Zo mmm o aa NSRS N A ' + um PT "ao > s Br. 377. što se u njihovom listu piše, ni išto ta pi- sanija znači. Vijesti iz naroda. Iz Konavala. (Ravnateljstvu Pošta.) Čujemo, da od 1. Svibnja dolazi pošta na Poštanske Urede dva puta na dau iz Dubrovnika, a dva puta iz Ercegnovoga, a nama jadnim težacima niti jedan put na sedmicu od Poštanskih U- reda. To je sigurno »napredak« u novomu vijeku! Eto na našemuPoštanskom Uredu u Čilipima, seoski listonoša ne dogje koji put niti jednom na sedmicu kroz naša sela, poštanske škrinjice i ne otvara nikad. On samo u nedjelju podijeli pred crkvom u Či- lipima ili pošalje po komugod, a u selo dogje kad mu se nakupi dosta pošte, gdje- god jednom na mjesec. Mi ne znamo zašto država plaća listonošu, kad bi mi mogli sa- mi od nedjelje do nedjelje pridizati poštu na Uredu. Mi od toga listonoše nemamo nikakve koristi. Dogagja nam se, da po 15 dana stoje pisma na pošti. Hiljadu nam je puta bolje bilo dok je pošta bila u Cavtatu, jer nam je listonoša nefaljeno nosio poštu 3 puta na sedmicu, te ne znamo kako to drugi zakon vlada u Cavtatu, a drugi u Či- lipima. Za nas se težake niko ne brine i niko ne pita kako nam je, pa ne znamo kome ni da se potužimo. I opet u Cavtatu je Poštanski Ured otvoren u nedjelju i u svece do podne, a naš u Čilipima i u ne- djelje i u svece po vas dan zatvoren, te a- ko hoćeš što brzojaviti ili preporučiti, kažu ti da se taj dan ne radi na pošti. Bit će za nas težake i u temu drugi zakon, jer mi nijesmo gospoda!... Ako ove riječi dogju do koga, ko je pri- jatelj težaka, molimo ga da se zauzme, da ovih neurednosti nestane, te da naša sela opet vrate k pošli u Cavtat ako ne će da nam bude, kako je i prije bilo. Hvala i Vama gospodine uredniče, — 7e- žak-Konavljanin. Iz Postranja. (Novo potrebno nam društvo, — Duije- tri na dušmanska zabadanja.) Na 25 mar- ta naša mladost ustanovila je »Hrvatsko Katoličko Mladenačko Društvo«, da se u tom društvu zabavi pošteno i što više izo- brazi, naravno na kršćanskom temelju. Svak ko pošteno misli i iskreno ljubi našu Žu- pu, obradovao se je tomu društvu. Nego ima i u nas kukolja, ima ih nekolicina, ko- ji su uvijek nastojali uništiti svako dobro, koje se je kod nas poduzelo. To su oni, koji niti što znadu misliti niti govoriti, osim onoga što im zabiju u glavu stanovita go- spoda u gradu, kojoj je korist da ostane- mo u svemu nazad kao možda nijedno mje- sto u Dalmaciji. Oni su zapriječili da ima- mo svoju općinu, koju smo otrag dvajest godina imali lijepu zgodu, da ustanovimo i koja bi bila prava sreća za našu Župu; oni su zapriječili da imamo svoju posebnu Župu u Postranju, a sad su uzrok da ne- mamo ni Mise u blagdane u Postranju, kao što smo je imali od mnogo godina, a naj- više ih je prestrašilo ovo naše mlado dru- štvo, da se ne bi štogod izobrazili i da nebi počeli misliti svojom glavom. Zbog ovog našeg društva i naši izrodi i gospoda u »Crvenoj« napadaju našeg vič. g. župnika, kojemu bi smo imali biti zahvalni za mno- go toga, ako on opominje s otara za neke zle stvari, koje se uvagjaju u nas, to je ja- ko malo prama onomu što bi mogao, a i morao, Naše je mjesto odano sv. vjeri i zaslužuje pohvalu, da nema one nekolicine, fto su duševni robovi stanovite gospode i coji su baš 1 ovo zadnje doba počeli na- padati i vjeru i sve što je s njom združeno. | Izlazu proti našem društvu strašilom kle- ikalizma, ali mi smo pogledali s bližega | 0 »strašilo« i uvidjeli smo, da to nije ne. vrijatelj nego dapače najbolji prijatelj siro- našnog naroda. Ako smo se počeli u go- ipodarstvu, pomoću Seoske Blagajne podi- iati na svoje vlastite noge, zasluga