Br. 383.

i eto naša »Zadruga«. Uz Gunduliće, Gjor-
gjiće, Palmotiće, Puciće, Boškoviće, Feriće,
Crijeviće i druge, naći ćeš i našu Cvijetu
Zuzerinu — prava galerija. Uzigji na treći
pod, pa imaš šta i vigjeti. Prostrla se pred
tobom, k0 kakva poljana, ogromna plesna
dvorana, — sto i četrdeset četvornih me-
tara velika a visoka do pet. Ogromna kri-
stalna ogledala skoro pokrivaju zidove a
bogate zavjese, uz još bogatije pokujstvo
sve ispremješano električnim žaruljama spaja
se u jednu ugodnu i privlačivu cjelinu, da
se ne znaš maći, već ko zapanjen buljiš
u to more raskošja.

Kada si se sit nagledao, široke i lijepe
stepenice vode te na četvrti pod. Bože mili,
pukao pogled na sve četiri strane, na gore,
na more, pa ti se gubi negdje tamo iza
konavoskih stijena na jugo-istoku, a prama
zapadu otok sv. Andrije obilježio ti je megju.
Velebna Petka, zastrta gustim zelenilom pri-
vlači ti oko i činiti se, da osiječaš mirluh
bora i mrče. Uz nekoliko soba kuhinju i
ostalo potrebno ima i velika dvornica, u
koju će biti smještena glazba Hrv. Pjev.
Glazbenog Društva »Gundulić«.

Ljubav, sloga, požrtvovnost,
vjera

kuću grade, veli naš narod. Iz one sićušne
klice, koju je pred dvadeset godina zasadio
pravaš radnik, naraslo je veliko pravaško
stablo, u čijem hladu eto se danas okup-
ljaju narodni trudbenici iz svih dijelova
rastrgane nam domovine. Sakupljaju se ne,
da se odmore, ne da se podadu lijenosti,
već da se megjusobno okrijepe i obodre
za daljni rad, da se osokole i zavjere, da
će sve učiniti, da što prije uskore slobodu
miloj nam majčici Hrvatskoj. Bilo u sto
dobrih časa!

Živila Hrvatska! Živila stranka prava! Ži-
vili svijesni radnici! Živila nepredobiva pra-
vaška kula, naša mila »Hrvatska Radnička
Zadruga«!

POZDRAV
HRVATSKOJ RADNIČKOJ ZADRUGI“
prigodom preseljenja u vlastiti Dom.

Divna luči, što zrakama sjajnim,
Stazom svjetliš, kojom stupat treba
Sincim vjernim majke domovine;
Ti sijaču, učiteljko vrla
Zdravo, sjeme rodoljublja žarkog,
Što u srca siješ nam mlagjana
Mudrim svjetom i naukom mudrim;
Što nas čuvaš, da s pravog nam puta
Stranputicom noga ne zaluta;
Ti stražaru, što v'jek oka budna
Na hrvatskom čarobnom Jadranu
Brižno čuvaš svetinje nam drage,
Koje djedi i očevi dični
Nama čiste ničim okaljane
U amanet sincim predadoše!
Ti, klisuro ponosita, tvrda,
Ni za dlaku, što još ne uzmače
Pred bijesom tugjinskih talasa,
Danas, kada oda strana sviju
Pozdravi ti zanosni se viju,
Prim' i pozdrav hrvatskog radnika.
A u kitu tebi sapletenu
Ne od cvjeća — što poljanam cvate,
Već od onog, stoput divnijega,
Iz hrvatskih što srdaca niče —,
Dopusti mu nek i on uplete
Cvijet priznanja i harnosti vruće,
Da ti klikne iz grla bijela:
Sretna bila sred novoga stana!
I ko što si do današnjeg dana
I od danas budi nam na diku!
Ponosita stoj nam braniku
Svih svetinja, naših ideala;
Ne plaši se dušmanskijeh vala,
Što svegi na te navaljuju bijesni,
, Jer uza te radnici su svijesni.
Ta srčika stabla hrvatskoga
Ko zjenicu milog oka svoga
Čuvat će Te od dušmana kivna
Radnička nam ustanovo, divna!
Rudolf Asić.

