UREE DRE An :

Cika llatišl

 

 

 

Br. 379.

vlasti, nego da šnjima javno pijančujem; ja
sam tužio na stariju vlast sve prekršitelje
sela Korita za sami Pljenjak, te poslao 54
tužbe, za koje su platili više hiljada kruna
globe, a taj Pljenjak nebi bili opustošili Ko-
rićani da ti nijesi nazad 2 godine htio pri-
svojiti za svoje zemljište i zvao glavara se-
la Korita, da ti potpiše da je zemljište tvoje,
a on kao pošten čovjek niti je htio niti je
smio to učiniti. Tad si ponovno mučio u
Ston 200 osoba, da ti potpišu na intavula-
ciji, da je tvoje, ali ti nije uspjelo. Kad se
nijesi uvjerio da tužim, vidio si kad su put
Stona po pune barke hodile za šumske pre-
kršaje. Nu ja znam, što bi ti želio: da ja
idem svaki dan i lovim ljude kao kosoviće,
e da bi me ko ubio ili ja koga, samo da
ti nijesam više na putu a da me možeš na-
zivati hajdukom i pijančinom, što mi to ni-
jedan čovjek neće rijeti ni na Mljetu ni iz-
van Mljeta. Nego draga šuro, to je sve sa-
mo za to što sam ti tražio zakoniit dio zem-
ljišta od pok. ti oca, a što pripada moju
pok. ženu, za što sam se morao pravdati
2 godine na okr. Sudu u Dubrovniku. Što
mi kažeš da se »odrečem od službe e da
izbjegnem tamnici, kojom da sam već je-
dnom nogom na vratima«, o tijem i drugi-
jem uvrjedama razgovarati ćemo se na Su-
du! Pak si mi poručio prošlog ljeta, da lu-
gar mogu biti još 2 mj., računajući do iz-
bora načelnika; ja sam i sam znao ako ti
budeš načelnik, da ja neću lugar, pošto bih
se bio odma zahvalio, za stobom ne imati
posla. — Maranovići, 22 Maja 1912, —
Jozo J. Bašica, općinski lugar.

(Op. Ur.: Kao što smo zadnje donijeli u ime
nepristranosti, ni najmanje u stvar ne zalazeći,
tako na molbu donosimo i gornje, porukom da
ovim zatvaramo stupce našeg lista sličnim stva-
rima.)

 

, Zamimiw je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Heckschera, senr.,
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom, ovdje i u okolici, do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

 

Perom i olovkom.

— Danas 1. Juna ima stići u Beč, u po-
sjete našem kralju, bugarski kralj Ferdinand
i kraljica Eleonora, iz Sofije, sa sinovima
kralja Ferdinanda,  prijestolonašljednikom
Borisom i princem Cirilom. U Beču će o-
stati 3 dana.

— Po prihvaćenom proračunu u ruskoj
dumi, potrošiće se u 5 godina za ratnu ru-
sku mornaricu 1212 milijuna kruna.

— U ponedjeljak je u Beogradu svečano
otvorena južnoslavenska umjetnička izložba,
u prisustvu kralja Petra, prijestolonašljedni-
ka, ministara, bugarskog ministra prosvjete
i diplomatskog zbora.

— U čitavoj Rumunjskoj osjetio se je u
nedjelju večer jak potres. U Boksani je mno-
igo štete.

— U madžarskoj gospodarsko-obriničkoj
banci u Segedinu otkriveno je veliko pro-
nevjerenje. Izdat je nalog, da se uapsi gla-
vnog upravitelja, koji se nalazi u Berlinu.
Uapšen je i glavar mjenbenog odsjeka.