je baš šlerikalizma, s njegovom ćemo pomoći i iuševno postati svoji, nadasve gojeći i ču- I 'ajući ovo naše mlado društvo, a naša će nladost prezirom odbiti sve napadaje, jer oj je poznato, da dolaze od neprijatelja | ao neprijatelji ne mogu mam nego želiti lo. Naprijed naši momci, a neprijatelji ne- | a se jedu! — Postranjani, | jona 4 Baioo) Prieen' Joza J. mamo iu AE osi donosimo: Nije istina, U to u br. 375 dne 4 Maja 1, g. tvrdi opć. 1gar Jozo Bašica, da on mije agitirao sa _ vojim kolegom proti U | iašega mjesta i neprijatelja naše vjere, a i ; pustit ga od službe, dapače mu još bio i naredio, da dogje glasovati za našu stran- ku, nadodajući da bi naj pametnije i bilo, što načelniku i obećao, ali po njegovom o- bičaju riječi ne održao, kao osoba, koja ma- lo drži do svojeg značaja. Nije istina, da ga Poglavarstvu pravednog tužim, već sam to učinio, kad sam se u- vjerio i danomice se uvjeravam, da šumske prekršitelje neće da tuži svojoj starijoj šum- skoj Vlasti, što sam bio primoran ja uči- niti, jer moje šume sve su poharane, i po- harane i popaljene, a lugar Bašica mješte tražiti krivce u gori i šumi, on š njima ja- vno pijančuje. Neka šumska vlast pošalje svoga tehnika, neka se šteta požarom uči- njena procijeni, a koja je danas obragjena bez da nije mogao iznaći krivca, spravan unaprijed položiti dotičnu anticipaciju za troškove procjene. Ako lugar Bašica nije sposoban za lugarsku službu, neka se na istoj zahvali, barem će izbjegnuti tamnici, kojoj je danomice jednom nogom na vra- tima. Nije istina, da me je u Sudu g. Beuta, sudac, ikada što se sjećam opomenuo. Za- što pak uvlači g. Beutu u naš spor? Idemo da vidimo, Nije istina, da sam tužio glavara Belina, niti je moj zanat nikad to bio, ali o tome će se govoriti vremenom na pravom mjestu, te će se možda uspostaviti, da onaj koji drugomu prigovara nepoštena i kažnjiva djela, ili je istijem sudjelovao, ili sastavljač bio, a što je kadra uraditi jedna zlikovačka i pogibeljna osoba bilo za tugje poštenje i imovinu, bilo za osobnu sjegurnost, a koja wema obraza nikoga u lice gledati, već licem u zemlju uvijek po svome svag- dašnjem običaju gleda, a koga svi mi li- jepo poznamo, kao i njegovu poznatu zli- kovačku i hajdučku sposobnost! Prigovara mi, ako sam ja sastavio »Pri- općeno« u br. 16 »Pučke Slobode«, pod šifrom »Mljećani«. Ako je lugaru Bašici do kakove stvari, neka se propita do onog u- redništva, koje će mu, ako zakon zatraži, izdati auktora onog »priopćenog«. — Ma- ranovići, 6. Maja 1912. — Ivo L. Peš. Iz Blata na Korčuli, (Što se sve dogagja u Blatu.) Jednog dana pogjoh put glavice sv. Vida. Došavši na vrh, sjednem i bacim oko na Blato, koje se je prostiralo ispred mene. Gledajući ga tako, stadoše mi se nizati neke misli preko glave. Divio sam se veličini naše varoši, ali me neka žalost obuze, kad promišljah, što se sve u njoj ne dogagja! Pa što se dogagja? Dogagja se najprije, da imamo jako malo stalnih i iskrenih ljudi, te ne misle za dobro tužnog naroda. Dogagja se, da se neki pričinjaju pravaši, a za prava- štvo ne rade ništa, već dapače glasuju za kivne neprijatelje pravaštva i podržavaju ljude njemu protivne, pa za korist i ambi- ciju niječu svoje pravaštvo, — Dogagja se, da sjede u općin. vijeću ljudi, koji su bili kriminalno osugjeni na tamnicu. — Doga- gja se, da se isti ti ljudi biraju za presjed- nike naših društava, a drugi čestiti odba- cuju. — Dogagja se, da su isti ti ljudi sve i svuda i da prvi imaju riječ, a drugi pred njima moraju šutjeti. — Dogagja se, da crkovinar radi proti crkovinarstvu. — Do- gagja se, da seoska blagajna služi