—EBĐDČBRBĐIIRĐSSSĐĐPSSSSS"pROR SRS I I RI IE NS RIE IEEE o a e ni a. i ia, ii žičani siri Br. 381. milijuna kruna potrošenu od Khuena kroz izbore. | ne drugo nego je nemili pritisak vladin naveo mladoga pravnika Jukića da kidiše na život komesara Cuvaja. Žalimo tužnoga mladića, koji je sebe upropastio, a javnoj stvari ne samo ne pomogao nego ju još pogoršao, jer je pružio priliku da se odulji ovo nesnosno stanje u Banovini; nu ufati je da će znati vrhovni faktori po pra- vici prosuditi nemili učin, te će ipak zemlji pružiti pogodnosti mira. Drugčije se ima prosuditi atentat zastu- pnika Kovacsa na presjednika madžarskog sabora. Ovaj isključen iz sjednica sabora, provalio je kroz tribinu dopisnika štampe, te zavikao da Madžarska ima još osvetnika da kukavice kazne, ispali do tri hitca na pre- sjednika Tiszu, pak onda smrtno rani sebe, dočim je Tisza ostao neozlegjen. Osugju- jemo taj atentat, a ne odobravamo bruntalno ponašanje Tisze, koji je upotrebio brahialnu silu da makne s puta sve one zastupnike, koji sy ometali poslovanje sabora. Nije be- zobzirni Khuen, koji nije štedio u Hrvatskoj doći do strijeljanja, u ljubavi prama ustavu i Madžarskoj nije upotrebio drakonske te mje- re. A ako je sad i u Madžarskoj baba našla muža, kako se u nas veli, i u tome je kri- va madžarska goropadnost. Ta prošla je go- dina da stanovita klika grofova i velmoža nateže i priteže na svaki način, kako bi pri- silila krunu da otkine od svojih vladarskih prava i prepusti Madžarima jedini bedem u Monarhiji, vojsku, i kako bi provela nepra- vednu i opću izbornu reformu, nego malko proširenu i tako udešenu, kako bi Madžar- ska sila uvijek prevagnula i naroduosti uz- držala pod svojom vlasti. Komično je bilo svako malo dana vigjati Khuena gdje trči u Beč, donaša osnove, priteže da bi ga uklo- nio i odviše je nategnuo i žice su popu- cale, opozicija ga navede na nesmotrenost da joj obeća nešto što nije mogla kruna nikako dopuštiti ako nije htjela abdicirati na vrhovnoj svojoj vlasti. Khuen pade a mješte njega dogje ministarstvo Lukačevo. Nasta- vila se je stara igra ugovaranja i paktiranja, a kad se je vigjelo da s nerazboritosti Ma- džara zastaju svi poslovi u obim polovicama monarhije, i da se dalje ne smije, otstupi presjednik madžarskog parlamenta, zamjeni ga grof Tisza, i ovaj učini da policija iz- baci van sve one zastupnike, koji ometaju saborski rad. Žurno se provedu zakoni, oko kojih su se natezala gospoda klikaši, i tako će biti gotov prvi čin, za kojim će slijediti i drugi, a to da će se provestiti izborna re- forma. Zbude li se to po želji krune, o- dahnuti će narodnosti; ako li ne, lako da i gorđa Madžarska bude uživati sve one ne- volje i nedaće, nasilja i nezakonitosti, što je silom nametnula na legja pravednih i mir- nih Hrvata. E da ju to iskustvo osvjesti, da dade i nami što nas ide po pravu i pravici! Poznata pjesnikinja i spisateljica Paul Maria Lacroma, Maria pl. Egger Schmitzhausen izjavila je u jednom listu, koji je gospodinu lje- karniku Felleru pisala, slijedeće: ,Goni me, da Vam kažem, kako nenadkriljivo dobru uslugu mi je Vaš Fellerov Elzafinid, koji sam od baru- nice Freitagh dobila, kod moje lične neural- gle učinio. Primite od velikog broja ljudi, koji su Vama najtoplije priznanje dužni, najveću hva- lu itd.