|

 

Br. 378.

samo 500 posjetioca, i to skoro samih Ma-
džara, koji su preko Zemuna došli. I »Vos-
sische Zeitung« kaže, da je madžarska in-
dustrijska izložba falirala, jer da su ju Srbi
bojkotovali radi obustave ustava u Hrvat-

skoj.

 

O zabrani branja pelina.

Primamo: Uglednom Uredništvu »Prave
Crvene Hrvatske« — Dubrovnik.

U br. 376 vašeg cijenjenog lista, pod na-
slovom »O zabrani branja kadulje ili pe-
lina« iznesen je pred javnost moj predlog
ministarstvu poljodjelstva, da zabrani branje
kadulje zbog opasnosti iskorijenjenja, koja
toj biljci prijeti od nesavjesnih i bezbrižnih
berača.

Radi umirenja zainteresovanih krugova,
molim ugledno Uredništvo, ća izvoli saop-
ćiti, da sam ja sam, obzirom na važnost ie
trgovine, obrazložio Ministarstvu, pod kojim
bi se uslovima i dalje bez ikakve opasnosti
po kadulju moglo vršiti njeno branje. I to:

1.) da svaka općina odredi jedan mali za-
bran (od 3-5 ara) gdje će se skupljati sje-
me kadulje i drugih mirisnih biljaka, pa ga
koncem septembra posijati po brdima.

2.) da se branje kadulje ne vrši prije po-
lovine jula i da isto ne traje duže od 45
mjeseca.

Naknadno sam usvojio i podnio Ministar-
stvu i predlog g. M. Jerinića, da se naime
za rezanje kadulje upotrebljavaju nožice a
nipošto srp, kosjerić, britva ili same ruke.

Kako se iz ovoga vidi, mjere predustro-
žnosti niti su teško izvedljive niti su sku-
pocjene — a megju tim biće na taj način
potpuno osigurano, šta više, potpomognuto
širenje i rasprostranjenje kadulje i drugih
mirisnih biljaka, od kojih naš narod zbilja
može da ima znatne koristi.

S odličnim poštovanjem
Prot. Dr. Lujo Adamović
Docenat c. k. bečkog universiteta.
U Spljetu, 17 Maja 1912.

 

Perom i olovkom.

— Princ August Vilhelm Kumberlanpski
jureći automobilom iz Berlina put Hambur-
ga, da piisustvuje sprovodu danskoga kra-
lja, nedaleko Friesaha udari automobil o
stablo, tako da su smrtno ranjeni princ i
sluga nakon malo umrli.

— Otkriće spomenika Aleksandru IIl. u
Petrogradu radi smrti danskoga kralja Fri-
drika odgogjeno je za 12. Juna.

— U ruskoj se mornarici opet bune. U

ratnim lukama Kronstadta i Helsingforsa ot-
krivena je tajna revolucijonarna organizaci-
ja. Zatvoreno je više buntovnih mornara,
najviše sa (krstaša »Rossija«, na kojoj je
vrhovni zapovjednik baltičke flote, admiral
Essen.
— Ruska je policija izdala tjeralicu pro-
tiv Maksima Gorkoga, nalogom vlastima,
da pronagju njegovo obitavalište te da ga
uapse. To je prva tjeralica protiv Gorkoga,
otkad je ostavio Rusiju.

— U italijanskoj je komori većinom gla-
sova otklonjen prijedlog zast. Mirabella, da
se ženama podijeli pravo glasa.

— U ruskoj je dumi podastrta zakonska
osnova, da se promet žita monopolizuje.

— Dardanele su konačno proglašene o-
tvorenim. Prvo su provezli nekoliko starih
brodova, da se ustanovi, da li još ima o-
pasnosti. Čekalo je na prolaz kroz Darda-
nele s obiju strana 420 parobroda, a u Cr-
nom Moru do 200 parobroda, što nose ro-
bu u vrijednosti od 350 milijuna.