za in- terese nekih, a da je odbacila prvobitni svoj cilj. — Dogagja se, da javna dobrotvornost opstoji samo da nagomiluje novce. — Do- gagja se, da ovako veliko mjesto ne može imati jednu glazbu, a htjeli bi osnovati drugu da budu dvije. — Dogagja se, da je »Hrv. Soko« do sada sakupljao dosta novca, a da opstoji samo za plesove i za paradu pri sokolskim slelovima. — Dogagja se, da ovako veliko mjesto nema svoj školski i općinski dom, jer kao da treba još većma obogatiti svojtu. — Dogagja se, da mjesto ostaje bez liječnika, kad ga je najviše tre- balo. — Dogagja se, da u javnim većim općin. poslima kriomice udioništvuju za svoju korist i ljudi od uprave, Dogagja se, da u općini jedan svira, a drugi plešu, kako on zapovijedi; te sjede na upravi takvi, koji kao da će učiniti sve što taj hoće. — Do- gagja se, da meki ljudi falsificiraju zapi- snike i takvi ipak prolaze kao glasoviti i niko se ne nalazi da ih raskrinka, — Do- gagja se, da se dvojica posvade, osramole izruže do volje, a sutra za prijateljskim stolom skupa kašu lade, — Dogagja se, da se nikomu od dotičnih u mjestu ne može vjerovati, jer danas reknu jednu, sutra drugu. U tom prevrtanju misl! spopade me san i malo zaspah. U snu mi se pričini, da vi- dim ispred sebe posred Zlinja sagragjenu veliku novu maticu i jednog starca, gdje u njoj govori sakupljenom narodu; »sada pu- g slugu tvoga u miru, jer su vidile oči moje sagragjenu novu maticu, za koju sam se toliko brinuo i mučio i do bi- jelog Beča hodio...«, ali se u to probudih li: mjesto matice vigjeh put gdje prolazi, »PRAVA CRVENA HRVATSKA« kud je morala biti sagragjena nova matica. Ljudi pak, koji su se prvi za nju zauzi- mali, prvi poticali, sada su mirna janjad ispred kralja... i takvi su vam kod nas ljudi. Ražalošćen nad pomišlju svih tih stvari, digoh se i nijesam dalje mogao misliti, premda bi još bilo što-šta, da se prevrne i promisli: ovo je samo skic-prilika. Budućnost će još opširno štogod otkritil.. Sama istina iskusnih ljudi svjedoči više, nego samo hvala. Gospodin Dr. Neugebauer u Beču piše: ,Vaš Elzafluid preporučili su sa pri- jateljske strane jednom 83godišnjem starca, koji boluje na arterijskoj klorozi, da mu odstrani slabost živaca noge. Ovo uzrujano uribanje mu je zbilja dobre usluge učinilo i tumačio je ovaj čovjek, da sada može bolje ići“, Gospodin R. Schmidt u Pittenu, Dolnja Austrija piše: ,Sa obim Vašim Elzapreparatima, naročito sa Elza- fluidom postigao sam sjajne uspjehe, te sam iste vać mnogo preporučio“, Fellerov Elzafluid treba naručiti kod dvorskog ljekarnika E. V. Feller u Stubici, Esaplatz br. 264. (Zagorje), odakle se 12 malih, 6 dvostrukih, ili 2 specialne boce franko za 5 kruna dobije. Perom i olovkom. — U Sofiji će se budućeg mjeseca sa- stati svi balkanski kraljevi sa ruskim carem. — Prigodom manevara engleške morna- rice kod Weymoutha, vozio se je kralj Gju- ro u podmorskom brodu dvije milje pod vodom. To je prvi vladar koji je plovio pod morem. -— U Parmi, kao gradu, koji je najbliži Verdijevom rodnom mjestu, na osobiti će način do godine proslaviti stogodišnjicu Ver- dijevog rogjenja. — Njemački je car sa obitelju u srijedu u jutro otputovao sa otoka Krfa, gdje je du- lje vremena boravio, — »Cvijetni dan« u Beču donio je ljetos za školsku djecu 188.000 K čista prihoda. — Bugarski kralj Ferdinand doći će sa obitelju budućeg mjeseca u Beč. — Ruska će vlada dati znatan popust na željeznicama za sve učesnike svesokolskog sleta u Pragu. — Crnogorski će kralj Nikola prvih dana dojdućeg mjeseca posjetiti bečki dvor. — Socijalni su demokrati sazvali u pro- šlu nedjelju u svim većim