“ Hiljada i hiljada sličnih priznanica go- vore za dobrotvorno djelovanje ovoga kućnog srestva, od kojega se 12 malih, 6 dvostrukih, ili 2 specialne boce franko od dvorskog ljekar- nika Feller u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Za- gorje) za 5 kruna dobije. sanskih trećoredaca. Po onome, što sam do sada mogao razabrati, ne može se pristati niti uz Pontea i Farlati-a, a niti uz Ivančića, nego smo prisiljeni udariti srednjim putem izmegju njih, Trećoreci su opstojali od vaj- kada u Zadru, no tekom je vremena njihov broj tako silno spao, da ih je malne sasvim nestalo. (Pogl. priložene dokumente.) U Bo- sni su naprotiv bili u prevelikom broju. Ta- mo su bili silno razgranjeni i u narodu obljubljeni. God. 1439 navale Turci na Bo- snu, te trećorecima ne ostade drugo, nego da se u Delmaciju sklone, što i učiniše. (Dokumenat.) U Dalmaciji nagjoše par tre- ćoredaca, te se kod njih sklonuše, Budući da je veliki broj iz Bosne nadošao, malen red trećoredaca iznova procvjeta, te je sada sasvim izgledao kao bosanski red. Eto tako zamišljam povijest trećoredaca u Dalmaciji. Ako li se ne uzme ovakovo stanovište, on- da ne možemo tolike stvari u samom redu protumačiti. Zašto trećoreci ne poznaju dru- gog jezika osim hrvatskog? Zašto se bave samo bosanskim prilikama? Zašto vode u redu glavnu riječ bosanci Mato Bošnjak i Galić Zašto se drže istih knjiga, koje izdadoše bosanski konventualci ? Fra Anton je de- pače na čakavski preveo knjigu Matije Div- kovića. Dalje ne bismo mogli razumjeti, kako naši trećoreci dolaze do toga, da pišu svoje bosanski (franjevci. knjige baš onako kao Ne valja zaboraviti niti to, da su seu slu- bi služili samo h Perom i olovkom. — Engleški kralj će se koncem ljeta sastati sa ruskim carem. Tim se povodom spomi- nje, da predstoji francusko-engleški savez. — Središnji odbor za ostvarenje narodne italijanske zračne flote zaključio je na tri nova zrakoplova staviti imena: »Trieste«, »Trento« i »Ticino«. Misli se, da će uslijed toga iredentističkog izazova zanimane vlasti upraviti odlučan prosvjed. — Ruska duma prihvatila je zakonski na- crt, kojim se žene pripuštaju u advokatsku službu. — Austro-ug. konsul u Ženevi, neki Pa- dovec, bivši general u pruskoj vojsci, uapšen je radi pronevjerenja službenog novca, u iznosu od 20.000 franaka. — Žestoki grad poharao je svu okolicu Vučitrna u Turskoj. Tuča je padala kao juje velika. Jedan je seljak usmrćen a više oso- ba teško ranjeno. Silu marve je pomoreno. Svi su krovovi srušeni. — U srbijanskoj skupštini predložena je zak. osnova o novom izvanrednom zajmu od 2 milijuna dinara, za nabavu oružja i mu- nicije. — U luci Cherbourga ratni francuski pod- morski brod »Vandemiaire«, sukobivši se pri vježbama sa oklopnjačom »St. Louis«, raspolovljen na dvoje odma je potonuo. Po- ginulo je 25 mornara i zapovjednik Brioul. — U Lipisku uhićen je ruski špijun Pa- vao Petrov, te izručen austrijskim vlastima. On je u ruskoj službi u Austriji provodio