Br. 362 stupkom ozlovoljili su mnoge, mnoge iza.|je nemoguće spomenuti ovaj čas, a opet zvali i tad se borba razmahala u svim prav-|/ sam i onako oduljio. Gospodo, jednu još cima, pa i onamo gdje nije podesno, pa i kod osoba koji o tomu ni sanjali nijesu. Još je jedan razlog toga, a taj je što je naše svećenstvo u opće na takovom stupnju i na žalost i takovih, koji sve zlorabe u lične ili staleške interese: nijesmo ni mi angjeli, i mi smo ljudi ko i drugi, pa je i nas kao kod svih drugih staleža i do- i loših. Nu to kod drugih staleža ne otskače tako žestoko kao kod nas katoličkih svećenika, kod kojih toga ne bi smjelo biti! Zablude. Iz dosadašnjeg moga razlaganja, gospodo, jasno je da je upravo ogroman broj krivih nazora u borbi klerikalizma i njegovih pro- tivnika. Treba, gospodo, da spomenem ne- ke, da vam budu što jasniji i opravdaniji moji zaključci. Prva zabluda jest miješati vjeru sa kleri- kalizmom, pa onda udarati na nju i njezi- nu nauku. To nije opravdano; to nijesu an- tiklerikalci — to su bezvjerci, bilo iz raz- loga kojeg bilo; to ne smije da budel Po- šten čovjek vjeru poštuje, pa koja bila; svo- ju drži i vrši, a u tugju ne dira, jer kao što za sebe zahtjeva da vjeruje što i kako hoće, mora da to isto dopušti i drugome. Grdnjama, psovkama i izrugavanjem pošten se čovjek ne služi — niti su te ikad polu- čile dobar uspjeh ma bilo u čemu. Neki su, gospodo, u listovima mamijenje- nim prostijem narodu, ako ne izjednačili a ono dobrano zasolili tobožnji klerikalizam sa onim minimalnim dohotkom, kojeg narod daje u naravi svome svećeniku, pa udaraju na to, dok sami primaju — masne plate. Od koga primaju | — Od naroda, kao i sve- ćenik i svaki drugi koji narodu služi. Bur- kaju narod, ali ti imaju posve drugu cijelj, nč zaista klerikalizam. Neki, tobož veliki diplomate, spojili su sa klerikalizmom Rimsko pitanje, biva teri- torijalni posjed sv. Stolice — ali to je ve- lika zabluda. Gospodo, ono zemljište nije niti Papino, niti svećenstva kao takova, niti crkve koje u Rimu, niti »mrtve ruke« — o- no je vlasništvo svih katolika cijeloga svi- jeta i služi jedino da katolici mogu slobo- dno.i nesmetano doći k glavi svoje crkve u svakoj prigodi i u svako doba. Jedni udaraju na klerikalizam i traže da svećenstvo odaleče od javna rada za domo- vinu, tobože jer se mora brinuti za dušu. Kao da je, gospodo, čovjek samo duša. Sve- ćenik se mora da brine za čovjeka, kao i svaki drugi koji za to pozvan. Čovjek je i duša i tijelo ujedno i za to se svećenik mo- ta brinuti i za duševne i za tijelesne po- trebe čovjeka. A tako isto i država. Jedno- stranost je i kod prvog i kod posljednje — bludnja: i crkva i država imaju za objekt čovjeka potpuna. S druge strane tim bi se oduzela svećeniku najprimitivnija gragjan- Ima ih, gospodo, koji udaraju na kleri- kalizam kojim razumiju vjeru i sve- ćenstvo — nu to neće da priznadu) samo radi borbe. Tako vas sjećam o- h t. z. Srba: »propast kle- našem narodu znači propast hr- za to im neki izrodi hrvatski i potpomažu : nemogu direktno da zatajaju svoju narodnost, oni im indirektno služe. Još ima na pretek zabluda, nu meni ih vijećniku, da ostane u kući kako zamjenik. Ispred njegove kuće postave stražu a druga je stražarila ispred kuće umrlog