1. Bullettino di Archeologla e Storla
Dalmata, G. 33. 1910, Fr. prof, Bulić. Spa-
lato. »Narodna Tiskara«.

Harno će potomstvo bez dvojbe priznati
neizmjerni trud i ogromno znanje ponaj-
boljeg našeg trudbenika za starine i za po-

naše mile domovine, veleučenog M.ra
Frana Bulića. Ovaj »Buletin« kog jako malo
našinaca pročita, svako je godište to bolje
i to marljivije obragjivan, u njemu je silno
blago, koje se kopa iz starih ruševina, a
još silnije spretnosti i znanja za procjeniti
to blago. — Najprije urednik proučava i

h natpisa,

 

— Nadvojvoda Frano Salvator riješen je
na vlastitu molbu svog službenog mjesta,
te stavljen u stanje umirovljenih generala.

— U Bukarcštu jedna je čitava obitelj
od deset osoba izvršila samoubistvo, udi-
sajući ugljeni dioksid. U nagjenom pismu
navode uzrokom veliku bijedu i glad.

— U utorak je umro u St0ckholmu svjet-
ski pjesnik August Strindberg, u 65oj go-
dini. U mladosti je bio prepukli siromah,
sin parobrodarskog komisijonara a majke
služavke, pa je neko vrijeme bio glumac,
da se može uzdržavati, o čemu govori nje-
gova knjiga »Crve..a soba«. Novčani dar,
koji je nedavno primio od naroda, ustupio
je u korist vojske.

— Pričuvnici ruske crnomorske morna-
rice primili su nalog, da budu spremni za
slučaj mobilizacije.

— U Orleansu je u nedjelju svečano pro-
slavljena 500-godišnjica rogjenja junakinje
djevice Jeanne d' Arc. Proslavi je učestvo-
valo preko 50.000 stranih gostiju. Bretonski
biskup Duparc izrekao je prigodno spomen-
slovo, a za tim je bio ophod oko spome-
nika Jeanne d' Arc. Pukovnije pod zapovj.
generala Ferrća, imale su mimohod, te sa
zastavama se pokloniše pred  spomeni-
kom.

— Tjeralica je izdata za Maksimom Gor-
kim s toga, što je onomadne u Parizu i-
zrekao žestok revolucijonaran govor.

— Doskora će prispjeti u Moskvu više
hrvatskih profesora i političara, da prouče
instituciju zemstva.

— Na putu iz Pariza put Petrograda umrć
je glavni urednik petrogradske »Gazete«,
drž. savjetnik Nikolaj pl. Koudekov, u 44.
godini.

— Radi neke ljepotice Luize u Milanu
pobiše se dva zaljubljenika Dominco i Trez-
za. U okršaju su oba usmrćena a šestorica
drugih osoba teško ranjena.

— U Carigradu je na jednom vojniku
konstatovana azijatska kolera.

— U Ugarskoj je ciklon izveo velika o-
pustošenja. U Bereszsteklu su sve kuće zna-
tno oštećene. Šteta iznosi više milijuna; če-
tvorica su poginula a 18 ih je teško ranjeno.
U općini Kisfiilpos sve su gospodarske zgra-
de razorene. U Mikharu je razoreno 100
zgrada; porušeno je i pola sela Peterlaka.

— Kardinal Knopp- zaredio je za sveće-
nika, bivšeg ravnatelja gimnazije, vladinog
savjetnika Dra. Vilima Schult-a, te je u 69.
godini ovo dana rekao prvu sv. Misu. Stu-
pio je u franjevački samostan, pod imenom
O. Lambert

— Na 20. ov. mj. započeo je u Petro-
gradu kongres slavenskih akademija. U gla-
vnom ima da raspravi pitanje, kako bi sve
slavenske akademije mogle zajedno raditi
na znanstvenom polju. Jugoslavensku aka-
demiju u Zagrebu zastupaju profesori V.
Jagić i Milčetić; srpsku akademiju nauka
prof. Aleks. Balić, a bugarsku nedavno o-
snovanu akademiju profesori Miletić i Zla-
tarov.

— Nepoznati su zlikovci noću provalili
u katedralu Dieu u Francuskoj, te odnijeli
sve dragocjenosti a onda zapalili glavni ol-
tar i sve drveno pokućstvo. Šteta je ogromna.
Ta crkva spada megju najprve historičke
gragjevine u Francuskoj.

— U Sciou u ltaliji propala je ondješnja
glavna banka. Pasiva iznose četiri milijuna
lira.

