Br. 370 vlasti, počasna satnija sa vojenom muzikom i mnogo općinstva. U pratnji je upravnik beogradskog dvora podpukovnik Pera Po- pović i naročito crnogorsko izaslanstvo. (Općinski vijećnici proti općinskim inte- resima ?) Dobro poznati kotorskim Hrvatima profesori ć. k. nautičke škole gg.: Carić i Peručić ima nekoliko vremena da nastoje, pa makar i na štetu općine kotorske, kojoj |, su i oni na žalost vijećnici, da bi se nauti- njašiću! Mi mu želimo, da mu bude sretna preporuka, te neka otigje iz našeg mjesta, e da tako budemo mirniji! Rekoh, i dalje na ništa ne odgovaram. — Velolučanin. Iz Cavtata. (Dvije Obalnoj Paroplovitbi.) Nije potre- ba da ja kao mještanin hvalim divni polo- aj ovog pitomog mjesta, jer svaki stranac odnese sobom lijepi utisak i na rastanku čke škola iz Kotora premjestila u Dobrota. žali da se mora odijeliti od uživanja čisiog Naravno, da načelnik kotorski, koji stanuje u Dobroti, i Don A, Milošević, kao Dobro- ćani valjda će nastojati i oni privući vodu š na svoj mlin. O nastojanju prof. Peručića nebi se bilo toliko ni čuditi, kad bi se to ticali kuće, kojoj je on suvlasnik, te mu je prvo svoj džep pak općinski interesi. Op- ćina Prčanjska prosvjedovala je protiv pre- mještaja, pak će i općina Muljanska jer dja- cima iz Prčanja, Mula i Škaljara bio bi do Dobrote put podvostručen. Ne znamo kako će se u tom poslu podnijeti naša Općina, kad se znade da su Dobroćani igrali pro- š tivnu ulogu u pogledu bonice i hđtela, što bi se imalo u blizini našeg grada sagraditi. Žalosno, da kod toliko razvikane sloge, ne vidimo složne ljude na Općini u ekonom- skim pitanjima, a kamo li ćemo ih vidjeti složne u politici! i (Slogaški posli.) Hrv. Radničko Društvo »Napredak« i Hrv. Bok. Glazba to su trn u oku mnogim slogašima, dok protiv prvog društva lomi koplja upravitelj Hrv. Štedi- onice P. M., koji je u Trsteniku pravaš a u Kotoru slogaš. Protiv glazbe su u prvom redu oni što upravljaju sa onom drugom općinskom glazbom, koja jedva bitiše sa svom masnom opć. subvencijom. Tu se i- stiče i mladi Millin, koji znade i vrijegjati našu glazbu. Preporučili bi im, da se na- pokon jednom okane ćorava posla, te nas puste u miru, prije nego ne prevrši mjera, jer i naša skladnost i strpljivost mora da ima svoje granice!... (Porota.) U ponedjelnik je svršilo poro- tno zasjedanje. Optuženi Ivo Sješević iz|b Budve bio je osugjen zbog zločina ubistva|d na sedam godina, a Božo Pavličević zbog zločina silovanja na četiri i po godine ta- mnice. — Optuženi su bili zbog čedomor- stva Antun Venturini i Tereza Golosetti iz Udine u ltaliji. A. Venturini je osugjen na pet (1. godina tamnice, a T. Golosetiti je riješena. morskog zraka pomiješana bujnim mirisom borova; da se mora odreći one ugodie ti- ine, koja ti raznježuje dušu; da mora pre- kinuti one lijepe šetnje, s kojih pucaju pre- krasni vidici u okxolicu, gdje se priroda i- grala, kakono kaže pjesnik, kad je ovaj kraj stvarala, Zato nije ni čudo da je Cavtat privlačiva tačka za strance. I mi ih vidimo kako sva- ke nedjelje amo dolaze i tu bi mnogi osta- li kad bi bio uregjen jedan hotel. Ali se