još piije, nego se je uopće cesta dovela do njihovog zemljišta. — Pitam s toga ja u ime tolikih općinara »pravičnu« našu općinu: hoće li prestati već jednom te anomalije i hoće li se sva- komu istom mjerom mjeriti? — Mi smo je toliko puta podsjetili svoje dužnosti, a go- spar se je Jozo uvijek mučio opravdati ono, što se ne dađe i ne može opravdati; jer da je maćuhinska općina bila na našem mjestu i u ovom slučaju, bi li nas bila još čekala ili bi odavna bila gotova zapljena našeg imanja? Ovo je naša zadnja u ovom smislu, te ako ni ovo ne bude koristilo i ne primimo ono, što nas po pravu ide i to kroz naj- kraće vrijeme, udarit ćemo u druge žice. — Općinar. Perom i olovkom. Nadvojvotkinja Izabela Marija vjenčaće se u Beču sa bavarskim nadvojvodom Gjurom početkom februara. Na pir će doći i špa- njolski kralj sa suprugom i majka mu kra- ljica Marija Kristina. — Ruska je vlada o- dlučila kupiti varšavsko-bečku željeznicu. — Crnogorski kralj Nikola dobio je posredo- vanjem austrijske vlade od jedne bečke ban- ke zajam od 3 milijuna kruna. — U Veli- kom Varadinu u Ugarskoj ugjoše u trag ve- likim neurednostima u općinskoj upravi. Više je činovnika utamničeno. — Prvi zra- koplovac u Crnoj-Gori, crnog. časnik Monić leteći u zrakoplovu preko Skadarskog Je- zera, survao se i utopio. — Ugarska je slu- žbeno proglašena prostom od kolere. ce s Pirenejskog poluotoka javljaju o strašnim olujama i poplavama. Iz Madrida javljaju, da je rijeka Taja nabujala za 9, a Duero za 10 metara. Obe rijeke poplaviše sve nizine. U Lisabonu porušilo, se nekoliko kuća. Lju- di su bježali na krovove. Utopila se sva si- la ljudi. Do tik 27 čovječjih lje- šina. — Kod Bsćrdeanxa nestalo je 9 bro- dova. Na njime je bilo oko 900 ljudi, — U Zajeczu kod Krakova izgorio je mlin; u požaru je poginulo dvoje mlinarove djece. — U jednoj tamnici u Nevjorku umro je E. Stafford, trgovac alkoholnih pića, zatvo- ren zbog krive zakletve. Njegovo je srce spremljeno u anatomski muzej, jer je težilo 4 funte i dvije unče (urča iznosi 30 grama). Srce obična čovjeka ima samo 12 do 14 unča. — Engleški parobrod »Man« potonuo je nedaleko Revala. Od sve momčadi od 25 osoba spasio se samo jedan inornar, -— Ministar financija republike San Domingo osumnjičen je, da je on umorio presjednika iste republike, Caceresa. Min financija pro- nevjerio je oko milijuna dolara, pa se mi- sli da je umorio presjednika iz bojazni, da to ne otkrije. — U Berlinu u zakloništu za bezkućnike mnogo ih se otrovalo osušenom ribom. Do subote obolilo je 123 osobe a 37 umrlo. Zadnja je vijest, da nijesu otro- vani lošom sušenom ribom, jer je sada do- sta osoba obolilo u drugim berlinskim pre- djelima, koje u opće nijesu ni okušale su- šene ribe. U jedan dan prijavljena su 123 slučaja oboljenja po gradu. Drži se, da je to neka nerazjašnjena počast. U Berlinu zbog toga zavladala je velika strava. — U Parizu je uapšen neki austrijski Larun Ho- chwiichter, jer je u Francuskoj počinio mno- gobrojne prijevare. Živio je u Parizu sa ne- kom glumicom u najprvim hotelima, a nju je prestavljao kao »nećakinju«. — Zbog neizlječive bolesti ubio se u Nizzi liječnik austrijanac Dr. Paul Izimiglski. — Ruski si- nod odlučio je, da isključi iz crkve neke pisce, a megju ovim i Mereškowskoga i Maksima Gorkija. — Bugarska je odlučila, da u Sofiji osnuje vojenu akademiju. — U Pragu se ubio profesor českog sveučilišta , Josip Pič. Povod je samoubijstvu pre- ginalitetu kraljodvorskog ruko- ? 