| Br. 378. samo 500 posjetioca, i to skoro samih Ma- džara, koji su preko Zemuna došli. I »Vos- sische Zeitung« kaže, da je madžarska in- dustrijska izložba falirala, jer da su ju Srbi bojkotovali radi obustave ustava u Hrvat- skoj. O zabrani branja pelina. Primamo: Uglednom Uredništvu »Prave Crvene Hrvatske« — Dubrovnik. U br. 376 vašeg cijenjenog lista, pod na- slovom »O zabrani branja kadulje ili pe- lina« iznesen je pred javnost moj predlog ministarstvu poljodjelstva, da zabrani branje kadulje zbog opasnosti iskorijenjenja, koja toj biljci prijeti od nesavjesnih i bezbrižnih berača. Radi umirenja zainteresovanih krugova, molim ugledno Uredništvo, ća izvoli saop- ćiti, da sam ja sam, obzirom na važnost ie trgovine, obrazložio Ministarstvu, pod kojim bi se uslovima i dalje bez ikakve opasnosti po kadulju moglo vršiti njeno branje. I to: 1.) da svaka općina odredi jedan mali za- bran (od 3-5 ara) gdje će se skupljati sje- me kadulje i drugih mirisnih biljaka, pa ga koncem septembra posijati po brdima. 2.) da se branje kadulje ne vrši prije po- lovine jula i da isto ne traje duže od 45 mjeseca. Naknadno sam usvojio i podnio Ministar- stvu i predlog g. M. Jerinića, da se naime za rezanje kadulje upotrebljavaju nožice a nipošto srp, kosjerić, britva ili same ruke. Kako se iz ovoga vidi, mjere predustro- žnosti niti su teško izvedljive niti su sku- pocjene — a megju tim biće na taj način potpuno osigurano, šta više, potpomognuto širenje i rasprostranjenje kadulje i drugih mirisnih biljaka, od kojih naš narod zbilja može da ima znatne koristi. S odličnim poštovanjem Prot. Dr. Lujo Adamović Docenat c. k. bečkog universiteta. U Spljetu, 17 Maja 1912. Perom i olovkom. — Princ August Vilhelm Kumberlanpski jureći automobilom iz Berlina put Hambur- ga, da piisustvuje sprovodu danskoga kra- lja, nedaleko Friesaha udari automobil o stablo, tako da su smrtno ranjeni princ i sluga nakon malo umrli. — Otkriće spomenika Aleksandru IIl. u Petrogradu radi smrti danskoga kralja Fri- drika odgogjeno je za 12. Juna. — U ruskoj se mornarici opet bune. U ratnim lukama Kronstadta i Helsingforsa ot- krivena je tajna revolucijonarna organizaci- ja. Zatvoreno je više buntovnih mornara, najviše sa (krstaša »Rossija«, na kojoj je vrhovni zapovjednik baltičke flote, admiral Essen. — Ruska je policija izdala tjeralicu pro- tiv Maksima Gorkoga, nalogom vlastima, da pronagju njegovo obitavalište te da ga uapse. To je prva tjeralica protiv Gorkoga, otkad je ostavio Rusiju. — U italijanskoj je komori većinom gla- sova otklonjen prijedlog zast. Mirabella, da se ženama podijeli pravo glasa. — U ruskoj je dumi podastrta zakonska osnova, da se promet žita monopolizuje. — Dardanele su konačno proglašene o- tvorenim. Prvo su provezli nekoliko starih brodova, da se ustanovi, da li još ima o- pasnosti. Čekalo je na prolaz kroz Darda- nele s obiju strana 420 parobroda, a u Cr- nom Moru do 200 parobroda, što nose ro- bu u vrijednosti od 350 milijuna. 1. Bullettino di Archeologla e Storla Dalmata, G. 33. 