kneza do pokopa, jer su onda ostajali doma pošto se je Dvor popravljao. Nije se otišlo na Večernju radi korota u fratara crnih u- oči S. Antuna, ali sutradan otigju na misu. Biše odregjeni Miho Antizza i Ivo Tromba zamjenici u Notariji da udese sve za opi- jelo. Knes bi pokopan na 12, i. m.au fratara se načini parastos na tri poda. Za- dušnice su imale biti na 27. istog mjeseca ali bi odgogjeno na 30., dok se u Gospi sve uredi, Zdur pozove sve bratovštine a kančelar Nadbiskupov sve ve, U noći 6 sati dok moram posebice istaknuti, a ta se tiče nas pravaša. Ta opasna zabluda je u tome, što meki klerikalci — ma koja im namjera bila |— hoće da uvuku svoj klerikalizam i u Stran- ku Prava; antiklerikalci pako nastoje da u- turaju svoja načela. 1 jedni i drugi ruju i snuju, napadaju, mole, ogovaraju, sumnji- če .. . samo da postignu svoju svrhu. To je grdna zabluda najopasnija po narod, jer bi uništila Stranku Prava, tu jedinu uzda- nicu hrvatskoga naroda. Stranka Prava niti smije niti može ni jedno ni drugo, jer je ona stranka cijelokupnog naroda, svih vjera i staleža ! Njoj je Hrvat — jedino potreban i dostatan ! Što dakle? Gospodo, tako sam došao do posljednje | tačke moga govora večeras. Došao sam do praktičnih zaključaka, koji nam se logično nameću iz onoga što vidjesmo do sada. Do- puštite, gospodo, dakle još to, a — onđa sam svršio. Možda sam oduljio ? Vaše ra- spoloženje dalo mi je povoda... Još neko- liko riječi ! Prvi bi zaključak bio ovaj: Klerikalizam nije zlo u koliko bi išao za očuvanjem pra- vednog položaja svećenstva a ni antikleri- kalizam u koliko pobija nepravednu težnju klerikalizma. A jedan i drugi su zlo ili radi svrhe, ili radi nezakonitih sredstava ko- jim se služe ili jer prelaze granice prave- dnosti. Po tom može katolik ortodoksan vi- jernik biti slobodno antiklerikalac, kao i svaki drugi. I ja sam, gospodo, što rado o- čitujem i ako svećenik ipak antiklerikalac, pa sam u svojoj duši potpuno uvjeren da radim dobro! U koliko su i jedan i drugi ili zlo ili u opće izmješani bilo s vjerom, koristi i sli- čuim, što prije gori rekosmo, treba, gospo- do, da ga osudimo i kod pristaša i kod pro- tivnika i da to činimo uvijek i svuda bez obzira na osobe ili časovite uspjehe. Pose- bice, gospodo, moramo odlučno raditi pro- tiv onih, koji ovu ubitačnu borbu nameću hrvatskom narodu da je pak izrabe u svoje posebne svrhe. Toga radi, gospodo, mi pristaše Stranke Prava, moramo odlučno odbiti svaki pa i najmanji pokušaj da se u stranku uvuče ma i sjena takove borbe, da se u njoj pojavi bilo jedna bilo druga strama, jer to bi je samo za čas oslabilo a kasnije posve uni- štilo. Stranka Prava služi hrvatskom narodu bez obzira na staleže i vjere. Njoj je sveto načelo: jednaka dužnost, jednaka prava za sve, pa niti svećenik niti ko drugi u njoj smiju da imaju povlaštenih položaja. Ma ko bio vrijedi toliko koliko radi i koristi svo- me narodu. Hrvatskom narodu, a i Stranci Prava njegovoj uzdanici, nije ni do kleri- kalizma ni do antiklerikalizma; njemu je do jedinstva i slobode, pa o tome treba da po- rade svi njegovi sinovi, ako hoće da ispu- ne svoju dužnost, Vjera je pako, gospodo, stvar duševnosti, te pošten čovjek, ma ko- liko volio svoju, tugju poštuje: niti je