nadamo da će skoro i to biti. Eto u pro- lu nedjelju bilo ih je krcat parobrod. Ali što se dogodilo? Parobrod nije ostao niti pun sat vremena, dok u Mlinima skoro 2 sata. Tužili su mi se neki izletnici na ovo, te sam ih vidio kako su morali da nose u parobrod pršut, sir i ost., jer nijesu imali vremena ni da se na kraju založe. A sada, Bo- gu hvala, može stranac naći u Cavtatu kon- forta, pa bi preporučili Obalnoj Plovidbi da ne postupa na taj način. Nadam se, da ni- je rečeno uzalud. — 8B. (Uvjereni smo, da će ugl. uprava Obalne Plovitbe odrediti, što bolje bude mogla, koja i u svim osta- lim stvarima nastoji da našem puku što moguće više bude na korist, kao što i ko- ristuje cijeloj našoj okolici i obližnjim ostr- vima, a parobrodi su kao što i sami stran- ci priznaju veoma udobni i izvrsno u- regjeni, što služi na čast društva i našeg grada. Ur.) Iz Blata. (Odreka načelnika Kunjašića.) Općina latska odlučila je bila prodati općinska obra, koja je posjedovala u velolučkoj op- ćini. Ta je dobra mislila kupiti općina lučka za svoje općinare. Na 15. ov. mj. ugovorio je načelnik Kunjašić sa pouzdanicima op- ćine Veloluke (gg. prof. Joković, T. Tabain, Vučetić), da će općina blatska ustupiti spomenuta dobra za 120.000 Kr., budući da PRAVA CRVENA HRVATSKA Perom i olovkom. — Saski kralj prispio je u Beč u četvr- tak, te je bio kod kralja u privatnoj audi- jenciji. — U českim ugljenicima štrajkuje sada 8372 rudara, od ukupnih 29.378. — U Budimpešti ubio se je presjednik Amortizacijone Banke, zast, Dr. Imbro Szi- vak, te je banka obustavila plaćanja. Vje- rovnici i ulagatelji neće trpjeti ništa, već dioničari. — Iz New-Yorka javljaju, da je u uglje- niku Maccurtiu (država Oklahoma) uslijed esplozije poginulo 105 rudara. — U Smirni je uapšen bivši madžarski zastupnik Udvary. Pobjegao je bio zbog raznih pronevjerenja. — Francuski liječnik Dr. Naane otkrio je u ekstraktu »Andrenalina« lijek protiv bo- lesti kolere, te će u Parizu praviti pokuse. Već je do sada u Tunisu postigao povoljan uspjeh. — Nedaleko Kardifa potonuo je veliki engleški parobrod »North Briton«. Od sve momčadi spasio se samo jedan mornar. ' Iz Veloluke. (Dopisniku »Crv. Hrvat.«) Mojim dopi- sima iz Veloluke odgovara u »Crv. Hrvat.« neki Kosić. Po Velojluci kažu da je učitelj. Svakako Lučanin nije, pa čemu on ide od- govarati? Zar hoće opet miješati, kao što je natrag koju godinu miješao sa jednim svojim prijateljem? | još bi on tvrdio da osjeća velolučki! Znamo, da mu je svuda drago iskaživati svoju veliku mudrost, ali je inače u Velojluci dodijao zbog svoje br- bljavosti. Ja sam u svojem dopisu naglasio: »da ti sam želio baciti malo svijetlosti u prošlost, e da ljudi ne padnu opet na lijepak, sje- ćajući se prošlosti«. G. Kosić napominje neku sjednicu opć. vijeća! Neka se propita, što sada izjavljuje g. načelnik i drugi o onom dopisu, pak će onda sam sebi zače-|u piti svoja »istinita« usta i »staviti rep poda se«... Ja se nemam ničesa sramiti. Moje je rasugjivanje stvarno i objektivno, pa je|d kod takvog svagdje po svijetu indiferentno | o ime sastavljača, a mi smo još sićušni. —|d