— Željeznički vlak pruge Gare de Nord
prema Pontiose u Francuskoj u subotu veče
sukobio se sa vlakom, koji je dolazio iz
Montsoulta. Razmrvljena su tri vagona; je-
damaest je putnika usmrćeno, a 39 ranjeno.

njuje Noriske starine, koje je sakupio g.
sudac J, Moscovita. — G. Ja'zo Marcocchia
raspravlja potanko o raznim predajama u
našem narodu o caru Dukljaninu, koje se
sudaraju sa predajama i od drugih kra-
ljeva kod drugih naroda. — Fra Vice To-
mašić veoma vrsan u raspravama kronolo-
gije, ustanovliuje godinu razrušenja Solina
koje je bilo g. 612, p. I. — Urednik na-
braja razne iskopane predmete. — Marljiva
naša pčela Dn. Niko Štuk daje izvješće o
iskopinama u Cavtatu i u Mlinima. Razlo-
žite su opaske, koje niječu toliku starinu
zvanu iz Pločica. G. G. Alačević prinaša
isprave kneževanja Marka Bemba u Spljetu.

:|—G. Gustav Jequier tumači natpis na stinzi

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

— U Varšavi je preminuo proslavljeni
poljski književnik Boleslav Prus, u 65.oj go-
dini.

— U Parizu je vojni upravljivi zrakoplov
»Bayard« uzletio na visinu od 2900 metara,
i time postigao svjetski rekord.

— Automobil, u kome se voziše austr.
podanik Ivan Wertheim i dva francuska po-
sebnika Rousset i Grandjean, skrhao se na
putu iz Meauxa u Pariz. Wertheim i Gran-
djean ončas ostadoše mrtvi, a treći ra-
njen.

— Sve veće tvornice papira u Austriji i
Ugarskoj kane stvoriti kartel, a vodstvo kar-
tela preuzeće Auglo-Austrijska Banka u Beču.

— Nepoznati su lopovi provalili u austro-
ug. konsulat u Ženevi, te sasvim ga opljač-
kali.

 

Zanimiw je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Heckschera, senr.,
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom, ovdje i u okolici, do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Stona.

(Zabava društva »Stoviš«). Naše pro-
svjetno društvo »Stoviš« opet nas je poča-
stilo ugodnom zabavom u dva navrata, dne
16 o. mj. za okolišne, a 19 za mjesne čla-
nove. Sletih i ja do »Stoviša«. Čovjek u
zabitnom seocu, osamljen i udaljen od sva-
kog duševnog užitka, a pun ideala za u-
zvišenim i lijepim, s nekim osobitim čeznu-
ćem hrli onamo, gdje će barem za par ča-
sova pružiti duši ugodne i korisne zabave,

Zvonki glas milozvučne tamburice otvori
zabavu sa »Lijepa naša domovina«. — Zvu-
ci sitne bisernice ne bijahu još posve uto-
mili, a pozornica se otvara i počimlje ša-
ljiva igra »Ljubavno pismu« od H. Trifko-
vića. — Vasa Vidić, liječnik, našo je svog
pravog zamjenika u gosp. Marku Brboleži;
g.ca Luce Ivanišević vješto zastupa Mariju,
njegovu ženu; fino prikažuje ljubomornu
ženu. Njena družica gca. Katica Mihlinić,
sasvim joj se lijepo izrugava, u osobi So-
fije, žene Dražića; posmjehom sluša njezi-
ne tužbe i rekbi uživa do svog muža, ne
mareći za suze svoje prijateljice. Ali kad se
okrene sreća i Marija uvidi nevinost svog
Vasa, a Sofija posumnja uslijed nekog pi-
sma na svog muža, okrene u plač, te joj
Marija sada vraća milo za drago. Obe su
majstorski izvele svoje uloge. Gca. Klare
Stojanović krasno igra ulogu Evice, sestre
Marije a zaručnice Milana, kojeg zastupa u-
prav dobro g. Mato Mekišić. Lazo Dražić,
nalazi svoju sliku u g. Marku Baći, iom
poznatom našem vrsnom komiku. — Jovan,
sluga, odrazuje se potpuno u g. Kristu Sto-
janoviću. Svi zaslužiše buru pljeska, kojim
bijahu od publike pozdravljeni. — Još smo
pod dojmom sretnog riješenja zagonetnog
pisma, male Evice, upravljenog svom za-
ručniku Milanu, kad dvoranom jekne: »Sre-
tan imendan«, što nas uzbiba uz ugodnu
melodiju »Začarani ormar« od F. Ž. Milera,
opet nas prenese na pozornicu. | tu nam
stupaju poznati glumci uz nove g. E. Bo-
lića i g. Marka Zaera, oba vrsna u svojim
ulogama, a da i ne spominjem već gori i-
staknute. Svi nas iznenadiše u svom preci-
znom vršenju uloga. — »Svibanjska ružica«,
izvagjana od vrsnih tamburaša i tambura-
šica, opet nam uzbudi srce, i mi smo zano-
som pratili one mile zvukove i žalili smo
brzi svršetak ugodne zabave. Otišli smo raz-