na- pada, a još manje mrzi pa bila kakova. Do- duše smo mi katolici uvjereni o svojoj da je božanska, nu to vam još nedaje pravo da je silomice ikome namećemo a osobito inovjercu i protiv volje. Već sama pristoj- nost i uglagjenost od nas zahtjeva pošti- vanje tugja ! Gospodo, još nešto. Današnje naše novine umjetno podržavaju tu nesretnu borbu. Sve- ta nam je dužnost poraditi, svim mogućim dopuštenim sredstvima, da to prestane. Za- i povrati se. Tajnik se podigne na para- stos i uzme prsten. U predsoblju Dvora za- ogrnutom crnim kvadretom bijaše parastos na tri poda, i na njemu slika pok. Kneza ispod baldakina crnog damaska, kog doba- više iz Stona, i okolo svijećnjaci. Tu bijaše sto sa dvije svijeće, kropjenicom, kadioni- com i križem. U jutro započeše ofičiature prije franjevci, pak dominikanci, na svrhu popovi, dok se uredi povorka k velikoj misi. Kako se postupalo pri raznim Vijećima: Veliko zvono zvoni po ure. Kapi se Veliko Vijeće i ono Umoljenih Siječnja, Veljače, Ožujka, Studenoga i Pro- sinca u 16 sati, Travnja, Svibnja, Lipnja, Srpnja u 12 sati, a Vijeće Umoljenih na 13 sati, Kolovoza u 13 sati. Rujna u 14 sati. Listopada u 16 sati. Kad zvono stane, pričeka se četvrt sata, zatvore se vrata i broje se vijećnići, ako je dovoljan broj vijeća se, ako li ne, pobilježe se oni koji su izostali, i blagajnik drži ra- čun, te on i svi kančelari uvijek imađu do- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« bacimo svaku koja neće da se kani ćorava posla ! Poradimo trijezno i ozbiljno, da se pitanje svede u svoje granice; poradimo o tome prvi mi katolici, pa će i drugi ; budi- mo mi dobri katolici i dobri Hrvati, pa će i bezvjerci; — Hrvatska će naša domovina biti tada sretnija, jer neće biti sličnih buda- laština i besmislenih borba kao što je da- našnja o — klerikalizmu. Inače odatle na skupove nedaća i za narod i za vjeru ! Ko će tome biti krivcem! — — Gospo- do, ja sam svršio. Još jednom od srca svi- ma hvala na nezaslužnom priznanju. Po- zdravljam vas pravaškim pozdravom : Bog i Hrvati | Perom i olovkom. — Dr. Svetozar Muačević, rodom iz Osi- jeka, dosadašnji asistent kod poznatog li- ječnika dvorskog savi. prof. D.ra Neussera u Beču, imenovan je tjelesnim liječnikom bugarskog kralja. '' — U Mlećima tioće da podignu spome- nik tršćanskom iređentisti Vilimu Oberdanku, koji je u Trstu god. 1882.' pokušao na na- šeg kralja baciti bombu. Iz Budimpešte ja- vljaju, da ovo dana obavljeni posjet nad- vojvode Leopolda Salvatora kod italijanskog poslanika u Beču vojvode od Avarne na- mijenjen je toj okolnosti, jer bi se u Au- striji to smatralo namjernom uvrjedom sije- dom vladaru i provokacijom saveznoj mo- narhiji. — Iz Beča je nekud iščeznuo ondješnji 41-godišnji književnik-dramatičar Otton Pop- per. Drži se, da je počinio samoubijstvo. Ostavlja ženu i dijete, u velikoj bijedi. — U Kandilli u Turskoj svečano je po- ložen temeljni kamen zgrade za žensku tur- sku gimnaziju. — Parobrod: »Urania« ausir. Lloyda na- sukao se je u Mramornom moru. Više je parobroda otputovalo mu u pomoć. Mom- čad je spašena. — U čitavoj Iogleškoj i Škotskoj zavla- dala je neobična strašna zima. Snijeg je napao do 19 stopa visine. Promet je obu- stavljen. Škole su zatvorene, a ni sudišta ne