<. aii >
| sni nadučitelj g. Vicko Svilokos. Pokojnik
/ kakovim se je često pokazao ne samo ri-
Br. 369
pokojnikovi, da mu iskažu zadnju počast.
— Na grobu se je s pokojnikom oprostio
ganutljivim govorom njegov prijatelj mje-
je preko 15 godina bio članom mjesnog
školskog vijeća, a bio je više puta općinski
vijećnik. Osjećao se je pravim Hrvatom,
ječju već i djelom.
Laka hivatska zemlja milom pokojniku,
a ucviljenoj svojli naše iskreno saučešće.
Iz Boke Kotorske.
(Vojničkoj Vlasti do znanja.) Početkom
proljeća počimlje se sa radnjom gragjenja
jedne velike tvrgjave prvog reda na Dvrsni-
ku u Krivošijama. Tu će biti zaposleno pre-
ko 1000 radnika, koji će sačinjavati poveće
selo. Radnici su katolici, Ni na Dvrsniku,
ni u blizini nema katoličkog svećenika, o-
sim u Risnu, koji je odaljen 40 kim. Ra-
dnici tu rade godišnje oko devet mjeseci,
i kroz cijelo to vrijeme ne mogu da slu-
šaju sv. Misu. Vojnička Vlast, koja upravlja
radnjom, briga se za tijelo radnika, priskrblju-
jući im stanove, hranu i liječnika, pa mo-
gla bi se pobrinuti i za dušu radnika, te
im odrediti jednoga svećenika, koji bi im
došao kadgod nedjeljom i blagdanom reći
sv. Misu na Dvrsnik. Spomenutoj je vlasti
to lako sad proizvesti, pošto ima svoj auto*
mobil, koji juri od Risna do Dvrsnika. —
Mi upozorujemo na ovo zanimanu vojničku
vlast, e bi doskočila ovoj duševnoj potrebi
nas radnika. — Skup radnika.
Iz Trstenoga.
(Tečaj maslinarstva). Od 6 do 12 ov.
mj. učitelj poljodjelstva g. Baranović držao
je tečaj o maslinarstvu. Tečaju je prisustvo-
valo 16 slušatelja iz Trstenoga, Orašca, Br-
sečina i bližnje okolice. Poučavanje u kla-
štrenju, navrtanju, sagjenju, presagjivanju i
gnojenju maslina bivalo je teorično i zor-
no. G. Baranović je pak upozorio slušate-
lje na pouku u borbi proti raznim name-
tnicima masline. Zauzimanje i nastojanje g.
Baranovića vrijedno je svake pohvale. Uz
g. Baranovića bili su slušateljima tečaja pri
ruci klaštrioci g. Vlaho Banovac i g. Ko-
njuh, koji su pokaživali klaštrenje. | ova
su se potonja dvojica sa svom vještinom
zauzeli. Zadnji dan tečaja 12 ov. mj. slu-
šatelji su priredili g. Baranoviću oprosnu
večeru, preko koje učitelj g. L. Mozara po-
zdravi u ime slušatelja vrijednog g. Bara-
novića, zahvalivši mu na njegovu nastoja-
nju i zauzimanju. G. Baranović na to o-
bodri i ohrabri prisutne, veleć neka ustraju
u radu, obećavši, da će i u naprijed nasto-
jati, koliko mu sile dopušte, koristiti naše-
mu seljaku. Na to pozdrave g. Baranovića
gg. Luko Valjalo, Ivo Šarić i Vlaho Bano-
vac, zahvalivši mu se što je u samih 7 da-
na umio svojom vanrednom vještinom mno-
go toga slušatelje podučiti.
Koliko zauzimanje g. Baranovića a nešto
opet i redovito pohagjanje slušatelja u ovo
malo dana donijelo je mnogo uspjeha.
(Potrošna Zadruga.) U nedjelju na 3 o.
mj. u Trstenomu se je ustrojila Potrošna
Zadruga. Rekbi da će dobro uspjevati ova
veoma potrebita po naše mjesto zadruga,
kako to izgleda po odazivu mješćana. Već
se je do danas sakupio priličan broj udje-
la, a upišivanje svakim danom sve to veće
raste. Samo naprijed !