austrijskim gia- dovima skupštine žena, za žensko pravo glasa. Bečku je skupštinu posjetilo do 7000 osoba. Govorilo je više žena, te bje prim- ljena resolucija, kojom se traže politička prava, u prvoim redu pravo glasa za izbore u car. vijeće i u pokrajinske sabore. Nakon skupštine prirediše demostrativni ophod. — U lialiji, osobito u primorskim kraje- vima, vlada epidemija crnih šeša (boginja), što je prenešeno ratnim brodovima iz Tri- polisa. — Pri ostranjivanju mina u Dardanelima u petak je jedna esplodisala. Nije prouzro- čila osobite štete. — Službeno je proglašeno, da je čitavo područje Urala u Rusiji zaraženo od kuge. — Norveški parobrod »Sorre«, na putu iz Kristijanije za Stettin, uslijed esplozije je potonuo, Utopilo se 13 a 8 osoba spasilo. — Redarstvo je u Petrogradu ušlo u trag razgranjenoj terorističkoj družbi, koja je snovala atentate na visoke ličnosti. — U Sofiji je u poštanskom uredu za- plijenjeno više pošiljaka, koje su sadržava- le paklene strojeve, a bile su adresovane na odlične bugarske političare i na nekoje više časnike, Radi se o političkim atentatima. — Uslijed naglog kopnjenja snijega u Tirolu, Voralbergu i Salzburgu, nabujale su i poplavile ondješnje rijeke, Već je mnogo mjestija pod vodom, te ogroman broj na- roda bez krova. Vojništvo je priskočilo u pomoć, te gradi nasipe. Šteta se do sada računa preko 15 milijuna kruna. — U jednu zalagaonicu u Beču dogje prošlog četvrtka neka šobatica, da založi jedan revolver, Procjenitelj-činovnik Schulhof pregledavajući ga odape, misleći da je pra- zan, kad ispali hitac i tane ga prostrijeli, da je ončas umro. Sobaricu uapsiše, — Poglavar željezničke postaje u Varšavi u Rusiji primio je poštom pletenu košaru, a u njoj tri rasječena trupla: jednog mu- škarca, jedne žene i jedne mlade djevojke. — Na 11. ov. mi. bio je jek potres u Meksiku. Uništeno je polu grada Zapotlan. Poginulo je 39 osoba. | grad Guzman je nastradgo, te je poginulo 16 a 13 osoba teško ranjeno. — Na prolasku u Hamburgu nenadno je od kapi umro danski kralj. Imao je 69 go- dina. Zanimiw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Hechschera, senr., a Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom, ovdje iu okolici, do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. Domaće vijesti. Pravaški sastanak u Opatiji. Članovi stranke prava, izabrani kod posljed- njih izbora zastupnicima sabora kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u Zagrebu, imali su u srijedu dne 8. Maja 1912. sa- stanak u Opatiji kod Rijeke, kojemu su pri- sustvovala njih dvadesetorica, a vijećali su od 10 sati prije podne do 7 sati na večer uz kratkotrajno prekinuće o podne. O sastanku izdan je komunike, koji glasi: Uslijed naredbe kr. komesara od 3. trav- nja t. g, kojom se obustavlja zakon o pravu sakupljanja, bivši zastupnici stranke prava iz Banovine sastali su se danas u Opatiji, da vijećaju o političkom položaju i dalj- njem radu stranke prava. Konferencija je sa zadovoljstvom primila na znanje izvje- štaj o radu uprave stranke prava, iz kojeg se razabralo, da je uprava stranke za čitavo vrijeme od uvedenja komesarijata u grani- cama mogućnosti sve poduzela, što je bilo u interesu hrvatskog stanovišta i za ojača- nje otporne snage naroda. Zaključila je, da se zahvali hrvatsko-slo- venskom klubu na carevinskom vijeću, što se je u carevinskom vijeću i u delegacijama odlučno i jasno postavio na stanovište stranke prava u ovom kritičnom času i za. htijevao pred najvišim faktorima monarhije, da se konačno i pravedno riješi hrvatsko | pitanje. Ujedno je izražena zahvala i ostalim klu- bovima