obdržavaju 1asprave. — U Krakovu uapsiše nekog špijuna, koji izjavi da se zove Paolo Pelka, 21 god., i ako je mnogo stariji. Kod njega nagjoše adresu glavnom zapovjedništvu ruske voj- ske. Pozna ništa manje nego 13 jezika! — U isto vrijeme uapšena su kod Beča trinaestorica, zbog sumnje špijunaže u ko- rist Rusije. — U Varšavi u Rusiji osudiše nekog nje- mačkog kapetana na 3 godine tamnice u tvrgjavi, jer ga zalekoše u špijunstvu blizu ruskih utvrđa. Neki njemački trgovac radi iste stvari osugjen je na 2 godine. — Monarski rabin htijući preći preko tra- čnica u Budimpešti, najuri vlak te ga svega razmrska. — Iz Kuldske javljaju, da je u Suidunu esplodirala barutana. Srušilo se oko 100 kuća, a mnogo je mrtvih i ranjenih. — U Berlinu nakon proslave obljetnice krunitbene svečanosti razdijeljeno je četiri hiljade ordena! — U Inomostu neki lopov preobukavši se od listonoše, ukrade u poštanskom uredu 17.181 Kr. i netragom pobjegne. — Ingleški kralj Gjuro V. stići će sa su- prugom na 1, Maja u Beč, da posjeti na- šeg kralja. — Neki tvorničar u Marsilji na sudu, iz- gubivši parnicu, koja se ticala čitavog mu odredbi 29/1. 1624. neka zvono zvoni po ure Siječnja, Veljače, Ožujka, Listopada, Stu- denoga, Prosinca na 20% sati, a Travnja, Svibaj, Lipnja, Srpnja, Kolovoza, Rujna na 18% sati“ 9 ' 1747, dne 86, : Bivši taj dan Nun- cijata u Subotu. oči Neđjelje od Poma, u pobjed bi pozvano Vijeće da imenuje kneza za Travanj, ne bivši dovoljan broj obdržaše ga u ponedjeljak. Od trešnje se je držalo Vijeće dva puta u Nedjelju od Poma iza objeda. Ako pak sretnu se Duhovi onda se od- godi, tako 1706, Duhovi su bili na 23/5. a Vijeće na 28/5. 1711. Duhovi su bili na 24/6. a Vijeće na 27/6. a g. 1722, na 24/5. a Vijeće na 27/5. 1792.: Na objedu i pričeku u pristupu Fra Luja Spagnoletti Nadbiskupa, potrošilo se je dukata 262:9. Za most na Pločama dukata 32, za ba- raku-kuhinju dukata 9; mornarima Feluke i kajića dukata 13:2, ljudima od portanti- ne 17:16, Ostalo se je potrošilo za hranu i piće, a + |izmegju toga za ribu i kamenice dukata 11, | za malvasiju 1:20, za cipar 4:20, za slatko i Possa i tajnik Stijepo Antun Cherss. imetka, ubije hicima iz revolvera oba svoja tužitelja u sudnici, a zatim i sebe usmrti. — Urednik bečke korespondencije »Wil- helm«, Ignjacij Wilhelm, proslavio je u su- botu svoju 70-godišnjicu. — Službeno je obavljena posvela naj- veće željezničke pruge na svijetu. Pruga spaja Key-West sa Floridom u dužini od 2000 kim. Do 120 kim. prelazi preko mora, na umjetnim mostovima od otoka do otoka. — U nedjelju je izgorjelo novo pučko ka- zalište »Car Nikolaj u Petrogradu. Vatra je trajala cijelu noć, a uzrokom je vatri e- lektrični spoj. Šteta je ogromna. — Kroz prošlu godinu bilo je u Srbiji 95 slučajeva kolere, od kojih je umrla 51 osoba. — U Bruselju je umro glasoviti književ- nik Hymans. — Ruski ministar mornarice zatražio je naknadni zajam od 11 milijuna rubalja za pojačanje crnomorske mornarice. — Iz Atene javljaju, da je potres u Ke- faloniji počinio strašnih šteta. Više mjesta je porušeno. Ima nekoliko ubijenih i ra- njenih. — Nadvojvoda Josip u Beču nakon po- vratka s lova, obolio je od upale slijepog crijeva, te se podvrgao operaciji. Stanje mu je pogibeljno. — Na proljeće