UREE DRE An : Cika llatišl Br. 379. vlasti, nego da šnjima javno pijančujem; ja sam tužio na stariju vlast sve prekršitelje sela Korita za sami Pljenjak, te poslao 54 tužbe, za koje su platili više hiljada kruna globe, a taj Pljenjak nebi bili opustošili Ko- rićani da ti nijesi nazad 2 godine htio pri- svojiti za svoje zemljište i zvao glavara se- la Korita, da ti potpiše da je zemljište tvoje, a on kao pošten čovjek niti je htio niti je smio to učiniti. Tad si ponovno mučio u Ston 200 osoba, da ti potpišu na intavula- ciji, da je tvoje, ali ti nije uspjelo. Kad se nijesi uvjerio da tužim, vidio si kad su put Stona po pune barke hodile za šumske pre- kršaje. Nu ja znam, što bi ti želio: da ja idem svaki dan i lovim ljude kao kosoviće, e da bi me ko ubio ili ja koga, samo da ti nijesam više na putu a da me možeš na- zivati hajdukom i pijančinom, što mi to ni- jedan čovjek neće rijeti ni na Mljetu ni iz- van Mljeta. Nego draga šuro, to je sve sa- mo za to što sam ti tražio zakoniit dio zem- ljišta od pok. ti oca, a što pripada moju pok. ženu, za što sam se morao pravdati 2 godine na okr. Sudu u Dubrovniku. Što mi kažeš da se »odrečem od službe e da izbjegnem tamnici, kojom da sam već je- dnom nogom na vratima«, o tijem i drugi- jem uvrjedama razgovarati ćemo se na Su- du! Pak si mi poručio prošlog ljeta, da lu- gar mogu biti još 2 mj., računajući do iz- bora načelnika; ja sam i sam znao ako ti budeš načelnik, da ja neću lugar, pošto bih se bio odma zahvalio, za stobom ne imati posla. — Maranovići, 22 Maja 1912, — Jozo J. Bašica, općinski lugar. (Op. Ur.: Kao što smo zadnje donijeli u ime nepristranosti, ni najmanje u stvar ne zalazeći, tako na molbu donosimo i gornje, porukom da ovim zatvaramo stupce našeg lista sličnim stva- rima.) , Zamimiw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Heckschera, senr., u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom, ovdje i u okolici, do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. Perom i olovkom. — Danas 1. Juna ima stići u Beč, u po- sjete našem kralju, bugarski kralj Ferdinand i kraljica Eleonora, iz Sofije, sa sinovima kralja Ferdinanda, prijestolonašljednikom Borisom i princem Cirilom. U Beču će o- stati 3 dana. — Po prihvaćenom proračunu u ruskoj dumi, potrošiće se u 5 godina za ratnu ru- sku mornaricu 1212 milijuna kruna. — U ponedjeljak je u Beogradu svečano otvorena južnoslavenska umjetnička izložba, u prisustvu kralja Petra, prijestolonašljedni- ka, ministara, bugarskog ministra prosvjete i diplomatskog zbora. — U čitavoj Rumunjskoj osjetio se je u nedjelju večer jak potres. U Boksani je mno- igo štete. — U madžarskoj gospodarsko-obriničkoj banci u Segedinu otkriveno je veliko pro- nevjerenje. Izdat je nalog, da se uapsi gla- vnog upravitelja, koji se nalazi u Berlinu. Uapšen je i glavar mjenbenog odsjeka. — U Rimu ustanoviše, da se po nalogu anarhista priprema atentat na italijanski kra- ljevski par. U mnogim je gradovima Italije — Ne misli, prijateljko, da će te taj svi- jet puštiti u miru; on će vrebati na svaki tvoj korak, na svaku tvoju