— U Rimu ustanoviše, da se po nalogu
anarhista priprema atentat na italijanski kra-
ljevski par. U mnogim je gradovima Italije

 

— Ne misli, prijateljko, da će te taj svi-
jet puštiti u miru; on će vrebati na svaki
tvoj korak, na svaku tvoju kretnju; njihovi
pogledi pratit će te kao vlastita sjena. Ali
ni na po jada, kad oni ne bi to krivo shva-
ćali, i izvodili kojekakve zaključke, pa bilo
tv iz zlobe, bilo iz naivnosti. Ali se ne
plaši, u borbi se ovoga života zrcale naše
kreposti. | kao što se dragulji bruse, da
bolje sjevne njihov siaj, tako je i s čovje-
kom u nepogodama svoga života, jer u toj
borbi upoznamo njegov značaj, cijelu nje-
govu vrijednost. — Stalna, poštena i prava
načela nek nas vode u našem radu. Iskre-
nost, istina, nek nam budu zvijezde pred-
vodnice. Imat ćemo neprijatelja, ali ćemo
imati i onih, koji će znati cijeniti naš rad,
koji će nas razumjeli, i u tome, eto nam
odmah neko zadovoljstvo, Ne smijemo biti
sami za sebe. Naići ćemo na zapreke, ali
»odvažne pomaže sreća«. Pak, kad bi se
zloća ljudska baš tako urotila, da uništi
mlado, nevino srce, da mu u proljetnim
danima ogorča život, ni onda ne klonimo,
jer velik je Bog, a njegovoj pravednosti
nema kraja.

Ovo su bile poslijednje riječi Leptirove,
koje upravi tužnoj Primorci. Ona ga je po-
zorno slušala, i lice joj se razvedri, utjeha
joj napuni srce gotovo do plača.
otići, pozdravi se sa svo-
mu milo zahvali
je on već otišao,
na nj i usklikne:
hvala ti Bože, kad sam ipak našla
utjehe!«

 

uapšeno više osoba, megju kojim i jedan
vigjeniji odvjetnik. Uapšeno je i više anar-
hista.

— Broj štrajkujućih lučkih radnika u Lon-
donu dosegao je do 140.000. Cijene živo-
tnim potrepštinama rastu.

— U Krakov dovedoše oružnici dva Ma-
džara, kod ruske granice uapšena radi špi-
junstva u korist Rusije, Kod njih nagjoše
vrlo sumnjivo dopišivanje, čitav naputak za
špijunstvo, pitanje o vojnim prilikama u U-
garskoj i pisama mnogih ruskih odličnika,
megju kojim i pismo grofa Bobrinskoga.

— Tri pastira kod Stanislave u Poljskoj
nagjoše u šumi topovsku kuglu, valjda iz-
gubljenu za vojenih zadnjih vježaba. Kugla
im u rukama esplodira, te jednoga teško
iznakazi a dvojici pastira otrgne noge.

— Bivši tajnik austro-ugarskog konsula-
ta u Varšavi, Vladimir pl. Krynicki, radi
pronevjerenog iznosa od K 75.919 osugjeu

 

je na dvije godine teške tamnice i na gu-
bitak plemstva.

— U Stolnom Biogradu u Ugarskoj ne-
poznati zlikovci sjekirom  umoriše te okra-
doše posjednika Mihajla Stefanovića.

— U Španjolskoj svi željeznički namje-
štenici štrajkuju.

— U ponedjeljak je u Beču jureći auto-
mobil prignječio i na mjestu usmrtio Leo-
poldinu Rup.

— Makso Henker, prosti vojnik u Leip-
zigu u Saskoj, preko noći postao miljoner:
ujak mu umro u Americi i ostavio mu 125
milijuna kruna.

— U Villa Real u Italiji buknuo požar
u kinematografskom kazalištu, pri čemu je
80 osoba poginulo a mnogo ih teško ra-
njeno.

— U Ugarskoj je u više mjestija uslijed
poplave silnih šteta. U Lugosu u dvjema u-

 

licama sve su kuće opustošene; utopilo se.
pet osoba. Srušilo se 289 kuća, a 1800 o-
soba je bez krova. Pet mjestija u Nagy
Varos-u je poplavljeno. Voda je odnijela
mnogo radničkih kuća i više mostova. Uto-
pila se jedna djevojka sa čitavim stadom
krava.

— U Sofiji je uapšen anarhista Dobna-
idenoff, koji je pred 4 godine snovao aten-
tat protiv kralja te bio uhvaćen, ali nakon
par dana pobjegao iz tamnice u Tursku. Sad
se opet bio povratio, da po svoj prilici iz-
vrši novi atentat.

