i. PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETFLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. et A LDAP LB ASS AnA Ren Vita IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. 0 PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPIS UREDNI. 4 ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODNI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. testnih rm A a PS A a AMAL nat Aa LA LaS LL NA ELO Na dl ARA S Be. 380. U Monarhiji. U našoj se Monarhiji ovijeh dana toliko toga dogagja, da nije nam mo- guće u sedmičnom izdanju osvrćati se člankom na pojedine, pak bilo i glavne dogagjaje ; prisiljeni smo za to osvrnuti se u kratko na sve sudbonosne pojave, koje letimice se pojavljuju i tamo i amo Leite, Žurno rade oba parlamenta, diplomacija je nemilo zaposlena, vojna je uprava u trzavici zbog vojne reforme, narodnosni su sporovi došli do vrhunca, Rusini vode opstrukciju, jer hoće svoje sveučilište, naši su nemilo ogorčeni radi nevoljnog stanja u Banovini, tali- janski zastupnici ne znadu kojemu se - više svecu odvjetovati da se dočepaju svoga sveučilišta, činovnici iščekivaju da im pragmatika nešto kane u sve- općoj oskudici, učitelji iščekivaju ko ozebli novi povišak plaće; svi su za polugjeti u svim pokrajinama, jer ra- stu istodobno danci a s njima usporedo skupoća i glad; ele gdjegod se osvr- neš vreva, nemir, trzanje, neko pođ- muklo ali glasno nezadovoljstvo, koje zaista ne sluti na dobro. Danas ćemo se osvrnuti na slaven- ske nase zemlje. Česka. Slijede dugovječni dogovori odbora českog i njemačkog, raspravlja se, pišu se predlozi, stvaraju se baze, ali se do konkretnog sporazuma i dogovora ne dolazi; i tako se sve to više gubi u- fanje, da će se doći do onog dogo- vora, koji bi dao mira iskušanom če- skom narodu, koji bi izbavio zemlju iz silnih neprilika i financijalnih nevolja, a da ne spominjemo i xulturnog za- stoja, jer: prepirke krše snagu i ubijaju najbolju volju, najdarovitije umove, koji se gube u prepirkama, a da mo- ralno i kulturno slabo ili nimalo ko- riste svome narodu. Poljska. Vražde i nametanje narodnosno oči- gledno raste sve to više; gospoda po- ljačka hoće da pridrže sebi sva privi- legija i pogodnosti, koja po pravici LISTAK. Glazba kao lijek. O upotrebi glazbe, kao srestvo za liječenje, pisalo se u zadnje vrijeme dosta po novinstvu, osobito ameri- kanskom. Sada se megjutim javlja, da je Amerikanac Robert Havan Schaufler sasta- vio i objelodanio nakon mnogog istraživa- nja i pokušavanja t. zv. receptarium, u ko- jem nabraja, koje bi kompozicije bile dobre za pojedinu duševnu bolest bolesnika. On preporuča n. pr.: protiv potištenosti Wagne- rov »Walkirenritt« ili Dvoržakov »Karneval- ski preludij«; protiv nervoznosti nastale u- slijed mnogog rada preporuča Smetaninu »Moldavu« i neke pjesme od Griega; protiv duševnih bolesti: Chopinovu Etuđu u G-du- iru, Beetlovenov »Pathetique«, izvogjenu na čello i čello-končerat od Dvoržaka. Trpi li ko od melankolije, nastale uslijed velikih razočaranja, neka sluša »Pjesmu veselja«, što ju je Beethoven uglazbio, a zapada li ko u duševnu mlitavost uslijed uživanja al- kohola, neka sluša sa pažnjom neke Ba- chove skladbe. Kao lijek protiv ljutosti slu- že komadi sa svečanim ritmom i jakom in- tonacijom, ali ne smiju biti preživahni. Kao najbolji pri iz »Tanahliusera«. Protiv ljubomora prepo- mjer služi »Kor hodočasnika« | manju već nebi imale opstojati; a Rusini kao vješte krtice ruju i ruju, rade i ustaju; a mješte brackog ugovora svaka stranka sve to više priteže k sebi, a i to je silna nevolja, jer se tim okorišćuju li- hvari, siledžije; jedan i drugi narod propada, ili se propije kako će lakše zaboraviti na svakdanje nevolje. Dalmacija. U nas je sad na dnevnom redu iz- borna reforma. Ovijeh je dana vijećao imenovani odbor, tu se je zaključilo sastaviti pravila, po