Žalosno je pak, da je učitelj Kosić onako pisao. Beztemeljne uvrede mene ne smu- ćuju, već ostaju pred onim, koji ih je izrekao! U ostalom možda se g. Kosić — ne- V o p u se nije nadalo, da će iko cijenu za ista po- isiti. Za isplatu te svote jamčila su spo- menuta tri Velolučanina. Ali sutra dan do- gje A. Cetinić-Tale iz Blata i povisi cijenu na 150.000 Kr. Načelnik Kunjašić obavijesti tom načelnika Jokovića, na što se po- sljednji naljuti, jer se je obećavalo — kako rekoh — da niko neće cijenu povisiti. Videći sve ovo načelnik Kunjaš ć napiše svoju odreku načelničke časti, te odjuri ut Veloluke izjavivši, da se neće povratiti Blato, dok ne imenuju novog načelnika. ia 25. ov. mj. bila je dražba spomenu- h zemalja, te je iste kupio g. Stjepan Ca- logera za 159.000 Kr. i sada čekamo što će dalje učiniti g. Kunjašić ! Iz Herceg Novoga. (Grabežno umorstvo.) U hitnji smo Vam zadnjem broju javili, kako su neki ubili sjekirom u glavu muslimana Suja Hadžića iz Turske, kad je spavao, tako da je ončas ušu ispuštio, Naknadno javite, da su mu dnijeli oko 2000 Kr., a čujemo i nekoje ragocijenosti. Ubice su uapšeni u Crnoj- Gori, u Nikšiću, neki Mume Šeferović iz Turske i Rado Baušić, rodom crnogorac, a kažu da su još dva mlada turčina sudjelo- vala, ali im nemogaše do sada ući u trag. velolučanin — preporuča s onim zast. Ku-|Rečena dvojica dopraćena su u kotor. tamnice, natezanjem šepavih stihova bez ideja, ili| nešto, što je kadro, da ih poslije sve vele- smiješnim opišivanjem na silu stvorenog modernog čovjeka i žene, kojih u ostalom ni oni sami ne razumijevaju, nek hrle u prirodu, ona je neiscrpivi sujet za svakoga, ko | i imalo smisla za nju ima. U prirodu poziv- ljem vas, mladi i poletni duhovi, da vidite kako je našu domovinu divno uresila, da još bolje upoznate njezinu ljepolu, a po tome da je svišim žarom budete ljubili. Tamo hrlite, jer je priroda najveća škola značajnosti i poštenja, a takovih ljudi u o- vim odsudnim časovima nama najviše i treba. Pišem ove retke, da pokažem, zašto sam o ovim predjelima, pisalo se je po raznim |i stranim gradske buke i zabave, posve zadovolji, a to je samo krasan naš prirodni i geograf- ski položaj, čistoća zraka, a nadasve mir sloboda. A sad da se povratimo natrag. Lumbarda je selo na najistočnijoj strani otoka Korčule, položena na onom uskom prostoru skrajnog dijela otoka, te ju more plače sa tri strane, Od grada Korčule da- leko je po prilici 5 kilometara. Po humcima, gomilama i orugju pred- historičnog čovjeka, što se sve nalazi na otoku Korčuli, rek bi da je na tom otoku već u predpovjesno doba bilo stanovnika. | Kako pak mjesto »Donje Blato« blizu Lum- barde pruža dosta baš zgodnih prilika, te bi nekako mogao ustvrditi, da je moguće dapače posve vjerojatno, da je tu baš tada bilo živih stvorova, to zaključujemo, da je Lumbarda valjda tad bila nešto napučena. Nu ipak stalno se zna, da su najstariji sta- novnici Lumbarde, prije dolaska Hrvata u bi svakomu pokazati na plikove pisama,,|VIl. vijeku, bili Grci, što se može za sje- se je spomenik »Koludrt«, te je zauzimanjem gospode Vuletić-Vukasovića, Frana