— U Rusiji kod Odese prevrnula se je-
dna lagja, te se utopilo deset ljudi.

— U Sant Jago u Americi nagjene su
lješine milijunara Tollivera i njegove žene.
Drži se, da ih je ubio njihov bivši tajnik
Louis, te ga uapsiše.

— Kod Danzinga u kotarima Marienburg
i Elbing uslijed pokvarenog mesa oboljelo
je preko stotinu osoba. Jedna je gospogja
već umila uslijed otrovanja pokvarenim me-
som. Povedena je istraga.

— U Rusiji su opet na dnevnom redu
velika pronevjerenja. Drž. je vijeće u Petro-
gradu odredilo, da se povede istraga proti
Kurlowu, bivšem pomoćniku u ministarstvu
unutrašnjih poslova, podravnatelju redarstve-
nog odsjeka Wereginu, šefu tajnog redarstva
u Kijevu, Kuljabkovu i proti pukovniku Će-
repu Špiridoviću.

— U subotu se je kod Berlina survao je-
dan zrakoplov. Poručnik Schlichting ostao
je na mjestu mrtav, a avijatičar Fokker ra-
njen.

— Na poticaj glesovite bosonoge plesa-
čice Izidore Duncan sagradiće se u Ateni
orijaško kazalište, koje će odgovarati formi
starogrčkih kazališta, u kom će se prikaži-
vati sve stare klasične tragedije. Izidori Dun-
can pošlo je za rukom predobiti za stalnu
suradnju glasovitu tragedkinju Eleonoru Du-
se i glasovitu franc. glumačku silu Jean
Mounet:Sully.

=— Na mladog kitajskog cara, za vrijeme
šetnje na terasi, pucao je jedan nepoznati
iz revolvera, ali ga nije pogodio. Atentator
je pobjegao.

— U Hamburgu je svečano porinut u
more orijaški parobrod »Imperator«, koji
daleko madmašuje  potonulog »Titanika«,
Porinuću je bio nazočan i njemački car
Vilim.

— U Pragu je ustanovljen jedan slučaj
crnih kozica (šeša), što je donešeno iz Italije.

— U zadnje se doba silno množaju sa-
moubistva megju sveučilišnim djacima u
Krakovu. Ubio se i slušatelj medicine Sa-
kov, a otrovala se študentkinja Busek. Po-
činjaju samoubistva radi lošeg materijalnog
stanja.

— U selu Libova u Galiciji orkan je ra-
zorio 35 kuća i mnogo zgrada oštetio.

— Službeno je konstatovano .u Hong-
kongu oko 200 slučajeva kuge, od kojih
oko 100 svršiše sa smrću.

— Na godinu umire od prilike 30 mili.
juna osoba; svaki dan 82.200, svaki sat
3425, a svaki čas 57 osoba. Najviše ih u.
mire od sušice, i ako svako malo sad on-

 

dje sad ovdje pronagju kakav — »lijek« |

»PRAVA CRVENA:HRVATSKA«

— Šteta, koju je Budimpešta pretrpila od
zadnjih radničkih nemira, iznosi pet miliju-
na i po.

— Austrijski je parobrod »Istria« poto-
nuo kod Kolomba. Očekuju se potankosti.

— U ponedjeljak je u Budimpešti uz sau-
čestvovanje hiljada radnika bio sprovod žr-
tvama palim u uličnim demostracijama. Na
grobištu održana su mnoga spomen-slova.
Poslanik Just poslao je vijenac sa napisom:
»Žrtvama izbornoga prava«.

 

Poznata pjesnikinja i spisateljica Paul
Maria Lacroma, Maria pi. Egger Schmitzhausen
izjavila je u jednom listu, koji je gospodinu lje-
karniku Felleru pisala, slijedeće: ,Goni me, da
Vam kažem, kako nenadkriljivo dobru uslugu
mi je Vaš Fellerov Elzafluid, koji sam od baru-
nice Freitagh dobila, kod moje lične neural-
gie učinio. Primite od velikog broja ljudi, koji
su Vama najtoplije priznanje dužni, najveću hva-
lu itd.“ Hiljada i hiljada sličnih priznanica go-
vore za dobrotvorno djelovanje ovoga kućnog
srestva, od kojega se 12 malih, 6 dvostrukih,
ili 2 specialne boce franko od dvorskog ljekar-
nika Feller u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Za-
gorje) za 5 kruna dobije.