carevinskog vijeća i onim članovima delegacije iz velikaške kuće, koji su osje- ćajem pravednosti zauzeli stanovište za o- branu hrvatskoga naroda. Umoljen je pre- sjednik hrvatsko-slovenskog kluba Dr. Šu- šteršić, da im priopći taj zaključak konfe- rencije. Konstatovana je potpuna suglasnost kon- ferencije u shvaćanju političkog položaja i nakon izvještaja pojedinih bivših zastupnika o stalnosti i ustrajnosti naroda stvoreni su jednodušni zaključci o daljnjem radu i tak- tici stranke prava. Ostavština Dra. Spalatina. Ja- vljaju iz Starigrada, da je pok. Dr. Ante Spalatin, koji je bic uzoran rodoljub, opo- rukom osnovao tri plemenite zaklade. Osta- vio je 16.000 K za pomaganje potrebnih učenika ma višim školama; 5000 K da se svake godine na sv. Antuna daće 200 K jed- noj siromašnoj djevojci; 2000 K_ostavio je mjesnoj pučkoj školi za siromašnu djecu. Sa carevinskog wijeća. Prora- čunski je odbor izabrao zast. Dra. Dulibića za izvjestitelja o pogodbi države sa paro- brodarskim društvima »Dalmatia« i »Du- brovačke Parobr. Plovitbe«, a zast, Koro- šeca za pogodbu sa »Lloydom«. Oba su izvjestitelja članovi hrvatsko-slovenskog klu- ba, koji dobiva sve veću važnost megju par- lamentarnim skupinama. O dalm. željezničkoj sveni. Ja- vljaju iz Beča: U pitanju o izvedenju na- godbenoga utanačenja, sklopljenoga zapi- snikom 8. oktobra 1907. radi projektovane željezničke sveze sa Dalmacijom i usavr- šenja austrijske pruge na košavsko-oder- berškoj željeznici, vodili su se od 6. do 9. maja na austrijskome Ministarstvu za že- ljeznice pregovori izmegju prestavnika u- garskih Ministarstava za trgovinu i za fi- nancije i prestavniki austrijskih Ministar- stava za financije i za željeznice. Iz prego- vora proizišlo je sporazumljenje u svima tačkama i prišlo se k zaključenju utanače- nja, koja sada zavise još od odobrenja a- ustrijske i ugarske Vlade. > Skupština Družbe sv. Ćirila i Metoda. Glavna redovita XIX. skupština Družbe obdržaće se na 19. ov. mj. u Za- metu kod Rijeke, Traži se 1000 težaka. Pišu nam iz Konavala, da je tamo potrebito 1000 te. žaka za kopati u polju. Nadnica je4Ki hrana. Sitno vijesti. Hrvat Vjekoslav Ma- letić izumio je move sprave za spašavanje u slučaju brodoloma. Sprave su po mnije- nju stručnjaka vanredno praktične i dobre, — U Sisku su pri kopanju naišli na mnoge zanimljive starine iz rimske dobe. Sve će biti prenešeno u zagrebački arhe- ološki muzej. — Novo-imenovani grčko-istočni kotorski vladika Vladimir Boberić položio je pred Njeg. Veličanstvom zakletvu u lome svojstvu. — O Duhovima obdržavaće se u Trstu jugoslavenski kongres, a baviće se pitanjima zajedničkim svim južnim Slavenima. — Ovaj mjesec doći će u Hrvatsku oko stotinu seljaka iz Bugarske, da razgledaju glavnija uzorna gospodarstva. Osim toga šalje bugarsko ministarstvo poljoprivrede i nekoliko stotina seljaka u Česku i Morav- sku, da i onamo razgledaju gospodarske prilike, A naše ministarstvo koliko šalje na- ših seljaka na naučna putovanja?!.,.. God. VIII. — Na 20. ov. mj. biće u Zagrebu sve- čane zadušnice za pok. bana Jelačića. — U Selcima na Braču težaci su naišli ma mnoštvo starina iz rimske dobe, Isko- pine su veoma važne, — »N. W. Tagbiatt« pozivlje Nijemce, da grade ville i hotele po jadranskim obalama, pa da ih osvajaju. Stara ponavljana želja njemačke osvajalačke bolesti, što bi našem narodu imalo služiti na opomenu. — lseljivanje našeg naroda u Ameriku raste na žalost sve to više, da uprav srću ka muhe bez glave. Ništa drugo nego idu iz nevolje u to veći jad i goru nevolju. — U Križevcima je uapšen neki orguljaš, koji je krivotvorio