ti y Ni i NE NR ki i X. CRVENA HRVATSKA. CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE VA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. 1 1 ( PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. U DUBROVNIKU, 13. JULA 1912. Potpuni mir. Obradovaše se, ali se ne doradovaše; ovo danas kažemo svim onim, koji su licumjerno i hinjeno upotrebili razmi- ricu, koja je bila nastala u stranci, jer pravaški zastupnici nijesu upotrebili skrajne mjere, pri glasovanju o voj- ničkim reformama. Ta će veoma važna vijest razdragati svako pravaško srce; te svi smo neiskazivom zebnjom i strahom prč&dali za spor, koji je lasno mogao imati nedoglednih posljedica; pravaška bo je stvar tako danas skop- čana u sv'm stranama starodrevne Hr- vatske, da pukne li jedna kopča, lasno da se sve rasuče, — a stara je istina, da je lasno razgraditi, nu veoma mučno sagraditi. Mi smo najvišom skepsom pratili što pišu protivne novine, mi smo se smijali, stalni smo bili da će se sve bracki nagoditi; ali ima dosta malo- dušnijeh i stoga je trebalo odma do- skočiti i stvar urediti, što veselo nz2- značujemo našim štiocima, te sad u stranci vlada stara sloga, stara ljubav, stari samoprijegor, u jednu riječ pot- puni mir. Mi smo stvarno ovako razložili; G. Dr. M. Drinković pravedno je u- stao da pita sčega su gg. zastupnici se u Beču odalečili od putokaza, koji im je bio naznačen, od naloga, koji im je bio dat; on je bio uvjeren, da javni njegov istup neće škoditi pravaškoj stvari, jer se tu nije radilo o osobnim pitanjima, nego o načelu; on je bio osvjedočen dapače da će njegov istup imati dvije plemenite posljedice; prvu, da će trgnuti oružje odma s prve svim onima, koji podmuklo rade e bi se pra- vaši zavadili; drugu, da će javni poziv uprave stranke još bolje utvrditi pra- vaške otadžbenike, kako bi vijerno i prijegorno slijedili naše prvake, sad u orijaškoj borbi, koju su memorandu- mom pokrenuli, i koju žilavo nasta- vljaju na svim linijama. | baš je tako i bilo, gg. su zastupnici iz Beča došli, obrazložili su svoje postupanje i po- stigao se je potpuni sporazum. A druk- čije nije moglo ni biti, nadasve ako se promisli da su u Beču kao narodni poslanici stari kremenjak Prodan, koji je pretrpio štogod može — kako veli narod — muško uho pretrpjeti, a da sa svoje staze dobro promišljene i od- mjerene nigda se odalečio nije; obzirni Mr. Perić, koji kao iskusni parlamen- tarac i spisatelj svaku vagne prije, svaku promisli, o svakoj skrupolozno ras- pravlja prije nego li će i najmanji ko- rak učiniti, a to mu priznadu svi naši a i njegovi politički protivnici; iskusni Dr. Dulibić, koji nadaren i pronicav, ima još poviše toga iskustvo toliko godina da se provlači kroz bečke jaze i bogaze; ugledni Dr. Sesardić, kog nam hvale svi, koji su snjime u do- tica) došli. Ako su dakle takvi muževi urađili, kako su po znanju i savjesti cijenili da je bolje, ko da se nagje, a da ih prikori, ko da ih osudi? U do- broj se vjeri i nakani dakle radilo i na jednu i na drugu stranu, i tamo i amo; pak je naravna. posljedica imala biti da se braća i suborci ogrle i da ispaćeni i nevoljni narod obraduju svojom slogom, potpunim mirom, baš u tome su dokazali, da su pravi pra- |čkog djelovanja stranke prava sa pre-| Argentini i Čile-u, primio je od tamošnjih vaši, jer su znali sve zatomiti, svoje srce stisnuti, a obazrijeti se jedino na narodno dobro, na sreću pretužne domaje. Da je ova upadica iščezla na- dasve je neprocijenjivo dobro sad, kad smo uvjereni da će se radnja i nasto- janje pravaško i dalje proširiti i bolje utvrditi, jer opozicija g. Vukovića i značajna njegova izjava u gospodskoj komori; opozicija D.ra Dulibića u od- boru na dobro slute, a još bolje jer su se i Slovenci krenuli s mrtve tačke, te su vodili opstrukciju sa Rusinima da Poljaci ne pozoblju stotine miljuna, jer se znadu vladi