CRVENA HRVATSKA PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. .KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. | ; : ARENA IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. RS tas StA MA et PAG SAA AAA 1 ša ( PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- 3 ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ( ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI ; UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. 1 | KAJA arte etui Aa taa ta Na et PASSA M Meste Iz zasjedanja vrhovne uprave stranke prava. Onomadne smo iznijeli izvješće o dolasku i boravku megju nama vele- ugledne gg. vrhovnika u našoj stranci, ali nijesmo htjeli ništa kazati o njiho- vom poslovanju i revnosti, jer najele- mentarniji obziri su zahtjevali, da vr- hovna uprava sama progovori onoliko, koliko se njenoj uvigjavnosti svidi, to- liko više kad su odnosi i stanje širom domovine preko reda napeti, te bi i najmanje slovo neoprezno moglo imati udesnih posljedica. Mi smo jedino ka- zali, e je naša stvar u najboljim ruka- ma, tako da nema ni najmanje sumnje kako će borba dovršiti pobjedom sa naše strane. Danas zato da potkrijepi- mo naše riječi sa znamenitim dokazom, donašamo komunike uprave naše stran- ke, tako da čitaoci uoče kako se lav- ski, odriješito, junački bore naši prvaci i kako zalažu svoju poštenu besjedu na dobro domovine. Vrhovna uprava stranke prava o- držala je svoje drugo polugodišnje za- sjedanje u Sarajevu dne 7., 8. i 9.0. mj., na koje su pristupili izaslanici pra- vaških organizacija Bosne i Hercego- vine, Hrvatske i Slavonije, Istre i Dal- macije. Zasjedanju je presjedao bivši narodni zastupnik dr. Mile Starčević. Baveći se unutarnjim odnosima stran- ke i pojedinih organizacija, vrhovna je uprava zaključila odmah proglasiti stopljenje Hrvatske Katoličke Udruge sa Hrvatskom Narodnom Zajednicom na temelju načela, što su ih sporazumno organizacije prihva- tile. Taj zaključak je odmah i prove- den i javljen narodu proglasom, potpi- sanom po presjedniku Zajednice dru. Jozi Sunariću i presjedniku bivše Hrvatske Katoličke Udruge Josipu pl. Vancašu. Baveći se općenitim političkim položajem, u koji je hrvatski narod zapao poslije uvedenja komesarijata u Hrvatskoj i Slavoniji, stranka prava prosvjeduje proti tom uvedenju i svim njegovim posljedicama, jer niti _je osnovan u pozitivnim zakoni- ma, niti je moralno opravdano potre- bama i interesima hrvatskoga naroda. U tom dapače stranka prava vidi čin osvete i niske prepotencije sa strane kraljevine Ugarske proti hrvatskom narodu, jer se ovaj opire nepravednim i nezakonitim prohtjevi- ma madžarskih vlastodržaca, da unište narodni i državopravni individualitet kraljevine Hrvatske. , U savezu stim stranka prava od- bija smione i uvredljive tvrdnje, sadržane u programnom govoru , ugarskog ministra-presjednika dra. Lukacsa i u govorima madžarskih de- 197% o qo: *tev? legata, izrečenim pri zasjedanju dele- .: gacija, kao da je kraljevina Hrvatska puka ugarska hotna koncesija ugarskih državnika, pa I uvedenje komesarijata da je stvar in- - terma kraljevine Ugarske. Na te tvrdnje, koje stoje u opreci srži Attu steta stuftiatnstia RRŠRJSBRR Aa JES PA it JE GS SSA Mt gat SEGS DP SET AAN ST dl ve voriti ono isto, što su gjedovi naši