uhodarstvo. — Na putu Berlin-Monakov bacio se kroz prozor iz jurećeg vlaka u rijeku ruski mi- lijunaš Ragović. Truplo mu je izvagjeno. Uzrok je nepozuat. — Na parobrodu »Valle di Ciolat« u Mar- silji, što je stigao iz Kine, pojaviše se dva slučaja kuge. —- U Lavisu kod Trenta otkriše spomenik glasovitom svilogojcu, svećeniku Josipu Gra- zioli, On je više puta putovao i u Kinu, da donese zdrava jaja za rasplod svilaca i u svom mjestu što bolje unapredi svilogojstvo, što je ondješnjem narodu donijelo velike koristi. — Francuski inžinir Sepel izumio je spra- vu, po kojoj se pa brodu čuju glasovi iz nevjerojatne udaljenosti sa kopna. Pokusi dobro uspješe u luci Toulona. — Parobrod »Tugarlamand« sukobivši se sa remorkerom »Styrbivern« u Sundsvallu, potone. Osim dva mornara i kapetana svi se utopiše. — U Milanu je umro glazbenik a pozna- ti nakladnik italijanske glazbene književno- sti Giulio Ricordi, u 62. godini. Njegove podružnice nalaze se u sedam prvih vele- gradova svijeta. R — U ruskim ratnim brodogradilištima štrajkuje 5000 radnika. — Kod Tunisa nasukao se parobrod »Hendaie«, pri čemu se izvrne je: an ča- mac i utopi se više osoba. — U Engleškoj štrajkuje nekoliko hilja- da željezničara. Željeznički je promet u Bo- stonu i okolišu potpuno zapeo. Došlo je do velikih nemira, nadasve u Cambridge, te ih je mnoštvo uapšeno. — U mjestu Haj kod Opave mnogo se osoba otrovalo jedući pokvareno kravlje me- so. Do sada su petorica od otrovanja umrla. — U Steinfeldu nedaleko Beča esplodo- vala je vojnička barutana, u kojoj se nala- zilo 220.000 kigr. baiuta. Osobe, koje se fratara Margetića, Matije Diokovića i drugih. Na strani 61. citira iz kardinala Baronia, da su Zadrani godine 1117 dočekali papu Aleksandra IIl., kad je put Mletaka išao na sastanak sa Fridrikom Barbarossom, pjeva- jući pobožne pjesme u staro-slovenskom jeziku, po čemu bismo sudili, da je piscu skroz nepoznato, da se u crkvi svete Ana- stazije (a ne kao Murko u crkvi svetog Ana- stazija) natazi ploča, na kojoj stoji napi- sano, da su Zadrani pozdravili papu »imimen- sis laudibus et cantibus in corum sclavica lingua«. Uvijek se ima citirati direktno vrelo; indirektno samo onda, ako li se do direk- tnoga ne može doći. Po svemu bih rekao, da je Ivančiću nepoznato, da mu se vrelo nalazi u bijelom Zadru. Na stranama 94, 95, 96 iznaša, kako je Dandolo godine 1806 ustupio crkvu svetog Mihovila u Zadru trećorecima radi njihovih osobitih zasluga za prosti puk navodeći dokumente, što je prvi put iznio Ferrari- Cupilli u knjizi »I Francescani del Ill. or- dine ed il convento di Zara«. Nije htio upo- trebiti Jelićevu zbirku »Fontes«, jer je Je- lićeva zbirka u sebi sve drugo nego li je- dna znanstvena zbirka izvora. Drugo je poglavlje, kako već spomenuh, | mnogo važnije od prvoga. Tu nam pisac iznaša povijest glagolice. Dosadašnji pisci,| koji prikazaše povijest glagolice kod nas, Prodan i Milutinović, samo se iz daljega »PRAVA CRVENA HRVATSKA« nalaziše u blizini, raznešene su na koma- de. Detonacija je bila strašna. Oštećeno je više kuća. Službeno se javlja, da je usmr- ćeno 10 osoba, a druge vijesti kažu, da ih je oko 