Sve štovanje pred takovim postupkom, koji
naši čitatelji u slijedećem pismu Nj. preuzv. ba-
runa Leona Freytagh-Loringhoven, zem. savjetnik
vezelskog viteštva i carski ruski pravi drž. sa-
vjetnik u burgu, Kommandantenstrasse 5,
otok Oesel, gouv. Livland, naći mogu. Nj. Pre-
uzvišenost piše: , Držim za svoju dužnost prema
bližnjima, izvrsni Fellerov Elza-Fluid, gdje mi
je samo moguće preporučiti. Ja sam jednog mo-
jih saučenjaka i petrogradskog liječnika na ovo
izvrsno srestvo upozorio i imao sam priliku, da
jednog drugog petrogradskog liječnika, koji ov-
dje jednu veliku glibnu kupku posjeduje, da ga
Fellerovim Elzafluidom od njegovih velikih reu-
matičnih boli u legjima oslobođim, kod kojih ho-
lova ni sama njegova vlastita srestva ne poma-
gahu ništa. I jedan liječnik u Danzigu, West-
preussen, uporabi u svojoj praksi Fellerov Elza-
fluid i tako Želim ja za (dobro bližnjih ovomu
srestvu daljnje raširenje i njegovom izumitelju
zasluženu slavu“. Nadamo se, da će i naši čita-
telji pokušati, jer jedan pokusni tucet stoji 5
kruna franko kod ljekarnika E, V. Fellera u Stu-
bici, Elsaplatz br. 264 (Zagorje).
Domaće vijesti.
Kralj za sjedinjenje Herceg-
Bosne i Dalmacije. Čitamo u »Na-i
šem Jedinstvu«: »Kada je zadnji put bio u
Spljetu Ni. V. Car i Kralj Frano Josip L.,
nazad 20 i više godina, u razgovoru s je-
dnom uglednom ličnosti iz birokracije i do-
brim rodoljubom, izjavio je: Neka Dalma-
poglede u Bosnu, to im je -pri-
|šegriska škola, a poslije za graditelje bro
da reče koju i od svoje, ako misli, da bi|
bilo dobro i u koliko može, .
Donosimo, u koliko mislimo da je dobro,
u ovo doba, da se čuje i dozna i za ovo«
Ostavka bana Cuvaja. Javljaju
nam iz Zagreba, da je »banu« Cuvaju dat
mig, da preda ostavku, što je on i učinio,
Nasljednik mu je barun Rauch, koji da će
»provesti izbore bez pritiska i osloniti vla-
davinu o naj jaču saborsku stranku«.
Novi biskupi. Provincijal iranjevačke
bosanske redodržave fra Alojzije Mišić ime-
novan je biskupom mostarsko-duvanjskim
i trebinjskim. Novi je biskup rodom iz Bo-
sanske Gradiške, u 53.0j godioi.
Prošle nedjelje posvećen je u Rimu Dr.
Nikola Dobrečić za barskog nadbiskupa u
Crnoj-Gori. i
Za željeznicu do Kleka. Oda.
slansivo iz Dalmacije bilo je u Beču, da
zamoli ministra Bilinskoga, pa ministre ra-
ta, željeznica i trgovine, te šefa generalno-
ga stožera, e bi se zauželi, da se krajna
pruga Metković spoji sa krajnom stanicom
na Jadranskom Moru, Klek. Odaslanstvo je
bilo lijepo primljeno, ali uz obična obeća-
nja — čeka se ostvarenje.
Iz novinarstva. Socijal-demokratska
stranka u Spljetu počela je da izdava svo-
je glasilo »Crveni Barjak«. Pošto ga nije-
dna spljetska tiskara nije htjela primiti, ti-
ska se u Zagrebu. Naravno da je i to nji-
hovo »objektivno« glasilo sasvim kratkog
bivstvovanja, kao što i sami proriču!
