CRVENA HRVATSKA

PRAVA

 

 

CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
.KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

|
;
:

 

ARENA

IZLAZI SVAKE SUBOTE

 

POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

 

RS tas StA MA et PAG SAA AAA

1 ša

( PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-
3 ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
( ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
; UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.
1

|

KAJA arte etui Aa taa

 

ta Na et PASSA M Meste

Iz zasjedanja
vrhovne uprave stranke prava.

Onomadne smo iznijeli izvješće o
dolasku i boravku megju nama vele-
ugledne gg. vrhovnika u našoj stranci,
ali nijesmo htjeli ništa kazati o njiho-
vom poslovanju i revnosti, jer najele-
mentarniji obziri su zahtjevali, da vr-
hovna uprava sama progovori onoliko,
koliko se njenoj uvigjavnosti svidi, to-
liko više kad su odnosi i stanje širom
domovine preko reda napeti, te bi i
najmanje slovo neoprezno moglo imati
udesnih posljedica. Mi smo jedino ka-
zali, e je naša stvar u najboljim ruka-
ma, tako da nema ni najmanje sumnje
kako će borba dovršiti pobjedom sa
naše strane. Danas zato da potkrijepi-
mo naše riječi sa znamenitim dokazom,
donašamo komunike uprave naše stran-
ke, tako da čitaoci uoče kako se lav-
ski, odriješito, junački bore naši prvaci
i kako zalažu svoju poštenu besjedu
na dobro domovine.

Vrhovna uprava stranke prava o-
držala je svoje drugo polugodišnje za-
sjedanje u Sarajevu dne 7., 8. i 9.0.
mj., na koje su pristupili izaslanici pra-
vaških organizacija Bosne i Hercego-
vine, Hrvatske i Slavonije, Istre i Dal-
macije. Zasjedanju je presjedao bivši
narodni zastupnik dr. Mile Starčević.

Baveći se unutarnjim odnosima stran-
ke i pojedinih organizacija, vrhovna
je uprava zaključila odmah proglasiti
stopljenje Hrvatske Katoličke
Udruge sa Hrvatskom Narodnom
Zajednicom na temelju načela, što
su ih sporazumno organizacije prihva-
tile. Taj zaključak je odmah i prove-
den i javljen narodu proglasom, potpi-
sanom po presjedniku Zajednice dru.
Jozi Sunariću i presjedniku bivše
Hrvatske Katoličke Udruge Josipu pl.
Vancašu.

Baveći se općenitim političkim
položajem, u koji je hrvatski narod
zapao poslije uvedenja komesarijata u
Hrvatskoj i Slavoniji, stranka prava
prosvjeduje proti tom uvedenju i
svim njegovim posljedicama, jer
niti _je osnovan u pozitivnim zakoni-
ma, niti je moralno opravdano potre-
bama i interesima hrvatskoga naroda.
U tom dapače stranka prava vidi čin
osvete i niske prepotencije sa
strane kraljevine Ugarske proti
hrvatskom narodu, jer se ovaj opire
nepravednim i nezakonitim prohtjevi-
ma madžarskih vlastodržaca, da unište
narodni i državopravni individualitet
kraljevine Hrvatske.

, U savezu stim stranka prava od-
bija smione i uvredljive tvrdnje,
sadržane u programnom govoru

, ugarskog ministra-presjednika dra.
 Lukacsa i u govorima madžarskih de-

197%

o qo:

*tev?

legata, izrečenim pri zasjedanju dele-

.: gacija, kao da je kraljevina Hrvatska
puka ugarska

hotna koncesija ugarskih državnika, pa
I uvedenje komesarijata da je stvar in-

- terma kraljevine Ugarske.

 

Na te tvrdnje, koje stoje u opreci

srži Attu steta stuftiatnstia
RRŠRJSBRR Aa JES PA it JE GS SSA Mt gat SEGS DP SET

 

AAN ST dl ve

voriti ono isto, što su gjedovi naši
god. 1712 pri stvaranju hrvatske prag-
matičke sankcije odgovorili prekodrav-
skim susjedima: »Nikakova sila, ni-
kakovo zarobljenje nije nas sje-
dinilo s Ugrima, nego smo se svo-
jom dobrom voljom podvrgli nji-
hovu kralju, a nipošto njihovoj
kraljevini. Slobodni smo, a nije-
smo roblje«.

