Zo mmm o aa

 

 

 

NSRS N

A
'

+

 

um
PT

"ao >

s

 

Br. 377.

što se u njihovom listu piše, ni išto ta pi-
sanija znači.

Vijesti iz naroda.

Iz Konavala.

(Ravnateljstvu Pošta.) Čujemo, da od 1.
Svibnja dolazi pošta na Poštanske Urede
dva puta na dau iz Dubrovnika, a dva puta
iz Ercegnovoga, a nama jadnim težacima
niti jedan put na sedmicu od Poštanskih U-
reda. To je sigurno »napredak« u novomu
vijeku! Eto na našemuPoštanskom Uredu u
Čilipima, seoski listonoša ne dogje koji put
niti jednom na sedmicu kroz naša sela,
poštanske škrinjice i ne otvara nikad. On
samo u nedjelju podijeli pred crkvom u Či-
lipima ili pošalje po komugod, a u selo
dogje kad mu se nakupi dosta pošte, gdje-
god jednom na mjesec. Mi ne znamo zašto
država plaća listonošu, kad bi mi mogli sa-
mi od nedjelje do nedjelje pridizati poštu
na Uredu. Mi od toga listonoše nemamo
nikakve koristi. Dogagja nam se, da po 15
dana stoje pisma na pošti. Hiljadu nam je
puta bolje bilo dok je pošta bila u Cavtatu,
jer nam je listonoša nefaljeno nosio poštu
3 puta na sedmicu, te ne znamo kako to
drugi zakon vlada u Cavtatu, a drugi u Či-
lipima. Za nas se težake niko ne brine i
niko ne pita kako nam je, pa ne znamo
kome ni da se potužimo. I opet u Cavtatu
je Poštanski Ured otvoren u nedjelju i u
svece do podne, a naš u Čilipima i u ne-
djelje i u svece po vas dan zatvoren, te a-
ko hoćeš što brzojaviti ili preporučiti, kažu
ti da se taj dan ne radi na pošti. Bit će za
nas težake i u temu drugi zakon, jer mi
nijesmo gospoda!...

Ako ove riječi dogju do koga, ko je pri-
jatelj težaka, molimo ga da se zauzme, da
ovih neurednosti nestane, te da naša sela
opet vrate k pošli u Cavtat ako ne će da
nam bude, kako je i prije bilo.

Hvala i Vama gospodine uredniče, — 7e-
žak-Konavljanin.

 

Iz Postranja.

(Novo potrebno nam društvo, — Duije-
tri na dušmanska zabadanja.) Na 25 mar-
ta naša mladost ustanovila je »Hrvatsko
Katoličko Mladenačko Društvo«, da se u
tom društvu zabavi pošteno i što više izo-
brazi, naravno na kršćanskom temelju. Svak
ko pošteno misli i iskreno ljubi našu Žu-
pu, obradovao se je tomu društvu. Nego
ima i u nas kukolja, ima ih nekolicina, ko-
ji su uvijek nastojali uništiti svako dobro,
koje se je kod nas poduzelo. To su oni,
koji niti što znadu misliti niti govoriti, osim
onoga što im zabiju u glavu stanovita go-
spoda u gradu, kojoj je korist da ostane-
mo u svemu nazad kao možda nijedno mje-
sto u Dalmaciji. Oni su zapriječili da ima-
mo svoju općinu, koju smo otrag dvajest
godina imali lijepu zgodu, da ustanovimo
i koja bi bila prava sreća za našu Župu;
oni su zapriječili da imamo svoju posebnu
Župu u Postranju, a sad su uzrok da ne-
mamo ni Mise u blagdane u Postranju, kao
što smo je imali od mnogo godina, a naj-
više ih je prestrašilo ovo naše mlado dru-
štvo, da se ne bi štogod izobrazili i da nebi
počeli misliti svojom glavom. Zbog ovog
našeg društva i naši izrodi i gospoda u
»Crvenoj« napadaju našeg vič. g. župnika,
kojemu bi smo imali biti zahvalni za mno-
go toga, ako on opominje s otara za neke
zle stvari, koje se uvagjaju u nas, to je ja-
ko malo prama onomu što bi mogao, a i
morao, Naše je mjesto odano sv. vjeri i
zaslužuje pohvalu, da nema one nekolicine,
fto su duševni robovi stanovite gospode i
coji su baš 1 ovo zadnje doba počeli na-
padati i vjeru i sve što je s njom združeno.