1910, Fr. prof, Bulić. Spa- lato. »Narodna Tiskara«. Harno će potomstvo bez dvojbe priznati neizmjerni trud i ogromno znanje ponaj- boljeg našeg trudbenika za starine i za po- naše mile domovine, veleučenog M.ra Frana Bulića. Ovaj »Buletin« kog jako malo našinaca pročita, svako je godište to bolje i to marljivije obragjivan, u njemu je silno blago, koje se kopa iz starih ruševina, a još silnije spretnosti i znanja za procjeniti to blago. — Najprije urednik proučava i h natpisa, — Nadvojvoda Frano Salvator riješen je na vlastitu molbu svog službenog mjesta, te stavljen u stanje umirovljenih generala. — U Bukarcštu jedna je čitava obitelj od deset osoba izvršila samoubistvo, udi- sajući ugljeni dioksid. U nagjenom pismu navode uzrokom veliku bijedu i glad. — U utorak je umro u St0ckholmu svjet- ski pjesnik August Strindberg, u 65oj go- dini. U mladosti je bio prepukli siromah, sin parobrodarskog komisijonara a majke služavke, pa je neko vrijeme bio glumac, da se može uzdržavati, o čemu govori nje- gova knjiga »Crve..a soba«. Novčani dar, koji je nedavno primio od naroda, ustupio je u korist vojske. — Pričuvnici ruske crnomorske morna- rice primili su nalog, da budu spremni za slučaj mobilizacije. — U Orleansu je u nedjelju svečano pro- slavljena 500-godišnjica rogjenja junakinje djevice Jeanne d' Arc. Proslavi je učestvo- valo preko 50.000 stranih gostiju. Bretonski biskup Duparc izrekao je prigodno spomen- slovo, a za tim je bio ophod oko spome- nika Jeanne d' Arc. Pukovnije pod zapovj. generala Ferrća, imale su mimohod, te sa zastavama se pokloniše pred spomeni- kom. — Tjeralica je izdata za Maksimom Gor- kim s toga, što je onomadne u Parizu i- zrekao žestok revolucijonaran govor. — Doskora će prispjeti u Moskvu više hrvatskih profesora i političara, da prouče instituciju zemstva. — Na putu iz Pariza put Petrograda umrć je glavni urednik petrogradske »Gazete«, drž. savjetnik Nikolaj pl. Koudekov, u 44. godini. — Radi neke ljepotice Luize u Milanu pobiše se dva zaljubljenika Dominco i Trez- za. U okršaju su oba usmrćena a šestorica drugih osoba teško ranjena. — U Carigradu je na jednom vojniku konstatovana azijatska kolera. — U Ugarskoj je ciklon izveo velika o- pustošenja. U Bereszsteklu su sve kuće zna- tno oštećene. Šteta iznosi više milijuna; če- tvorica su poginula a 18 ih je teško ranjeno. U općini Kisfiilpos sve su gospodarske zgra- de razorene. U Mikharu je razoreno 100 zgrada; porušeno je i pola sela Peterlaka. — Kardinal Knopp- zaredio je za sveće- nika, bivšeg ravnatelja gimnazije, vladinog savjetnika Dra. Vilima Schult-a, te je u 69. godini ovo dana rekao prvu sv. Misu. Stu- pio je u franjevački samostan, pod imenom O. Lambert — Na 20. ov. mj. započeo je u Petro- gradu kongres slavenskih akademija. U gla- vnom ima da raspravi pitanje, kako bi sve slavenske akademije mogle zajedno raditi na znanstvenom polju. Jugoslavensku aka- demiju u Zagrebu zastupaju profesori V. Jagić i Milčetić; srpsku akademiju nauka prof. Aleks. Balić, a bugarsku nedavno o- snovanu akademiju profesori Miletić i Zla- tarov. — Nepoznati su zlikovci noću provalili u katedralu Dieu u Francuskoj, te odnijeli sve dragocjenosti a onda zapalili glavni ol- tar i sve drveno pokućstvo. Šteta je ogromna. Ta crkva spada megju najprve historičke gragjevine u Francuskoj. — U Sciou u ltaliji propala je ondješnja glavna banka. Pasiva iznose četiri milijuna lira. — Željeznički vlak pruge Gare de Nord prema Pontiose u Francuskoj u subotu veče sukobio se sa vlakom, koji je dolazio iz