god. 1712 pri stvaranju hrvatske prag- matičke sankcije odgovorili prekodrav- skim susjedima: »Nikakova sila, ni- kakovo zarobljenje nije nas sje- dinilo s Ugrima, nego smo se svo- jom dobrom voljom podvrgli nji- hovu kralju, a nipošto njihovoj kraljevini. Slobodni smo, a nije- smo roblje«. Ova tvrdnja naših otaca osnovana je povjesničkim činjenicama od postan- ka hrvatske države u sedmom vijeku, pa od god. 1102, kad gjedovi naši dogjoše u dodir & Kolomanom kraljem. Nema čina u povjesti, kojim bi se dokazati moglo, da je Hrvat- ska igubila svoja državna prava, a naprotiv ih imade nekoliko, koji bje- lodano pokažuju, da je ona uvijek ta prava vršila samostalno bez ikakova obzira, nego proti volji kraljevine Ugarske, Neodvisnost Hrvatske od Ugarske dokažuju, ne samo cetinski zbor od god. 1527 i hrvatska prag- matička sankcija od god. 1712, pa rat od god. 1848, nego i sam zakonski či. 42. od god. 1861, gdje je izričito naglašena potpuna pravna i fakti- čna nezavisnot kraljevine Hrvat- ske od kraljevine Ugarske, a taj zakonski članak je sankcionisan od još danas vladajućeg kralja otpisom od 12 studenoga 1861. Svijest, da je kralje- vina Hrvatska pravno posve slobodna i neodvisna od bilo koje druge kraljevi- ne i kojeg drugog naroda, duboko je uvrežena u srcu sviju Hrvata, a ta svijest po načelima morala i pravnim nazorima sviju naroda jest najizrazitiji kriterij državopravne osebnosti jedno- ga naroda. Radi toga stranka prava, kao pre- stavnica hrvatskoga naroda, prosvje- duje proti valjanosti i pravnim posljedicama svih zaključaka i za- kona stvorenih budi u delegaci- ma, budi u peštanskom saboru, gdje Hrvatska nije valjano i za- konito zastupana. Baveći se obnovom osoblja u bosansko hercegovačkoj vladi, stranka prava se najsvečanije o- gragjuje proti invaziji tugjinštine u te zemlje i proti poniživanju domaćega elementa, koji — premda sposobniji i dorasliji i pozvaniji, da vodi upravu zemlje, biva degradiran i izrabljivan na korist njegovih proti- vnika. Hrvatski narod u ovoj monar- kiji neće trpiti dalje, da bude smatran bespravnim bićem, s ko- jim vlastodršci smiju samovoljno ra- spolagati. On neće napušliti započetu borbu, dok ne izvojšti svoje ujedinje- nje i samostalnost, pa će se prema pri- likama poslužiti svim onim srestvima, koja bude smatrao prikladnim dovesti ga do toga cilja. Što se tiče daljega rada i taktike stran- ke, stvoreni su dalekosežni i veoma važni zaključci, te su izabrana dva po- sebna uža odbora, koji imadu odmah započeti provagjanjem zaključaka. Na koncu rasprave je konstatirana potpuna jednodušnost stranke prava u svim njezinim dijelovima budi stam RN e ar MI SOA o I SSA Ae SSA MA ar ISA, Nemam JR ReBARSLERJE A Pla JESSE pao Rot LanJEGSAA A pat JES U DUBROVNIKU, 22. JUNA 1912. u načelima budi u taktici, koje se stran- ka imade dalje držati. Dojduće zasjedanje držaće se u O- patiji u Istri. Ultimatumi. Radi se na svu prešu, na sve strane, kako bi vojene osnove bile proturane i prihva- ćene, i to ne više laskavim riječima ni do- govaranjem, nego udesnom dilemom: ili — ili! Prvi je ultimatum Tisza dao ma- džarskom parlamentu; nijesu se neki za- stupnici pokorili, biše pohvatani te izagnani i vojene osnove su bile odobrene. Sad je na gospockoj kući da ih takogjer odobri, što će i biti, ako ne milom svakako silom. U našem je parlamentu zamjenik ministra- presjednika takogjer postavio ultimatum. Ministar je Heinold naznačio rok, do ko- jega vojene osnove imadu biti glasane, te je zatražio od sviju stranaka da mu preko tog roka izjave jesu li voljne primiti ili od- baciti odnosne osnove. Dao je pak razu- mjeti, da ako bi većina ih odbacila, onda stupa na krijepost $. 