Radića te zagre- gurno zaključiti iz našastog grčkog spome- nika iz IV, ili V. vijeka prije lsukrsta. Taj našao u mjestu zvanom Vida — U Varšavi na dobru grofa Kossakov- skog nagjena je uniforma Napoleona I. U jednom žepu nagjeno je više pisama i va- žnih dokumenata. — Atentator D' Alba, koji je htio ubiti italijanskoga kralja pa teško ranio njegova adjutanta majora Langa, pokušao je u za- tvoru izvršiti samoubistvo, udarajući glavom o zid. Bje na vrijeme opažen, te ga zatvo- riše u pojastučenu sobu. — U New-Yorku je vrhovni sudac Rosal- sky primio poštansku pošiljku, u kojoj se nalazila bomba. — U Leipzigu će se god. 1914 prirediti knjižarska izložba. — Ko što je poznato, pred ne vele vre- mena pobjegio je iz tamnice u Podgonici u Crnoj-Gori deset političkih utamničenika, o- sugjenih prigodom bombaške afere. Sad se doznaje, da se svi nalaze u Turskoj. Me- gju njima je i bivši ministar Mihajlo Jova- nović. Nećemo da pretjeramo, ali je zbilja istina, da je broj priznanica, koji je od bogatih i siro- mašnih, mladih i starih o Fellerovom Elzaflu- idu pridošao, nastupio na više hiljada. Tako piše na pr. Dr. Josip Estmeister, liječnik u Vilde- nauu p. p. Aspach, Innkreis, Tirol, da Fellerov Elzafluid kod dnevno nastupljenih pobuna i alter- nacija zdravlja izvrsne usluge čini. A jedan drugi liječnik, medicinar Dr. Kittel, Prag, Kralj. Vinograd, piše da on Fellerov Elzafluid u svojoj praksi već više godina izvrsnim uspjehom rabi. 'To nije reklama! To je zbilja istina, ovo sred- stvo dobro je proti svakojakih bolova. — Jedan tucet na pokus treba naručiti za 5 kruna franko kod ljekarnika E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Zagorje). Domaće vijesti. Salih Sahinagić ozdravio. Vrli, neustrašivi omladinac Salih Šahinagić u ne- djelju je zdrav otpušten iz sarajevske bo- nice. Narod ga je slavljem dočekao, u po- vorci od preko sedam hiljada duša. Prire- gjene mu velike oduševljene ovacije sara- jevskim ulicama. U pratnji sudjelovala je sva omladina srednjih škola. Kočija, u ko- joj se Šahinagić vozio, bila je iskićena cvi- jećem, a na njoj lepršala hrvatska zastava. Na boku kočije sjedio je odvažni omladi- nac Mujagić, kojega su madžarski učenici u Budimpešti nedavno isprebijali. Čitavim putem klicalo se hrvatsko-muslimanskoj slozi i trijalizmu. Promjena na banskoj stolici. Vijesti i sva nagagjanja, da bi ban Cuvaj bačkog prof. D.ra Josipa Brunšmida, bio sahranjen i prenešen u Zagreb, gdje se sada čuva u arheološkom narodnom muzeju, kao jedan od najstarijih spomenika iz naših ze- malja. U njemu se spominju imena Grka, koji su u V. vijeku pr. Is. došli u Lum- bardu i kako prof. Vi. Klaić u |. svesci svoje velike »Povjesti Hrvata« govori; »Vje- rojatno je, da su grčki naseljenici sa Visa utemeljili novu koloniju na otoku Korčuli (Kerkyra melaina) blizu današnjeg sela Lum- barde — pak spomenik, nagjen u tom selu, govori i o razdiobi zemljišta megju nase- ljenike, koje su valjda onamo poslali koloni- ste s otoka Visa« (Vj. Klaić; »Povjest Hrvata«, svez. |. str. 15). U Lumbardi je bio nagjen i korčulanski slobodni novac od tuča iz grčkog doba, koji je takogjer od g. Frana Radića bio poslan u Zagrebački narodni muzej. Na novcu se s jedne strane nalazi klas pšenični a sdruge glava Zeusova sa natpisom; »KOPKYPA ION....