| Izlazu proti našem društvu strašilom kle-

ikalizma, ali mi smo pogledali s bližega

| 0 »strašilo« i uvidjeli smo, da to nije ne.

vrijatelj nego dapače najbolji prijatelj siro-
našnog naroda. Ako smo se počeli u go-
ipodarstvu, pomoću Seoske Blagajne podi-
iati na svoje vlastite noge, zasluga je baš
šlerikalizma, s njegovom ćemo pomoći i
iuševno postati svoji, nadasve gojeći i ču-

I 'ajući ovo naše mlado društvo, a naša će

nladost prezirom odbiti sve napadaje, jer
oj je poznato, da dolaze od neprijatelja

| ao neprijatelji ne mogu mam nego želiti
lo. Naprijed naši momci, a neprijatelji ne-
| a se jedu! — Postranjani,

| jona 4 Baioo) Prieen'
Joza J. mamo iu
AE osi donosimo: Nije istina,
U to u br. 375 dne 4 Maja 1, g. tvrdi opć.
1gar Jozo Bašica, da on mije agitirao sa
_ vojim kolegom proti

U

| iašega mjesta i neprijatelja naše vjere, a
i

;

  

 

 

 

pustit ga od službe, dapače mu još bio i
naredio, da dogje glasovati za našu stran-
ku, nadodajući da bi naj pametnije i bilo,
što načelniku i obećao, ali po njegovom o-
bičaju riječi ne održao, kao osoba, koja ma-
lo drži do svojeg značaja.

Nije istina, da ga Poglavarstvu pravednog
tužim, već sam to učinio, kad sam se u-
vjerio i danomice se uvjeravam, da šumske
prekršitelje neće da tuži svojoj starijoj šum-
skoj Vlasti, što sam bio primoran ja uči-
niti, jer moje šume sve su poharane, i po-
harane i popaljene, a lugar Bašica mješte
tražiti krivce u gori i šumi, on š njima ja-
vno pijančuje. Neka šumska vlast pošalje
svoga tehnika, neka se šteta požarom uči-
njena procijeni, a koja je danas obragjena
bez da nije mogao iznaći krivca, spravan
unaprijed položiti dotičnu anticipaciju za
troškove procjene. Ako lugar Bašica nije
sposoban za lugarsku službu, neka se na
istoj zahvali, barem će izbjegnuti tamnici,
kojoj je danomice jednom nogom na vra-
tima.

Nije istina, da me je u Sudu g. Beuta,
sudac, ikada što se sjećam opomenuo. Za-
što pak uvlači g. Beutu u naš spor? Idemo
da vidimo,

Nije istina, da sam tužio glavara Belina,
niti je moj zanat nikad to bio, ali o tome
će se govoriti vremenom na pravom mjestu,
te će se možda uspostaviti, da onaj koji
drugomu prigovara nepoštena i kažnjiva
djela, ili je istijem sudjelovao, ili sastavljač
bio, a što je kadra uraditi jedna zlikovačka
i pogibeljna osoba bilo za tugje poštenje
i imovinu, bilo za osobnu sjegurnost, a
koja wema obraza nikoga u lice gledati,
već licem u zemlju uvijek po svome svag-
dašnjem običaju gleda, a koga svi mi li-
jepo poznamo, kao i njegovu poznatu zli-
kovačku i hajdučku sposobnost!

Prigovara mi, ako sam ja sastavio »Pri-
općeno« u br. 16 »Pučke Slobode«, pod
šifrom »Mljećani«. Ako je lugaru Bašici do
kakove stvari, neka se propita do onog u-
redništva, koje će mu, ako zakon zatraži,
izdati auktora onog »priopćenog«. — Ma-
ranovići, 6. Maja 1912. — Ivo L. Peš.