8. E i i ž : oO SKE OO RT MO O OT EEINIMmm = ENIIJNsMHiHINSmMISIHRHEIOMIHMNNNNHRNRNIIMI I NINE — U selu Nikolajevsku u Rusiji živi starac Kazin, koji ima 190 godina a 35 djece, od kojih ima 120 unučadi, 23 praunuka i 20 praunučeta. — Kod Odese u selu Petrovac preminuo je Jakov Cigelev. Imao je 147 go- dina. Sin mu ima 115, unuk 85 a praunuk 40 godina. — Česki kapelnik Hrubya, koji je zadnje doba bio kapelnikom u Opatiji, gdje je pod obećanjem braka zaveo jednu djevojčicu i još joj izmamio 29.000 Kr, o- sugjen je s toga od sudišta u Beču na tri i po godine teške tamnice. — Bugarska je naručila u Njemačkoj 24 milijuna naboja za njezino pješaštvo. — Iz Beča javljaju, da je Verguni prodao svoj list »Deutsches Volks- blatt« za šest i po milijuna kruna. Kupila ga je »Landerbanka«, te će ga učinili svo- jim financijskim glasilom, — Na kolodvo- ru u Gombošu u Ugarskoj pao je pod ko- tače nadcestar Gjuro Sandor iz Sombora, te mu otkinulo obe noge. — U selu Karabu- naru u Bugarskoj učiteljica Bogoslova D. Lazarova ubila je svoga zavodnika, učitelja D. Ivanova, pa se sama predala sudu. — U Birminghamu u Engleškoj neka Giller polila petroljem svoga nevjernoga ljubavni- ka dok je spavao, pa ga užegla. Dok se u gorkim mukama mučio, ona ga mirno pro- matrala, dok nije nakon sat vremena ispu- štio dušu. Osugjena je na smrt, Mnogo je godina, da u Engleškoj nije niko osugjen na smrt, pa jedan dio štampe traži njezino pomilovanje. — U Hamburgu je jedno di- jete od 14 godina liječnički proglašeno pu- noljetnim, jer je već u drugoj godini imao čovječji glas i dugu (bradu, a u šestoj je godini i duševno bio razvijen, te osjećao kao čovjek, jeo, pio i pušio. — U Crnoj-Gori više nema kolere, ali po susjednoj Arbaniji ima više slučajeva. — U Bugarskoj su ot- krivene ogromne prijevare. Kompromitova- no je više bugarskih časnika. Prijevare su počinjene kod dobave ratnog materijala. — Izložba u Mlecima otvoriće se na 23 marča ov. god., a na 25 istoga biće svečano po- svećenja obnovljenog tornja sv. Marka. — Major Fridrik Chrestelsa u |Maros-Vasarhe- hy otrovao se, jer nije mogao da prežali smrt svoje supruge. — Njemački naslijed- nik prijestolja opasno je obolio. — U Beču je umro feldmaršaleitnant Josip Antonino. Pred 4 godine bio je zapovjednik brdske brigade u Zadru, gdje bje i umirovljen. — Presjednik Roosevelt izjavio se je protiv tr- govinskog ugovora sa Rusijom, koji ugro- žava mir. — Kako iz Petrograda javljaju, umoren je engleški konsul! Smart u Širasu, u blizini grada, sa cijelom svojom pratnjom. — Francuski kapetan Laux, koji je u Ber- linu radi špijunstva bio osugjen na 6 go- dina zatvora u tvrgjavi, pobjegao je. — Re- darstvo