Pietro Kaer e del P. G. M. intorno a
s. Doimo. Fiume »Tipografia Fiumana S.
A.« — Podigla se ta dvojica da pobijaju
mnenje M.ra Bulića o moćima Sv. Dujma.
Podigla se ali slabim oružjem i netemelji-
tim arheološkim znanjem, kako očito pro-
izlazi iz dokazivanja ove knjige, koja je
revno i učeno sastavljena, i ako forma pi-
sanja nije vazda uzorna, što opet ponipošto
ne škodi vrijednosti i temeljitosti doka-
živanja.

3. Vrhovna vlast | demokracija. Piše
»Sincerus«. Zadar. »Katolička Hrvatska Ti-
skara«. Samih 25 stranica u 8.i, ali mudro
i razborito obara sve besmislice socijalizma,
a istodobno tako prosto, da ga svak dobro
može shvatiti. Ova bi se zlatna knjižica i-
mala rasijati svuda po narodu, da otvori
oči i sačuva se zamamljivih obećanja soci-

ista.

4. Jakov Tomasović — Koprive. (Ri-
jeka: »Trgovačka Tiskara«), Kratke su cr-
tice, ali osobito žive i dirljive, a neke u-
prav krasne, n. p. »Javno mnenje« i »Ra-
zlika«. Preugodno štivo za zabavu.

dragani i zahvalni mladim diletantima, s po-
klikom: S Bogom ! Opet do skora vigjenja!
Velika zahvalnost ide gg. Marku Baći, te M.
Zaeru i K. Stojanović, koji su se svojski
zauzeli, prvi oko »Pozorišne c ružine«, a dru-
ga dvojica oko »Tamb., zbora« da zabava
ljepše ispane, a na osobiti je način zahvaliti
g.K. Mihlinić, koja usprkos svoje bolesti, i-
pak se je rado odazvala, i onako krasno
igrala svoje uloge. — Svim neka je najljep-
ša hvala, kad nam onako znadoše majstor-
ski priuštiti malo ugodnog vremena. Mladi
diletanti, nastavite s početnim radom. — Sve
za vjeru i za domovinu! — Leptir.

Iz Korčule.

(Uspjeh ćlanka »Korčulanistika«. — Pa-
tres-patriae na poslu. Dvije-tri na poruku.)
Članak »Korčulanistika«, otiskan otrag doba
u cijenjenom Vašem listu, alarmirao je ja-
vno mnijenje u našem gradu i podigao
duhove, potištene od terorizma poznate klike
Arneri-Giunio; osobito u pitanju namjera-
vane gradnje na obali.

Kada se je na 8. ov. mj. obdržavala sjed-
nica našeg slavnog općinskog vijeća, g.
Petar Bernardi u ime opozicije i tumačeći
želje ogromnog dijela gragjanstva, iznio je
sve one važne razloge proti projektu op-
ćinske upiave; razlozi koji, premda od ve-
ćine ne pobijeni nego šupljim riječima, ni-
jesu djelovali na većinu poznatih mame-
luka... Dosljedno prodro je prijedlog u-
praviteljstva, uz komandu našeg presvj.:
Ustanite i glasujte!

Nego svijesno gragjanstvo dati će oduška
svom mnegodovanju prikazanjem utoka na
Zemaljski Odbor proti onom besmislenom
zaključku općinskog vijeća, i koji će — već
sada možemo ustvrditi — biti potpisan od
velike većine najuglednijih gragjana.

Očekivamo pak od madležne Vlasti, da
će se i u našim općinskim pitanjima suditi
po zakonu i pravici i.... zdravom razumu.
Inače tražićemo drugim putem, da kršenje
zakona već jednom prestane.