Iz Blata na Korčuli,

(Što se sve dogagja u Blatu.) Jednog
dana pogjoh put glavice sv. Vida. Došavši
na vrh, sjednem i bacim oko na Blato, koje
se je prostiralo ispred mene. Gledajući ga
tako, stadoše mi se nizati neke misli preko
glave. Divio sam se veličini naše varoši,
ali me neka žalost obuze, kad promišljah,
što se sve u njoj ne dogagja! Pa što se
dogagja? Dogagja se najprije, da imamo
jako malo stalnih i iskrenih ljudi, te ne
misle za dobro tužnog naroda. Dogagja se,
da se neki pričinjaju pravaši, a za prava-
štvo ne rade ništa, već dapače glasuju za
kivne neprijatelje pravaštva i podržavaju
ljude njemu protivne, pa za korist i ambi-
ciju niječu svoje pravaštvo, — Dogagja se,
da sjede u općin. vijeću ljudi, koji su bili
kriminalno osugjeni na tamnicu. — Doga-
gja se, da se isti ti ljudi biraju za presjed-
nike naših društava, a drugi čestiti odba-
cuju. — Dogagja se, da su isti ti ljudi sve
i svuda i da prvi imaju riječ, a drugi pred
njima moraju šutjeti. — Dogagja se, da
crkovinar radi proti crkovinarstvu. — Do-
gagja se, da seoska blagajna služi za in-
terese nekih, a da je odbacila prvobitni svoj
cilj. — Dogagja se, da javna dobrotvornost
opstoji samo da nagomiluje novce. — Do-
gagja se, da ovako veliko mjesto ne može
imati jednu glazbu, a htjeli bi osnovati
drugu da budu dvije. — Dogagja se, da je
»Hrv. Soko« do sada sakupljao dosta novca,
a da opstoji samo za plesove i za paradu
pri sokolskim slelovima. — Dogagja se, da
ovako veliko mjesto nema svoj školski i
općinski dom, jer kao da treba još većma
obogatiti svojtu. — Dogagja se, da mjesto
ostaje bez liječnika, kad ga je najviše tre-
balo. — Dogagja se, da u javnim većim
općin. poslima kriomice udioništvuju za
svoju korist i ljudi od uprave, Dogagja se,
da u općini jedan svira, a drugi plešu, kako
on zapovijedi; te sjede na upravi takvi, koji
kao da će učiniti sve što taj hoće. — Do-
gagja se, da meki ljudi falsificiraju zapi-
snike i takvi ipak prolaze kao glasoviti i
niko se ne nalazi da ih raskrinka, — Do-
gagja se, da se dvojica posvade, osramole
izruže do volje, a sutra za prijateljskim
stolom skupa kašu lade, — Dogagja se, da
se nikomu od dotičnih u mjestu ne može
vjerovati, jer danas reknu jednu, sutra drugu.

U tom prevrtanju misl! spopade me san
i malo zaspah. U snu mi se pričini, da vi-
dim ispred sebe posred Zlinja sagragjenu
veliku novu maticu i jednog starca, gdje u
njoj govori sakupljenom narodu; »sada pu-

g slugu tvoga u miru, jer su
vidile oči moje sagragjenu novu maticu, za
koju sam se toliko brinuo i mučio i do bi-
jelog Beča hodio...«, ali se u to probudih

 

 

li: mjesto matice vigjeh put

gdje prolazi,

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

kud je morala biti sagragjena nova matica.
Ljudi pak, koji su se prvi za nju zauzi-
mali, prvi poticali, sada su mirna janjad
ispred kralja... i takvi su vam kod nas
ljudi. Ražalošćen nad pomišlju svih tih stvari,
digoh se i nijesam dalje mogao misliti,
premda bi još bilo što-šta, da se prevrne
i promisli: ovo je samo skic-prilika.
Budućnost će još opširno štogod otkritil..