30 poginulo; ranjenih je oko 200. Megju usmrćenim je i jedan kapetan bo- sanske pješačke pukovnije. — | u Wallersdorfu iza Bečkog Novog Mjesta esplodovala je barutana. To je mjesto udaljeno 50 klm. od Beča. Utvrgjeno je, da su ove esplozije podmelnute. — Prilikom ovogodišnjeg krsnog imena srbijanskog kralja Petra biće reaktivisani svi oficiri, koji su bili odalečeni iz službe. Ta- ko više neće biti razlike izmegju zavjerenika i protuzavjerenika. U tome se nazrijeva, da se hoće podignuti i ojačati vojska u Srbiji. — Kneginja crnogorska Natalija, supruga Mirka, rodila je sina. — U utorak je u Beogradu na groblju obavljena žalobna pomen za umorenim kra- ljem i kraljicom. Grobovi su Obrenovića sasvim zapušteni. — Mađžarske novine prosvjeduju protiv »Živnostenske Banke«, da širi slavensku a- gitaciju u Ugarskoj. — Na imanju grofa Orlova Davidova u Tambosu izgorjela je jedna žitnica. U po- žaru je poginulo 59 radnika. — U ponedjeljak je u Budimpešti bio pravi rekord samoubistava: taj je dan dva- naest osoba kidisalo na svoj život! Nadaju se, da će samo četiri osobe preboljeti. — Rumunjska kraljica Jelisava opasno je oboljela u Bukareštu. — Frano Kovač, profesor gimnazije u Nagy-Korosu u Ugarskoj, tako je zlostavljao svog učenika Ladislava Fekete, da je ovaj umro. Proli profesoru poveden je kazneni postupak. . — Iz Londona javljaju, da je ggja. Odi- lon nakon svoje bolesti opet stupila na on- dješnju pozornicu. Sada će se opet vjenča- ti za glumca Radwana. (Odilon je poznata i našoj dubrovačkoj publici, jer je dulje vre- mena stanovala u svojoj villi u Lapadu, gdje se je dobro bila oporavila). Vijesti iz naroda. Iz Stona. (Pučka predavanja društva »Stoviš«.) O- pet su se u našem »Stovišu« nastavila pu- čka predavanja. U nedjelju na 5 sati po podne počastio nas je vrijedni naš knjiže- vnik g. D. Lovro Totić, župnik u Liscu, u- prav važnim i zanimljivim predavanjem »0 hrvatskoj povijesti«. U kratkim potezima, bistro, razumljivo, krasnim jezikom lijepo nam je predočio, kad, otle i kako su naši pragjedovi došli u hrvatske zemlje, razna ratovanja, što su imali sa mnogim neprija- teljima, sve do izumrća kralja narodne krvi Petra Svačića. Svi smo pozorno, zanimanjem i oduševljenjem pratili njegove riječi i mu- dre opaske. — Na drugom predavanju ba- viće se o sadašnjem stanju sviju hrvatskih zemalja u opće, a posebno Hrvatske, o na- godi i o raznim strankama. Evala mu! Ži- vio naš Totić, nadajući mu se opet što prije! Domaće vijesti. O atentatu na Cuvaja u par. lamentu. U zastupničkoj kući u Beču osvrnuo se je zast. Biankini na atentat, što je počinjen proti komesaru Cuvaju. Bian- kini veli, da se mora atentat sa čovječan- der alteren siidslavischen Literaturen«, našao je vrlo malo mjesta prikaz crkvenog doba hrvatske književnosti. Našega glagoljaša, koji živi u narodu, te koji utječe u narod kao niko drugi, nije Murko prikazao, kako treba. Previše je sumarno prikazao to doba, ako li se uzme u obzir, kako je u knjizi prikazao bugarskog i srpskog kalugjera. Murko se tuži, da je ovo doba slabo ispi- tano, te da je malo gragje do sada izdano. Ivančić je ovim poglavljem toliko