Montsoulta. Razmrvljena su tri vagona; je- damaest je putnika usmrćeno, a 39 ranjeno. njuje Noriske starine, koje je sakupio g. sudac J, Moscovita. — G. Ja'zo Marcocchia raspravlja potanko o raznim predajama u našem narodu o caru Dukljaninu, koje se sudaraju sa predajama i od drugih kra- ljeva kod drugih naroda. — Fra Vice To- mašić veoma vrsan u raspravama kronolo- gije, ustanovliuje godinu razrušenja Solina koje je bilo g. 612, p. I. — Urednik na- braja razne iskopane predmete. — Marljiva naša pčela Dn. Niko Štuk daje izvješće o iskopinama u Cavtatu i u Mlinima. Razlo- žite su opaske, koje niječu toliku starinu zvanu iz Pločica. G. G. Alačević prinaša isprave kneževanja Marka Bemba u Spljetu. :|—G. Gustav Jequier tumači natpis na stinzi »PRAVA CRVENA HRVATSKA« — U Varšavi je preminuo proslavljeni poljski književnik Boleslav Prus, u 65.oj go- dini. — U Parizu je vojni upravljivi zrakoplov »Bayard« uzletio na visinu od 2900 metara, i time postigao svjetski rekord. — Automobil, u kome se voziše austr. podanik Ivan Wertheim i dva francuska po- sebnika Rousset i Grandjean, skrhao se na putu iz Meauxa u Pariz. Wertheim i Gran- djean ončas ostadoše mrtvi, a treći ra- njen. — Sve veće tvornice papira u Austriji i Ugarskoj kane stvoriti kartel, a vodstvo kar- tela preuzeće Auglo-Austrijska Banka u Beču. — Nepoznati su lopovi provalili u austro- ug. konsulat u Ženevi, te sasvim ga opljač- kali. Zanimiw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Heckschera, senr., u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom, ovdje i u okolici, do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. Vijesti iz naroda. Iz Stona. (Zabava društva »Stoviš«). Naše pro- svjetno društvo »Stoviš« opet nas je poča- stilo ugodnom zabavom u dva navrata, dne 16 o. mj. za okolišne, a 19 za mjesne čla- nove. Sletih i ja do »Stoviša«. Čovjek u zabitnom seocu, osamljen i udaljen od sva- kog duševnog užitka, a pun ideala za u- zvišenim i lijepim, s nekim osobitim čeznu- ćem hrli onamo, gdje će barem za par ča- sova pružiti duši ugodne i korisne zabave, Zvonki glas milozvučne tamburice otvori zabavu sa »Lijepa naša domovina«. — Zvu- ci sitne bisernice ne bijahu još posve uto- mili, a pozornica se otvara i počimlje ša- ljiva igra »Ljubavno pismu« od H. Trifko- vića. — Vasa Vidić, liječnik, našo je svog pravog zamjenika u gosp. Marku Brboleži; g.ca Luce Ivanišević vješto zastupa Mariju, njegovu ženu; fino prikažuje ljubomornu ženu. Njena družica gca. Katica Mihlinić, sasvim joj se lijepo izrugava, u osobi So- fije, žene Dražića; posmjehom sluša njezi- ne tužbe i rekbi uživa do svog muža, ne mareći za suze svoje prijateljice. Ali kad se okrene sreća i Marija uvidi nevinost svog Vasa, a Sofija posumnja uslijed nekog pi- sma na svog muža, okrene u plač, te joj Marija sada vraća milo za drago. Obe su majstorski izvele svoje uloge. Gca. Klare Stojanović krasno igra ulogu Evice, sestre Marije a zaručnice Milana, kojeg zastupa u- prav dobro g. Mato Mekišić. Lazo Dražić, nalazi svoju sliku u g. Marku Baći, iom poznatom našem vrsnom komiku. — Jovan, sluga, odrazuje se potpuno u g. Kristu Sto- janoviću. Svi zaslužiše buru pljeska, kojim bijahu od publike pozdravljeni. — Još smo pod dojmom sretnog riješenja zagonetnog pisma, male