kretnju; njihovi pogledi pratit će te kao vlastita sjena. Ali ni na po jada, kad oni ne bi to krivo shva- ćali, i izvodili kojekakve zaključke, pa bilo tv iz zlobe, bilo iz naivnosti. Ali se ne plaši, u borbi se ovoga života zrcale naše kreposti. | kao što se dragulji bruse, da bolje sjevne njihov siaj, tako je i s čovje- kom u nepogodama svoga života, jer u toj borbi upoznamo njegov značaj, cijelu nje- govu vrijednost. — Stalna, poštena i prava načela nek nas vode u našem radu. Iskre- nost, istina, nek nam budu zvijezde pred- vodnice. Imat ćemo neprijatelja, ali ćemo imati i onih, koji će znati cijeniti naš rad, koji će nas razumjeli, i u tome, eto nam odmah neko zadovoljstvo, Ne smijemo biti sami za sebe. Naići ćemo na zapreke, ali »odvažne pomaže sreća«. Pak, kad bi se zloća ljudska baš tako urotila, da uništi mlado, nevino srce, da mu u proljetnim danima ogorča život, ni onda ne klonimo, jer velik je Bog, a njegovoj pravednosti nema kraja. Ovo su bile poslijednje riječi Leptirove, koje upravi tužnoj Primorci. Ona ga je po- zorno slušala, i lice joj se razvedri, utjeha joj napuni srce gotovo do plača. otići, pozdravi se sa svo- mu milo zahvali je on već otišao, na nj i usklikne: hvala ti Bože, kad sam ipak našla utjehe!« uapšeno više osoba, megju kojim i jedan vigjeniji odvjetnik. Uapšeno je i više anar- hista. — Broj štrajkujućih lučkih radnika u Lon- donu dosegao je do 140.000. Cijene živo- tnim potrepštinama rastu. — U Krakov dovedoše oružnici dva Ma- džara, kod ruske granice uapšena radi špi- junstva u korist Rusije, Kod njih nagjoše vrlo sumnjivo dopišivanje, čitav naputak za špijunstvo, pitanje o vojnim prilikama u U- garskoj i pisama mnogih ruskih odličnika, megju kojim i pismo grofa Bobrinskoga. — Tri pastira kod Stanislave u Poljskoj nagjoše u šumi topovsku kuglu, valjda iz- gubljenu za vojenih zadnjih vježaba. Kugla im u rukama esplodira, te jednoga teško iznakazi a dvojici pastira otrgne noge. — Bivši tajnik austro-ugarskog konsula- ta u Varšavi, Vladimir pl. Krynicki, radi pronevjerenog iznosa od K 75.919 osugjeu je na dvije godine teške tamnice i na gu- bitak plemstva. — U Stolnom Biogradu u Ugarskoj ne- poznati zlikovci sjekirom umoriše te okra- doše posjednika Mihajla Stefanovića. — U Španjolskoj svi željeznički namje- štenici štrajkuju. — U ponedjeljak je u Beču jureći auto- mobil prignječio i na mjestu usmrtio Leo- poldinu Rup. — Makso Henker, prosti vojnik u Leip- zigu u Saskoj, preko noći postao miljoner: ujak mu umro u Americi i ostavio mu 125 milijuna kruna. — U Villa Real u Italiji buknuo požar u kinematografskom kazalištu, pri čemu je 80 osoba poginulo a mnogo ih teško ra- njeno. — U Ugarskoj je u više mjestija uslijed poplave silnih šteta. U Lugosu u dvjema u- licama sve su kuće opustošene; utopilo se. pet osoba. Srušilo se 289 kuća, a 1800 o- soba je bez krova. Pet mjestija u Nagy Varos-u je poplavljeno. Voda je odnijela mnogo radničkih kuća i više mostova. Uto- pila se jedna djevojka sa čitavim stadom krava. — U Sofiji je uapšen anarhista Dobna- idenoff, koji je pred 4 godine snovao aten- tat