novac. Naegjoše kod njega nekoliko komada od 10 i 20 K »u zlatu« i oko 250.000 k.ivotvorenih komada od 20 para. — Zadnja je vijest, da je redarstvo u Kri- ževcima pronašlo tvornicu krivih banknota po 20 Kr. i komada po 20 para. Krivotvo- renog je novca bilo u vrijednosti od 100.000 Kr. Osim popravljača orgulja uapšen je i jedan fotografski pomoćn:k, : — Primismo poziv na svečanost blago- slova barjaka i 10-godišnjice opstanka »Hr- vatskog Sokola« u Mostaru, što će se oba- viti ne 26. ov. mj. Zastavu je poklonila ggja. Olga Mikačić, koja će i kumovati. Gradska kronika. O izletu na Korčulu. Sa udobnim i brzim parobrodom »Naš« bio je priregjen u nedjelju izlet u Korčulu, prigodom otvo- ra novog hotela. Parobrod je stigao u Kor- čulu malo pred podne. Izletnike su dočeka- le, uz mnogobrojno gragjanstvo, dvije kor- čulanske muzike. Svečanost, kojoj je uče- stvovalo cijelo korčulansko gragjanstvo, po- čela je već u 10% sati u jutro blagoslovom hotela, a svršila je kasno u večer rasvjelom i končertom korčulanskih muzika, a tako i- sto i dubrovačke vojničke glazbe, koja je naročito zato bila tamo pozvana. Novosa- gragjeni hotel je baš krasan, koliko radi lijepog položaja, toliko radi vanjštine i u- nutrašnjosti. Do sada Korčula nije imala je- dnog zgodnog hotela. Ovim se je ispunila davna želja korčulanskog gragjanstva i uvje- reni smo, da će ovaj hotel utjecati na ra- zvitak onog malog, ali lijepog grada. Stran- ci neće sada imati zapreka da pohagjaju i Korčulu, me i lijepog položaja. Koliko nam je milo, da se je ispunila ova želja korčulana, toliko nas veseli i jamči za uspjeh to, što je po- duzeće našeg čovjeka, koji je do sada uvi- jek, u ovijem poslima, pokazao spreme i sposobnosti, a to je poznati vrijedni i za- uzetni g. Roberto Odak. Škrpijuni. Ne bi znali zgodnijeg na- ziva do ovoga za neku čeljad, koja i onda kad nekoga hvale, kad su regbi u najbo- ljem raspoloženju, gledaju da te ugrizu. Zadnji »Dubrovnik« u dubrovačkijem vi- jestima spominje, kako je »Marko Murati bio odlikovan od talijanskog kralja, prili- kom megjunarodne izložbe u Rimu, orde- nom talijanske krune IV. stepena«. »Radujemo se — nastavlja »Dubrovnik« — ovome odlikovanju, te nam je ono milo i radi Srba i Hrvata i radi Dubrovnika a i zbog braće Murata, proti kojoj, zna- mo, odavna rovare neka sveta braća u našem gradu“. Ove su zadnje riječi dobačene — kako uopće svak u gradu shvaća — nekim sve. ćenicima u našemu gradu. U koliko nam je poznato, ne znamo koji bi to od grackih svećenika, kada i u čemu rovarili bili proti braći Murati, pa pozivljemo istu braću, da se ne kriju za kulise »Du- brovnika«, već da nam čisto i bistro oča- taju, kad je,: ko; i u čemu, proti njima rovario, Budući smo krvavo izazvani izjavljujemo, da imamo u ruci pismo, kako su baš braća Murati, krijući se za legja Petra i Pavla, na najgori način, baš odavna, rovarili proti najdostojnijim i mnajvigjenijim svećenicima ove biskupije. Teškom smo mukom ovo spomenuli, što smo mislili u grob ponijeti, ali pri časti i obrazu, svi obziri moraju da padu. Ovo ti je bilo uprav po dubrovačku: Reci mi, da ti ne rečem. Na kraju pak poručujemo »Dubrovniku«, da se mi ni malo ne strašimo njegovih ri. ječi — mi znamo, — Kad znate, nadvor simenom i sdjelom, a prestanite jednom zavaravati svijet i bacati sumnju na tugje poštenje s vašim: neki, neko, nešto, — Ne- koliko svećenika iz grada. tene“ stigao Euglečki yacht je u srijeđu dedo g. zapovjedništom kap. ma Ray, sa londonskoj momčadi i 10 putnika, Pripada laci, u Rijeci, Svake nedjelje, svakog svečanog dana, mjesna mladost na daleko poznatu radi zdrave kli- ....