Evice, upravljenog svom za- ručniku Milanu, kad dvoranom jekne: »Sre- tan imendan«, što nas uzbiba uz ugodnu melodiju »Začarani ormar« od F. Ž. Milera, opet nas prenese na pozornicu. | tu nam stupaju poznati glumci uz nove g. E. Bo- lića i g. Marka Zaera, oba vrsna u svojim ulogama, a da i ne spominjem već gori i- staknute. Svi nas iznenadiše u svom preci- znom vršenju uloga. — »Svibanjska ružica«, izvagjana od vrsnih tamburaša i tambura- šica, opet nam uzbudi srce, i mi smo zano- som pratili one mile zvukove i žalili smo brzi svršetak ugodne zabave. Otišli smo raz- Pietro Kaer e del P. G. M. intorno a s. Doimo. Fiume »Tipografia Fiumana S. A.« — Podigla se ta dvojica da pobijaju mnenje M.ra Bulića o moćima Sv. Dujma. Podigla se ali slabim oružjem i netemelji- tim arheološkim znanjem, kako očito pro- izlazi iz dokazivanja ove knjige, koja je revno i učeno sastavljena, i ako forma pi- sanja nije vazda uzorna, što opet ponipošto ne škodi vrijednosti i temeljitosti doka- živanja. 3. Vrhovna vlast | demokracija. Piše »Sincerus«. Zadar. »Katolička Hrvatska Ti- skara«. Samih 25 stranica u 8.i, ali mudro i razborito obara sve besmislice socijalizma, a istodobno tako prosto, da ga svak dobro može shvatiti. Ova bi se zlatna knjižica i- mala rasijati svuda po narodu, da otvori oči i sačuva se zamamljivih obećanja soci- ista. 4. Jakov Tomasović — Koprive. (Ri- jeka: »Trgovačka Tiskara«), Kratke su cr- tice, ali osobito žive i dirljive, a neke u- prav krasne, n. p. »Javno mnenje« i »Ra- zlika«. Preugodno štivo za zabavu. dragani i zahvalni mladim diletantima, s po- klikom: S Bogom ! Opet do skora vigjenja! Velika zahvalnost ide gg. Marku Baći, te M. Zaeru i K. Stojanović, koji su se svojski zauzeli, prvi oko »Pozorišne c ružine«, a dru- ga dvojica oko »Tamb., zbora« da zabava ljepše ispane, a na osobiti je način zahvaliti g.K. Mihlinić, koja usprkos svoje bolesti, i- pak se je rado odazvala, i onako krasno igrala svoje uloge. — Svim neka je najljep- ša hvala, kad nam onako znadoše majstor- ski priuštiti malo ugodnog vremena. Mladi diletanti, nastavite s početnim radom. — Sve za vjeru i za domovinu! — Leptir. Iz Korčule. (Uspjeh ćlanka »Korčulanistika«. — Pa- tres-patriae na poslu. Dvije-tri na poruku.) Članak »Korčulanistika«, otiskan otrag doba u cijenjenom Vašem listu, alarmirao je ja- vno mnijenje u našem gradu i podigao duhove, potištene od terorizma poznate klike Arneri-Giunio; osobito u pitanju namjera- vane gradnje na obali. Kada se je na 8. ov. mj. obdržavala sjed- nica našeg slavnog općinskog vijeća, g. Petar Bernardi u ime opozicije i tumačeći želje ogromnog dijela gragjanstva, iznio je sve one važne razloge proti projektu op- ćinske upiave; razlozi koji, premda od ve- ćine ne pobijeni nego šupljim riječima, ni- jesu djelovali na većinu poznatih mame- luka... Dosljedno prodro je prijedlog u- praviteljstva, uz komandu našeg presvj.: Ustanite i glasujte! Nego svijesno gragjanstvo dati će oduška svom mnegodovanju prikazanjem utoka na Zemaljski Odbor proti onom besmislenom zaključku općinskog vijeća, i koji će — već sada možemo ustvrditi — biti potpisan od velike većine najuglednijih gragjana. Očekivamo pak od madležne Vlasti, da će se i u našim općinskim pitanjima suditi po zakonu i pravici i.... zdravom razumu. Inače