Vijesti iz naroda.
S Visa.

(Čin pijeteta prema poginulim junacima
rata pod Visom) U subotu u večer 22.
ov. mj. prispije u našu luku bojni yacht
»Dalmat«, iz Dubrovnika. Na njemu do-
; zapovjednik 16. vojnog zbora Nj.
Pr. F.Z.M. Lothar pl. Horistein, sa gospo-
gjom i sinom poručnikom, dvorski kapelan
preč. kanonik D. Josip vit, Crnica, šef ge-
neralnog štaba, adjutanti, zapovjednik »Dal-
mata« sa gospogjom i jedan časnik bosan-
ske pukovnije, Došli su na želju Nj. Pr.

_ [razvilo se je narodno veselje do večera.

stana i od mnogih drugih, kao i od dosta
naroda. Preč. kan. Crnica uz prisustvo sviju
otsluži sv. Misu u franj. crkvi, što se na-
lazi uz isto grobište, na kojem počivaju
kosti poginulih mornara. Za tijem pogjoše
na grobište, pred spomenik junacima-mor-
narima, gdje preč. kanonik obavi blag sov
i molitve, koje prisutni zborni zapovjednik
i ost. opetovaše; nakon toga Nj. Pr. Hort-
stein položi lijep vijenac. Bilo je prisutno
i dvadeset mornara sa »Dalmata«, predvo-
gjeni svojim zapovjednikom. Nakon toga
razgledavši naše mjesto, pogjoše da vide
obližnju špilju, na prednjoj strani ostrva,
a za tijem otputovaše put Dubrovnika.
Pohvaliti je čin zbornog zapovj. Nj. Pr.
Hortsteina, koji je svakako htio da oda čin
pijeteta prema poginulim junacima, i koji
visoko cijeni i ističe rijetku hrabrost dal-
matinskih mornara i njihovu toplu odanost
i privrženost prama miloj nam domovini.

Iz Mrcina u Konavlima.

(Procesija. — Blagosov barjaka Presv.
Srca Isusova.) Dne 16. o. m. u nedjelju
Presvetoga Srca Isusova bila je kod nas
rijetka svečanost, blagosov barjaka djevo-
jačkog društva, šćeri Presvetoga Srca lsu-
sova za naknadnu Sv. Pričest. — Uoči slave
na večer plamćela su brda više Mrcina u
svjetlosti, a mužari su dolinom konavoskom
navještali sutrašnju slavu. Svanuo je lijepi
dan nakon ružnijeh vremena, te navrvi
mnogo naroda na slavu. Blagosov barjaka
obavio je M. P. O. misijonar Paulin Solja-
nić, malobraćanin, koji je naročito za to
došao iz Dubrovnika, te obdržao pri bla-
gosovu barjaka prigodno slovo, a zatim o
Presvetom Srcu Isusovu. Svojom je blagom
riječi zanio mnogobrojne slušaoce i ganuo
ih do suza. Za tim se razvila krasna pro-
cesija skipom Presvetoga Srca lsusova.
Takove procesije niko ne pamti; to je bio
pravi triumf. Može se slobodno kazati da
je bilo u procesiji preko dvije hiljade duša.
Procesiju je uzveličalo djevojačko društvo
iz Pridvorja, koje je korporativno došlo sa
društvenijem  barjakom,  predvogjeno od
svoga vrlog župnika Dn. Iva Dagoniga.
Bila su zastupana i djevojačka društva Grude
i Pločica. Preko procesije mužari su pucali,
a odjekivale su pjesme u slavu Božanstve-
nog Srca. — Barjak je krasna radnja tre-
ćoretkinja manastira Sigurate u Dubrovniku,
koje zaslužuju sveopće priznanje za ovu
lijepu i solidnu radnju. — Kumovali su
barjaku: Vlaho Pušić pk. Iva iz Dunava,
nastanjen u Los Angelos, a zastupan od
svoga brata Petra Pušića, glavara Dunava
i Lucija žena Mata Katića iz Mrcina, na-
stanjena u Oaklandu, a zastupana od Ma-
rije Katić Baldove. — Nakon crkvene službe
Ova će slava ostati neizbrišiva u srcu
naroda.