Ova tvrdnja naših otaca osnovana
je povjesničkim činjenicama od postan-
ka hrvatske države u sedmom vijeku,
pa od god. 1102, kad gjedovi naši
dogjoše u dodir & Kolomanom kraljem.
Nema čina u povjesti, kojim bi
se dokazati moglo, da je Hrvat-
ska igubila svoja državna prava,
a naprotiv ih imade nekoliko, koji bje-
lodano pokažuju, da je ona uvijek ta
prava vršila samostalno bez ikakova
obzira, nego proti volji kraljevine
Ugarske, Neodvisnost Hrvatske od
Ugarske dokažuju, ne samo cetinski
zbor od god. 1527 i hrvatska prag-
matička sankcija od god. 1712, pa rat
od god. 1848, nego i sam zakonski
či. 42. od god. 1861, gdje je izričito
naglašena potpuna pravna i fakti-
čna nezavisnot kraljevine Hrvat-
ske od kraljevine Ugarske, a taj
zakonski članak je sankcionisan od još
danas vladajućeg kralja otpisom od 12
studenoga 1861. Svijest, da je kralje-
vina Hrvatska pravno posve slobodna
i neodvisna od bilo koje druge kraljevi-
ne i kojeg drugog naroda, duboko je
uvrežena u srcu sviju Hrvata, a ta
svijest po načelima morala i pravnim
nazorima sviju naroda jest najizrazitiji
kriterij državopravne osebnosti jedno-
ga naroda.

Radi toga stranka prava, kao pre-
stavnica hrvatskoga naroda, prosvje-
duje proti valjanosti i pravnim
posljedicama svih zaključaka i za-
kona stvorenih budi u delegaci-
ma, budi u peštanskom saboru,
gdje Hrvatska nije valjano i za-
konito zastupana.

Baveći se obnovom osoblja u
bosansko hercegovačkoj vladi,
stranka prava se najsvečanije o-
gragjuje proti invaziji tugjinštine
u te zemlje i proti poniživanju
domaćega elementa, koji — premda
sposobniji i dorasliji i pozvaniji, da
vodi upravu zemlje, biva degradiran i
izrabljivan na korist njegovih proti-
vnika.

Hrvatski narod u ovoj monar-
kiji neće trpiti dalje, da bude
smatran bespravnim bićem, s ko-
jim vlastodršci smiju samovoljno ra-
spolagati. On neće napušliti započetu
borbu, dok ne izvojšti svoje ujedinje-
nje i samostalnost, pa će se prema pri-
likama poslužiti svim onim srestvima,
koja bude smatrao prikladnim dovesti
ga do toga cilja.

Što se tiče daljega rada i taktike stran-
ke, stvoreni su dalekosežni i veoma
važni zaključci, te su izabrana dva po-
sebna uža odbora, koji imadu odmah
započeti provagjanjem zaključaka.

Na koncu rasprave je konstatirana
potpuna jednodušnost stranke
prava u svim njezinim dijelovima budi

stam RN

 

e ar MI SOA o I SSA Ae SSA MA ar ISA,
Nemam JR ReBARSLERJE A Pla JESSE pao Rot LanJEGSAA A pat JES

U DUBROVNIKU, 22. JUNA 1912.

u načelima budi u taktici, koje se stran-
ka imade dalje držati.

Dojduće zasjedanje držaće se u O-
patiji u Istri.

 

Ultimatumi.