Pravaška era. Čitamo u »Hivatskoj
Kruni«: Sudeći po svim vanjskim znako-
vima, nastupila je sada pravaška era. Na-
stupilo je naime vrijeme, da se savkolik
hrvatski narod izjavi složno za ujedinjenje
svih hrvatskih zemalja u okviru monarkije
Habsburga.
Ova misao danas, iza pedeset godina
rada stranke prava, nalazi odziva kod svih
faktora monarkije, nalazi odziva i izvan
monarkije, Njom se bave političari Njemačke,
Rusije, Francuske i Engleške. Pogotovo se
njome bave političari susjedne srpske kra-
ljevine. Nedavno je pisao srpski ministar
Stojan Protić, da je misao ujedinjene Hr-
vatske, Slavonije, Bosne i Hercegovine sa
Dalmacijom i Istrom misao posve prirodca,
koju treba poduprijeti i sa strane Srba. To
je pisao srpski ministar da pobije separati-
stičke težnje gospode, koja se kupe oko
sarajevske »Srpske Riječi«, koji pripovije-
daju, da je dualizam vrhunac mudrosti, da
Srbi bosanski moraju podupirati dualizam
i opirali se svim silama ujedinjenju tih ze-
malja na jugu.
Što je veoma utješljivo za nas Hrvate
jest nepobitna činjenica, da oni Srbi, koji
se kupe oko »Srbobrana« takogjer zagova-
raju ujedinjenje svih hrvatskih (po njihovu
i »srpskih«) zemalja u jedno samostalno
državno tijelo. Mi smo doživjeli danas, da
uvidjavni Pribičević sa drugovima u svojem
listu zagovara veći dio pravaškoga progra-
ma, ujedinjenje hrvatskih zemalja, dočim
njegovi drugovi u koaliciji, bivši pravaši
Badaj i drugovi još uvijek se opiru prava-
škom stanovištu«, »H. B.«
Lloydove brze pruge. Doznaje-
mo, da će Lloyd do brzo uvesti u Dalma-
ciji i četvrtu brzu prugu, a bude li rastao
broj putnika, da će izmegju Tista i Kotora
voziti svaki dan brzi parobrodi.
Štipendiji za učiteljska nau.
čna putovanja. Raspisan je natječaj
od Pokr. Školskog Vijeća na 3, eventualno
4 štipendija u ukupnom iznosu od K 1000!
za učitelje i učiteljice, koji bi htjeli poći na
naučna putovanja kroz nastajne glavne pra-
znike,
Potres. U petak u jutro osjetio se je
prilično jak potres u Mostaru i u Sarajevu.
vlada odlučila, da ukine malu hitriju (t, zv.
»lotto«) a da zavede igru ua razrednu lu-
triju. Tu odluku vlade sve novine pozdra-
vljaju, jer će se time sirotinja odvratiti od
igre.
Gradnja dviju bo&nica. Dalm. Ze-
maljski Odbor povjerio je dvojici bečkih
arhitekta, da ma osnovu odobrenog citeža
sastave gragjevne nacrte za dvije javne zče-
maljske bonice, koje se imaju da sagrade
u Spljetu i u Kotoru, Pravom primjećuje
»Naše Jedinstvo«; zašto tada opstoji u Splje-
tu društvo dalmatinskih arhitekta?
Strukovna škola na Korčuli.
Ministarstvo je odobrilo projekat nove zgra-
de za strukovnu školu mu Korčuli. Ne ra-
čunajući trošak za zemljište, potrošiće se
oko. 170,000 K. Sada će se otvoriti večernja
dova i za klesare.
Grabežno umorstvo. Javljaju nam
Ukinuće male lutrije. Bečka je|K
LESNE JRI NS
God. Vili.
U | KA
| muslimana, da amo okristi, a zatim
sva trojica netragom tmakoše.
— Pri zaključku lista javljaju nam, da
su za stalno pobjegliiu Crnu-Goru,
Promet stranaca u Dalmaciji.