S Pelješca.

(Opet o bilježniku.) Ma mi Pelješćani
uprav smo sretni sa tim blaženim notarom!
Dok smo se nadali, da ćemo ga ovijeh dana
imati, eto opet iznova otvara se natječaj! —
Obavijestili smo se o stvari kod jednog pri-
jatelja u Zadru, i dobismo odgovor, da do
sada nije mogao biti imenovan notar za
Orebić, jer da nije bilo natjecatelja. Odatle
mi zaključujemo, da sada barem pošto sta-
rijoj vlasti može a i mora biti poznato da
li ima sposobnih osoba za notara, koji čekaju
mjesto, bude i pokrito to mjesto; jer ako
ih nema uzalud i otvarati sad natječaj!

Nebismo htjeli da i ovog puta budemo
u nadi prevareni, otezajući stvar na dugo
i široko e da se valjda udovolji kojem
benjaminu onoga, koji danas vedri i oblači
u ovim stvarima, a to sve na štetu ovog
ispaćenog pučanstva, koga odrjieše poznati
nadripisari.

Iz Lumbarde na Korčuli.

(Na odgovor.) Udaljen od Korčule i nje-
zinoga ambijenta, koji nije ugodan mojoj
ćudi a nepodnošljiv za moju narav, živem
u potpunom moru, izvršujući dužnosti teš-
koga mi i plemenitoga zvanja.
Nego neki dogon od pasmine Samojeda
a od koljena llala (H) napao me samo kao
što može samojed hala. Napada me da ra-
dim »proti hrvatstvu, proti hrvatskim usta-
novama«.
Čitave te osvade su samo zato, što nije-
sam odobrio zaključke općinskoga vijeća,
koji su po mome uvjerenju morali silno
teretiti odlomak grada, dočim dopisnik do-
gon samojed misli, da bi bili od velike
koristi.
U »C. H.« piše (H) doslovno, prama op-
ćinskom zaključku za slučaj neisplaćenja
najmovne cijene i amortizacije duga, hrvat-
ska bi društva izgubila gornju svotu, to
odlomak grada ne riskira kod ovoga posla
ništa, dapače ima koristi...« Pak da ovo
nije satira zdravome razumu! Općina će u-
zajmiti Sokolu i hrvatskim društvima 15.000
Kruna,

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

10.000 Kruna, to je 25.000 Kruna. Sokol
pak dati će 8.000 Kruna. Prama tome Op-
ćina riskira 17.000 Kruna da dobije 8.000
Kruna, a uz to navlači »za slučaj neispla-
ćenja i t. d.«, ljagu na sebe da je finan-
cijski upropastila hrvatska društva. Ovome
komenata ne treba, samo treba napomenuti
trošak za novu mesarnicu uz gori navedeno.
Glede zaključka o gragji »zgrade o kojoj
je već bilo govora u ovome listu (»C. H.«)
proračunano je 100.000 K, mislim da je ne-
koristan i nepotrebit, jer navući na općinu
100.000 K duga — kada nebi barem još
50.000 k tome nadošlo — nije mala stvar,
na koju se može miikom proći.

»Neki ugledniji talijanaši ne odbiše pot-
pis ovoga utoka gnušanjem« nego samo
radi toga jer im je bog trgovine Merkur
zabranio, jer se radi o poslu od 170.000.

Na koncu malo računa:

170.000 stari dug,

100.000 za zgradu, o kojoj je već bilo

govora u onome listu (»C. H.«).
15.000 zajam »Sokolu«,
30.000 najmanje za novu mesarnicu

315.000.