 

Domaće vijesti.

Premiera ,,Gospogje sa sun-
cokretom“*. U subotu je u zagrebač-
kom kazalištu uspjeh Vojnovićeve drame
bio sjajan. Auktor, izazvan na pozornicu
iza svakog čina, bio je predmetom odu-
ševljenih ovacija i dobio je mnogo vijenaca.
Prizustvovalo je i nekoliko stranih gostiju.
U nedjelju je bilo opetovanje, takodjer sa
velikim uspjehom.

Ministar Bilinski. Zajednički mi-
nistar financija Dr. Bilinski otputovaće na
15. ov. nj. u Sarajevo, u zvanične svrhe.

U Bosni će se zadržati 17 dana, a iz Mo-

stara krenuće u Dubrovnik.

Zast. Dobernig o trijalizmu.
Na sastanku njemačkog narodnog saveza u
Celovcu govorio je presjednik austrijske de-
legacije zast. Dobernig. Raspravljao je o
položaju u monarhiji i opširno se bavio
jugoslavenskim pitanjem. Važni državni in-
teresi — rekao je govornik — zahtijevaju,
da se taj zakučasti problem što prije riješi.
To je jedino moguće na taj način, da se
što više ojača centralistični državni sustav.
Jugoslaveni, oduševljeni svojom narodnom
idejom, zanešeni su danas za to, da unu-
tar države osnuju svoju nacijonalnu državu.
Ostvarenju \& ideje moramo se mi Nijemci
naravno opirati i to ističući i naglašujući
što jače njemački imperijalizam. Ma da smo
kako god protivni separatističnim težnjama
Jugoslavena i da u parlamentu stojimo s nji-
ma u opreci, ne nalazimo ipak nikakva ra-
zumijevanja za današnji režim u Hrvatskoj.
Mi najodlučnije prosvjedujemo protiv toga,
da se sjednim narodom u monarhiji, koji
je politički dozreo, na onakav način po-
slupa, kao što se postupa u Hrvatskoj.

O dalmatinskim željeznicama.
»N. W. Tagblatt« veli, da je željeznički
spoj izmegju Austrije i Dalmacije učinjen
aktuelnim. God. 1907. trebalo je dosta na-
pora, da se ugarska vlada za to predobije,
da se u program uvrste i dalmatinske že-
ljeznice. Ali se je poradi raznih razloga za
tim otezalo stom izgradnjom. Ponajprije je
bivša ugarska vlađa s bankovnim konsorci-
jem sklopila vrlo štetan ugovor, koji je tre-
balo poništiti, da se izda gradnja željez-
nica uz povoljnije financijalne uvjete. | ovo
je ugarskoj vladi napokon pošlo za rukom.

Uz to je valjalo uzeti obzira — dalje
»N. W. T.« nastavlja — i na kasovsko-
oderbešku prugu, o kojoj je govora i u na-
godi od 1907. Po toj nagodi su se morale
na austrijskom dijelu ić pruge metnuti druge
tračnice (od Jablonkova do Tješina), za
tim izgraditi stanične naprave i t, d. Nu
ova kombinacija je bila nespretna, te se je
morala izmjenjivati tako, da je ovo pitanje
dulje vremena bilo živahno raspravljano.
Napokon je i to svršeno, te jer je izmegju
ove pruge i dalmatinskih željeznica bio po-
stavljen junktim, pristupa se napokon iz-
gradnji zasnovanih dalmatinskih željeznica.