udvarati, a da drugi narodi a nadasve Slaveni na jugu kr- vavo plate i slano njihovo proračunano pristajanje uz vladu. Založena nam je riječ g. Zagorca, da će se i sa Slovencima izaći na či- stac, dakle svi mi k ji iskreno ljubimo pretužnu domovinu moramo se ustr- piti i pokorno čekati da stisnu niti na- rodnog veziva, oni u čijim su rukama konci istoga. Ako igda ima već dvije godine da su poradili čudesa za na- rodno dobro; sad znamo da rade i to svojski i duševno, pametno i nesebično, dakle ustrpimo se još malo, pak ćemo vidjeti i čuditi se-njihovoj svijesti i opreznosti i pravoj sinovskoj odanosti Hrvatskoj. Mnogo toga ne znamo; a prilike su štampe u Hrvatskoj, kako se dobro znade, gore nego li u Turskoj ili neznamo u kojoj pasjoj vladi; zato, niti smiju naši spobornici da nam kažu što rade, niti mogu dok satrapija op- stoji, da nas sokole, jer bi tijem sebi i općoj stvari škodili, a da nikome ne bude koristi. Nije daleko dan, kad će ljute uzde nestati; _a onda ćemo sa- znati sve, i onda ćemo moći harnom dušom kazati našim prvacima: evala junaci! Ali do toga časa ustrpimo se i pouzdajmo se onim, koji su doka- zali da znadu i mogu unaprediti na- rodnu stvar, a nadasve stisnimo redove, svi u jedno kolo, svi u dogovoru i ljubavi, jer kuca zadnji čas da domo- vina ili odahne i ožive, ili da postane prostom nevoljnom robinjicom. .. Sjednici uprave stranke prava su- djelovali su skoro svi članovi, a za- priječeni izjaviše svoje mnijenje pisine- no ili brzojavno. Nakon posve stvarnog i svestranog pretresanja cijelog pitanja dnevnog re- da, jednoglasno je bio prihvaćen sli- jedeći zaključak : »Uprava stranke prava u Dalmaciji, na svojoj izvanrednoj sjednici držanoj u Spljetu dne 7. srpnja 1912., izjav- ljuje, da se ne istovjetuje sa nedavnim držanjem svojih zastupnika u poslu vojnih reforma, čije držanje bilo je po- sljedica pripadnosti slovensko-hrvat- skom klubu, te zaključuje, da zastu- pnici stranke prava u buduće budu i- mali u parlamentarnom radu slobodne ruke u svim isključivo hrvatskim pita- njima, prema načelima i tradicijams svoje stranke, bez obzira na druge klubske obveze. »Što se tiće općih odnošaja stranke prava sa slovenskom pučkom strankom, odnosn. hrvatskoga | slovenskoga na- roda te poželjnog zajedničkog politi- |stavnicima bratskog naroda slovensko- \ga, prepušta se vrhovnoj upravi stran- \ke prava, da te moguće zajedničke o- dnošaje čim prije sa zastupnicima slo- venskog naroda ustanovi i utvrdi«. Tursko carstvo pred rasapom. Tursko carstvo, negda piva sila u Europi, mu laskali i saveze sklapali, a neki kroz vijekove snjim ratovali, eto se ori na sve strane. Križarsko ga brodovlje protjera s mora, Eugen Savojski i Karlo ga Lotrinški sapeše sa suha; i odonda nazaduje. Silna ga Rusija mnogo puta hametom potuče, Grci se, Srbi i Crnogorci, napokon Bugari oslo- bodiše, i odonda nije opstojalo moćno Tursko carstvo, nego samo sjena carstvu. |Lakomi ga susjedi izdržaše, jer svaki nate- izao da ga zapane deblja kost od plijena, i tako carstvo životarilo. Nametnuli mu re- forme, natovarili mu ustav, a narod neisku- san, vlada nepripravna, mladoturci pusti levente i tako dok su sve jače s dvora u- darali da se trošna zgrada prospe, počelo se je oriti i u istom carstvu, narodnosti ustale da ištu svoja prava, Armenci, Kre- ćani, Arbanasi. Malo jači udarac i treba da se sva zgrada skotrlja do temelja. A taj udarac eto dolazi od Talijanske kraljevine. Zavidna, jer se je Francuska ugnijezdila u Tunizu, zavidnija, jer se je naša Monarhija utvrdila u Ilerceg-Bosni, Italija zavojšti na Tripolis početkom zime lanjske godine. Rijet bi, da se je prevarila u računu; u Tri- polisu je našla takav otpor, da u ovo mjeseca rata nije smjela nikako dalje od obale, jer se razložito bojala izaći krvave glave, te se iste obale i danas drži, jer ju štite moćni topovi sa ratnih