A eventualni dug za gradnju obrtničke
škole, a dugovi koje će još učiniti budu li
vijećnici slušali razglabanje finog »financi-
jera« i dopisnika samojeda, a Zemaljski
Odbor popuštao i unaprijed kao i do sada!

Po umovanju dopisnika sat ojeda biti će,
da što je viši dug općine tim više raste i
hrvatstvo, a što dug manji to pada i hr-
vatstvo, pak zato spočitava stranačku zasli-
jepljenost i pomanjkanje nacijonalnog shva-
ćanja |

Za danas samojedu dopisniku ovoliko,
a uz to neka razmišlja na onu: ko ljubi taj
ne trubi a ko trubi taj ne ljubi, pak neka
odgovori, sli čitavim imenom, neka svijet u-
pozna taj »financijski kapacitet« i toga ,ve-
likoga umnika«I — Dr. Baldo Cviličević.

 

I nevjerni Toma no žali jedan pokus, ako
čuje tako osvjedujuće riječi, kakove možemo u
jednom listu baronice GERAMB u kupki BU-
ZIAS kraj Temešvara čitati. Isti glasi : Ja sam
već odavna htjela pisati i trebalo bi u novina-
ma objaviti, kako izvrsno djeluje Fellerov Elsa-
fluid. Ja sam toliko bolovala na gihtu, slabosti
očiju, umornosti i glavobolje, bolovima legja i
slabosti, a odkada rabim Fellerov Elzafluid, pot-
puno sam zdrava“, Mi mislimo da bi i naši či-
tatelji poslije jednog pokusa zahvalni bili. Pa
još na to ovo je srestvo jeftino, ta stoji jedno
pokusno tuce samo 5 kruna franko i pravi se
dobiva samo kod ljekarnika E. V. Feller u Stu-
bici, Elsaplatz br. 264 (Zagorje).

 

Domaće vijesti.

Pravaška poruka komesaru
Cuvaju. Ki. komesar Cuvaj, po nalogu
ugarske vlade, naredbeni je putem ustro-
jio komesarsko vijeće, zadaćom, da to vi-
jeće stvara zakonske osnove u svim po-
dručjima autonomne uprave, te u neku ruku
nadomjesti sabor. U paragrafu 4. te naredbe
spominje se, da samo one i onakove osnove
mogu doći do uvaženja, koje on odobri i
prihvati, a sam je već najavio kakovih
osamdeset osnova, kojima bi se to kome-
sarsko vijeće imalo da bavi.

On je već imenovao i članove toga vijeća.
Ima ih u sve 34. Od tih četvorica pripadaju
stranci prava, trojica koaliciji, jedan seljač-
koj stranci, jedan osječkoj grupi i jedan
srpskim radikalima. Ostalih 24 spadaju be-
zuvjetnim pristašama svake madžarske vlade.

Članovi stranke prava otklonili su sudje-
lovanje u tom vijeću ovim podneskom:

Preuzvišeni gospodine!

Na cijenjeni dopis od 12. lipnja t. g.
br. 2712 Pr., kojim ste nas obnašli bez na-
še prethodne privole imenovati članovima
Vešom naredbom od 7. lipnja 1912. br.
2594. pr. ustrojenog »stalnog povjerenstva
za zakonodavne radnje u svim granama au-
tonomne uprave kraljevina Hrvatske i Sla-
vonije«, slobodni smo Vam saopćiti slijedeće:

s razloga, što je dignućem ustava i uve-
denjem komesarijata spriječen zakonotvorni
rad za to jedinog kompetentnog hrvatskog
sabora,

s razloga, što bi po Vama ustrojeno po-
vjerenstvo imalo suplirati taj ustavni faklor
i tim izravno sankcionisati neustavno sada-
šnje stanje, u kojem se kraljevine Hrvatska
i Slavonija u potpunoj protimbi s kraljev-
skom zavjernicom uzakonjenom z. čl. Il.
od god. 1867. nalaze,