Tako će sada Dalmacija, koja je u istinu
bila kao odvojena od monarhije, biti pro-
metnim putevima svezana s njome prama
sjeveru i istočnom zalegju. Tim će se udo-
voljiti kako važnim interesima monarhije,
tako i davnašnjoj želji Dalmacije, te nema
sumnje, da će novi željeznički spojevi s
Dalmacijom u najvećoj mjeri doprinijeti, da
se razmaše trgovački promet i saobraćaj,
koji je bio dobrahno zaostao.

Cijene duhanu u Dalmaciji za
g. 0908. Na 100 kigr. za prefinu vrstu K
300; za I. vrstu K 240; II, 180; Il, 120;
IV. 80. a izmet K 40, — Dodaine cijene,
nagrade, na prefinu vrstu K 40; I. 30; II,
20; III. 10-na 100 kigr. Suviše u ime na-
knade na prigon davaće se 10 para za sva-

kih 100 klgr. na dalečinu od 5 kilometara. |

Sitne vijesti. U subotu se je navr-
šilo pedeset godina o:1 dana, kad je u Gro-
bničkom Polju svečano blagoslovljena za-

i naučenjake na onoj svečanosti bio je i du-
brovački pjesnik Antun Kazali.

— Qvo dana preminula su tri požrtvovna
rodoljuba, izgledna Hrvata: u Sv. Jani g.
Tomo Horvat, u mjestu Rečici g. Janko Ba-
nić, trgovac i posjednik, a u Ivanić-gradu
g. Dragutin Belačić. Pokoj im vječni!

— Kapetan luke u Trstu, g. Marko vit,
Niseteo, imenovan je glavnim pomorskim
nazornikom u VI. razr. čina.

— G. Božo Milaković, bogoslov u Gorici,

nov:m izumom velike vrijednosti.

— Upravitelj računarskog fin«incijskog od-
sjeka u Zadru, poznati zagrižljivi talijanaš
de Denaro, u uredu je kišobranom navalio
na činovnika I., takogjer talijanaša. Doista
»izgledne« stvari u jednom ć. k. uredu, i
to od istog poglavice!!....

redom iz Istre, obdario je elektrotehniku i

 

— U brodogradilištu »Danubius« u Kra-

druga radnika teško ozledi.

— U Zagrebu pane na tračnice elektr.

zine, du ga spasi. U to naljeze tramvaj S
svu trojicu zgnječi. Majka je teško ranjena
a djeca nakon malo umriješe. Radi neopre-
znosti uapsiše vozača motora.

— U obližnjem selu kod Karlovca na-
gjoše u školi mrtvu, obješenu o užetu ženu

 

ondješnjeg pučkog učitelja. Jadnica je gla-
| dovala sa dvoje dječice, a muž pjančevio,
čitavu platu trošeći u svoje gosposke poho-
tice. Stoga nevoljnica odluči učiniti što je
i izvršila.

| — U Tipinji u Hrv. nakon nekog slavlja
nagjen je u blizini svoje kuće mladić Kelić,
usmrćen sa sjekirom. Zlikovcima do sada
ne ugjoše u trag.

— U Križevcima je do sada uapšeno 17
osoba radi krivotvorenja novaca, o čemu

mo u svoje vrijeme izvjestili.

.- Pero Suboiić u Smrekovićima u Hrv.
bio u zavadi sa Simom Subotić, jer poto-
njem ne htio dati sestru za zaručnicu. U
prepirci teško ga nožem izrani, te je uslijed
ozleda umro. Osugjen je na 5 godina teške
tamnice.

— Na 5. Marta o. g. u obližnjem selu
kod Srijema ubio je Lacko Drviš rogjenog
brata Nikolu. Ovo dana obdržavala se ra-
sprava. Sud je Lacka riješio, jer da je pi-
janog brata ubio u samoobrani.

— Jela Babić berući travu na »Vruljskoj
Stijeni« kod Makarske, poklizne se i stro-
vali u ponor. Težaci izvadiše mrtvo tijelo i
donesoše u mjesto.

— Izvijestismo o uapšenoj razbojničkoj
četi u Bosni, koja je ubijala i pljačkala. Du-
gotrajna je rasprava u Tuzli svršila, te su
osugjeni: Sava Milošević na smrt , a vješa-
lima; brat mu Mika na 7 godina teške ta-
mnice; otac im Danilo na 10 goćina; ostali
izmegju 5 goćina i 1 mjesec, a četvorica
puštena su na slobodu.