kojim bi se ta re- forma imala vršiti. Opće tajno, obve- zatno pravo giasa po svoj se prilici neće moći za sad uvestiti, ali ufati je da će novi zakon biti udešen tako, da bude na posve liberalnoj bazi u pot- punomu smislu riječi, a to će se po- stignuti, ako se ne budu uvele bilo staleške, bilo novčane iznimke, bilo ako se gradovi ne budu namećali iz- vanjskim općinama, kako je bilo do sada. Prava besmislica je što predlaže Dr. Smodlaka, (koji se »zalaže za mali puk« i glava je demokrata), da se pola zastupnika biraju po porezu, a pola po broju pučanstva. Trgovačke ko- more, gradovi i veleporeznici, nek i- |madu svoje prestavnike, ali u veoma suženom broju, tako da novi sabor bude izražaj prave, nepatvorene na- rodne volje; eto što mi pravaši želimo i zagovaramo. Idemo da vidimo, hoće li većina kad je preko volje pregla na izbornu reformu ostati tvrdokorna na to, da nam dade takav izborni red, koji bi osjegurao stolice većini svojih pri- padnika. Bosna. Tamo su se promijenili vrhovni sto- žeri na vladi; ali su nadošla gospoda — kako se u nas kaže — iz bune i bunice; domaći su sinovi bili posve preterirani. Tamo je već ministar finan- cija i vrhovni upravnik; ako nije sla- venska krv posve u njemu samrla, po svoj će prilici tegnuti prstom gdje je rana i na što se tuži onaj narod, pak uhvati je da će doskočiti malo po ma- lo. Radosna je pojava tamo, da su se Hrvati približili toliko, e ne preostaje ruča i taj čudni liječnik predigru iz »Mei- stersingera«; protiv mneraspoloženja : finale Beethovenove osme simfonije i »Hansel i Gretel« od Humperdicka. Pisac toga receptarija - proriče »mediko- muzici« veliku budućnost, a jedan ameri- kanski list dodaje tome zlobno: Sve je to vrlo lijepo, samo ne možemo sebi predsta- viti bonicu, gdje će svakom bolesniku svi- rati po koja glazbena trupa ili koji umje- tnik propisane komade. Ili će možda taj po- sao vršiti bolničari ili pak fonograti ? Naj. zgodnije bi svakako bilo, da se ljekarne pretvore u — skladišta not&, pa bolesnik mjesto recimo kinina da dobije — snopić nota ! s Koliko narodi čitaju. Od svih kulturnih naroda najviše čita Nijemac. Po statistici veli »Tribuna illustrata«: Njemačka izdaje go- | dišnje 27.086 najrazličitijih novih knjiga. | govom Za njom dolazi Francuska s 12.252, onda Engleška, koja je brojem stanovništva veća s 9042. Na četvrtom mjestu Države sa 7804, tada dolazi malena Švicar- ska sa 7304, na to Italija sa 6106, Nigo- zemska sa 3190 i Austro-Ugarska sa 2322 knjige. Svi ostali kulturni narodi imađu produkci SSA MA st SASA Mt s eat atm JR Ga SRI Aa SEGS pi ESSE BJ (SERA EE RAJ dolaze Savezne. U DUBROVNIKU, 8. JUNA 1912. drugo nego da bude jedan skup: zna- čajni su i uprav proviđencijalni zaključci o željeznicama i o narodnom dobru, što su prihvatili zastupnici naroda na zboru u Banjojluci. Akcija bi se pro- vela u veliko, u kulturnom, trgovač- kom, financijalnom, moralnom smislu; željeti je živo da obećanju odgovore činjenice, a prilika je sva da hoće. Do malo će dana ponovno se u Sarajevu okupiti svi glavni prvaci udruženih na- ših stranaka pravaških, da vijećaju te zlosretnom i nevoljnom stanju i Bano- vine i domovine koliko se više može doskočiti. Sloga i jedinstvo, koje se je do danas nepomućeno održalo, stalni smo da će se i dalje održati, pak po- mrli od ijeda javni i tajni dušmani na- šeg narodnog napretka. Jadi nas ubi- jaju oda svuda, u nas se provagja bru- talno nasilje, dok se drugim puštaju uzde do mile volje; a baš taj pritisak imao bi sve rodoljube nagovoriti, da stupaju pored naših prvaka, jer složni narodni otpor sam može slomiti ggvo- zdeni obruč, koji nas sapinje. Hrvatska. A što da rečemo o toj tužnoj pa- tnici, koja eto mjeseca pod ljutom u- zdom jauče, pozivlje u pomoć sve od- govorne faktore, a da joj se do da- nas niko ne ozove? Tamo se sila na- meće svima i svakome, javna