sastaće se u Mlecima ita- lijanski kralj Viktor Emanuel sa njemačkim carem Vilimom i našim našljednikom prije- stolja nadvojvodom Franom Ferdinandom. — U luci Rio de Janeiro u Braziliji pre- vrnuvši se jedan čamac utopiše se iri po- morska časnika i liječnik Dr. Friedrick. Sva su četvorica bila namještena kod sjevero- njemačkog Lloyda. * — »D' Armee Zeitung« predvigjajući bur- no proljeće primjećuje, da će Bugarska biti prisiljena u rat s Turskom. — U Londonu se ovo dana sastadoše bra- ća, njih dvadeset i jedan na broju, da če- stitaju imendan svojoj majci ggji. Cortield. Rijetkog li časa a još rijetkijeg dogagjaja : 21 sin oko svoje majke ! — U Cristianiji komora je prihvatila ve- likom većinom zakon, kojim se ženama u Norveškoj priznaje pravo na javne državne službe. Taj zakon biće predložen kralju |na odobrenje. U Beču su uapšeni krivotvoritelji novca. Ušli su u trag i njihovoj radionici, u kojoj nagjoše gotove petokrunaše i krunaše, kao i vas alat, Priznadoše zločin te bjehu pre- dani suđu, i to tri muškarca i jedna žena. — U Srbiji se vodi istraga protiv tajnog saveza »crne ruke«, Ministar Pašić, Stano- jević i Protić primili su pismo od »crne ru- ke«, gdje im se javlja, da ih je »crna ru- ka« osudila na smrt. Nekoji časnici prosvje- dovaše protiv toga, da bi časništvo moglo biti članom te tajne političke organizacije. Stoga su ti časnici, na prijedlog ministra rata generala Stefanovića, premješteni iz Be- ograda u provinciju. Po tome javljaju novine, da isti taj ministar rata ima biti član toga tajnoga udruženja. Zbog toga je prestolo- našljednik Aleksandar dao ostavku kao vr- hovni inšpektor srbijanske vojske. Da toj krizi stane na put, ministar je opozvao pre- mještenje spomenutih časnika. G.g. predbrojnicima. “VB Najneugodnije nam je, kada moramo da opominjemo nekoje naše predbrojnike na isplatu dugujuće svote, a tim nam o- sim neugodnosti zadavaju bezpotrebnih troškova, neprilika | dangube. svih opomena neki još nijesu izvršili svoju dužnost, tako da nijesu niti prošlu godinu podmirili, & toga im donosimo do znanja, da ako kroz najkraće vrijeme | ne podmire, da ćemo biti prisiljeni obu- staviti im šiljanje lista, a odnosni iznos utjerati sudbenim putem. Dakle neka nam se ne usude doći pri- govarati na suvišnim troškovima, koji će im biti dosugjeni, jer će tome sami biti krivi. Predbrojba se plaća unaprijed, a nezuatnu svoticu od samih Kr. 6 na cijelu godinu može da svak tačno plati, ako će i u tromjesečnim obrocima po God. Viti. željeznica, da prosvjeduje protiv gradnje že- ljeznice Bugojno-Aržano. Talijansko-madžar- ska gospoda na Rijeci tvrde, da će se tom iz- gradnjom Rijeci nanijeti šteta. Hrvatski sabor raspušten | ako se hrvatski sabor u Zagrebu nakon iz- bora nije ni sastao, već je imao da se o- kupi stopro na 7. ov. mj. — eto je raspu- šten | Raspust sabora izazvao je neopišivo začugjenje, pošto o tome niko nije ni na- slućivao, Kao da se vraćaju vremena, koja je hr- vatski narod proživio, osobito ona od go- dine 1861-1872. I onda su se obavljali iz- bori, a sabori raspuštali prije nego li je i došlo do saborisanja ! Hajdemo da vidimo, što će sada novi ban Cuvaj poduzeti! Jedi- no nas tješi, što je hrvatski narod osvije- šćen, a u dobrom dijelu osvijestilo