14,. koji ipak nebi imao vrijediti, jer za pravovaljanost prihvata zakona hoće se preko dvije trećine glasova. Kako vijesti kažu, rijeti bi da će za stalno zakon biti prihvaćenu jedino jedno je za veoma žaliti, da naši zastupnici i u tome razdvojeno stupaju; jedni će glasovati sa da, a drugi sa nč. Dalmatinski je klub, istinito, dobro obrazložio svoje nijekanje, nu bilo je mnogo bolje da su svi istupili solidarno. Iznimka za mornaricu teški je teret i nesnosni za našu pokrajinu, ali po- stojala jeima godina, a svakako novi zakon daje mnoge pogodnosti kopnenoj vojsci, te je bilo za željeti da dogovorno svi zastup- nici istupe. Žalosno je konstatovati, da uvi- jek postoje razmirice i protivnosti, a baš sada kad svi udruženi, svi složni jedva da nešto odrinemo nemili pritisak, koji nas tišti i koji raste munjevnom brzinom, tako da uprav prijeti našem narodnom bitisanju. O neslogo, nigdje te ne bilo! Treći je ultimatum dao ministar financija, kao vrhovni upravitelj u Herceg-Bosni. On je u konferenciji sa saborskim stran- kama odbio zahtjeve zemaljskoga savjeta, nešto je ipak obećao, a zaključio da će če- kati 10 dana i zatražio izvjesni odriješiti odgovor od svake stranke, hoće li ili ne raditi i nastojati po naznačenom putokazu; naglasio je nemile poteškoće, koje je mo- rao savladati, i otprto je rekao da više se od toga nikako ne da postignuti. Što znače svi ti ultimatumi? Zamršaji u istoku, i neprestana dogovaranja i prego- varanja okrunjenih glava daju slutiti, da se nešto iz duboka spravlja, ili dogovorna dje- lidba preživljelog turskog carstva, ili euro- pejski rat. Sve je napeto, odasvuda sijeva, oluja nije daleko, Sad se pogovara da će Austrija opet u Novi-Pazar, a to bi bio prvi korak osvajanja i dijeljenja. Svakako, teško je mutno kad se ultimatumi postavljaju, i kad se žurnom pospješnošću zakoni pro- vagjaju. Sve one mjere nijesu bez neke, a sva je prilika da smo odgonenuli pravi u- zrok tim mjerama. Hrvatski narodni blagdan 8 Srpnja. Hrvati | Družba sv. Ćirila i Metoda za I- stru dolazi i ove\godine pred narod, u vru- ćoj želji, da u zajednici s njime proslavi veliki narodni dan — dan prosvijetitelja i apoštola naših. Ne dolazi sama: prati je g majke Hrvatske, kojoj ne dadu go- voriti ... Tri puta ugrijao je taj dan Istru našu. Tri puta donio našoj zapuštenoj zemlji narodnu pomoć. Zato i jest taj dan trojako blagoslovljen u narodu našem. U njemu kao da je oživio naš stari br- vatski ponos. JERE GN U njemu kao da je uskrsla velika naro- dna dužnost. Njime se poput sunčanih valova prelila duboka, beskrajna blagodarnost onih, koji strađaju. Slavan bio naš narodni hrvatski dan u sve vijeke ! Hrvatska braćo, Dalmatinci ! Neka i ove godine bude 5 Srpnja dan ponosa i slave naše | Ako i u sjeni rastužene majke naše, dignimo toga dana k suncu naša vedra če- la, čvrsto zarijmo nogom u naše tlo