Radi se na svu prešu, na sve strane, kako
bi vojene osnove bile proturane i prihva-
ćene, i to ne više laskavim riječima ni do-
govaranjem, nego udesnom dilemom: ili
— ili! Prvi je ultimatum Tisza dao ma-
džarskom parlamentu; nijesu se neki za-
stupnici pokorili, biše pohvatani te izagnani
i vojene osnove su bile odobrene. Sad je
na gospockoj kući da ih takogjer odobri,
što će i biti, ako ne milom svakako silom.
U našem je parlamentu zamjenik ministra-
presjednika  takogjer postavio ultimatum.
Ministar je Heinold naznačio rok, do ko-
jega vojene osnove imadu biti glasane, te
je zatražio od sviju stranaka da mu preko
tog roka izjave jesu li voljne primiti ili od-
baciti odnosne osnove. Dao je pak razu-
mjeti, da ako bi većina ih odbacila, onda
stupa na krijepost $. 14,. koji ipak nebi
imao vrijediti, jer za pravovaljanost prihvata
zakona hoće se preko dvije trećine glasova.
Kako vijesti kažu, rijeti bi da će za stalno
zakon biti prihvaćenu jedino jedno je za
veoma žaliti, da naši zastupnici i u tome
razdvojeno stupaju; jedni će glasovati sa
da, a drugi sa nč. Dalmatinski je klub,
istinito, dobro obrazložio svoje nijekanje,
nu bilo je mnogo bolje da su svi istupili
solidarno. Iznimka za mornaricu teški je
teret i nesnosni za našu pokrajinu, ali po-
stojala jeima godina, a svakako novi zakon
daje mnoge pogodnosti kopnenoj vojsci, te
je bilo za željeti da dogovorno svi zastup-
nici istupe. Žalosno je konstatovati, da uvi-
jek postoje razmirice i protivnosti, a baš
sada kad svi udruženi, svi složni jedva da
nešto odrinemo nemili pritisak, koji nas
tišti i koji raste munjevnom brzinom, tako
da uprav prijeti našem narodnom bitisanju.
O neslogo, nigdje te ne bilo!

Treći je ultimatum dao ministar financija,
kao vrhovni upravitelj u Herceg-Bosni.
On je u konferenciji sa saborskim stran-
kama odbio zahtjeve zemaljskoga savjeta,
nešto je ipak obećao, a zaključio da će če-
kati 10 dana i zatražio izvjesni odriješiti
odgovor od svake stranke, hoće li ili ne
raditi i nastojati po naznačenom putokazu;
naglasio je nemile poteškoće, koje je mo-
rao savladati, i otprto je rekao da više se
od toga nikako ne da postignuti.

Što znače svi ti ultimatumi? Zamršaji u
istoku, i neprestana dogovaranja i prego-
varanja okrunjenih glava daju slutiti, da se
nešto iz duboka spravlja, ili dogovorna dje-
lidba preživljelog turskog carstva, ili euro-
pejski rat. Sve je napeto, odasvuda sijeva,
oluja nije daleko, Sad se pogovara da će
Austrija opet u Novi-Pazar, a to bi bio prvi
korak osvajanja i dijeljenja. Svakako, teško
je mutno kad se ultimatumi postavljaju, i
kad se žurnom pospješnošću zakoni pro-
vagjaju. Sve one mjere nijesu bez neke, a
sva je prilika da smo odgonenuli pravi u-
zrok tim mjerama.

 

Hrvatski narodni blagdan
8 Srpnja.

Hrvati | Družba sv. Ćirila i Metoda za I-
stru dolazi i ove\godine pred narod, u vru-
ćoj želji, da u zajednici s njime proslavi
veliki narodni dan — dan prosvijetitelja i
apoštola naših. Ne dolazi sama: prati je
g majke Hrvatske, kojoj ne dadu go-
voriti ...

Tri puta ugrijao je taj dan Istru našu. Tri
puta donio našoj zapuštenoj zemlji narodnu
pomoć.

Zato i jest taj dan trojako blagoslovljen u
narodu našem.

U njemu kao da je oživio naš stari br-
vatski ponos.

 

JERE GN

 

U njemu kao da je uskrsla velika naro-
dna dužnost.

Njime se poput sunčanih valova prelila
duboka, beskrajna blagodarnost onih, koji
strađaju.

Slavan bio naš narodni hrvatski dan u
sve vijeke !

Hrvatska braćo, Dalmatinci ! Neka i ove
godine bude 5 Srpnja dan ponosa i slave
naše | Ako i u sjeni rastužene majke naše,
dignimo toga dana k suncu naša vedra če-
la, čvrsto zarijmo nogom u naše tlo rogje-
no, pokažimo svijetu, da smo — sila!