 

Sama istina iskusnih ljudi svjedoči više,
nego samo hvala. Gospodin Dr. Neugebauer u
Beču piše: ,Vaš Elzafluid preporučili su sa pri-
jateljske strane jednom 83godišnjem starca, koji
boluje na arterijskoj klorozi, da mu odstrani
slabost živaca noge. Ovo uzrujano uribanje mu
je zbilja dobre usluge učinilo i tumačio je ovaj
čovjek, da sada može bolje ići“, Gospodin R.
Schmidt u Pittenu, Dolnja Austrija piše: ,Sa
obim Vašim Elzapreparatima, naročito sa Elza-
fluidom postigao sam sjajne uspjehe, te sam iste
vać mnogo preporučio“, Fellerov Elzafluid treba
naručiti kod dvorskog ljekarnika E. V. Feller u
Stubici, Esaplatz br. 264. (Zagorje), odakle se
12 malih, 6 dvostrukih, ili 2 specialne boce
franko za 5 kruna dobije.

 

 

 

 

Perom i olovkom.

— U Sofiji će se budućeg mjeseca sa-
stati svi balkanski kraljevi sa ruskim carem.

— Prigodom manevara engleške morna-
rice kod Weymoutha, vozio se je kralj Gju-
ro u podmorskom brodu dvije milje pod
vodom. To je prvi vladar koji je plovio pod
morem.

-— U Parmi, kao gradu, koji je najbliži
Verdijevom rodnom mjestu, na osobiti će
način do godine proslaviti stogodišnjicu Ver-
dijevog rogjenja.

— Njemački je car sa obitelju u srijedu
u jutro otputovao sa otoka Krfa, gdje je du-
lje vremena boravio,

— »Cvijetni dan« u Beču donio je ljetos
za školsku djecu 188.000 K čista prihoda.

— Bugarski kralj Ferdinand doći će sa
obitelju budućeg mjeseca u Beč.

— Ruska će vlada dati znatan popust na
željeznicama za sve učesnike svesokolskog
sleta u Pragu.

— Crnogorski će kralj Nikola prvih dana
dojdućeg mjeseca posjetiti bečki dvor.

— Socijalni su demokrati sazvali u pro-
šlu nedjelju u svim većim austrijskim gia-
dovima skupštine žena, za žensko pravo
glasa. Bečku je skupštinu posjetilo do 7000
osoba. Govorilo je više žena, te bje prim-
ljena resolucija, kojom se traže politička
prava, u prvoim redu pravo glasa za izbore
u car. vijeće i u pokrajinske sabore. Nakon
skupštine prirediše demostrativni ophod.

— U lialiji, osobito u primorskim kraje-
vima, vlada epidemija crnih šeša (boginja),
što je prenešeno ratnim brodovima iz Tri-
polisa.

— Pri ostranjivanju mina u Dardanelima
u petak je jedna esplodisala. Nije prouzro-
čila osobite štete.

— Službeno je proglašeno, da je čitavo
područje Urala u Rusiji zaraženo od kuge.

— Norveški parobrod »Sorre«, na putu
iz Kristijanije za Stettin, uslijed esplozije je
potonuo, Utopilo se 13 a 8 osoba spasilo.

— Redarstvo je u Petrogradu ušlo u trag
razgranjenoj terorističkoj družbi, koja je
snovala atentate na visoke ličnosti.

— U Sofiji je u poštanskom uredu za-
plijenjeno više pošiljaka, koje su sadržava-
le paklene strojeve, a bile su adresovane
na odlične bugarske političare i na nekoje
više časnike, Radi se o političkim atentatima.

— Uslijed naglog kopnjenja snijega u
Tirolu, Voralbergu i Salzburgu, nabujale su
i poplavile ondješnje rijeke, Već je mnogo
mjestija pod vodom, te ogroman broj na-
roda bez krova. Vojništvo je priskočilo u
pomoć, te gradi nasipe. Šteta se do sada
računa preko 15 milijuna kruna.