rogje- no, pokažimo svijetu, da smo — sila! Toga dana neka glas narodne dužnosti progovori u vas još i jače! Što nemože o- voga puta da za nas učini majka naša, uči- nite vi, junačka braćo! Obratite oči na ovu stranu naše zemlje, gdje narodu teška po- gibelj prijeti. Pomozite ! A mi istarski Hrvati dajmo našim srcima maha, neka toga dana zapjevaju hrvatskoj majci najdivniju, najuzvišeniju pjesmu za- hvalnicu. Mi joj dugujemo neizmjerno mno- go. Digla nam je oko pedeset škola, dala nam je do sedamdeset učitelja i učiteljica, koji nas polako vraćaju u njezino posveće- no krilo. Toga dana, braćo Istrani, mi mo- ramo iz sve naše duše izreći Hrvatskoj na- šu veliku harnost, što nas je ma i moralno zapremila. Toga dana treba da joj kažemo, da mi ne pitamo i ne želimo drugo, nego da mi na vijeke ostanemo njezini i samo njezini. S ovom lozinkom stupa naša Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru pred sve Hrvate. Naša Družba vojuje protiv neprijatelja u ime hrvatske kraljevine. Družbina je zasta- va hrvatska zastava. Ta se zastava vije u- pravo pobjedonosno u mjestima, koja smo već držali izgubljenim. Čast domovine naše zahtjeva, da se ta zastava i nadalje slavo- dobitno vije, jer u času, kad bismo morali spuštiti pred silom našega neprijatelja, na- nijeli bismo hrvatskom imenu neizbrišivu ljagu. Zato i molimo našu bližnju i daleku braću, da nas u teškim časovima naše bor- be ne ostave, već da nam kao i do sada pruže svoju dobru pomoćnicu ruku. Naprijed za Družbu ! OPATIJA, Lipnja 1912. Ravnateljstvo Družbe sv. Ćirila | Metoda za Istru. »La Civilta Cattolica“. Uvažena i razglašena ta smotra u zad- njemu snopiću od 15. o. mj. donaša dopis svog dopisnika iz naše Monarhije, u ko- jemu nepristrano izlaže dogagjaje u istoj ovih zadnjih mjeseca, i naravno govori o madžarskom nasilju i o tužnoj našoj do- movini. Da naši čitatelji vide kako inostrani svijet govori, i kako sudi naš pretužni po- ložaj, donosimo u prijevodu odnosni ulo- mak iz dopisa. Ovaj kaže: »Da položaj bude zamršeniji, pridolazi i Hrvatska, koja ima mnogo godina otimlje se madžarskom jarmu, i koja tu skoro bi lišena ustavne slobode, jer bi imenovan kraljski komesar, mješte samostalnog bana. Proti tome real- nom nasilju, Hrvati uzbugjeno prosvjedo- vaše, pane prijedlog da se dalje ne šalju zastupnici u parlamenat u Peštu, da se bojkotuje štogod je iz Madžarske, i napo- kon da se izravno proglasi neodvisnost kra- ljevine Hrvatske. Prekomjerne mjere kroče- nja udešene na Hrvatskoj, izazvaše opću ogorčenost, bilo u bečkom parlamentu, bilo u bečkoj štampi, a i u parlamentu madžar- skom se podigoše glasovi neodobravanja; svi se slavenski skupovi u Austriji podi- goše jednodušno da u javnim skupštinama uzmu u obranu tražbu svojih podjarmljenih suplemenjaka, istupiše i u parlamentu odri- ješito, što je silno ozlojedilo Madžare. U to- liko da se red uzdrži u Zagrebu, policajn1 vojska već mnogobrojno bi pojačana sa oko 300 oružnika; a hrvatskoj štampi bi nametnuta takova brnjica, da izgleda e je tamo provedeno pravo ugnjetavanje po rusku. Svrhom svibnja prividni je neki mir vladao u glavnom gradu i u županijama; ali nemiri se šire i duh prevrata, kog su ožestile skore nepravice«. Odobravamo sve što ugledna smotra kaže, jedino treba sa reservom