Naši gromovnici na općini silno se usko-
mešaše; prijete, obećavaju, moljakaju, sve

po poznatom receptu Macchiedo-Galzigna.,

— Osobito famozni šjor Jozo, koji je već
svakomu preko nosa pak i istom načelniku
— koji se je lanjske godine prigodom
sklopljenja kompromisa sa pravašima, ka-
šnje neljudski pogaženoga, arajdavao na
samu pomisao da će se i njegovom sekre-
taru maći dostojan kupural. — Za danas
dosta, a imati ćemo čim prije prigode da
se pozabavimo mizernim pojavama iz kor-
čulanskih kloaka.

A propos! Čitali smo odgovor u »Crve-
noj«. Žalimo vašeg »histeričkog« pisca član-
ka, ali informator »Crvene« bez sumnje je
veoma pogibeljnije bolesan. Diagnoza: ra-
zne komplikacije uslijed atonia cerebro—
spinalis cum v.... acuta; recept: 15 dana
boravka megju Šipanjskom aristokracijom!
— Corcyrensis Viator.

Poznata pjesnikinja i spisateljica Paul
Maria Lacroma, Maria pl. Egger Schmitzhausen
izjavila je u jednom listu, koji je gospodinu lje-
karniku Felleru pisala, slijedeće: ,Goni me, da
Vam kažem, kako menadkriljivo dobru uslugu
mi je Vaš Fellerov Elzafluid, koji sam od baru-
nice Freitagh zadobila, kod moje lične neural-
gie učinio. Primite od velikog broja ljudi, koji
su Vama najtoplije priznanje dužni, najveću hva-
lu itd.“ Hiljada i hiljada sličnih priznanica go-
vore za dobrotvorno djelovanje ovoga kućnog
srestva, od kojega se 12 malih, 6 dvostrukih,
ili 2 specialne boce franko od dvorskog ljekar-
nika Feller u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Za-
gorje) za 5 kruna dobije.

 

kako se vidi iz marljivog izloženja brojaka,
koje mu davaju potpuno pravo kad kaže
da to zavisi s jedne strane od razdiobe op-
ćinskih dobara, jer robba de comun robba
de nissun; a s druge strane od intensivni-
jeg obragjivanja zemlje, kako dokažuje pri-
mjerima iz maprednijih pokrajina. Dokazi
su apoditični i nema se što da zamjeri,
Želili smo se osobito pozabaviti razlaga-
njem g. spisatelja, ali volimo preporučiti
djelce svim našijem, koji se bave sa po-
ljodjelstvom, i koji su vinovnici u općinama,
da prouče to krasno djelce, koje će im raz-
jasniti zašto smo još u nazadku prama

— Zagreb. Tisak Antuna Scholza. Bogata
je zbirka pjesmama, ima ih veoma lijepih,
glatkijeh i zvonkijeh, a ima ih ali malo

maglovitih. Misli su jedre, stihovi pravilni, |

pogdjekad opisi su malo odviše oduljeni,
provejava kad i kad kroz pjesme neki pri-
mistički duh, koji čitaoca neugodno kosne.
Ipak je većina pjesama ugodna i dobro do-
zaslužuje di-

 

 

1

Domaće vijesti.

1 Natko Nodilo. Umro je u Zagre.
bu ovaj znameniti spisatelj i naučenjak, od-
važni urednik »Narodnog Lista«, kad je bi-
jesnila najnemilija borba, ugledni profesor
na zagrebačkom svaučilištu, gorljivi rodo-
ljub. Neke rasprave imađu upljuvak liberal-
nog duha, a to navlaš kažemo, da nas $e
zlo ne shvati. Pokoj čestitoj duši i od Bo-
ga spas!

Pravaški zast. Dr. Dulibić u za-
stupničkoj kući carevinskog vijeća za vrije-
me debate govorio je o stanju u Hrvatskoj,
tužeći se na bespravnost. Na široko je r&-
spravljao o bosansko-dalmatinskom željezni-
čkom pitanju i izjavio je, da budu u Ci-
slajtaniji priznati ispiti, položeni u zagrt-
bačkom sveučilištu.