protiv kralja te bio uhvaćen, ali nakon par dana pobjegao iz tamnice u Tursku. Sad se opet bio povratio, da po svoj prilici iz- vrši novi atentat. — U Rusiji kod Odese prevrnula se je- dna lagja, te se utopilo deset ljudi. — U Sant Jago u Americi nagjene su lješine milijunara Tollivera i njegove žene. Drži se, da ih je ubio njihov bivši tajnik Louis, te ga uapsiše. — Kod Danzinga u kotarima Marienburg i Elbing uslijed pokvarenog mesa oboljelo je preko stotinu osoba. Jedna je gospogja već umila uslijed otrovanja pokvarenim me- som. Povedena je istraga. — U Rusiji su opet na dnevnom redu velika pronevjerenja. Drž. je vijeće u Petro- gradu odredilo, da se povede istraga proti Kurlowu, bivšem pomoćniku u ministarstvu unutrašnjih poslova, podravnatelju redarstve- nog odsjeka Wereginu, šefu tajnog redarstva u Kijevu, Kuljabkovu i proti pukovniku Će- repu Špiridoviću. — U subotu se je kod Berlina survao je- dan zrakoplov. Poručnik Schlichting ostao je na mjestu mrtav, a avijatičar Fokker ra- njen. — Na poticaj glesovite bosonoge plesa- čice Izidore Duncan sagradiće se u Ateni orijaško kazalište, koje će odgovarati formi starogrčkih kazališta, u kom će se prikaži- vati sve stare klasične tragedije. Izidori Dun- can pošlo je za rukom predobiti za stalnu suradnju glasovitu tragedkinju Eleonoru Du- se i glasovitu franc. glumačku silu Jean Mounet:Sully. =— Na mladog kitajskog cara, za vrijeme šetnje na terasi, pucao je jedan nepoznati iz revolvera, ali ga nije pogodio. Atentator je pobjegao. — U Hamburgu je svečano porinut u more orijaški parobrod »Imperator«, koji daleko madmašuje potonulog »Titanika«, Porinuću je bio nazočan i njemački car Vilim. — U Pragu je ustanovljen jedan slučaj crnih kozica (šeša), što je donešeno iz Italije. — U zadnje se doba silno množaju sa- moubistva megju sveučilišnim djacima u Krakovu. Ubio se i slušatelj medicine Sa- kov, a otrovala se študentkinja Busek. Po- činjaju samoubistva radi lošeg materijalnog stanja. — U selu Libova u Galiciji orkan je ra- zorio 35 kuća i mnogo zgrada oštetio. — Službeno je konstatovano .u Hong- kongu oko 200 slučajeva kuge, od kojih oko 100 svršiše sa smrću. — Na godinu umire od prilike 30 mili. juna osoba; svaki dan 82.200, svaki sat 3425, a svaki čas 57 osoba. Najviše ih u. mire od sušice, i ako svako malo sad on- dje sad ovdje pronagju kakav — »lijek« | »PRAVA CRVENA:HRVATSKA« — Šteta, koju je Budimpešta pretrpila od zadnjih radničkih nemira, iznosi pet miliju- na i po. — Austrijski je parobrod »Istria« poto- nuo kod Kolomba. Očekuju se potankosti. — U ponedjeljak je u Budimpešti uz sau- čestvovanje hiljada radnika bio sprovod žr- tvama palim u uličnim demostracijama. Na grobištu održana su mnoga spomen-slova. Poslanik Just poslao je vijenac sa napisom: »Žrtvama izbornoga prava«. Poznata pjesnikinja i spisateljica Paul Maria Lacroma, Maria pi. Egger Schmitzhausen izjavila je u jednom listu, koji je gospodinu lje- karniku Felleru pisala, slijedeće: ,Goni me, da Vam kažem, kako nenadkriljivo dobru uslugu mi je Vaš Fellerov Elzafluid, koji sam od baru- nice Freitagh dobila, kod moje lične neural- gie učinio. Primite od velikog broja ljudi, koji su Vama najtoplije priznanje dužni, najveću hva- lu itd.