— U jednu zalagaonicu u Beču dogje
prošlog četvrtka neka šobatica, da založi
jedan revolver, Procjenitelj-činovnik Schulhof
pregledavajući ga odape, misleći da je pra-
zan, kad ispali hitac i tane ga prostrijeli, da
je ončas umro. Sobaricu uapsiše,

— Poglavar željezničke postaje u Varšavi
u Rusiji primio je poštom pletenu košaru,
a u njoj tri rasječena trupla: jednog mu-
škarca, jedne žene i jedne mlade djevojke.

— Na 11. ov. mi. bio je jek potres u
Meksiku. Uništeno je polu grada Zapotlan.
Poginulo je 39 osoba. | grad Guzman je
nastradgo, te je poginulo 16 a 13 osoba
teško ranjeno.

— Na prolasku u Hamburgu nenadno je
od kapi umro danski kralj. Imao je 69 go-
dina.

 

Zanimiw je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Hechschera, senr.,
a Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom, ovdje iu okolici, do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

Domaće vijesti.

Pravaški sastanak u Opatiji.
Članovi stranke prava, izabrani kod posljed-
njih izbora zastupnicima sabora kraljevine
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u Zagrebu,
imali su u srijedu dne 8. Maja 1912. sa-
stanak u Opatiji kod Rijeke, kojemu su pri-
sustvovala njih dvadesetorica, a vijećali su
od 10 sati prije podne do 7 sati na večer
uz kratkotrajno prekinuće o podne.

 

 

O sastanku izdan je komunike, koji glasi:

Uslijed naredbe kr. komesara od 3. trav-
nja t. g, kojom se obustavlja zakon o pravu
sakupljanja, bivši zastupnici stranke prava
iz Banovine sastali su se danas u Opatiji,
da vijećaju o političkom položaju i dalj-
njem radu stranke prava. Konferencija je
sa zadovoljstvom primila na znanje izvje-
štaj o radu uprave stranke prava, iz kojeg
se razabralo, da je uprava stranke za čitavo
vrijeme od uvedenja komesarijata u grani-
cama mogućnosti sve poduzela, što je bilo
u interesu hrvatskog stanovišta i za ojača-

 

 

 

 

 

 

 

nje otporne snage naroda.

Zaključila je, da se zahvali hrvatsko-slo-
venskom klubu na carevinskom vijeću, što
se je u carevinskom vijeću i u delegacijama
odlučno i jasno postavio na stanovište
stranke prava u ovom kritičnom času i za.
htijevao pred najvišim faktorima monarhije,

da se konačno i pravedno riješi hrvatsko |

pitanje.

Ujedno je izražena zahvala i ostalim klu-
bovima carevinskog vijeća i onim članovima
delegacije iz velikaške kuće, koji su osje-
ćajem pravednosti zauzeli stanovište za o-
branu hrvatskoga naroda. Umoljen je pre-
sjednik hrvatsko-slovenskog kluba Dr. Šu-
šteršić, da im priopći taj zaključak konfe-
rencije.

Konstatovana je potpuna suglasnost kon-
ferencije u shvaćanju političkog položaja i
nakon izvještaja pojedinih bivših zastupnika
o stalnosti i ustrajnosti naroda stvoreni su
jednodušni zaključci o daljnjem radu i tak-
tici stranke prava.

Ostavština Dra. Spalatina. Ja-
vljaju iz Starigrada, da je pok. Dr. Ante
Spalatin, koji je bic uzoran rodoljub, opo-
rukom osnovao tri plemenite zaklade. Osta-
vio je 16.000 K za pomaganje potrebnih
učenika ma višim školama; 5000 K da se
svake godine na sv. Antuna daće 200 K jed-
noj siromašnoj djevojci; 2000 K_ostavio je
mjesnoj pučkoj školi za siromašnu djecu.

Sa carevinskog wijeća. Prora-
čunski je odbor izabrao zast. Dra. Dulibića
za izvjestitelja o pogodbi države sa paro-
brodarskim društvima »Dalmatia« i »Du-
brovačke Parobr. Plovitbe«, a zast, Koro-
šeca za pogodbu sa »Lloydom«. Oba su
izvjestitelja članovi hrvatsko-slovenskog klu-
ba, koji dobiva sve veću važnost megju par-
lamentarnim skupinama.