Toga dana neka glas narodne dužnosti
progovori u vas još i jače! Što nemože o-
voga puta da za nas učini majka naša, uči-
nite vi, junačka braćo! Obratite oči na ovu
stranu naše zemlje, gdje narodu teška po-
gibelj prijeti. Pomozite !

A mi istarski Hrvati dajmo našim srcima
maha, neka toga dana zapjevaju hrvatskoj
majci najdivniju, najuzvišeniju pjesmu za-
hvalnicu. Mi joj dugujemo neizmjerno mno-
go. Digla nam je oko pedeset škola, dala
nam je do sedamdeset učitelja i učiteljica,
koji nas polako vraćaju u njezino posveće-
no krilo. Toga dana, braćo Istrani, mi mo-
ramo iz sve naše duše izreći Hrvatskoj na-
šu veliku harnost, što nas je ma i moralno
zapremila. Toga dana treba da joj kažemo,
da mi ne pitamo i ne želimo drugo, nego
da mi na vijeke ostanemo njezini i samo
njezini.

S ovom lozinkom stupa naša Družba sv.
Ćirila i Metoda za Istru pred sve Hrvate.
Naša Družba vojuje protiv neprijatelja u
ime hrvatske kraljevine. Družbina je zasta-
va hrvatska zastava. Ta se zastava vije u-
pravo pobjedonosno u mjestima, koja smo
već držali izgubljenim. Čast domovine naše
zahtjeva, da se ta zastava i nadalje slavo-
dobitno vije, jer u času, kad bismo morali
spuštiti pred silom našega neprijatelja, na-
nijeli bismo hrvatskom imenu neizbrišivu
ljagu. Zato i molimo našu bližnju i daleku
braću, da nas u teškim časovima naše bor-
be ne ostave, već da nam kao i do sada
pruže svoju dobru pomoćnicu ruku.

Naprijed za Družbu !

OPATIJA, Lipnja 1912.
Ravnateljstvo Družbe sv. Ćirila | Metoda
za Istru.

»La Civilta Cattolica“.

Uvažena i razglašena ta smotra u zad-
njemu snopiću od 15. o. mj. donaša dopis
svog dopisnika iz naše Monarhije, u ko-
jemu nepristrano izlaže dogagjaje u istoj
ovih zadnjih mjeseca, i naravno govori o
madžarskom nasilju i o tužnoj našoj do-
movini. Da naši čitatelji vide kako inostrani
svijet govori, i kako sudi naš pretužni po-
ložaj, donosimo u prijevodu odnosni ulo-
mak iz dopisa. Ovaj kaže: »Da položaj
bude zamršeniji, pridolazi i Hrvatska, koja
ima mnogo godina otimlje se madžarskom
jarmu, i koja tu skoro bi lišena ustavne
slobode, jer bi imenovan kraljski komesar,
mješte samostalnog bana. Proti tome real-
nom nasilju, Hrvati uzbugjeno prosvjedo-
vaše, pane prijedlog da se dalje ne šalju
zastupnici u parlamenat u Peštu, da se
bojkotuje štogod je iz Madžarske, i napo-
kon da se izravno proglasi neodvisnost kra-
ljevine Hrvatske. Prekomjerne mjere kroče-
nja udešene na Hrvatskoj, izazvaše opću
ogorčenost, bilo u bečkom parlamentu, bilo
u bečkoj štampi, a i u parlamentu madžar-
skom se podigoše glasovi neodobravanja;
svi se slavenski skupovi u Austriji podi-
goše jednodušno da u javnim skupštinama
uzmu u obranu tražbu svojih podjarmljenih
suplemenjaka, istupiše i u parlamentu odri-
ješito, što je silno ozlojedilo Madžare. U to-
liko da se red uzdrži u Zagrebu, policajn1
vojska već mnogobrojno bi pojačana sa
oko 300 oružnika; a hrvatskoj štampi bi
nametnuta takova brnjica, da izgleda e je
tamo provedeno pravo ugnjetavanje po
rusku. Svrhom svibnja prividni je neki mir
vladao u glavnom gradu i u županijama;

 

ali nemiri se šire i duh prevrata, kog su
ožestile skore nepravice«.