u Lavovu uapsilo je ruskog puko- vnika Dodonova, zbog špijunstva. Cn je po nalogu ruskog generalnog stožera imao dobaviti tačne nacrte mostova, koji bi se imali dići u zrak u času da nastupe nepri- jateljski odnošaji. Pod izvjesno se zna, da je Dodonov bio u svezi s ruskom tajnom policijom. — U Berlinu je nagjen na ulici mrtav ondje dobro poznati neki kućarac. Taj starac većim je dijelom živio od milostinje, a kod njega su mašli svezano oko tijela u papirima 150.000 Kr. — U blizini Indjije u Ugarskoj prešao je vlak preko župnika Jo- sipa Katalikovića iz Maradika u Srijemu. Glava mu se našla na jednoj a tijelo na drugoj strani tračnica. — Na postaji Tatu- Tovoros u Ugarskoj sraziše se vlakovi. Slomljeno je 70 vagona, a poginulo je više ljudi. Štete je par milijuna. — Vojeni sud u Petrogradu osudio je ruskog generala Ahnedova radi silne podmitljivosti za rusko- japanskog rata na 6 mjeseca tamnice te is- ključenje iz vojske. — U Berlinu je Dr. Wassermann iznašao lijek protiv bolesti ra- ka. — Budućeg ljeta biće u Petrogradu o- tvorena prva zrakoplovna pošta. — U Nikola- jevu u Rusiji za vrijeme pokušaja da uhva- te nekoliko zlikovaca, dva su redara usmr- ćena a jedan teško ranjen. Ipak im je us- pjelo uapsit šestoricu zlikovaca. — Supruga nazornika domobranskog konjaništva u Bu- dimpešti F.M.L. Leopolda bar. Hauera, koja je kao umobolna u sanatoriju, polila se spiritom i zapalila, te je podlegla ranama. — Iz Petrograda javljaju, da se pobunio je- dan dio ruskih ratnih mornara. Mnogobroj- ni su ranjeni. — U Madridu je španjolski kralj Alfonso pri igri prelomio nogu. — Njemački parobrod »Chios« uslijed silne o- luje potonuo je u Biskajskom zalijevu. Od 30 momčadi spasiše se samo dvojica. — U svim predjelima Tirola pada jak snijeg. Zbog silne mećave obustavljeno je dosta pro- meta i saobraćaja. Na nekim je mjestima snijega 1 metar visine, — U Alžiru bijesni strahovita kuga. Francuske sanitarne vlasti poduzele su najstrožije mjere predostrožno- sti, — U turskom ministarstvu financija u- krađeno je preko četiri milijuna kruna, — U mjestu Loveču u Bugarskoj otkriveno je društvo, koje je falsifikovalo doktorske di- |plome hajdelberškog sveučilišta, Mnogi se »PRAVA CRVENA HRVATSKA«__ već okoristiše tim diplomama. — Glede o- gromnog otrovanja u Berlinu, o čemu izvješćujemo, zadnja je vijest, da je do sada otrovana 161 osoba, od tih je 71 već umrlo. Prevladava mnijenje, da dolazi otro- vanje od alkohola. Vlast upozorava. publiku, da ne uživa neobično jeftina pića. — Izvi- jestili smo u zadnjem broju, kako su u Beču iz grobnice srpskog kneza Aleks. Karagjor- gjevića ukrali pokojnikovu lubanju. Na grčko- istočnom odjelu Marksova grobišta nagjena je jedna lubanja u grmlju. Komisija je u- stanovila, da ta lubanja pripada kosturu kneza Karagjorgjevića. Domaće vijesti. Riješenje hrvatskog pitanja. »Budapester Presse« javlja iz Beča: »Radi- kalno riješenje hrvatskog pitanja jedva će uslijediti sada. Odluka o daljnjim mjerema biće proglašena stopro onda, kad hrvatski sabor bude održao nekoliko sjednica. Bo- ravak