“ Hiljada i hiljada sličnih priznanica go- vore za dobrotvorno djelovanje ovoga kućnog srestva, od kojega se 12 malih, 6 dvostrukih, ili 2 specialne boce franko od dvorskog ljekar- nika Feller u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Za- gorje) za 5 kruna dobije. Domaće vijesti. Premiera ,,Gospogje sa sun- cokretom“*. U subotu je u zagrebač- kom kazalištu uspjeh Vojnovićeve drame bio sjajan. Auktor, izazvan na pozornicu iza svakog čina, bio je predmetom odu- ševljenih ovacija i dobio je mnogo vijenaca. Prizustvovalo je i nekoliko stranih gostiju. U nedjelju je bilo opetovanje, takodjer sa velikim uspjehom. Ministar Bilinski. Zajednički mi- nistar financija Dr. Bilinski otputovaće na 15. ov. nj. u Sarajevo, u zvanične svrhe. U Bosni će se zadržati 17 dana, a iz Mo- stara krenuće u Dubrovnik. Zast. Dobernig o trijalizmu. Na sastanku njemačkog narodnog saveza u Celovcu govorio je presjednik austrijske de- legacije zast. Dobernig. Raspravljao je o položaju u monarhiji i opširno se bavio jugoslavenskim pitanjem. Važni državni in- teresi — rekao je govornik — zahtijevaju, da se taj zakučasti problem što prije riješi. To je jedino moguće na taj način, da se što više ojača centralistični državni sustav. Jugoslaveni, oduševljeni svojom narodnom idejom, zanešeni su danas za to, da unu- tar države osnuju svoju nacijonalnu državu. Ostvarenju \& ideje moramo se mi Nijemci naravno opirati i to ističući i naglašujući što jače njemački imperijalizam. Ma da smo kako god protivni separatističnim težnjama Jugoslavena i da u parlamentu stojimo s nji- ma u opreci, ne nalazimo ipak nikakva ra- zumijevanja za današnji režim u Hrvatskoj. Mi najodlučnije prosvjedujemo protiv toga, da se sjednim narodom u monarhiji, koji je politički dozreo, na onakav način po- slupa, kao što se postupa u Hrvatskoj. O dalmatinskim željeznicama. »N. W. Tagblatt« veli, da je željeznički spoj izmegju Austrije i Dalmacije učinjen aktuelnim. God. 1907. trebalo je dosta na- pora, da se ugarska vlada za to predobije, da se u program uvrste i dalmatinske že- ljeznice. Ali se je poradi raznih razloga za tim otezalo stom izgradnjom. Ponajprije je bivša ugarska vlađa s bankovnim konsorci- jem sklopila vrlo štetan ugovor, koji je tre- balo poništiti, da se izda gradnja željez- nica uz povoljnije financijalne uvjete. | ovo je ugarskoj vladi napokon pošlo za rukom. Uz to je valjalo uzeti obzira — dalje »N. W. T.« nastavlja — i na kasovsko- oderbešku prugu, o kojoj je govora i u na- godi od 1907. Po toj nagodi su se morale na austrijskom dijelu ić pruge metnuti druge tračnice (od Jablonkova do Tješina), za tim izgraditi stanične naprave i t, d. Nu ova kombinacija je bila nespretna, te se je morala izmjenjivati tako, da je ovo pitanje dulje vremena bilo živahno raspravljano. Napokon je i to svršeno, te jer je izmegju ove pruge i dalmatinskih željeznica bio po- stavljen junktim, pristupa se napokon iz- gradnji zasnovanih dalmatinskih