tražićemo drugim putem, da kršenje zakona već jednom prestane. Naši gromovnici na općini silno se usko- mešaše; prijete, obećavaju, moljakaju, sve po poznatom receptu Macchiedo-Galzigna., — Osobito famozni šjor Jozo, koji je već svakomu preko nosa pak i istom načelniku — koji se je lanjske godine prigodom sklopljenja kompromisa sa pravašima, ka- šnje neljudski pogaženoga, arajdavao na samu pomisao da će se i njegovom sekre- taru maći dostojan kupural. — Za danas dosta, a imati ćemo čim prije prigode da se pozabavimo mizernim pojavama iz kor- čulanskih kloaka. A propos! Čitali smo odgovor u »Crve- noj«. Žalimo vašeg »histeričkog« pisca član- ka, ali informator »Crvene« bez sumnje je veoma pogibeljnije bolesan. Diagnoza: ra- zne komplikacije uslijed atonia cerebro— spinalis cum v.... acuta; recept: 15 dana boravka megju Šipanjskom aristokracijom! — Corcyrensis Viator. Poznata pjesnikinja i spisateljica Paul Maria Lacroma, Maria pl. Egger Schmitzhausen izjavila je u jednom listu, koji je gospodinu lje- karniku Felleru pisala, slijedeće: ,Goni me, da Vam kažem, kako menadkriljivo dobru uslugu mi je Vaš Fellerov Elzafluid, koji sam od baru- nice Freitagh zadobila, kod moje lične neural- gie učinio. Primite od velikog broja ljudi, koji su Vama najtoplije priznanje dužni, najveću hva- lu itd.“ Hiljada i hiljada sličnih priznanica go- vore za dobrotvorno djelovanje ovoga kućnog srestva, od kojega se 12 malih, 6 dvostrukih, ili 2 specialne boce franko od dvorskog ljekar- nika Feller u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Za- gorje) za 5 kruna dobije. kako se vidi iz marljivog izloženja brojaka, koje mu davaju potpuno pravo kad kaže da to zavisi s jedne strane od razdiobe op- ćinskih dobara, jer robba de comun robba de nissun; a s druge strane od intensivni- jeg obragjivanja zemlje, kako dokažuje pri- mjerima iz maprednijih pokrajina. Dokazi su apoditični i nema se što da zamjeri, Želili smo se osobito pozabaviti razlaga- njem g. spisatelja, ali volimo preporučiti djelce svim našijem, koji se bave sa po- ljodjelstvom, i koji su vinovnici u općinama, da prouče to krasno djelce, koje će im raz- jasniti zašto smo još u nazadku prama — Zagreb. Tisak Antuna Scholza. Bogata je zbirka pjesmama, ima ih veoma lijepih, glatkijeh i zvonkijeh, a ima ih ali malo maglovitih. Misli su jedre, stihovi pravilni, | pogdjekad opisi su malo odviše oduljeni, provejava kad i kad kroz pjesme neki pri- mistički duh, koji čitaoca neugodno kosne. Ipak je većina pjesama ugodna i dobro do- zaslužuje di- 1 Domaće vijesti. 1 Natko Nodilo. Umro je u Zagre. bu ovaj znameniti spisatelj i naučenjak, od- važni urednik »Narodnog Lista«, kad je bi- jesnila najnemilija borba, ugledni profesor na zagrebačkom svaučilištu, gorljivi rodo- ljub. Neke rasprave imađu upljuvak liberal- nog duha, a to navlaš kažemo, da nas $e zlo ne shvati. Pokoj čestitoj duši i od Bo- ga spas! Pravaški zast. Dr. Dulibić u za- stupničkoj kući carevinskog vijeća za vrije- me debate govorio je o stanju u Hrvatskoj, tužeći se na bespravnost. Na široko je r&- spravljao o bosansko-dalmatinskom željezni- čkom pitanju i izjavio je, da budu u Ci- slajtaniji priznati ispiti, položeni u zagrt- bačkom sveučilištu. Jedna obljetnica. Ovo dana navt- šila se 25-godišnjica