Ministarsiveni činovnik Dr. Rudolf <Schin-
dler, prestojnik odsjeka za promet stranaca
u Dalmaciji, govorio je ovo dana u klubu
austrijskih željezničkih činovnika o »razvo-
ju prometa stranaca u Dalmaciji«. U svome
govoru megju ostalim osvrnuo se na vrije-
me prije g. 1897, kada jeu Dubrovniku bio
otvoren »Hotel Imperial«. Otada se glas o
ljepoti Dalmacije i o njenom simpat čnome
pučanstvu pronio po svijelu usprkos žalba-
ma na oskudicu konačišta i prometa na su
hu. U državnome programu o mjerama ra-
di privrednoga podizanja Dalmacije zastu-
pa se mišljenje, da bi se uopće gragjenje
hotela imalo da prepusti privatnoj preduze-
tnosti, ali da bi se u ostalome imali da
stvore općeniti preduvjeti, e da stranci na-
gju sve ono, u čemu se sastoji ugodnost
odužega boravka. Statistika prometa strana-
ca zadnjih godina pokazuje koliko je već
prijeka riužđa, da se napokon pristupi ovo-
|ime najznačajnijemu pitanju. Od 2000 stra-
naca godine 1897 došlo se na 20.000 god.
1910, od kojih je desetina bila iz same Dal-
macije, a iz Monarhije zajedno sa Bosnom
i Hercegovinom dvije trećine. Broj inostra-
naca porastao je od 279 na 2784. Gostio-
nica bilo je godine 1897 šest sa 70 poste-
lja, 1910 već 28 sa 450 postelja. Uz to je
god. 1910 bilo 250 privatnih postelja, dok
ih je god. 1897 bilo oko 70. I tako se u
pomenutome razmaku vremena promet stra-
naca podeseterostručio, dok su se konačišta
samo popeterostručila.
Predavač raspravljao je zatijem o poje-
dinim tačkama za promet stranaca, koje su
se u zadnje doba razvile. Izmegju njih je u
prvome redu Rab, gdje skup oduševljenih
sto;jnu priznanja. Sadašnje je središte pro-
meta stranaca Dubrovnik. Promet raste go-
dimice, premda se ima još mnogo čega da
uradi za ukonačivanje stranaca. Dubrovnik
pruža najkrasnije izlete do Lokruma, Mlje-
ta, Lopuda, do uvale Rijeke, do Trstenoga;
pak ima i krasna cesta uz obalu do Cav-
lata i u Boku Kotorsku. Naj južniji kraj
Monarhije za promet stranaca je Boka Ko-
torska sa mjestima za strance: Hercegnovim,
Zelenikom i Kotorom. U Hercegnovome se
zigje moderan hđtel; u Zelenici postoji po-
znato kupalište »Na zelenome žalu«; u sa-
mome se Kotoru država latila, da promiče
stvaranje konmačišta za strance. Kao i sva-
gdje, tako je osobito Dalmaciji potrebna sve
to veća simpatija preduzetnih krugova.
iNapreduje i razvoj prometa stranaca na
suh. Sredozemnom državnom cestom, koja
je duga 522 kilometra, mogu automobili
putovati od Zadra sve do Budve, dakle kroz
cijelu Dalmaciju, izuzevši kratki komad u
Boki Kotorskoj i na prolaznoj cesti u Pe-
rastu. Ali će i ova dva komada biti dogo-
tovljena ove godine.
Pored naumljenih željezničkih pruga naj-
veća se pažnja urprvome redu obraća raz-
voju parobrodarskoga prometa. Da Dalma-
cija postane sve ono, što ona zaslužuje,
potrebno je na koncu, da se ona živo spoji
sa ostalim austrijskim zemljama.
Poučno predavanje bilo je popraćeno ve-
likim odobravanjem.
Zagrebački gradski zajam. Ka-
ko iz Zagreba javliaju, obaviće se supskrip-
cija na zadužnice 4 1/2% zagrebačkog grad-
skog zajma od , — U vremenu
od 18. do 26. o. mj., pa naše čitaoce upo-
zoravamo na današnji odnosni oglas u na-
šem listu, gdje se nalaze svi pobliži uvjeti
za supskripcijn. Zadužnice ovoga zajma, što
a je spomenuta i sklopila za proved-
s nužnih gradskih investicija, glase na «o-
nosioca, te se izdajii u komadima po K 100 —
K 5.000: — i K_10.000:—.