s razloga, što se Vaša naredba od 7. li-
nja 1912 br. 2594 pr. protivi principima
kao ustavnosti tako i savremene i moderne
legislacije naročito u svom paragrafu 4.,

s razloga, što je Vašom naredbom o pre-
ventivnoj cenzuri onemogućeno u tom legi-
slatornom radu sudjelovanje štampe i spri-
ječena nužna diskusija putem javnih organa,

s razloga, što nam je bez zaštite imuni-
teta, a pod sadanjim okolnostima, spriječe-
no slobodno izražavanje naših misli, a po

kojem

 

a, koje treba da uzme u zajam, & uz
pripustiti

s

mesarnicu, koja vrijedi svakako | načkog

tome onemogućeno zastupanje našeg stra-
programatičkog stanovišta,

 

smo po svom uvjerenju dužni dati u sva-
kom legislatornom tijelu izraza,

častimo se otkloniti imenovanje u to po-
vjerenstvo.

Moleći, da Vaša preuzvišenost to izvoli
primiti na znanje, bilježimo se: Dr. Ivan
Banjavčić v. 1. — Dr. A. Horvat v. tr. —
Dr. Fran Milobar v.r. — Dr, V. Prebeg v. r.

Promocija. G. Miho Ivanović, pri-
slušnik na ć. k. okružnom sudu u Šibeni-
ku, bio je promovisan u petak na čast do-
ktora prava na lavovskom sveučilištu. Česti-
tamo!

Odlikovanje. Preč. kanonik Don Ivo
Šeman, umir. pleban Blata, bio je imeno-
van vitezom reda Franje Josipa I. Čestita-
mo!

+ Biskup Marković. U Banjaluci
u Bosni preminuo je ondješnji biskup fra
Marijan Marković, u 72. godini. Bio je u-
zoran redovnik i krjeposan biskup, izgle-
dan otadžbenik a, otac siromaha, Imao je
velikih zasluga na crkvenom polju, pai
kao Hrvat kad ga je domovinska dužnost
zvala i u najtežim časovima bio je prvi
megju prvim. Jedan je megju najzaslužni-
jim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Pri-
regjen mu je veličanstven sprovod, uz opću
sućut svega naroda i sviju Hrvata. Vječna
mu slava i trajna spomen megju odanim
narodom!

Sporazum u Makarskoj. Pišu iz
Makarske, da je došlo do sporazuina izme-
gju pravaša i pristaša hrv. stranke glede
nastajnih općinskih izbora. Po izbornom
kompromisu, koji vrijedi za 5 godina, na-
čelnik će biti g. Petar vit. Rismondo, onda
6 prisjednika: 3 pravaša, a 3 od hrv. stran-
ke; u vijeću će biti 19 pravaša, a 17 o
hrv. stranke.

Nema sumnje, da se je ovim sporazumom
dokrajčila na području općinskog života u
Makarskoj ljuta bratoubilačka borba. Smo-
dlakovci, razumije se, isključeni su od spo-
razuma.

Rad za jedinstvo i slobodu.
»Hrvatska« u broju od 22. ov. mj. donosi:
»Prekjučer su članovi vrhovne uprave stranke
prava, gg. Cezar Akačić i Dr. A. Horvat,
boraveći u Beču, držali, kako javljaju bečke
novine, konferenciju sa hrvatsko-slovenskim
klubom. O toj konferenciji ne možemo ništa
potanje izvijestiti, nego da je protekla u
najvećoj slozi i ljubavi. Tu se je isposta-
vilo, da su tendenciozne i iskrivljene vijesti
o govoru nar. zastupnika Žitnika, koju su
vijest donijeli i ovdašnji službeni i polu-
službeni list.«

5. Srpnja — hrvatski narodni
blagdan. tirvati! Narodni je naš blagdan
na domaku. Hrvatska majka okovana tiran-
skim lancima bezdušnih bandita mora da
šuti i da dočekuje naš najveći dan, dan
bratske pomirbe i ljubavi te naroćne da-
režljivosti u dubokoj koroti.