gjemija. Pokušala je takogjer prenijeti ratovanje put Arbanije, ali je morala odustati; napokon je naripila na Dardanele, ali je i tu našla prigovora, te je zauzela nekoliko otoka. Umiješale su se i velevlasti, posredovale, svjetovale, na- govarale; ali se Turska ne dade umekšati, a donekle i potpunim pravom, toli više jer se nije bojala uz dobru i mnogobrojnu vojsku, s te joj strane zaista ne prijeti rasap. Mnogo je težije i udesnije po nevoljnu Tur- sku da se izvanjskome ratu pridružiše unu- trnji nemiri, pobune i zavjere. Bila je buna u Arbaniji i stišala se je, nu ovijeh dana opet podiže glavu i prijeti da će svu zemlju zahvatiti, Bilo je krvavijeh okršaja, ranjenih i mrtvijeh, opasna tu igra zahvaća sve to više maha. V:i i u Jemenu i u Maćedoniji, Nu najgore je, da se u vojsci bune vojnici i oficiri u svemu opsegu carstva; a isto- dobno se je ušlo u trag golemoj zavjeri, koja hoće da utuče mladotursku stranku a dovede na vladu staroturke i tim rat i ra- sulo turske, Trudno ili bolje nemoguće da Turska odoli tolikim razvratnim elementima, te svak u Europi danas upire oči, što će zaključiti dva silna vladara, njemački i ruski, koji se sastaše ovih dana u Baltischportu. Njemački je car dogovoran s našim vlada- rom, a poznati su dobri odnosi ruskoga cara sa Engleškom i Francuskom, i tako što oni odluče, ako se sretnu, dokrajčiti će narode i dio vojske, ako ostanu dogovorni da Tursku još uzdrže u prividnom životu za svoju korist; ili ako se ne sretnu bu- knuti će onaj užasni rat, kog se nagovješta ima mnogo godina, i od kojega je Europa uvijek strepila. Svakako će trebati još malo pričekati, i onda će se razbistriti ob- zorje Europe, ili će križati trijeskovi i grozna oluja iskomešati kraljestva i carstva, Ratni su tereti tako nesnošljivi, e bi možda bilo bolje da pukne što ima puknuti. Domaće vijesti. Hrvati u južnoj Ameovici za hrvatske škole. Bivši narodni zastu. pnik Stjepan Zagorac za svoga boravka u rat, pripomoći Turskoj da umiri pobunjene | \Hrvata sveukupnu svotu od 3500 K, od ko- jih je 3000 K uoči narodnoga blagdana ovako razdijelio: 2000 K položio je kod I. \Hrvatske Štedionice u Zagrebu, od kojih 11000 K za hrvatske škole u lIsri, a 1000 |K za hrvatske škole u Slavoniji, treću je 11000 K poslao poštom na prof. Karlića iza hrvatske škole u Zadru, dočim je o- |statak od 500 K, pridavši mu još svojih |900 K, dao za pučke novine stranke prava kad su se svi vladari od njega tresli, mnogi | sPrijatelj Naroda«. , Ispiti zrelosti. Pišu nam iz Kotora: Dne 8. ov. mj. svršili su ispiti zrelosti kod naše c. kr. velike gimnazije. Presjedao je Dr. Posedel, upravitelj dubrovačke gimna- zije. Bili su proglašeni zreli s odlikom: Bosiljevac Dragutin, Budisavljević Emanuel, Fažo Antun, Petrović-Njegoš Andrija. — Zreli: Carić Ivan, Dabinović Ilija, Ivetić Vuko, Katurić Branko, Marinović Milutin, Miljević Mitar, Novaković Vaso, Radimir Pavo, Ti- ard de Laforest Emanuel, Tamanović Antun i Pitamić A, časnik c. kr. ratne mornarice sad u službi u Tivtu. Čitulje. Preminuo je u Banićima kod Slanoga vrli naš sumišljenik, odlični trgo- vac g. Božo Kola, u 64. godini. Vrijedni pokojnik bio je stara hrvatska korenika, kojega je i neprijatelj morao štovati. U Kotoru je preminuo g. Ivan Ciko, tr- govac, u muževnoj dobi. Bio je dobar Hr- vat, požrtvovan rodoljub, naš sumišljenik. Obnašao je više časti, pa je bio kapetan , Bokeljske Mornarice a presjednik hrv. radn. društva »Napredak«. Na grobu su obdržani lijepi dirljivi govori: g. De Mattei u ime Bok. Mornarice, a g. Josip Ricci kao upra- vitelj »Napretka«. Ucviljenim obiteljima i svojti maše is- kreno saučešće u golemoj tuzi, a milim pokojnicima laka bila hrvatska gruda, koju su žarko ljubili. Nove filijalke , Jadranske Ban- ko“ u Trstu. »Hrvatska Bokeljska Šte- dionica« u Kotoru, lijepo uspjevajući zavod, fuzijonisala se je sa »Jadranskom