Ove zadužnice ukamaćuju se sa 1/2%,
te odnosni kuponi dospjevaju 1. Aprila i 1.
Oktobra svake godine. Ovaj je zajam slo-
bodan od poreza, te se prema tom kuponi
tih zadužnica isplaćuju bez ikakovog odbit-
ka, u potpunom iznosu, Zadužnice pako u-
živaju u smislu zak, čl. XVII, od god. 1911.
pupilarnu sigurnost i jamčevinu sposobnost,
Ovaj zajam ispuštiv je u potpunoj naslov«
noj vrijednosti bez NSS u ro-
k odina svakogodišnjim žrijebanji-
ma u smislu ustanovljene otplatne osnove.
Zadužnice toga zajma biće ubilježene u te-
čajnicama bečke poštanske burze, te će
na Austro-ugarsku banku biti ponešena mol-
ba, da se taj zajam prizna kao vrijednosni
pir, na koji ona daje predujmove, Kako
i poznat, preuzeo je emisiju gornj i
ma sindikat zagrebačkih zavoda, .
stvom Prve Hrvats
iz Etcegnovoga u Boki, da su trojica ra-
dnika turčina ubili u ponedjeljak |
su po jednoj vijesti sva trojica uapšena, |
i dužnica, tim više, što se ovdje radi o prvom Nešto što se samo u Dubrov«
\većem domaćem zajmu i o prvoj gradskoj
di 1 o prv kO] miku može da dogodi. Uprava Bon-
NE u i ko domovini, koja dolazi na | qing kazališta sazvala je u prošlu nedjelju
vi sizoliišh : swi ! !
ei i
ima. je to p okuš
ima jplasirih jedan već si
lo bi za BRO ruši: da naše opć
vom prili pruži dokaz svoje
i, te taj zajam m 1
grabi, jer će to ujedno biti proba, koja će u
bacili jasno svijetlo na našu financijalnu ja.,
rit araju i
gjaju svoju stvar, bi po-
kost. S toga je za preporučiti, da naše Fire RIJ : : pe.
ćinstvo svoj posjed na stranim vrijednosnim ! 2,580 A koji slavenski osjećaju.
papirima ovom prilikom konvertira, te pre- Pak bili iko živ vjerovao, da su nekoji Hr-
uzme ove zadužnice, glede čega će na sva. Vati i Srbi više zagovarali dolazak itahjan-
kom supskricionom mjestu dobiti nužne u- | ske družine od samih talijanaša, tako da
MOA e SSR supskrip- se potonjim nije trebalo naprezati u; zago-
' 4 |varanju,. već se većim dijelom. po strani dr-
|žali, videći da se za njihovu svrhu na ža-
e lost_bore nekoji Hrvati A_Srbil_I tako su
G radska kronika. “osim sedmorice svi ostali glasovali da do-
Crnogorski princ Mirko. Na po. 86 italijanska operna družina, | uzi stbven-
vratku sa putovanja prekjučer je prispio u Slit od 10.000 Kr., za dvadeset večeri. To
Gruž, parobrodom Ug.-Hrvatskog društva, |8€ doista samo u Dubrovniku može da do-
pače njihovo
prijatelja toga otoka razvija radinost, do-:
i | uzimlje.
Ni. Vis. crnogorski princ Mirko, sa pratnjom.
Iz Gruža je proslijedio automobilom put
Boke Kotorske.
| Saski prijestolonašljednik Ge.
org. Fočetkom mjeseca Maja prispjeće u
naš grad saski prijestolonašijednik Georg,
|sa pratnjom. Nakon boravka u našem gradu
jotputovaće u Herceg-Bosnu, te će posjetiti
| krajeve na istočnoj pruzi i krasno mjesto
|Jajce sa okolinom.