toga iz- nio, da bi se sada u pogledu gragje vrlo malo moglo nadodati. Na strani 119 ističe Ivančić objektivnošću pravog historičara, kako mletačka vlada nije ni'ada proganjala trećoređaca, kako su to nekoji naši pisci u svojim djelima ustvrdili. Malo dalje ističe pisac, da su trećoreci velezaslužni za crkvu i tim, što su prote- stantizam kod Hrvata svalili sa glagolskom službom božjom. Ovu doista smjelu piš- čeva tvrdnju ne bih mogao nikako potpi- sati. Drugi su po srijedi razlozi, radi kojih se nije mogao protestantizam u našim kra- jevima uspješno širiti, a te će dokaze učeni pisac naći kod Dr. Prijatelja (o kulturnom pomenu slovenske reformacije) i kod Dr. O. Hegemanna (Zu Primus Trubers 400 jahri- | gen Geburtstage. Jib. d. Gesellschaft fitr die Geschichte des Protestantismus in Osterreich, Wien 1908. Bd. 29.) Rek bi, da Ivančić ne zna, da su naši protestanti Primus Trubar, Ungnod, Vergerije, Stjepan Konsul Istranin, [Antun Dalmatin, u Tobingenu i Urochu iz- |ekos gledišta duboko požaliti. Apsolutisti- čki režim u Hrvatskoj iziskuje najveću po- zornost sa strane austrijskog parlamenta. Atentat nije u nikakovoj vezi sa revoluci- jonarnom jugoslavenskom propagandom, koja postoji samo u mašti neprijatelja sla- venstva. Južni Slaveni zahtijevaju, da se uspostavi ustavno stanje u Hrvatskoj i od- govornost za prolivenu krv pada na mje- rodavne čimbenike u monarhiji. Raspuštene općine. Raspuštene su općine Drniša, Makarske, Raba i Sali, te postavljeni na upravu vladini povjerenici. Za Makarsku već su raspisani novi izbori, što će se u svim odlomcima obaviti od 20. do 30. ov. mj. Telefonski spojevi. Počelo se sa izgradnjom telefonskih sveza, što bi imale da spoje dalmatinske gradove megjusobno, a onda sa vezom preko Pule, Trst-Beč. Sve- za biće provedena iz Pule preko otoka i kopnom do Zadra, onda od Zadra na Spljet; iz Spljeta na Metković. Nadovezala bi se u Metkoviću na prugu, što već postoji: Metko- vić-Dubrovnik-Kotor. Ta bi pruga spajala Zadar, Benkovac, Skradin, Šibenik, Drniš, Knin, Sinj, Spljet, Makarsku, Imotski, Vrgo- rac, Metković, Dubrovnik, Ercegnovi, Risan, Tivat i Kotor. Ukupni trošak iznosiće oko 1,200.000 K. Vlada je tražila, da zemlja iz svojih srestava doprinese 30%, Zem. Odbor je izjavio, da bi to bio ogroman teret za si- romašnu zemlju, te predložio, da se snizi na 10% (120.000 K.) Vlada je na to pri- stala. Isplatiće se u četiri godišnja roka, a doprinijeće zemaljska zaklada i zanimane općine. Strukovna izložba u Beču. Pri- mamo : C. k. ured za promicanje obrta u Beču otvorio je dne 5 o. mj. strukovnu iz- ložbu izragjivanja plemenitih kovina. Nalazi se u dvorani za izložbe ovog ureda, Beč IX. Michlbeuerngasse 10, a trajaće do &onca o- vog mjeseca. Na ovoj izložbi mogu se vi- djeti najmo.lernije zlatarske sprave i kako se praktično upotrebljavaju, te posjetioci mogu dosta naučiti o tehnici ovog obrta i o uregjenju modernih zlatarskih tvornica i radionica. Iz Dalmacije izložene su radnje gg. A. Radića i P. Sassa iz Spljeta te An- dra Pučnika iz Dubrovnika. Dalm tinski zlatari, preko c. k. graditelj- ske zanatlijske i umjetničke škole u Spljetu (odjela za promicanje obrta u Dalmaciji) mogu dobiti primjerenu potporu da pohode ovu za njih važnu izložbu. — C. K. Gra- diteljska, zanatlijska i umjetnička škola. Spljet, 7/VI. 1912. — Odio za promicanje obrta u Dalmaciji. »OQoeania“i — ,,Argentina““, Ja- vlja nam ravnateljstvo »Austro-Amerikane« u Trstu, da je parobrod »Oceania« otputo- vao već na 13. ov. mj. Za odlazak na 22. ov. mj. u New-York odregjen je parobrod »Argentina«, što je imao da izvanredno ot- putuje na 8. ov. mj. Skupština ,Zadružne Sveze“. Primamo: Pozivlju se sve naše Zadruge u Dalmaciji na zadružnu skupštinu dne 26. Juna 1912, u 3% sata po podne u dvorani Kršć. Radničkog Društva u Spljetu. Dnevni red: 1. Izvješće Pododborova rada za g. 1911. 2. Saopćenje registracije »Zadružne Sveze« u Spljetu. 3. Izbor nazornoga od- bora »Zadružne Sveze« u Spljetu. 4. Te- žačko pitanje, obzirom na naumljenu za- davali knjige ne samo glagolicom nego i latinicom i ćirilicom, e da bi cijeli Balkan uza se pridobili. Dalje rek bi, da je Ivan- čiću nepoznato, da su naši protestanti osim pobožnih knjiga izdavali i knjigu svjetov- noga sadržaja, kao koledare i pjesmarice za narod. No uza sve neke nedostatke cijelo je poglavlje doista lijepo uspjelo. Treće poglavlje sadržava biografije - za- služnijih trećoredaca. Najviše nas može in- teresirati biografija oca Parčića, koji je to- liko zaslužan za našu literaturu. Doista bi se isplatilo, kada bi neko proučio sav Par- čićev rad, te kada bi o njemu napisao je- dnu literarno-filološku monografiju. — U četvrtom poglavlju čitamo na široko ono, što nam je Ferrari-Cupilli u kratko iznio u knjizi »I Francescani del Ill. ordine«, to jest opise pojedinih samostana. Način opisiva- nja u ovom poglavlju je sui generis. Drugi dio knjige obuzima priloge, koji moraju interesirati svakog našeg kulturnog i literarnoga historičara. Važnost priloga o- skače tim većma, što je veći dio od njih do sada neobjelodanjen bio, Da im poraba dobro bi bio učinio, da je ispred svakoga u kratko kazao, o čemu se radi, Od 177 do 192 strane nanizao je pisac pohvalnice, koje su trećoreci radi raznih zasluga zado- bili od pojedinih osoba i pojedinih vlasti, Te smo pohvalnice izuzevši 1, 2, 3 već u |Prodanovim »Uspomenama« mogli naći, te u »Izvorima« Luke Jelića. Ivančić nije dao bude lakša, poredao ih je pisac kronološki; God. Vill. konsku osnovu kmestva u Dalmaciji. 5. Akcija za bolju, eventualno i zajedničku prodaju vina. 6. Slučajni prijedlozi. — Za- družnim pozdravom! »Zadružna Sveza«, Ljubljana. Pododbor u Spljelu. Sitne vijesti. Dvokrunke stopro su stavljene u promet, a već su opažene razne krivotvorine toga novca, najviše u Štajer- skoj. Vodi se istraga. — Likvidovano je u Beču anonimno tr- govačko društvo »Dalmatia«, Kako javlja »Naše Jedinstvo«, namjeravalo se je bečka skladišta Bolske i Viške zadruge fuzijoni- sati, ali pregovori ne uspiješe, Bolska za- druga preuzela je na se glavne radnje »Dalmatie«. — Jedan financijski stražar otkrio je razua pronevjerenja na bojuome brodu »Vulkan«, što je kao stražarski brod usidren u Šibe- niku a služi i za skladište raznog materi- jala. Uapsiše jednog