bivšeg bana bar. Raucha u Beču pao je u oči ugarskim poliličarima. U audijen- ciji ministra-presjednika. grofa Khuena kod Njeg. Velič. kralja biće svakako mnogo go- voia o hrvatskom pitanju«. O položaju u Banovini piše g. zastupnik Dr. Milobar u »Hrvatskoj«, te pravo veli, da koalicija živi u velikoj blu- dnji, misleći da pravaši ne mogu voditi ine politike nego pasivnu i podupirati svaku nagodbenjačku akciju, Megjutim svaka par- lamentarna stranka može voditi realnu po- litiku. Ideal je nagodbenjačke opozicije do biti vlast na temelju nagode, pravaša na ruševinama nagode. Pravaši se bore da sru- še sustav, a ne da dobiju većinu i dogju na vladu. Da pravaši i dobiju većinu, već to ne bi imalo za posljedicu da dobiju vla- du. Magjari bi je dali unionističkim ele- mentima uz razne koncesije, a to bi bio realni rad i uspjeh pravaša, jer bi se ma taj način tjeralo unionističke elemente na- prijed. Veli da je pozivao koaliciju pred izbori- ma na postizbornu akciju; ona ju je odbi- la. Pravaši su izabrali taktiku, da nijedna unionistička frakcija ne dogje do većine. Radi toga su novi izbori neizbježivi, a stran- ci prava sloje sada tri puta: ilida u sabor dogju opet ojednako jake dvije nagodbe- njačke stranke, ili se sporazumiti s koalici- jom i uništiti »stranku narodnog napretka« ili složiti se s potonjom i uništiti koaliciju. Kojim će se putem udariti, ovisi o koaliciji. ola s: R želje. znice. Bosansko zemaljsko vijeće preda- lo je memorandum presjednicima delezaci- ja i zajedničkom ministru financija, barunu Burianu. Javljaju, da je izjavljeno deputa- ciji, ako bosanski sabor glasuje izgradnju pruge Banjaluka-Jajce, Austrija će izgraditi prugu Bugojno-Prozor-Aržano na vlastite troškove i pridržati željeznicu u vlastitoj režiji. Kao da za stalno otpada pitanje že- ljeznice Bugojno preko Kupresa na Spljet. Tako barem javljaju iz Beča. Magjarizacija Slavonije. Neki magjarski listovi oštro se obaraju proti po- kretu u Hrvatskoj, koji ide za tim da se u Slavoniji podižu hrvatske škole, a najviše napadaju stopro osnovanu »Hrvatsku naro- dnu stražu« (Ktub Ćirilo-Metodskih zidara). U mjesto što se osvrću i raspredaju o tim napadajima, neka svak podupire rodoljubni pothvat oko podizanja hrvatskih škola, ito će biti najbolji odgovor! Naši ne idu u tu- gje, već pravom hoće da svoju zemlju o- čuvaju od magjarizacije. Promjena intendanta hrvat. skog kazališta. Sadašnji intendant hrv. kazališta u Zagrebu, Dr. V. Treščec predao je ostavku, jer da ga je vlada uvri- jedila u njegovom uredovanju. — Zagre- bački listovi javljaju, da će novi intendant bit veliki pjesnik,i dramaturg a naš sugra- gijanin g. Ivo knez Vojnović, Zapostavljanje dalm. pomor. skih kapotana.pSvi se listovi tuže, da se domaći pomorski kapetani, koji imadu najbolje svjedodžbe, od Pomorske Vlade u Trstu zapostavljaju pri imenovanjima u Lu- čke službe, a na korist oficira i stranaca, koji su favorizirani, Bilo bi napokon vrije. me, da se tome jednom za uvijek stanc na kraj! Poznato nam je pak, da je i takovih stranaca bilo imenovano, koji