— Joka Butorović na Hvaru bacila se u
kućni zdenac i ugušila. Ostavlja muža i če-
tvero djece. Trpjela je od padavice.

— Ovo dana pravili su kušnje u Dalma-
ciji s novim mrežama, koje je izradio na-
zoinik ribarstva g. Lorini. »Trata« i »paran-
gal« sasvim su dobro odgovorile svrsi, a
»koća« ne.

— 25-godišnja Gospava Krivokapić, iz
Crne-Gore, bacila se u more kod Hercegno-
voga, gdje je služila. Po kazivanju nije bila
sasvim pri svijesti, Mrtvo je nje tijelo na-
gjeno na morskoj obali.

— U petak je grom udario u kuću E.
Drapića u selu Šaratovići u Bosni; munja
je zapalila letvu i vrata a pet osoba one-
svijestilo.

— U subotu se prevrnuo čamac u rijeci
kod Drinovaca u Hercegovini, te se utopiše
Luka i Marko Bogić, mladići od 20 godina.

— Po čitavoj Dalmaciji čuje se dobar glas
o ljetini u polju.

— U selu Smilčići u Dalm. Čiro Vujko-
vić crepajući vodu upane u bunar i udavi
se. Imao je 27 god. Ostavlja ženu i dvoje
siročadi.

— Kod Sinja bukne požar u kući braće
Jovana i Luke Šarića, te uništi kuću i sve
u njoj. Uslijed vjetra vatra obuhvati i uništi
i drugu kuću Jure Šarića. Štela se računa
preko 20.000 K. .

— Svraćamo pažnju na oglas u današnjem
broju domaćeg agenturno-otpremničko-ko-
misionog trgovačkog društva »Travunija«,
dioničko društvo, filijala u Gružu.

Rus ja o evropskoj konferenciji.

Iz dobro upućenih ruskih političkih kru-
gova u Petrograđu uvjeravaju, da će ruska
vlada odustati od nauma, da predloži vele-

 

 

vlastima saziv jedne evropske megjunarodne

God. VIII.

konferencije, bilo o pitanju italijansko-tur-
skog rata, bilo o dardanelskom sporu. Ru-
ska vlada u opće drži, da je sadanji čas

stava riječke županije, Uz ostale odličnike|sasvim nezgodan da se poduzima bilo koji

korak za dovršenje rata.
s Iz Berlina javljaju, da je Njemačk

odbila prijedlog obdržanja konferencije za

postignuće mira izmegju Italije i Turske.

Arbanaški ustanak.

_Povjerenstvo i mnogi odličnici, koji su
bili poslani ustašama, nijesu bili poslušani.
i Većina arnautskih vogja ostaje kod svo-
jih prvih zahtjeva. Ipak je povjerenstvo sa-
vjetovalo turskoj vladi, da neka počeka još
edan dan prije nego pošalje vojsku protiv
ustaša.

 

Gradska kronika.
Gundulićeva“ pučka zabava

na ,,Brsaljama““, Sutra naš »Gundu-

lić« priregjuje veliku ljetnu pučku zabavu

ljevici električna struja udari 17-godišnjeg "4 »Brsaljama«. Priprave su uprav lijepe,
Ant. Jelinkovića i ončas ga usmrti, a dva|tako da će zabave biti na pretek: glazbe,

šale, tombule, šaljiva tamnica, krasni pavi-
ljoni, bitka sa korijandolama i serpentinama,

tramvaja dijete Marije ud. Pilski, na što ona | Vatromeli i t, d., i t. d. »Brsalje« će biti
s drugim djetetom u naručaju pohiti iz bli. krasno nakićene i rasvjetljene. Zabavi će

sudjelovati korporativno  »Pravi Hrvatski
Soko«, koji će dapače izvagjati i nekoliko

| vježaba.