Dužnost je s toga naša, da visoko podi-
gnemo svetu trobojku našu, spasimo čast
hrvatstva i da što više uradimo za siroticu
bespravnu našu Istru, kojoj će majka zem-
lja ovaj put jedva što pomoći moći.

Narodna čast zahtjeva, da ovaj naš blag:
dan barem kod nas veličanstveno uspije i
da donese Družbi što više koristi. Zato kor-
poracije i društva naša, kao što i pojedinci
za vremena na posao!

Naprijed za Družbu! Prosvjetom k slobodi!

Spomenik Dubokoviću. Općinsko
je vijeće u Jelsi odlučilo, da svom dugo-
godišnjem načelniku kap. Niku Dubokovi-
ću podigne spomenik. U tu svrhu već je
glasovalo 5000 K.

Njemački! U uredu »Uljarskog pokr.

|lodsjeka« u Zadru sve se vodi na njemač-

kom jeziku, pa i poglavica ureda je Nije-
mac, koji ne zna ni riječi hrvatskog jezika.
To u Dalmaciji, i još u jednom pokrajin-
skom uredu, u isto doba kada se i 4 dr-
žavne urede uvagja hrv. jezik! A Zemaljski
Odbor što radi? Hoće li stati na put loj
bruci i poniženju ove zemlje ?

Hvalevrijedno. Primamo i rado do-
nosimo, i s naše strane hvaleći i najtoplije
podupirući slijedeći patriotski prijedlog :

Molim svu rodoljubnu braću svećenike,
da dne 5. Srpnja o. g. reku svetu misu na
slavu Boga, na čast naših slavenskih apo-
štola sv. Ćirila i Metoda, a na spas mojke
nam Hrvatske i da taj dan|kupe milodare
— narodni porez za družbu sv. Ćirila i Me-
toda i utješenje majke ucviljene nam Hr-
vatske. — Uz bratski pozdrav! — Kućiće,
925. Lipnja 1912. — Dn. Miko Tomasović,
župnik.

Potrošno-Obrtna Zadruga u
Llisou. Primamo: Obavješćujemo sve na-
še družice i blagajne, od kojih primismo
bratsku pomoć, prigodom naše nesreće, koja
nam se dogodila uslijed požara, da ćemo
im javno zahvaliti naznačivši odnosni do-

God. VIII.

prinos. Ponovno apelujemo na sva bratska
društva, da nas veledušno izvole pripomo-
ći. I najmanji darak dragovoljno primamo.
Uz bratski i zadružni pozdrav! Potrošno-
Obrtna Zadruga. Lisac, kod Stona, 20/6.
1912. Ravnatelj: Totić.

Dajte za hrvatske škole! Ku-
pujte svi samo žigice kluba Ćirilo-Metodskih
zidara (Hrvatska Narodna Straža), jer one
daju znatan dohodak za hrvatske škole. O-
sim toga su one domaći proizvod. Od tr-
govaca, koji ih još ne imaju, tražite da na-
bave. Dobiju se u tvornici žigica »Drava«
u Osijeku.

 

Svak može obogatiti ko kupi tursku
srećku u korist kluba Ćirilo-Metodskih Zi-
dara i po njoj kod žrijebanja dne 1. kolo-
voza 1912 dobije glavni zgoditak od ravnih
400.000 franaka. Mjesečni obrok iznaša sa-
mo K 4.75. Svaki naručitelj dobije jednu
srećku u koris. siromašne slovenačke djece
sa glavnim zgoditkom K 5000 badava. O-
bavjesti daje za srećkovno odjeljenje »Slo-
venske: Straže« g. Valentin Urbančić, Lju-
bljana.

 

Gradska kronika.