o našem je- ziku ni pojma nemaju. Ako se ne varamo, jedan se takav sada nalaži u Zadru. To je bilo prošlih godina, ali držimo da se toga više neće dogagjati, tim više od sada kada su i jezične naredbe stupile u snagu, pa naši ljudi moraju imati prvenstvo i toga i zbog poznate njihove uprav priro- glene s o Za ribarske zadruge. U intermi- nisterijalnom povjerenstvu u Beču bilo je u svoje doba prihvaćeno i osnuće zajmov- ne vladine zaklade od 100,000 K, na raspo- laganje ribarskim zadrugama u Dalmaciji. Predlog je proveden, pa je ministarstvo tr- govine dozvolilo, da rečena svota u pro- šlim državnim predračunima bude uvrštena i odobrena, te će početi da djeluje ovog mjeseca. Ribarske će zadruge moći pridizati potrebne svote za povećanje svog prome- tnog kapitala uz neznatnu kamatu od 2%. Na znanje iseljenicima, što se povratiše iz Amerike. Na ime. tak bankira Adalberta v. Puky u Columbus (Ohio, Sjedinjene Države Ameiike) otvoren je stječaj. Izmegju oštećenika biće valjda i koji naš iseljenik, koji se povratio svojoj kući, Eventualne prijave vjerovnika moraju se poslati neposredao c. i k. kovsulatu u Clevelandu (Ohio, Sjedinjene Države Ame- rike)a treba da ih sami vjerovnici potpišu i da budu legalizovane od koga konsulata u Sjedinjenim Državama Amerike. Slavenski osjeguravajući za- vod za Dalmaciju, Inicijativom naj- mjerodavnijih i najuglednijih čeških patrio- ta i ekonoma, osnovalo se odavna u Pragu »Prvo češko opće dioničko društvo za o- sjeguranje života«. Do sada. djelovalo je samo megju sjevernim Slavenima, a u za- dnje doba odlučilo je protegnuti poslova- nje i u zemljama južnih Slavena, gdje se samostalno i nesmetano šire strana osjegu- ravajuća poduzeća i uspješno se našim ka- pitalom okorišćuju. U tu svrhu »Prvo če- sko« osnovalo je »Generalno Zastupstvo« za jugoslavenske zemlje, sa sjedištem u Tr- stu, a započelo je uspostavljanjem podružnica u Dalmaciji. Prvi je i jedini ovo zavod, kojemu je glavna svrha njegova osnutka, ne dopušta- ti da silni naš novac osjeguranjem tu- gjinske i dušmanske bisake puni, te od nas gospodarski primitivnog naroda seli, već cio taj novac putem ovakovog slavenskog ekonomsko-socijalnog zavoda u naše ruke na našu korist usredotočiti. Osobito nam se dopalo od »Prvog českog« što je do sa- da u svakoj prigodi postojano i samostalno raspoložilo svoju izdašnu pomoć svim sla- venskim, kulturnim ustanovama, a osobito »Družbi Sv. Ćirila i Metoda«. Osim pisama svaku policu biljeguje posebnim narodnim biljegom od K 1. Zavod je organizovan po najmodernijem i najprikladnijem tarifalnom sistemu, da 1au je omogućena uspješna kon- kurencija i sa stranim zavodima. Da ovako kod nas potrebnom zavodu o- zbog! Beču, — U Stonu je na 1. ov. mj. svečano (otvoreno Hrv. Pučko Dru mogućimo i osjeguramo rad i ostvarenje njegove plemenite svihie, simatramo rodo- ljubnom dužnošću svakome preporučiti, da svaki koji kani osjegurati svoj život obrati se ua »Prvo česko opće dioničko društvo za osjeguranje života«. Tako će bez štete a na svoju korist, držeći se načela »Svoj k svome« najuspješnije