O dalm. željezničkoj sveni. Ja-
vljaju iz Beča: U pitanju o izvedenju na-
godbenoga utanačenja, sklopljenoga zapi-
snikom 8. oktobra 1907. radi projektovane
željezničke sveze sa Dalmacijom i usavr-
šenja austrijske pruge na košavsko-oder-
berškoj željeznici, vodili su se od 6. do 9.
maja na austrijskome Ministarstvu za že-
ljeznice pregovori izmegju prestavnika u-
garskih Ministarstava za trgovinu i za fi-
nancije i prestavniki austrijskih Ministar-
stava za financije i za željeznice. Iz prego-
vora proizišlo je sporazumljenje u svima
tačkama i prišlo se k zaključenju utanače-
nja, koja sada zavise još od odobrenja a-
ustrijske i ugarske Vlade. >

Skupština Družbe sv. Ćirila i
Metoda. Glavna redovita XIX. skupština
Družbe obdržaće se na 19. ov. mj. u Za-
metu kod Rijeke,

Traži se 1000 težaka. Pišu nam
iz Konavala, da je tamo potrebito 1000 te.
žaka za kopati u polju. Nadnica je4Ki
hrana.

Sitno vijesti. Hrvat Vjekoslav Ma-
letić izumio je move sprave za spašavanje
u slučaju brodoloma. Sprave su po mnije-
nju stručnjaka vanredno praktične i dobre,

— U Sisku su pri kopanju naišli na
mnoge zanimljive starine iz rimske dobe.
Sve će biti prenešeno u zagrebački arhe-
ološki muzej.

— Novo-imenovani grčko-istočni kotorski
vladika Vladimir Boberić položio je pred
Njeg. Veličanstvom zakletvu u lome svojstvu.

— O Duhovima obdržavaće se u Trstu
jugoslavenski kongres, a baviće se pitanjima
zajedničkim svim južnim Slavenima.

— Ovaj mjesec doći će u Hrvatsku oko
stotinu seljaka iz Bugarske, da razgledaju
glavnija uzorna gospodarstva. Osim toga
šalje bugarsko ministarstvo poljoprivrede i
nekoliko stotina seljaka u Česku i Morav-
sku, da i onamo razgledaju gospodarske
prilike, A naše ministarstvo koliko šalje na-
ših seljaka na naučna putovanja?!.,..

God. VIII.

— Na 20. ov. mj. biće u Zagrebu sve-
čane zadušnice za pok. bana Jelačića.

— U Selcima na Braču težaci su naišli
ma mnoštvo starina iz rimske dobe, Isko-
pine su veoma važne,

— »N. W. Tagbiatt« pozivlje Nijemce, da
grade ville i hotele po jadranskim obalama,
pa da ih osvajaju. Stara ponavljana želja
njemačke osvajalačke bolesti, što bi našem
narodu imalo služiti na opomenu.

— lseljivanje našeg naroda u Ameriku
raste na žalost sve to više, da uprav srću
ka muhe bez glave. Ništa drugo nego idu
iz nevolje u to veći jad i goru nevolju.

— U Križevcima je uapšen neki orguljaš,
koji je krivotvorio novac. Naegjoše kod njega
nekoliko komada od 10 i 20 K »u zlatu«
i oko 250.000 k.ivotvorenih komada od
20 para.

— Zadnja je vijest, da je redarstvo u Kri-
ževcima pronašlo tvornicu krivih banknota
po 20 Kr. i komada po 20 para. Krivotvo-
renog je novca bilo u vrijednosti od 100.000
Kr. Osim popravljača orgulja uapšen je i
jedan fotografski pomoćn:k, :

— Primismo poziv na svečanost blago-
slova barjaka i 10-godišnjice opstanka »Hr-
vatskog Sokola« u Mostaru, što će se oba-
viti ne 26. ov. mj. Zastavu je poklonila
ggja. Olga Mikačić, koja će i kumovati.

 

 

 

 

Gradska kronika.