| Wojnovićev uspjeh u Beogra-
\dlu. Naš vrli sugragjanin gospar Ivo knez
\Vojnović čitao je u prošli petak u beograd-
skom kazalištu svoju novu dramu »Gospo-
gia sa suncokretom«. Kazalište je bilo dup-
,kom puno, i naš je Vojnović polučio veliki
uspjeh. Prisustvovao je i prijestolonašljednik
Aleksandar, koji je autoru srdačno čestitao,
|Od publike bio je jednodušno nagragjen
burnim zanosnim pljeskanjem.
i; O tom novom remek-djelu bilo je govora
u našem listu prilikom njegova čitanja u
Bondinu kazalištu, gdje je takogjer postigao
\sjajan uspjeh te zanosno bio pozdravljen,
| Nabožna akademija. Da počasti
limendan presvijetlog | prepoštovanog du-
|brovačkog biskupa Dre. Josipa Marčelića,
\priregjuje kat, mladež sutra, u nedjelju na
124. ov. mj, u prostorijama mjesnog kat.
|društva »Bošković« nabožnu akademiju sa
predstavom, glazbom i pjevanjem uz sudje-
lovanje p. n. gg. mjesnih diletanat&. Do-
brovoljni prinosi na korist siromašne djece
primaju se sa zahvalnošću. Početak tačno
u 7 ur4& u večer.
Uprava ,,Hrvatske Pučke Šte.
dionice“, Na glavnoj godišnjoj skup-
štini bijahu izabrani u Upravu »Hrvatske
Pučke Štedionice« slijedeća gg.: Petar I,
Orepić, Antun Miletić, Dr. Josip Posedel,
Mato Guska i Vicko Rakigjija; u Nadzorni
Odbor gg.: Dr. S. Mandolfo, Dr. Vicko Svi-
lokos, Ante kan. Ljepopili, Vlaho Pata i
Vlaho Regjo; u Zadružni Sud gg.: Božo
Rašica, Ivo Pekas i Josip Ivančić.
Radujemo se, da je zavod dobio ovako
vrsne sile. Cvao i napredovao!
Vojni zapovjednik. Mjesni vojni
zapovjednik 16.og zbora Ni. Pr. Lothar pi,
Horistcin otputovao je u utorak put Trsta,
da sudjeluje slavlju porinuća drugog drea-
daoughta naše bojne mornarice.
Još o gjačkom štrajku. Na iz-
vješće u zadnjem broju o štrajku mjesnih!
učenika i učenica imamo da primjetimo, da!
nije čitav pokret prouzrokovan zbog afere
na vinkovačkoj gimnaziji, kako je i »Naro-|
dni List« megju brzojavima donio, već je'
štrajk nastao iz solidarnosti sa svojim su-'
drugovima u svim našim zemljama, a to
prama svojim progonjenim sudrugovima u
Hrvatskoj.
Bili bi se pak u istom broju malo više
pozabavili sa mjesnim štrajkom, ali to nam
nije bilo moguće, jer je list već bio složen,
U ostalom kao uvijek do sada tako i u
buduće zagovaraćemo pravednu stvar i o-
bjektivno izvješćivati, ali ne preko mjere
zabrazditi, kao što je prevršio jedan list,
pošto u svemu treba takta, a u vlastitom in-
teresu mile nam mladeži. Svaka stvar mora |
da ima svoju granicu, i ništa nije dobro
što prekorači mjeru, kao što je netaktično
jedan list sasvim prekoračio, jer to indirektno |
štetuje istim onim, koje bi htio da u zaštitu
| Zadušnice. Jutros na 10 sati dali su
njevačkoj crkvi, prilikom 10-godišnjice smr-
ti Marina conte Bonda, a na grob pokoj-
nika u Lapadu položili su krasan vijenac,
Sv. Josip, Mjesni su radnici drvodjelci |
i ovog puta lijepo proslavili u utorak sve-
čanost dana svoga pokrovitelja sv. Josipa,
(erkvenim' i izvanjskim svečanostima. Pr
istoimenom je crkvom bila prifegjena
la rasvjeta, atake
mjesni autonomaši otslužiti zadušnice u fra- loža
godi! Žalosno!