je štam- pa dovedena do očaja, jer ne zna niti smije da piše kako bi smo mi rekli ni crno ni bijelo; piše li crno: eto glo- ba, istraga, tamnice, progona; piše li bijelo: prerevni državni odvjetnici na to pozvani ništa lašnje nego na uzmu da je to ironija; pak naravno dolaze sve posljedice njihovog prekrišanja mo- drom olovkom. Sastanci, dogovori, skupštine, izborne kombinacije, štogod se radi, piše, nastoji od stanovitih ro- doljuba, sve je to nemilo kontrol's1no; zemlja izgleda pokopana, ko i da ne- ma naroda; samo se kad i kad čuje po koji vapaj. a to su nemile osude, koje šalju iza brave priznate i radišne rodoljube. Svak se pak svaki dan to nestrpljivije pita: kad će napokon ova brutalna nemila sila popuštiti? Ustr- Tortura u Americi. U Americi je uobi- čajeno kod zločina, gdje okrivljenici čin ta- je, takva vrsta preslušavanja, da postane za optuženike pravo mučenje. Preslušavaju se dan i noć, dok svoj čin ne priznadu. U | New-Yorku se dogodio ovaj slučaj: Pred nekoliko je vremena nenadano nestao neki mladi radnik imenom Theodore Furman. Nekoliko dana iza toga mnagjoše nedaleko jednog kolodvora spaliene čovječje kosti. Držalo se, da su te kosti nestalog Fur- manna, pak su s njegovog umorstva osu- mnjičena dva njegova starija brata. Braća su čin dugo tajila, ali napokon ga priznali, te je doskora imala protiv njih biti prove- pljenje je narodno iscrpljeno. Valjda vide to i bahati madžarski kaponje, jer kolaju vijesti da se dogovaraju sa koalicijom preko D.ra Popovića. Nami bi bilo predrago, da se dogje do po- mirbe, ali uz jedan uvjet; a taj je, da se koalicija drži pakta sa pravaškom strankom, i to doslovce, iskreno, po- šteno; a naša je stranka tako razložita i pametna, tako plemenita i umjerena, da će izvršiti pošteno što je uvijek na- glašivala, e će lojalno pomoći koali- ciji do vlade; ako se ova obveže ra- tako malo po malo krčiti put jedinom 250-godišnjica lavovskog sveučilišta. RESA LJ RSS A JENA diti rodoljubno i dogovorno za rad, za prometnu i financijalnu neodvisnost, i pravom brackom ugovoru; svaki od nas gospodar u kući svojoj ! Lavov, 30/5. Jučer se je ovdje slavila 250-godišnjica|,, opstanka sveučilišta, koje je utemeljio polj- ski kralj Jan Kazimir Veliki. Nekoliko je puta bilo zatvoreno, dok nije najposlije de- finitivno bilo otvoreno za Franje L, radi čega i nosi ime toga vladara. Nu drugs mi je namisao, nego li upuštati se u historičko opišivanje tog hrama poljske kulture, Kako čujem, rektor je ovdješnjeg sveučilišta po- slao svim akademskim senatima u Austriji i Ugarskoj poziv, da prisustvuju tom slav- lju. Izmegju ostalih, koji su zastupali razna sveučilišta, bila su i dva profesora madžar- skih universa: one naime u Budimpešti i u Kološvaru, samo nije bilo nijednog pre- alavnika profesorskog zbora našeg zagrebač- kog sveučilišta. To mi je upalo u oči, pak odlučih da, samo konstatujući fakat, dadem do znanja javnosti, kako baš sada, kad bi nam trebalo najviše simpatije sve braće Slavena, naši tobožnji patres patriae zane- maruju ono, što bi eventualno moglo biti u interesu cijelog hrvatskog naroda. Nek je na čast visokom sematu zagrebačke almae matris, a Vama g. uredniče najljepša hvala na ustupljenim redcima. — D. Bosanski odbor bečkog parlamenta i aneksija Herceg-Bosne. Zastupnik prof. Redlich u upravljenom iz- vješću bosanskom odboru bečkog parlamen- ta o zakonskoj osnovi, glede aneksije Bo- sne i Hercegovine, megju ostalim veli, da ».... austrijska vlađa, kada je popratila o- dnosnu osnovu, nije dovoljno obrazložila pitanje u pogledu oštete Turskoj, te se pre- «= Zemlja zaključka došao Englez Schooling. On do- kažuje na temelju svoga računa, da godine 2301. neće na zemlji više biti ni jednog i i i i : PRŽE i 2 iH Pasi č* | g ii p ki : E ii uo ili : i E E E 3 : s E s i sk: ž š : Ž; jeli se s= a šz i R 3 BH li druge suz- : ; i