O izletu na Korčulu. Sa udobnim
i brzim parobrodom »Naš« bio je priregjen
u nedjelju izlet u Korčulu, prigodom otvo-
ra novog hotela. Parobrod je stigao u Kor-
čulu malo pred podne. Izletnike su dočeka-
le, uz mnogobrojno gragjanstvo, dvije kor-
čulanske muzike. Svečanost, kojoj je uče-
stvovalo cijelo korčulansko gragjanstvo, po-
čela je već u 10% sati u jutro blagoslovom
hotela, a svršila je kasno u večer rasvjelom
i končertom korčulanskih muzika, a tako i-
sto i dubrovačke vojničke glazbe, koja je
naročito zato bila tamo pozvana. Novosa-
gragjeni hotel je baš krasan, koliko radi
lijepog položaja, toliko radi vanjštine i u-
nutrašnjosti. Do sada Korčula nije imala je-
dnog zgodnog hotela. Ovim se je ispunila
davna želja korčulanskog gragjanstva i uvje-
reni smo, da će ovaj hotel utjecati na ra-
zvitak onog malog, ali lijepog grada. Stran-
ci neće sada imati zapreka da pohagjaju i
Korčulu,
me i lijepog položaja. Koliko nam je milo,
da se je ispunila ova želja korčulana, toliko
nas veseli i jamči za uspjeh to, što je po-
duzeće našeg čovjeka, koji je do sada uvi-
jek, u ovijem poslima, pokazao spreme i
sposobnosti, a to je poznati vrijedni i za-
uzetni g. Roberto Odak.

Škrpijuni. Ne bi znali zgodnijeg na-
ziva do ovoga za neku čeljad, koja i onda
kad nekoga hvale, kad su regbi u najbo-
ljem raspoloženju, gledaju da te ugrizu.
Zadnji »Dubrovnik« u dubrovačkijem vi-
jestima spominje, kako je »Marko Murati
bio odlikovan od talijanskog kralja, prili-
kom megjunarodne izložbe u Rimu, orde-
nom talijanske krune IV. stepena«.
»Radujemo se — nastavlja »Dubrovnik«
— ovome odlikovanju, te nam je ono milo
i radi Srba i Hrvata i radi Dubrovnika
a i zbog braće Murata, proti kojoj, zna-
mo, odavna rovare neka sveta braća u

našem gradu“.
Ove su zadnje riječi dobačene — kako

 

 

uopće svak u gradu shvaća — nekim sve.
ćenicima u našemu gradu.

U koliko nam je poznato, ne znamo koji
bi to od grackih svećenika, kada i u čemu
rovarili bili proti braći Murati, pa pozivljemo
istu braću, da se ne kriju za kulise »Du-
brovnika«, već da nam čisto i bistro oča-
taju, kad je,: ko; i u čemu, proti njima
rovario,

Budući smo krvavo izazvani izjavljujemo,
da imamo u ruci pismo, kako su baš braća
Murati, krijući se za legja Petra i Pavla, na
najgori način, baš odavna, rovarili proti
najdostojnijim i mnajvigjenijim svećenicima
ove biskupije.
Teškom smo mukom ovo spomenuli, što
smo mislili u grob ponijeti, ali pri časti i
obrazu, svi obziri moraju da padu.
Ovo ti je bilo uprav po dubrovačku: Reci
mi, da ti ne rečem.
Na kraju pak poručujemo »Dubrovniku«,
da se mi ni malo ne strašimo njegovih ri.
ječi — mi znamo, — Kad znate, nadvor
simenom i sdjelom, a prestanite jednom
zavaravati svijet i bacati sumnju na tugje
poštenje s vašim: neki, neko, nešto, — Ne-
koliko svećenika iz grada.

tene“ stigao

Euglečki yacht
je u srijeđu dedo g.
zapovjedništom kap. ma Ray, sa
londonskoj

momčadi i 10 putnika, Pripada
laci,

u Rijeci, Svake nedjelje,

 

svakog svečanog dana, mjesna mladost

 

 

na daleko poznatu radi zdrave kli- ....