podoficira. — U subotu na 4 sata po podne osje- tiše na više mjesta 'u Hrvatskoj dosta jak potres. — Pok. Risto Škuljević, trgovac u Trstu, zavještao je srpskoj tršćanskoj opštini sav svoj imetak od 1,500.000 K. — U subotu grom je udario na Muću i ubio 50 ovaca a malo podalje 3 vola. — Vlak na putu za Gruž pregazio je kod Čapljine i smrvio 6-godišnje dijete, želje- zničkog stražara Arapovića. — Revolverskim hicem ubio se u Sara- jevu Salih Šehajić, radi ljubavi. — U Gackome u Hercegovini uapsiše baš pri liječenju opasnog nadri-»liječnika« Ibrahima Mahmuta iz Inda (Turska). Zapli- jeniše mu ljekarije i zapise o čarolijama, pa ga predadoše sudu. — Frano Hindješ iz Babske, opć. bla- gajnik a zadnje doba putnik osjeguravaju- ćeg društva »Herceg-Bosna« u Mitrovici, u svagji radi novaca na Uskrs ubije svog oca nožem u glavu pa onda hicem iz puške u trbuh. Osugjen je na 8 godina teške ta- mnice. — Velika oluja zateče jednu jedrenjaču iz Izole, što je plovila prema Rovinju. Grom udari u mjesto kod kapetana Domenika Pesaro, i ovaj pane u more, Mrtvo njegovo truglo izvadiše. Imao je 27 god. Ostavlja ženu sa šestero djece. ! — U subotu u noći silna kiša i poplave u kotaru zagrebačkom prouzrokovaše ve- like štete. Padao je grad poput golubinjih jaja. Uništeni su svi usjevi. Najviše pretr- pješe sela Prigorje, Prudnica i Rudina. Ra- zorene su ceste a mostovi odnešeni. Šteta do sada ustanovljena računa se na_ 35.000 K. — U selu Dragalju kod Bjeline u Bosni pri takmenju bacanja kamena s ramena, iz- megju seljačkih momaka dogje do svagje. R. Tomić i G. Martić zadadoše smrtnih,ra- na 19-godišnjemu Milošu Obradoviću, koji odmah umrije. Sat kašnje u diugoj tučnja- vi ubiše mu 17-godišnjeg brata Obrena O- bradovića. Tuko u jedan dan roditelji izgu- biše dva sina. — U Zagrebu bacila se u Savu i utopi- la 18-godišnja Micika Rožić. U pismu na- vagja, da oduzimlje život radi progonstva svojih roditelja. — U nedjelju naigjoše izletnici iz Za- greba na putu za Sljeme na mttvo čovječje tijelo. Istragom je ustanovljeno, da je to posjednik iz Bistre Antun Ferec. Poljski ra- dnici umoriše ga sa kocem. Pod sumnjom je uapšeno 11 poljskih radnika. dotične pohvalnice odštampati iz »Uspome- na« kao Dr. Luka Jelić, nego ih je sam iz arhiva prepisao, radi čega zaslužuje osobi- tu pohvalu, jer mi vidimo, da su Prodan i Jelić neke dokumente slabo datirali i pro- čitali. Dokumenti pod brojem 23, 24, 26, napisani su po Don Ivi Prodanu i Jeliću god. 1785, a po Ivančiću god. 1781. Leti- mice smo mogli opaziti,,da je Jelić. u ne- kim dokumentima samovoljno mijenjao po- jedine riječi, tako je u dokumentu pod bro- jem 4 promijenio riječ »ottime« (tako u I- vančića i Prodana) u »ultime«, a da nam o tome nikakva razloga nije dao. Nas ne interesiraju toliko isprave, koje se odnose na pojedine samostane, one, u kojima je govor o glagolici, te pri- lozi hrvatski iz starije dobe, koji su u ori- ginalu glagolicom. napisani, a koje je Ivan- čić latinicom transkritirane izdao. inoramo biti je toliku gragju iznio za naše kul- medi naputku V I ove ki ge pripomogla potporom od 400. krunk. U Dubrovniku, 7. Jana 1912.