Nadamo se, da će gragjanstvo u velikom
broju sutra pohrliti na Pile i tim podupri-
jeti našega »Gundulića«, Obilan i raznovr-
san program jamči za uspjeh zabave. Po-
četak na 5 sati po podne. Ulazna cijena za
odrasle 50 para, za djecu 30 para.

Izlet ,,Pravog Hrvatskog So.
kola“ u Lapad. U prošlu nedjelju
je ovo naše mlado društvo priredilo prvi
ljetni izlet u Lapad, i to prvi put sa sokol-
skim kapama. Svakoga je uprav zadivio
mnogobrojni nastup članstva, koje je do-
stojanstveno koracalo, predvogjeno »Gun-
dulićevom« glazbom. U Lapadu se razvila
vrlo lijepa zabava, uz glazbu i pjesmu.
I ako nije bio najavljen izlet, ipak je brojno
gragjanstvo pohrlilo u Lapad, da se neko-
liko sati progje u društvu i zabavi. U ve-
čer se je povralio »Soko« u grad, uz pa-
ljenje bengalskih vatara, kroz gusti špalir
općinstva.

Ovom prigodom želimo ovom mladom
društvu svaki napredak u njegovom radu
oko širenja i jačanja hrvatske sokolske svi-
jesti. Čujemo «da će naš »Soko« priregjivati
češće izlete sa javnim vježbama u bližu i
dalju okslicu. Naprijed! Zdravo!

Otvor Doma ,,Hrv. Rad. Zadru-
ge“*. Sve što se više približavaju svečani
dani ove hrv. slave, to više sa svih strana
stižu vijesti, da se spravljaju izleti raznih
korporacija. Do sada nam dolaze u goste
izletnici iz Sarajeva, Spljeta, Šibenika, O-
puzena, Kotora, Makarske, Zagreba, Mosta-
ra, Zadra, Vodica i Trebinja. Mnoga dru-
štva šalju svoje izaslanike. Po tome regbi,
da će proslava biti prava manifestacija hr-
vatske svijesti.

Odbor za svečani otvor Doma
prv. Rad. Zadruge“' moli sva ona
društva, čitaonice i ost., koja namjeravaju
sudjelovati proslavi, da što prije jave svoj
dolazak i broj gostiju. — Odbor.

Gospogijice, koje su preuzele raspro-
daju blokova »Hrv. Rad. Zadruge«, moli ih
Očbor da pospješu rasprodajom, jer one
svečane dane neće biti dopuštena raspro-
daja istih. Toliko na ravnanje 1

Lične vijesti. U utorak po podne
stigao je u naš grad u zvanične svrhe dal-
matinski namjesnik g. Marij grof Attems, —
Ovdje je boravio ovo dana upravitelj pošta
i brzojava u Zadru, g. Tichy, takogjer u
zvanične svrhe.

Dobro nam dosliji U četvrtak u ve-
čer prispjeli su u naš grad braća Ćesi, čla-
novi trgovačkog društva »Merkur« u Pragu.
Ima ih oko četrđeset, a predvode ih presje-
dnik istog društva MMO g. Artur Hausler
i praški načelnik Dr. Karlo Groš. Iz Praga
su otputovali u Zagreb, te u Sarajevo i Mo-
star, odakle su proslijedili put Gruža. |Svu-
da su bili najsrđačnije dočekani i uprav
bratski susretani, pa će biti takogjer i u na-
šem građu, tako da se je ustanovio i naro-
čiti odbor, koji ih je pričekao i biće im u
svemu pri ruci,

Osim spomenutih š njima su u koliko nam
je poznato i slijedeći: g. g. Dr. Križik, vla-
snik elektrotehničkih velikih zavoda u Pragu,
inžinir Schiffauer, koji zastupa grad Klato-
vy, O. Boruvka, šef presidijalne kancelarije
grada Praga, izaslanici praških društava i
korporacija: »Merkura«, Kluba samostalnih
trgovaca i industrijalaca, Trgov. Obrtničke
Komore, novoga tigovačkoga gremija, dru-
štva za promicanje industrije u kraljevini
Českoj, saveza tvorničarh gospodarskih stro-
jeva; nadalje zastupnici trgovačko-obrtničke —