željeznica. Tako će sada Dalmacija, koja je u istinu bila kao odvojena od monarhije, biti pro- metnim putevima svezana s njome prama sjeveru i istočnom zalegju. Tim će se udo- voljiti kako važnim interesima monarhije, tako i davnašnjoj želji Dalmacije, te nema sumnje, da će novi željeznički spojevi s Dalmacijom u najvećoj mjeri doprinijeti, da se razmaše trgovački promet i saobraćaj, koji je bio dobrahno zaostao. Cijene duhanu u Dalmaciji za g. 0908. Na 100 kigr. za prefinu vrstu K 300; za I. vrstu K 240; II, 180; Il, 120; IV. 80. a izmet K 40, — Dodaine cijene, nagrade, na prefinu vrstu K 40; I. 30; II, 20; III. 10-na 100 kigr. Suviše u ime na- knade na prigon davaće se 10 para za sva- kih 100 klgr. na dalečinu od 5 kilometara. | Sitne vijesti. U subotu se je navr- šilo pedeset godina o:1 dana, kad je u Gro- bničkom Polju svečano blagoslovljena za- i naučenjake na onoj svečanosti bio je i du- brovački pjesnik Antun Kazali. — Qvo dana preminula su tri požrtvovna rodoljuba, izgledna Hrvata: u Sv. Jani g. Tomo Horvat, u mjestu Rečici g. Janko Ba- nić, trgovac i posjednik, a u Ivanić-gradu g. Dragutin Belačić. Pokoj im vječni! — Kapetan luke u Trstu, g. Marko vit, Niseteo, imenovan je glavnim pomorskim nazornikom u VI. razr. čina. — G. Božo Milaković, bogoslov u Gorici, nov:m izumom velike vrijednosti. — Upravitelj računarskog fin«incijskog od- sjeka u Zadru, poznati zagrižljivi talijanaš de Denaro, u uredu je kišobranom navalio na činovnika I., takogjer talijanaša. Doista »izgledne« stvari u jednom ć. k. uredu, i to od istog poglavice!!.... redom iz Istre, obdario je elektrotehniku i — U brodogradilištu »Danubius« u Kra- druga radnika teško ozledi. — U Zagrebu pane na tračnice elektr. zine, du ga spasi. U to naljeze tramvaj S svu trojicu zgnječi. Majka je teško ranjena a djeca nakon malo umriješe. Radi neopre- znosti uapsiše vozača motora. — U obližnjem selu kod Karlovca na- gjoše u školi mrtvu, obješenu o užetu ženu ondješnjeg pučkog učitelja. Jadnica je gla- | dovala sa dvoje dječice, a muž pjančevio, čitavu platu trošeći u svoje gosposke poho- tice. Stoga nevoljnica odluči učiniti što je i izvršila. | — U Tipinji u Hrv. nakon nekog slavlja nagjen je u blizini svoje kuće mladić Kelić, usmrćen sa sjekirom. Zlikovcima do sada ne ugjoše u trag. — U Križevcima je do sada uapšeno 17 osoba radi krivotvorenja novaca, o čemu mo u svoje vrijeme izvjestili. .- Pero Suboiić u Smrekovićima u Hrv. bio u zavadi sa Simom Subotić, jer poto- njem ne htio dati sestru za zaručnicu. U prepirci teško ga nožem izrani, te je uslijed ozleda umro. Osugjen je na 5 godina teške tamnice. — Na 5. Marta o. g. u obližnjem selu kod Srijema ubio je Lacko Drviš rogjenog brata Nikolu. Ovo dana obdržavala se ra- sprava. Sud je Lacka riješio, jer da je pi- janog brata ubio u samoobrani. — Jela Babić berući travu na »Vruljskoj Stijeni« kod Makarske, poklizne se i stro- vali u ponor. Težaci izvadiše mrtvo tijelo i donesoše u mjesto. — Izvijestismo o uapšenoj razbojničkoj četi u Bosni, koja je ubijala i pljačkala. Du- gotrajna je rasprava u Tuzli svršila, te