ga je sli- čno postupanje, očeličilo njegov značaj i potaklo na ustrajnost ! Sjedinjenje Dalmacije e Bo. snom? Sarajevska »Radnička Sveza« do- nosi: »Kako iz pouzdanog vrela doznajemo, imala bi se u najkraće vrijeme Dalmacija sjediniti s Bosnom, obe zemlje s jednom u- pravom na čelu, dočim da sjedinjenje sa kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom »nije još dozrelo«, jer Madžari ne puštaju te ze- mlje iz ruku, a naročito »njihov« Magyar- tćnger«. Raspušt \iredentistično dru- štvo. Ko što je poznato, društvo »Giovine Fiume« na Senjskoj Rijeci lani je u Raveni bilo upriličilo protuaustrijsku manifestaciju, zbog čega je bila odregjena istraga. Sad je posljednjom odlukom društvo raspušteno, što je prekoračilo svoj djelokrug. Pravaši i imenovanje Cuvaje. wo. Naš glavni organ »Hivatska« baveći se imenovanjem Cuvajevim za bana, veli, da je ovo banovanje očito samo za kratko vrijeme. Stranka će Prava i dalje pobijati nagodbeni sistem, pa prestavljao ga ma koji povjerenik toga sistema! Sitno domaće vijesti, Zagrebačka hrvatska opera dojdućeg će mjeseca Marća otići na gostovanje po Dalmaciji, Hercego- vini, Bosni, Beogradu i Sofiji. — Bivši ban Dr. Tomašić odlučio je o- tići na odulji »oporavak« u Italiju, u Napulj. — Ovo daua počeće u Varaždinu da iz- davaju pravaški humoristični list »Žalac«, dva puta mjesečno. Godišnja predbrojba od K 5 šalje se na izdavača F. Jurja Bacha u Varaždinu. — Za VI. svesokolski slet u Pragu dala je ondješnja općina 190.000 K. Na taj će slet doći oko 40.000 sokolaša iz svih sla- venskih zemalja. Trošak sleta proračunan je na 650.000 K, a samo vježbanje stajaće 250.000 K. -— Dr. Nikola Tomašić malo prije nego je otišao sa svog banskog mjesta dodijelio je iz zemaljskih srestava »Jugoslavenskoj Akademiji« za izdanja u god. 1912 kruna 25.000; zem. arhivu 5000 K za izdavanje važnih starih rukopisa, a zagrebačkom dru- štvu umjetnosti 6000 K. — Slavenski gostioničari obdržaće u Pra- gu mjeseca Juna svoj prvi sastanak, svr- hom da osnuju sveslavenski gostioničarski savez. — Već nekoljko dana iskrcavaju na Senj- skoj Rijeci drvlje iz Hrvatske, naručeno od italijanske vlade za gragju i gorivo u Tri- polisu. — U Zagrebu će povećati posadu za je- dnu čitavu diviziju. — Ljekarniku Mataušeku zbog tvornog napadaja na bivšeg bana Tomašića stol je sedmorice snizio osudu od 3 na 2 godine tamnice. — U selu Ledićima (kot, Sarajevo) bu- knula vatra u sred mjesta, te je- dna kuća, 2 krave i 150 tovara sijena. Da oružnici ne priskočiše bilo bi ogromne šte- te pa i žrtava. — Topnički podčasnik Ivan Adamovsky u Mostaru, položivši ispit za kadeta, zbog ljubavi se ubio. s tavilo se, da je Antonija Pre- K. 1:50. ADMINISTRACIJA. Og e RO no slovenski: »ako sutra ne nagjem pomo- Domaće vijesti. , ba av Zla u tršćanskoj luci tru- O dalmatinskim željeznicama. |plo nekog čovjeka, po svoj prilici Ingleza. U ministarstvu trgovine u Budimpešti ob- držano je vijećanje o dalmatinskim želje- |znicama. Prisustvovali su prestavnici ban- |kovnih zavoda, koji staviše svoje ponude. Megju ostalim pak javljaju, da su tom pri- tehničke kakvih se pošalje deputacija ugarskom ministru ri . f Ma sRijeke, da je ondješnja| Trgovačko-Obrinička Komora zaključila, da RSM EIN EPI SINN a