Uzalud su se oni sa strane sedmorice na-
prezali, da im što bolje predoče svihu i
posljedice, uzalud su zagovarali “da se _po-
zove zagrebačka opera ili koja druga sla-
venska družina, koja bi došla uz dosta ma-
nju potporu a gragjanstvo bolje zadovoljila
nego li odnosna italijanska družina, ali je
bilo sve to utaman! Nevjerojatno, :ali ža-
libože istinito!
Kakova pak ima biti dotična italijanska
opera? Jer prvo je zahtijevala 30.000 Kr.,
za manje da nipošto ne može doći, pa na-
jedanput spada na trećinu: nudi se sada,
da će doći za 10.000! Po tome ili je ta dru-
žina sasvim slaba, ispod kritike, ili joj je
kogod namignuo, pa dolazi u prostu poli-
tičku svrhu ? Auf — aut! D je ne zna-
mo, kako bi se taj nenadni skok imio da
tumači ! ;
U toliko su talijanaši pravom uživali, gle-
dajući kako se naši ljudi bore. za: ono, o
čemu su valjda za sigurno držali, da'im ni-
kako neće poći za rukom.
Nije tako, kako nekoji misle, da je ka-
zalište samo za zabavu i ništa drugo. Ka-
zalište i te kako djeluje na odgoj u naro-
dnom pogledu, ato mora da shvaća svaki
razuman čovjek, koji ikoliko itna narodnog
osjećaja. Neka nam sama vidna prošlost
bude dokazom i putokazom, kako je sve-
strano djelovao italijanski odgoj, i koliko je
trebalo decenija ljute borbe i žrtvovatija, dok
se je došlo na pravu stazu. Bilo-se je pre-
kinulo sa dovažanjem italijanskih družina u
naš grad, pa zašto ih opet dozivati i još
se više nego sami talijanaši boriti, da nam
dogju, a za skupe novce na vlastiti nam na-
rodnu štetu. Izgledajte se u Zadar, khko u
onoj našoj zemlji, htvatskoj Dalmaciji, go-
spodujuća talijanaška družba postupa : je
dva da se naše družine i na zadarsku oba-
lu smiju časkom iskrcati, a kamo li da bi
im ustupili kazalište. Tako uvijek zadarska
talijanaška manjina postupa, koja vlada i sa
kazalištem, jer dobro shvaća kako kazalište
u macijonalnom smislu znatno djeluje. —
Krivo je i sasvim štetno razumijevati, ka-
ko nekoja naša gospoda hoće da razumije-
va, pod isprikom same zabave. Kad bi pravo
shvaćali, najžešće bi se borili protiv sličnih
stvari, pa bi za opću marodnu nam stvar
napokon žrtvovali i zabavu, a kamo li kad
možemo imali bolja a naša domaća dru-
štva, uz dosta nižu subvenciju.
Tija
.t.
Čuveni Maćteazzi kaže: »Nije dobar ro-
doljub, koji ne osjeća razne dužnosti pra-
ma otadžbini i ne nastoji da ih vijerno vr-
ši«, a Tommaseo; »Poštujmo puk sa svim
srcem svojim, Od njega nastojmo . učiniti
svoj vlastiti jezik«,
*
+. ;
Još je na vrijeme, gospodo, da se grješ-
ka ispravi, koliko u interesu narodne nam
opće stvari, toliko zbog mira u našem gra-
du, jer je zavladalo veliko opće ogorčenje
na glas, da se dovagja italijanska prekomor-
ska družina i na hiljade im se daje, a na-
šim se kazališnim družinama odgovara, da
nemogu dati niti novčića, jer de nemaju,
te:ih se odbija. 3
Svuda gdje se zagje, o tome se ssdžbom
govori, a pravim shvaćanjem stvari i pot-
punim pravom. Vlasnici našeg kazališta mo-
rali bi računati na dubrovačko gragjanstvo,
te taktičnije postupatl. Osobito u interesu
mira megju općinskom MEREEE
isprave zadnju! nekorektnost, "jer eto
gdje god možemo mirlmo, pouzdanjem da
će se za i zaključak opozvati: +/|/>|
Frrornst đa se općinstvo bez gazlike
stranke sprema-na bojkot kad:bi došla na
mrena
gostovanje
željeli, đa se