Odobravamo sve što ugledna smotra kaže,
jedino treba sa reservom uzeti ono što veli
da se podigoše glasovi za potpunu neo-
dvisnost Hrvatske, jer ako se te riječi od-
nose na Ugarsku, mogu stati; ali ako se
odnose na Monarhiju ne imadu temelja, jer
niko pametan o tome i ne sanja; a tako-
gjer sa reservom imade se uzeti ono gdje
kaže, da se širi duh prevrata, jer po onome
što se ovih dana dogodilo, rijet bi da se
ide na to, kako bi se ispipali prevratnici,
bilo ih ili ne, samo da se dade povoda
madžarskom ministarstvu da produlji ne-
snosno stanje u Banovini. Ali će i te zamke
pasti, i Hrvati će ostati što su od vajkada
bili, lojalni i pokorni podanici u Monarhiji.

Opstrukcija Rusina.

Rusini su zapagjeli opstrukciju, izjavili
da će popuštati ako im se odobri rusinska
universa, Ministar ih je Hussarek umirio sa
izjavom, i oni su se posve smirili. Umiri
ih obećanje, ludom radovanje. O tome piše
»Slovenec« :

»Opstrukcija Rusina proti obranbenim pri-
jedlozima i proračunskom provizoriju do-
živjela je potpuni poraz. Objektivni motri-
lac mora da tako zaključi. Rusini su kapi-
tulisali i obustavili opstrukciju u obim o-
sjecima. Za tu su kapitulaciju primili par
ispraznih besjeda iz vota ministra nastave
Hussareka. Te inače prijazne a u bivstvu
isprazne riječi biše izrečene, samo za to, da
se njih prihvate i tako pokriju svoj »riick-
zug«. Rusini su se osvjedočili (što je svi-
jesnim političarima i prije bilo jasno), da
se opstrukcijom proti obranbenim prijedlo-
zima ne da ništa postignuti. Još su ih da-
pače socijalni demokrati korili radi te op-
strukcije, biva da je takovo postupanje ne-
pametno. A takogjer su se dobro čuvali še-
storica dalmatinaca, koji su svojedobno na-
javili opstrukciju, podupirati rusinsku tak-
tiku. Rusini su bili potpuno osamljeni i is-
crpljeni u fizičnoj i moralnoj snazi kad su
opstrukciju ustavili. A da će tako biti, pred-
vigjali su prije svi svijesni parlamentarci.
Poljski je klub pobjedio potpuno, i dobio
mnogo u političkom pogledu baš s nepa-
metne rusinske taktike. Sad je u interesu
rusinskog naroda, da njegovi poslanici ne
nasjedaju više sličnim eksperimentima. Za-
ključen je eto epizod najnesretnije rusinske
politike«.

Politički prijegled.

Česko-njemački pregovori.

Nagodbeni pregovori u Pragu stupili su
u povoljno stanje, pa se nadaju, da će po-
ći za rukom sklopiti barem djelomičnu na-
godu izmegju obaju naroda. Praška »Bo-
hemia« veli: »Nakon dugotrajna, tegotna
rada, sada se primiču kraju nagodbeni pre-
govori. Odbori su svršili svoje elaborate,
pa će saborski savez i naumljena velika
skupština pouzdanika doskora imati priliku
da predadu svoj votum. Nakon prihvata
predloženih elaboratu sazvaće se česki sa-
bor početkom jula na sjeditbu«.

Zaposjednuće Novog Pazara.

Megju političkim krugovima u Beču se
pogovara, da se radi oko toga, da austro-
ugarska vojska zaposjedne Novi Pazar, S
time u savez dovagjaju se posjete slaven-
skih vladara. Crna Gora da bi kao oštetu
dobila dobar komad pri moru.

Sastanak vladara.

Sastanku njemačkog cara s ruskim vla-

darom na finskim vodama biće prisutan i

njemački državni kancelar Bethman-Holweg

i drž. tajnik za izvanjske poslove Kiderlen-
izvanjskih

 

 

Waechter, te ruski ministar
sala Sazonov. U berlinskim se dobto upu-
ćenim krugovima daje tom skorašnjem sa-
stanku velika politička važnost.

3

 

- ve