« Iza Grka nalazimo u Lumbardi Rimljane koji su se tu naselili valjda u |. vijeku iza | Isukrsta, dočim se rimskog novca nalazi naj- više iz I. i IV. vijeka, U V. su vijeku u Lumbardi za stalno bili prvi korčulanski nolomima na vrh otočića »Sutvare«, jer se bio predao ostavku, ne odgovaraju istini. Madžarske pak novine sada javljaju, da je istina e će ban Cuvaj podastrijeti molbu za ostavku, ali istom onda, kada Khuen bude definitivno dignut sa svoga mjesta, Strah pred trijalizmomi Čitamo u ljubljanskom »Slovencu«, da je Državno Odvjetništvo u Temešvaru sve trijalistične zemljovide (bečke tvrtke Freytag), koji su po južnoj Ugarskoj bili rašireni — zaplijenio! Sjednica eksekutivnog odbo- ra hrv.«srp. koalicije. U prošli u- torak na sjednici hrvatsko-srpske koalicije u Zagrebu, pod presjedanjem Grge Tuškana, jednoglasno je odobren zapisnik o spora- zumu izmegju hrvatsko srpske koalicije i stranke prava. Izaslanici koalicije, koji su vodili pregovore, bili su ovlašteni, da to saopće izaslanicima stranke prava. Izbori u Banovini. Javljaju, da će | se na 10, 11 i 12 Apriša o, g. obaviti iz- God. Vill. — U Bosni su ispravljena nekoja imena željezničkih stanica, koja su bila nakaragje- na ili na pola ponijemčena. — Pri kopanju Zemlje na Carini kod Mostara nagjena je jedna posuda, puna srebrnog novca iz dobe kralja Matijaša i iz drugog raznog doba. Novac je predan zemalj. muzeju u Sarajevu. — Kongres slavenskih novinara obdržaće se u Pragu na 29, Juna ov. god., a na 1. Jula biće otkriće spomenika Palackomu. Pripremaju velike svečanosti. — U subotu je u zagrebačkom kazalištu bila sjajna spomen-slava, prilikom obljetni- ce smrti zaslužnog Stjepana pl. Miletića. — Muslimani u Herceg-Bosni do sada su sakupili preko milijun kruna za ranje- nike u Tripolisu. Mnogi pak muslimanski mladići otišli su u Tripolis, da se tamo bore protiv Italijana kao dobrovoljci. — U Vinkovcima je nastao štrajk šegrta i svih naučnika, zahtijevajući uvedenje ne- bori u Banovini za hrvatski sabor, a na- | djeljnog počinka. knadni na 15 i 16 Aprila. To još nije po- | — U Puljskoj luci desila se dva sukoba tvrgjeno, ali ako se neće gaziti zakon mo- | megju parobrodima »Sebenico« i »Istria«, rali bi se u to vrijeme izvršiti, jer najdalje | te »Bosnia« i jednog tendera bojne mor- za tri mjeseca po raspustu imao bi se sa- marice. Ložač tendera teško da će ostati na bor sastati, kako što zakon izričito veli. Katalinić Jeretov —-- Bugarin! U 4. broju lista srpskih književnika »Zve- zdi« donose sastavak »Pjesnik i kritičar« od K. Jeretova, u prijevodu — sa bugar- skoga! I tako je naš Jeretov doživio, da ni domaćeg F onog društva »Travunija«. i životu. »Sebenico« društva »Dalmatia« zna- tno je oštećen; ima kvara oko" 100.000 K. — Svraćamo pažnju na oglas u IV. stra- \ Podružnica u ružu. njegova djela Srbi prevagjaju ma hrvatski — iz bugarskoga! Dobro je znati, da je Katalinić Jeretov i suradnik Almanaha hr- vatskih