poduprijeti izdašno materijalno podupiranje »Družbe sv. Ćirila i Metoda«. Ko bi želio o ovom Zavodu pobližih o- bavjesti neka se obrati našem uredništvu. O sazivu dalmatinskog sabo- ma. Javljaju »Hrv, Riječi« iz Beča: Sazna- jemo, da ministarstvo unutrnjih posala nije još ništa pozitivna odlučilo glede sazova dalmatinskog sabora. Ministarstvo će odre- diti shoduo iza; kako primi izvješće dalma- tinskog namjesništva o ospjehu konfere- naca sa prestavnicima saborske većine i manjine. Plenum svih pravaških ze. stupnika u Zagrebu. Prema zaključ- ku poprimljenu na prvom zasijedanju vr- hovne uprave stranke prava, sazvan je za 12. ov. mj. u Zagrebu sastanak plenuma svih pravaških zastupnika. Bilo w slo do- brih časa! Opuzenski pravaši izdržali su i najnoviju kušnju ustrajno i složno i u sva tri tijela jednoglasno svoje predloženike i- zabrali u općinsko vijeće. — *! Evo još jednog dokaza, kako je ona op- ćina skroz pravaška i kako su samo intri- ge i bezakonja mogla ometati ovu pobje- du. Živila Neretva! Vladina akolja za Dalmaciju. Austrijska vlada doznačila je za suzbijanje bijede u Dalmaciji dalmatinskom namjesni- štvu 500.000 kruna. Za učitelje u Kranjskoj. Dr. Šu- steršić predložio je u kranjskom saboru, da se povise učiteljima plaće za 25 po sto. Resolucija bila je jednoglasno primljena. Sitne domaće vijesti. Do malo dana izaće iz štampe zanimiva studija o dalmatinsko-bosauskim željeznicama, iz pera mjernika Deškovića, koji se sada nalazi u »Stoviš«, Bilo u sto dobrih časa! — Sara- jevski list »Vrhbosna«, kojemu je uteme- ljitelj prvi nadbiskup i metropolita dični Dr. J. Stadler, proslavio je ovo dana 25. godišnjicu opstanka. Srdačna čestitanja! — God. Vil. Na 1. Jula ov, god. biće u Pragu svečano otkriće spomenika velikom českom histori- čaru i rodoljubu Františku Palackom. Za vrijeme toga slavlja biće u Pragu i šesti: svesokolski slet i još neki drugi slavenski sastanci. — U Zagrebu je kroz prošlih o- sam godina izgragjeno 928 novih kuća, ne računajući velike dogradnje. —. Ban Dr. To- mašić doznačio je osječkom kazalištu za ovu godinu 25.000 kruna zemaljske sub- vencije, — Franjevac Ot. Stanislav Kocian- čić pronašao je na zvoniku crkve u Supe- tarskoj Dragi na otoku Rabu zvono, koje je suliveno u Mlecima god. 1299. To je do sada najstarije zvono u Dalmaciji. — Klub »Ćirilo Metodskih Zidara« u Zagrebu kroz šest godina svoga opstanka dao je 100.000 Kr. za hrvatske škole u Istri, Slavoniji, Bo- sni i Hercegovini, a podupro je djake iz Megjumurja, kao i hrvatski pokret Bunje- vaca. To je sve sakupio marnim trudom, priregjujući zabave i sabirajući prinose di- ljem hrvatskih zemalja, — Ravnatelj hrvat- ske gimnazije u Zadru, g. Marćel Kušar, promaknut je u VI. razred čina. Radujemo se na zasluženom promaknuću. — Šiben- ska bonica odlikovana je na megjunarod- noj izložbi o higijeni u Drezdi počasnom diplomom. — Presjedništvo Zemalj. Go. spodarskog Vijeća u Zadru traži knjigovo- gju. Rok je natječaju do 20. ov. mj. — Mi- nistarstveni tajnik g. Rinald Čulić, naš ze- mljak, dodijeljen ministarskom presjedni- štvu, gdje ima referat jugoslavenski, odli- kovan je od Njeg. Velič. viteškim križem reda Frana Josipa. — Policija je u Trstu uapsila činovnika Paula Hydisa, djaka Ma- ria Sterle i privatnog činovnika F. Kaltene- isena, zbog iredentizma. 