uzeti ono što veli da se podigoše glasovi za potpunu neo- dvisnost Hrvatske, jer ako se te riječi od- nose na Ugarsku, mogu stati; ali ako se odnose na Monarhiju ne imadu temelja, jer niko pametan o tome i ne sanja; a tako- gjer sa reservom imade se uzeti ono gdje kaže, da se širi duh prevrata, jer po onome što se ovih dana dogodilo, rijet bi da se ide na to, kako bi se ispipali prevratnici, bilo ih ili ne, samo da se dade povoda madžarskom ministarstvu da produlji ne- snosno stanje u Banovini. Ali će i te zamke pasti, i Hrvati će ostati što su od vajkada bili, lojalni i pokorni podanici u Monarhiji. Opstrukcija Rusina. Rusini su zapagjeli opstrukciju, izjavili da će popuštati ako im se odobri rusinska universa, Ministar ih je Hussarek umirio sa izjavom, i oni su se posve smirili. Umiri ih obećanje, ludom radovanje. O tome piše »Slovenec« : »Opstrukcija Rusina proti obranbenim pri- jedlozima i proračunskom provizoriju do- živjela je potpuni poraz. Objektivni motri- lac mora da tako zaključi. Rusini su kapi- tulisali i obustavili opstrukciju u obim o- sjecima. Za tu su kapitulaciju primili par ispraznih besjeda iz vota ministra nastave Hussareka. Te inače prijazne a u bivstvu isprazne riječi biše izrečene, samo za to, da se njih prihvate i tako pokriju svoj »riick- zug«. Rusini su se osvjedočili (što je svi- jesnim političarima i prije bilo jasno), da se opstrukcijom proti obranbenim prijedlo- zima ne da ništa postignuti. Još su ih da- pače socijalni demokrati korili radi te op- strukcije, biva da je takovo postupanje ne- pametno. A takogjer su se dobro čuvali še- storica dalmatinaca, koji su svojedobno na- javili opstrukciju, podupirati rusinsku tak- tiku. Rusini su bili potpuno osamljeni i is- crpljeni u fizičnoj i moralnoj snazi kad su opstrukciju ustavili. A da će tako biti, pred- vigjali su prije svi svijesni parlamentarci. Poljski je klub pobjedio potpuno, i dobio mnogo u političkom pogledu baš s nepa- metne rusinske taktike. Sad je u interesu rusinskog naroda, da njegovi poslanici ne nasjedaju više sličnim eksperimentima. Za- ključen je eto epizod najnesretnije rusinske politike«. Politički prijegled. Česko-njemački pregovori. Nagodbeni pregovori u Pragu stupili su u povoljno stanje, pa se nadaju, da će po- ći za rukom sklopiti barem djelomičnu na- godu izmegju obaju naroda. Praška »Bo- hemia« veli: »Nakon dugotrajna, tegotna rada, sada se primiču kraju nagodbeni pre- govori. Odbori su svršili svoje elaborate, pa će saborski savez i naumljena velika skupština pouzdanika doskora imati priliku da predadu svoj votum. Nakon prihvata predloženih elaboratu sazvaće se česki sa- bor početkom jula na sjeditbu«. Zaposjednuće Novog Pazara. Megju političkim krugovima u Beču se pogovara, da se radi oko toga, da austro- ugarska vojska zaposjedne Novi Pazar, S time u savez dovagjaju se posjete slaven- skih vladara. Crna Gora da bi kao oštetu dobila dobar komad pri moru. Sastanak vladara. Sastanku njemačkog cara s ruskim vla- darom na finskim vodama biće prisutan i njemački državni kancelar Bethman-Holweg i drž. tajnik za izvanjske poslove Kiderlen- izvanjskih Waechter, te ruski ministar sala Sazonov. U berlinskim se dobto upu- ćenim krugovima daje tom skorašnjem sa- stanku velika politička važnost. 3 - ve