i srpskih književnika. Eto najboljeg dokaza, koliko nas Srbi poznaju, a kamo li neće u »Vardaru« i dru- govdje naš narod u čisto našim zemljama nazivljati — »srpski narod«, »srpske ze- mlje« ! ! Drž. šumarski ispit. Javlja nam Akad. Društvo Hrvata Agronoma u Beču, da je na 23. ov. mj. njezin član i bivši presjednik g. Ante Celegin iz Omiša polo- žio Ill. državni šumarski ispit na visokoj školi za kulturu tla. — Čestitamo ! Rad jedne srpske općine u U. garskoj. Poznata je teška uprav heroj- ska borba, što ju moraju da podnose na- rodnosti u Ugarskoj. Najteže udaraju ma Slovake, pa na Hrvate i Srbe. Ipak se je našla jedna čisto srpska općina u Ugarskoj, »Marodna pjesma u Austriji“, Ima nekoliko godina da je austrijsko mi- nistarstvo za bogoštovlje i nastavu odlučilo, da sakupi i izda narodne pjesme što se pje- vaju u Austriji, pa je u tu svrhu sastavilo veliku komisiju, koja upravlja cijelim po- slom, a uz nju opet za svaki narod i po- sebni odbor koji ima uprav da sakuplja nje- gove narodne pjesme, da ih redigira i izla. Taki je odbor sastavljen i za naš narod u Dalmaciji i Istri, pa je & tome bilo govora u našim novinama, kada se je odbor godi- ne 1906. u Zadru konstituisao; on je za ovo vrijeme već i sakupio priličan broj pje- sama nešto kupivši gotove zbirke a nešto podupirući pojedine sabirače, koji su po njegovu nalogu i na e račun obilazili razne krajeve po lstri i se još sakupilo sve što bi moglo i trebalo da ugje u ovu veliku zbirku, pa se zato još jednom svraća pažnja na ovo tako lijepo i tako važno preduzeće, u nadi da će se još almaciji. Ali nije po imenu Ćurug, koja je iz svojih srestava darovala 200 K »Emki«, društvu. za po- madžarivanje! To izdajstvo u Ćurugu svi listovi bez razlike pravom najžešće osugjuju. Pitanje reciprociteta hrvat. skog sveučilišta. Na drugom mjestu o istom pitanju govorio, pa bilježimo za- dnju vijest, da je ministar nastave Husarek odgovorio zast. Biankini-u, da je austrijska vlada u svoje vrijeme zapitala hrvatsku vla- du, pod kojim bi se uslovom ovo pitanje moglo urediti, ali da hrvatska vlada mije odgovorila. Zbog toga da se to pitanje ni- kršćani, koji su obrugjivali kamen u kame. | je moglo riješiti, Prema tome je krivica na hivatskoj vladi. Sitne domaće vijesti. U Zagrebu se nalazi poznati engleški novinar i veliki prijatelj Južnih Slavena Scotus Viator. Za- grebačko općinstvo priredilo mu je odušev- ljene ovacije. — Zakazanu javnu skupštinu u Ljublja- ni, koja se je imala obdržati prošle nedie- lje, a na kojoj se imelo govoriti o doga- gjajima u Hrvatskoj, vlast je zabranila. Ob- držao se je stoga brojno posjećeni pouz- dani sastanak, na kojem se je živo prosvje- dovalo proti nesnosnim vladajućim prilika- ma u Banovini, ri ili gubi. melodije, može pobilježiti i samo riječi pje- sama, ali sasvim vjerno, ne zik ni u dijalektične osobine, a uvijek lježeći od Ko pak umije da bilježi melodije, može bi- lježiti i proizvode narodne instrumentalne muzike, u. pr. pratnju narodnijeh igara itd. Za svaki, pa i najmanj odbor će dati honorar prema njegovoj vri- jednosti, a prilozi neka se šalju poglavici