Jedna obljetnica. Ovo dana navt-
šila se 25-godišnjica smrti slavnog prepo-
roditelja naše Dalmacije, Dn, Mihovila Pa-
vlinovića. Uspomeni preporoditelja odužiće
se Hrv. Kat, Akad. Prosvjetno Društvo »Pa-
vlinović« preko školskih praznika, skupšti-
nama i osnivanjem mladenačkih društava.
Na dan obljetnice u svim su postojećim mla-
denačkim društvima obdržavana predavanja
o radu i životu Dn. Miha. Slava Pavlinoviću!

Ministar Bilinski, Put_ministra Bi-
linskoga u Bosnu ustanovljen je za 28. ov.
mj. U Bosni će se zadržati mjesec dana,
jer kako javljaju želi stupiti u dodir sa svi-
ma prestavnicima stranaka u bos. saboru,
a nadasve da se sporazumi glede nekih že-
ljezničkih pitanja.

Željeznica Bugojno-Aržano.
Projekt željeznice Bugojno-Aržano je dovr-
šen. Prema uspjesima toga rada imala bi
buduća željeznica ići iz Bugojna preko Prise,
Stožera, Gubreča i Malovana do Županije.

Kako u Madžarskoj sude. Ka-
pelan Stjepan Fridrikowski bio je optužen,
da je Slovake huškao protiv Madžara u je-
dnoj gostioni, kad su cigani htieli svirati
madžarsku himnu, a kapelan im je kazao,
da sviraju »Hej Slovaci«. Kad su to zasvi-
rali, kapelan je od veselja mahao šeširom
po zraku. Zato je državno odvjetništvo ka-
pelana tužilo, a prvi sud ga je osudio na
8 dana državne tamnice. Uslijed priziva dt-
žavnog odvjetnika viši sud je povisio tu ka-
zan na 6 (šest) mjeseca!

Veleizdaja u Testu. Uapšeno je
u Trstu šest sveučilištaraca. U njihovim sta-
novima i djačkim talijanskim društvima o-
bavljena je premetačina, te zaj'lijeniše mno-
ge spise i listove. Djaci su nakon presluša-
nja pušteni na slobodu, a zadržan je u za-
tvoru samo jedan privatni činovnik, Na
zahtjev tršć. redarstva uapšen je u Gracu je-
dan sveučilištarac i predan sudu. Javljaju,
da je proti svima povedena istraga radi zlo-
čina veleizdaje. Nadalje je blizu Monfaikone
uapšen jedan činovnik italijanskih drž. že-
ljeznica i dopraćen u Trst, gdje je nakon
preslušanja predan sudu.

Izjava. Ugledne nas i vjerodostojne
osobe izvješćuju, da nije istinito što je u
dopisu iz Konavala o g. poštaru u Čilipi-
pima, koji da vrši revno svoje dužnosti.

Pokr. muzej za narodni obrt
i umjetnost. Primamo iz Spljeta: Po-
krajinski Muzej za narodni obrti umjetnost
u Spljetu, da pobudi što veći interes prama
narodnim umjetnim radnjama te njihovu
vrijednost i ljepotu popularizuje što više,
nakanio je za g. 1913., u vlastitoj nakladi
izdati jedan Koledar: jedno što se ova vrst

i uvaži. Saragjuju stari i priznati spisatelji,
a uza njih i mlade nadobudne sile, Prepo-
ručamo ga.

R. F. Magjerovi ,Novi Zvuci“ u dru-
gom izdanju. Prije dvije godine izdao je
pomenuti hrvatski pjesnik u svojoj nakladi
kao treći svezak svojih pjesama »Porivi«
gornju knjigu »Novi Zvuci«. Kako je to iz-
danje sasvim rasprodano u par mjeseci,
knjiga bila popraćena dobrom kritikom i
svegi se tražila — priregjeno je gornje de-
finitivno drugo ispravljeno i popunjeno iz-
danje, koje će ukusnom svojom opremom
kao divot-izdanje dobro doći kao prigodni
dar u nestašici sličnih izdanja u nas i ste-
ći bez sumnje svigjanje onoga čitalačkog
općinstva, koje uživa u nježnoj i diskretuoj
poeziji punoj čuvstva i topline.

Sama knjiga probranih lirskih i epskih
pjesama štampana je u šesnaestini (format:
Langen), a razdijeljena na tri dijela: »Moj
svijet«, »Ideali« i »Pjesme različne«, Samoj