smrti slavnog prepo- roditelja naše Dalmacije, Dn, Mihovila Pa- vlinovića. Uspomeni preporoditelja odužiće se Hrv. Kat, Akad. Prosvjetno Društvo »Pa- vlinović« preko školskih praznika, skupšti- nama i osnivanjem mladenačkih društava. Na dan obljetnice u svim su postojećim mla- denačkim društvima obdržavana predavanja o radu i životu Dn. Miha. Slava Pavlinoviću! Ministar Bilinski, Put_ministra Bi- linskoga u Bosnu ustanovljen je za 28. ov. mj. U Bosni će se zadržati mjesec dana, jer kako javljaju želi stupiti u dodir sa svi- ma prestavnicima stranaka u bos. saboru, a nadasve da se sporazumi glede nekih že- ljezničkih pitanja. Željeznica Bugojno-Aržano. Projekt željeznice Bugojno-Aržano je dovr- šen. Prema uspjesima toga rada imala bi buduća željeznica ići iz Bugojna preko Prise, Stožera, Gubreča i Malovana do Županije. Kako u Madžarskoj sude. Ka- pelan Stjepan Fridrikowski bio je optužen, da je Slovake huškao protiv Madžara u je- dnoj gostioni, kad su cigani htieli svirati madžarsku himnu, a kapelan im je kazao, da sviraju »Hej Slovaci«. Kad su to zasvi- rali, kapelan je od veselja mahao šeširom po zraku. Zato je državno odvjetništvo ka- pelana tužilo, a prvi sud ga je osudio na 8 dana državne tamnice. Uslijed priziva dt- žavnog odvjetnika viši sud je povisio tu ka- zan na 6 (šest) mjeseca! Veleizdaja u Testu. Uapšeno je u Trstu šest sveučilištaraca. U njihovim sta- novima i djačkim talijanskim društvima o- bavljena je premetačina, te zaj'lijeniše mno- ge spise i listove. Djaci su nakon presluša- nja pušteni na slobodu, a zadržan je u za- tvoru samo jedan privatni činovnik, Na zahtjev tršć. redarstva uapšen je u Gracu je- dan sveučilištarac i predan sudu. Javljaju, da je proti svima povedena istraga radi zlo- čina veleizdaje. Nadalje je blizu Monfaikone uapšen jedan činovnik italijanskih drž. že- ljeznica i dopraćen u Trst, gdje je nakon preslušanja predan sudu. Izjava. Ugledne nas i vjerodostojne osobe izvješćuju, da nije istinito što je u dopisu iz Konavala o g. poštaru u Čilipi- pima, koji da vrši revno svoje dužnosti. Pokr. muzej za narodni obrt i umjetnost. Primamo iz Spljeta: Po- krajinski Muzej za narodni obrti umjetnost u Spljetu, da pobudi što veći interes prama narodnim umjetnim radnjama te njihovu vrijednost i ljepotu popularizuje što više, nakanio je za g. 1913., u vlastitoj nakladi izdati jedan Koledar: jedno što se ova vrst i uvaži. Saragjuju stari i priznati spisatelji, a uza njih i mlade nadobudne sile, Prepo- ručamo ga. R. F. Magjerovi ,Novi Zvuci“ u dru- gom izdanju. Prije dvije godine izdao je pomenuti hrvatski pjesnik u svojoj nakladi kao treći svezak svojih pjesama »Porivi« gornju knjigu »Novi Zvuci«. Kako je to iz- danje sasvim rasprodano u par mjeseci, knjiga bila popraćena dobrom kritikom i svegi se tražila — priregjeno je gornje de- finitivno drugo ispravljeno i popunjeno iz- danje, koje će ukusnom svojom opremom kao divot-izdanje dobro doći kao prigodni dar u nestašici sličnih izdanja u nas i ste- ći bez sumnje svigjanje onoga čitalačkog općinstva, koje uživa u nježnoj i diskretuoj poeziji punoj čuvstva i topline. Sama knjiga probranih lirskih i epskih pjesama štampana je u šesnaestini (format: Langen), a razdijeljena na tri dijela: »Moj svijet«, »Ideali« i »Pjesme različne«, Samoj