gdjeko naći koji ljubi našu narodnu pjesmu i umije da je bilježi, pa bi htio da i on nešto doprinese, -U- prvome“ se redu traže melodije narodnijeh pjesama, s:.odnosnim tekstom, pri čemu se maravski ne smije ni- šta mijenjati ni u melodiji ni u jeziku, nego treba sve onako bilježiti, kako sam narod pjeva. Uz to treba za svaku pjesmu zabi- lježiti ko ju je pjevao i gdje, pa koliko je godina pjevaču ili pjevačici, odakle. je ro- dom i od koga je (ako pamti) naučio pje- smu. Dobro je takogjer da se spomene i gdje se još ista pjeva, a ako je u svezi s kakvim narodnim običajem, neka se taj o- bičaj u kratko opiše; uopće dobro će doći svaka vijest što pomaže da-se bolje razu- mije, kako je pjesma postala i kako se ši- o ne umije da bilježi notama dirajući u oga je i gdje je pjesmu čuo. lesova, prilog ora: prot. MILANU REŠETARU u BEČ, 8/1 KOCHGASSE N:r 16. (904 —— DD D< tu iz tog doba nalaze ostaci crkvice sv. Bar-! nja. Kasnije se po svoj prilici ti sluge stalno bare, a zidovi su joj bili gragjeni t. zv. klasastim zidanjem — »opus spicatum«. t malo počme širiti pučanstvo sela. Kašteli i razvaljena stara kučišta se i dan danas u svojoj trošnosti uzdrže, kao ostaci stanova- nja propale gradske plemštine, S vremenom rečeni kmetovi stadoše kupovati zemlje u svojih gospara, da postanu samostalni go- spodari; a to je kupovanje rapidno napre- dovalo, tako da danas možemo reći, da su sami Lumbargjani gospodari i vlasnici svega seoskog tla, a neki i gospodari samih go- spodskih kuća u istom gradu, dok se Lum- barda radi svoga blagostanja slobodno može ubrojiti megju razmjerno najbogatijim mje- stima čitave Dalmac je. Mnogobrojni ostaci razlupanih rimskih žara, amfora i drugih zemljanih posuda, davaju slutiti, da je u Lumbardi valjda u grčko i rimsko doba cvala loučarska umjetnost. Odakle selu ime Lumbarda, može se samo naslućivati, ali nikako tačno odrediti, Neki tvrđe, da je mjesto radi svoga divnog po- ložaja, lijepoga polja i svakovrsnih voća, jer u mnogočem naliči zemljama gornje I- talije, bilo prozvano od Rimljana »Ager ili Villa Lombardae«, nu ipak, i ako se je po- ložaj u pisanim spomenicima iz prve po- lovice XIV. vijeka čisto zvao »Lombarda«, selu kao takovom nema spomena sve do kraja XIV. vijeka, a stoprv u XVI. vijeku bi utemeljena stalna župa »de jure ordi- narii« i sagragjena crkva posvećena sv. Roku, dok je prije toga vremena selo spadalo pod župu grada Korčule. Lumbarda se je po udomiše u selu, oženiše se i postaše kme- ovi rečene gospode, te se tako malo po Na skrajnjem dijelu sela, gdje je danas seosko grobište, bijaše od starine crkva sv, svoj prilici bolje počela naseljivati tek dru-|g. 1388. gdje r biskup crkvu povjerava gom polovicom XV. vijeka, a u opće bijaše | svećeniku lo s Korn KMS: po: slabo napučena sve do početka 19. vijeka. a koa o va trosi teće Zemlje naime bijahu svojina i vlasnost go-|4g g a od g. 1635. do 1890. na o- spode korčulanske, koja su ljeti stanovala toku. Badiji' kod I a otale opet u svojim ljetnikovcima na selu, a sluge|kod sv. Ivana, gdje se | sada kopaju. valjda njihove redile im preko godine ima- (Slijed). |