Početak svečanosti. Sinoć je za-
počela svečanost otvora Doma #Hrv. Ra-
dničke Zadruge«. Grad je bio rasvijetljen,
a »Gundulićeva« je glazba izvršila pred
društvenim Demom krasan program, koji je
bio pozdravljen sa frenetičnim i Cugotraj-
nim pljeskanjem. Preko končerta palile su
se umjetne vatre i pucalo se je. Poslije kon-
čerta nepregledna povorka od više stotina
članova i gragjanstva, predvogjena glazbom,
uz paljenje vatara priredila je bakljadu pr-
vom i sadašnjem presjedniku g. A. Miletiću,
otpjevavši pred stanom hrvatsku i Starčevi-
ćevu himnu. Placa je bila dupkom puna
općinstva.

Na proslavu. Jutros stižu u naš grad
mnogi zastupnici, odličnici, odaslanici i dru-
štva na proslavu otvora Doma »Hrv. Rad.
Zadruge«.

Svečana akademija u ,,Zadru-
zi'*, Sutra priregjuje »Hrv. Rad. Zadruga«
u svojim novim prostorijama svečanu aka-
demiju. Birani raspored akademije je sli-
jedeći :

I. dio: 1) Runjanin: Hrvatska himna, svira
glazba. 2) ,*, Proslov, govori presjednik
g. A. Miletić; 3) Eisenhuth: »Ustaj rode«,
pjeva muški zbor; 4) Verdi: »Aida«, duet i
final, svira glazba; 5) Hatze: »Majka«, pjeva
solo g. Pisek, uz pratnju kvartera violina.
6) Zajc: »Pojmo pjesmu«, pjeva mješoviti
zbor.

ll. do: »Poremećeni plan«, šaljiva igra
u jednom činu. Napisao: Š. Čorović. Lica :
Srećka, udovica, g.ca A. Zaputović. Draga,
kći joj, g.ca K. Lujak. Milićka, udovica, g.ca
A. Milovčević. Nada, kći joj, ga J. Miller.
Zarko, mlad sudac, gosp. A. Šapro. Srećko,
sin gazdarice, gosp. ,*, — Dogagja se Bog
zna gdje.

ll. dio: Ples, preko kojeg svira »Gundu-
lićev« orhestar.

Glazbom, pjevanjem i orhestrom upravlja
kapelnik Hrvatskog Pjevačko-Glazbenog Dru-
štva »Gundulić« g. Vi. Ra4ha.

Pozivljemo se u ovoj rijetkoj prigodi na
članove i ost. prijatelje naše »Zadruge«, da
posjete ovu večer i svojim izdašnim obo-
lom podupru ovu našu plemenitu hrvatsku
ustanovu. Neka žive i cvati »Hrv. Rad.
Zadruga« |!

Darovi za akademiju neka se iz-
ravno šalju ugl. tvrtci Marić & Milišić. Ime-
na darovatelja donijećemo u drugom broju,
kao i popis doprinosa prispjelih prigodom
otvora »Zadruge«.

Čitulje. Na obližnjem ostivu Koloče-
pu preminula je čestita domaćica ggja. Vi-
ce Svilokos rogi. Poković, u 750j godini.

G. Bogda kneza Ivanovića zadesi žalost
smrću kćerke gce. Emice, kojoj je u utorak
pobjed bio priregjen lijep sprovod.

Pokoj im: vječni, a ucviljenim porodicama
i svojti naše iskreno saučešće.

Novi advokat. Naš sugragjanin g.
Dr. Bazilij Birimiša položio je u Zadru od-
vjetnički ispit, sa dobrim uspjehom. Česti-
tamo !

Na obranu svoga oca. Sin mjc-
snog gimnazijskog upravitelja, gosp. Kre-
šimir Posede!, reagirajući u pravednom i
neodoljivom gnjevu na nedostojne i pro-
stačke uvrede, koje »Crv. Hrvatska« odavna
riga na njegova opće štovanog gosp. oca,
išćuškao je u srijedu u večer, na sred Pla-
ce, glavnog urednika istog lista Andriju Ćur-

 

 

vitelja, koji je poznat sa
sti | ljubavi prama povjerenoj