su osugjeni: Sava Milošević na smrt , a vješa- lima; brat mu Mika na 7 godina teške ta- mnice; otac im Danilo na 10 goćina; ostali izmegju 5 goćina i 1 mjesec, a četvorica puštena su na slobodu. — Joka Butorović na Hvaru bacila se u kućni zdenac i ugušila. Ostavlja muža i če- tvero djece. Trpjela je od padavice. — Ovo dana pravili su kušnje u Dalma- ciji s novim mrežama, koje je izradio na- zoinik ribarstva g. Lorini. »Trata« i »paran- gal« sasvim su dobro odgovorile svrsi, a »koća« ne. — 25-godišnja Gospava Krivokapić, iz Crne-Gore, bacila se u more kod Hercegno- voga, gdje je služila. Po kazivanju nije bila sasvim pri svijesti, Mrtvo je nje tijelo na- gjeno na morskoj obali. — U petak je grom udario u kuću E. Drapića u selu Šaratovići u Bosni; munja je zapalila letvu i vrata a pet osoba one- svijestilo. — U subotu se prevrnuo čamac u rijeci kod Drinovaca u Hercegovini, te se utopiše Luka i Marko Bogić, mladići od 20 godina. — Po čitavoj Dalmaciji čuje se dobar glas o ljetini u polju. — U selu Smilčići u Dalm. Čiro Vujko- vić crepajući vodu upane u bunar i udavi se. Imao je 27 god. Ostavlja ženu i dvoje siročadi. — Kod Sinja bukne požar u kući braće Jovana i Luke Šarića, te uništi kuću i sve u njoj. Uslijed vjetra vatra obuhvati i uništi i drugu kuću Jure Šarića. Štela se računa preko 20.000 K. . — Svraćamo pažnju na oglas u današnjem broju domaćeg agenturno-otpremničko-ko- misionog trgovačkog društva »Travunija«, dioničko društvo, filijala u Gružu. Rus ja o evropskoj konferenciji. Iz dobro upućenih ruskih političkih kru- gova u Petrograđu uvjeravaju, da će ruska vlada odustati od nauma, da predloži vele- vlastima saziv jedne evropske megjunarodne God. VIII. konferencije, bilo o pitanju italijansko-tur- skog rata, bilo o dardanelskom sporu. Ru- ska vlada u opće drži, da je sadanji čas stava riječke županije, Uz ostale odličnike|sasvim nezgodan da se poduzima bilo koji korak za dovršenje rata. s Iz Berlina javljaju, da je Njemačk odbila prijedlog obdržanja konferencije za postignuće mira izmegju Italije i Turske. Arbanaški ustanak. _Povjerenstvo i mnogi odličnici, koji su bili poslani ustašama, nijesu bili poslušani. i Većina arnautskih vogja ostaje kod svo- jih prvih zahtjeva. Ipak je povjerenstvo sa- vjetovalo turskoj vladi, da neka počeka još edan dan prije nego pošalje vojsku protiv ustaša. Gradska kronika. Gundulićeva“ pučka zabava na ,,Brsaljama““, Sutra naš »Gundu- lić« priregjuje veliku ljetnu pučku zabavu ljevici električna struja udari 17-godišnjeg "4 »Brsaljama«. Priprave su uprav lijepe, Ant. Jelinkovića i ončas ga usmrti, a dva|tako da će zabave biti na pretek: glazbe, šale, tombule, šaljiva tamnica, krasni pavi- ljoni, bitka sa korijandolama i serpentinama, tramvaja dijete Marije ud. Pilski, na što ona | Vatromeli i t, d., i t. d. »Brsalje« će biti s drugim djetetom u naručaju pohiti iz bli. krasno nakićene i rasvjetljene. Zabavi će sudjelovati korporativno »Pravi Hrvatski Soko«, koji će dapače izvagjati i nekoliko | vježaba. Nadamo se, da će gragjanstvo u velikom broju sutra pohrliti na Pile i tim