'Kod njih je oba- vljena premetačina. — Na Senjskoj Rijeci radniku Mihelčiću iz šale stavili u džep di- namitnu patronu, koja esplodirala i poni- jela mu cijelu ruku. — Bogdan Lastavica, gimnazijski profesor iz Sušaka, ubio se zbog neizlječive bolesti. — Frano Radoše- vić, učitelj trgovačke škole u Sarajevu, izu- mio je stroj za letenje. Na jedan od svojih izuma već je dobio patent. — Izišao je drugi broj lista »Pravi Hrvatski Soko« u Spljetu. Ima 8 stranica, a gradivo je birano i razno- vrsno, veoma korisno po sokolstvo. Prija- telji pravog hrvatskog sokolstva, predpla- ćujte se! Godišnja pretplata za sokolaše samo K 2, a za ostale K 3. — Na |. ov. mj. počeo je u Ljubljani izlaziti novi list »Dan«, »neodvisni politički dnevnik«. — Hercegovački seljak neki Burovac. iz Ud- bra pogje niže Konjica u »Bijelo Polje«, pa okrene da će priječicom preko Tisovice. Kad je bio preko brda, napanu ga tri vu- ka. Nije imao čijem da se brani nego s ka- menjem, a kako je već bilo umračeno bo- jao se naprijed. Cijelu noć ostao je ma je- dnom visokom kamenu, drščući od straha | i od zime. Unatoč bacanja kamenja jedan vuk nije se odalečivao, već ga je iz 'prili- čne blizine prežao. U zoru je Burovac je- dva došao do kuće. Od straha je poludio pa i teško obolio. — Neki Ivan Zidor, kanc, u Sarajevu, rodom štajerski Slovenac, prešao je na tursku vjeru. Sad se zove Jusuf ef- fendi Zidor. — Namjesništvo je otvorilo sve pazare sa marvom u Dalmaciji. — Glad ima dosta po zagorju, jer ove godine žito: izdalo, blago zaraženo pošastima lipsalo je a težak nema gdje da zarađi koru hljeba. Prvi snijeg, što zamete, čut će se jauka i leleka u našoj zemlji, ako vlada na vrijeme ne priteče dovoljnom pomoći. — U Ljub- ljanskoj bonici preminuli gostioničar lvan Fabijančić ostavio je 30.000 K družbi sv. Ćirila i Metoda, a 30.000 raznim rodolju- bnim i dobrotvornim društvima. Pokoj mu vječni! — U Leskovcu kod Ljubljane na Božić u crkvi preko sv. mise porječkaše se dva seljaka: Prano Žaru ćušne posjednika Miketu, a ovaj nožem teško ga rani, da je sav u krvi bio iznešen. Braća ranjenoga o-, doše u kuću Mikete, da ga pozovu na od- govornost. Miketa ih dočeka nožem i u na- glom skoku zakla oba brato. Antun odma umre, Ivan nakon par sati, a Frano se bo- ri sa smrću. Crkva je zatvorena. — U Cer- ni u Hrvatskoj 80-godišnji Andrija Savičin skočio u zdenac i utopio se, Uzrokom je bijeda. “ Tajni zdravstveni savjetnik Dr. Var- rentrapp u Frankfurtu n. M. piše: Pri mnogobrojnom bogatstvu na od- vagjajućim solima preporuča se nara- vna Franjo Josip-grka voda pred svi- jem, gdje vrijedi, da želudcu malo množine vode doda, — Može se ku- piti u apotekama i drogarijama. % + vu |Novo po svijetu. O zajmu Austro-Ugarske. Francuska i Engleška štampa bila je po- vela žestoku kamponju proti Austro-Ugar-