podupri- jeti našega »Gundulića«, Obilan i raznovr- san program jamči za uspjeh zabave. Po- četak na 5 sati po podne. Ulazna cijena za odrasle 50 para, za djecu 30 para. Izlet ,,Pravog Hrvatskog So. kola“ u Lapad. U prošlu nedjelju je ovo naše mlado društvo priredilo prvi ljetni izlet u Lapad, i to prvi put sa sokol- skim kapama. Svakoga je uprav zadivio mnogobrojni nastup članstva, koje je do- stojanstveno koracalo, predvogjeno »Gun- dulićevom« glazbom. U Lapadu se razvila vrlo lijepa zabava, uz glazbu i pjesmu. I ako nije bio najavljen izlet, ipak je brojno gragjanstvo pohrlilo u Lapad, da se neko- liko sati progje u društvu i zabavi. U ve- čer se je povralio »Soko« u grad, uz pa- ljenje bengalskih vatara, kroz gusti špalir općinstva. Ovom prigodom želimo ovom mladom društvu svaki napredak u njegovom radu oko širenja i jačanja hrvatske sokolske svi- jesti. Čujemo «da će naš »Soko« priregjivati češće izlete sa javnim vježbama u bližu i dalju okslicu. Naprijed! Zdravo! Otvor Doma ,,Hrv. Rad. Zadru- ge“*. Sve što se više približavaju svečani dani ove hrv. slave, to više sa svih strana stižu vijesti, da se spravljaju izleti raznih korporacija. Do sada nam dolaze u goste izletnici iz Sarajeva, Spljeta, Šibenika, O- puzena, Kotora, Makarske, Zagreba, Mosta- ra, Zadra, Vodica i Trebinja. Mnoga dru- štva šalju svoje izaslanike. Po tome regbi, da će proslava biti prava manifestacija hr- vatske svijesti. Odbor za svečani otvor Doma prv. Rad. Zadruge“' moli sva ona društva, čitaonice i ost., koja namjeravaju sudjelovati proslavi, da što prije jave svoj dolazak i broj gostiju. — Odbor. Gospogijice, koje su preuzele raspro- daju blokova »Hrv. Rad. Zadruge«, moli ih Očbor da pospješu rasprodajom, jer one svečane dane neće biti dopuštena raspro- daja istih. Toliko na ravnanje 1 Lične vijesti. U utorak po podne stigao je u naš grad u zvanične svrhe dal- matinski namjesnik g. Marij grof Attems, — Ovdje je boravio ovo dana upravitelj pošta i brzojava u Zadru, g. Tichy, takogjer u zvanične svrhe. Dobro nam dosliji U četvrtak u ve- čer prispjeli su u naš grad braća Ćesi, čla- novi trgovačkog društva »Merkur« u Pragu. Ima ih oko četrđeset, a predvode ih presje- dnik istog društva MMO g. Artur Hausler i praški načelnik Dr. Karlo Groš. Iz Praga su otputovali u Zagreb, te u Sarajevo i Mo- star, odakle su proslijedili put Gruža. |Svu- da su bili najsrđačnije dočekani i uprav bratski susretani, pa će biti takogjer i u na- šem građu, tako da se je ustanovio i naro- čiti odbor, koji ih je pričekao i biće im u svemu pri ruci, Osim spomenutih š njima su u koliko nam je poznato i slijedeći: g. g. Dr. Križik, vla- snik elektrotehničkih velikih zavoda u Pragu, inžinir Schiffauer, koji zastupa grad Klato- vy, O. Boruvka, šef presidijalne kancelarije grada Praga, izaslanici praških društava i korporacija: »Merkura«, Kluba samostalnih trgovaca i industrijalaca, Trgov. Obrtničke Komore, novoga tigovačkoga gremija, dru- štva za promicanje industrije u kraljevini Českoj, saveza tvorničarh gospodarskih stro- jeva; nadalje zastupnici trgovačko-obrtničke —