Bankom« u Trstu, koja ju je pretvorila u svoju po- družnicu, te je kao takova započela svojim djelovanjem dne 1. ov. mj. U isto vrijeme otvorila je »Jadranska Banka« podružnicu u Metkoviću, koje mje- sto, obzirom na svoje željezničke i paro- plovne veze spada megju važne trgovačke točke na obali Jadranskog mora, Tako je raširila »Jadranska Banka« mrežu svojih podružnica (Dubrovnik, Kotor, Lju- bljana, Metković, Opatija, Spljet, Šibenik, Zadar — diljem jugoslavenskih pokrajina.) Polakšice za Euharistični kon- gres. 1). za vožnje u I, i ll. razredu (u- daljenost preko 50 km.) plaća se a) sa o- sobnim viakovima polovina cijene brzog vla- ka odnosnog razieda, a b) sa brzim vlakom plaća se cijela tarifa osobnog vlaka dot čnog razreda. 2) Za vožnje u Ill, razredu bilo sa brzim ili sa osobnim vlakom plaća se sa- mo polovina karte odnosnog vlaka i razre- da. 3) Za vožnje u ekspresnim luksus-vla- kovima nema nikakvog popusta. Posebni će se odbori prema prilikama pobrinuti i 2a posebne, izvanredne vlakove, koji će uče- snicima biti od osobite pogodnosti. Za sve ove polakšice treba imat: legitimaciju, koja je po zakonu podvržena biljegovini, a do- biva se od centralnog odbora u Beču, netom se islomu prinesu prijave. Austrijski je pak Lloyd na svojim parobrodima udijelio za učesnike ove polakšice: a) na linijama uz- duž Jadranskog mora 50% popusta na ra- zhim kar'ama, dočim se opskrba plaća cje- lovito, b) na svim ostalim linijama plaća se niži razred za viši. | za ove polakšice po- trebita je legitimacija. Učesnicima pak kon- gresa bit će u Beču u to doba otvoreni na besplatno posjećivanje ovi zavodi: A. Izlo- žbe, koje će se pilrediti samo radi kongre- sa: 1. Izložba za kršćansku umjetnost u spo- rednoj strani zgrade ć, k. austrijskog mu- zeja. 2. Katehetsko-liturgijska: izložba u ć. k. dvorskoj biblijotec. 3. Izložba znamenitih prostoručnih risari;4 kršćanskog haraktera u zavodu »Albertina«. B. Razni umjetnički, znanstveni i zabavni zavodi,koji nijesu u o- dnošaju sa kongresom: Ceremonijalne oda- je i crkvena riznica u ć. k. Dvoru; arsenal sa vojnim muzejem; ć. ik. dvorski i državni arhiv; dva glavna gradska muzeja; riznica previšnjeg vladarskog doma; galerija slika kneza Lichtensteina; historijski muzej grada Beča; austrijski muzej za umjetnost i indu- striju; muzej za austrijsku folkloru; dvorske staje, dvorska škola jahanja; gojilišta paoma, stanovi životinja u menažeriji u Schonbrun- nu i t. d. — Razumije se, da svuda :treba pri ulazu pokazati svoju legitimaciju kao dokaz učestvovanja kongresu. Pobliže oba- vijesti mogu se čitati ne samo u dnevnicima, nego i u priručnoj knjižici, koju će pri- miti svaki učesnik. Carska grobnica u kapu- cinskoj crkvi bit će takogjer za učesnike kongresa otvorena i slobodno pristupačna na 13. i 14. Rujna o. g. Brzojavni ured u Pločicama. Na 3. ov. mj. predana je prometu brzo- javna služba kod ć. k. poštanskog ureda u Plcčicama u Konavlima. Postalia. Primamo od Ravnateljstva Pošta i Brzojava u Zadru: Donosi se na znanje, da se od 1. Jula 1912. snizuje po- štarina za pisma u saobraćaju sa Egiptom (uključivo Nubija i Egipatski Sudan) na 10 helera (u saobraćaju iz Egipta 5 Millićmes) za svako 20 gr. ili za dio te težine. Na znanje. Otvorio sam kančelariju u Korčuli dneva 8. Jula 0. g. — Adam Sr- zentić, ć. k. notar. »Trializam“4, [iz Trsta smo primili proglas, da tamo pokreću smotru »Triali- zam«, dva puta mjesečno. Nije nam po- znato koji su što ju pokreću i ko će ju uregjivati. Potpisan je »Odbor«. U bisk. konviktu ,,Ožegovići- anumu““ u Senju imade se početkom šk. g. 1912/3. popuniti više plaćajućih mjesta. Mjesečna pristojba iznaša 45 Kruna. Moli- telji neka svoje molbenice, obložene po- sljednjom svjedodžbom, krsnim listom i svjedodžbom o cijepljenju boginja uprave najkasnije do 10, kolovoza na ravnateljstvo +Ožegovićianuma«, koje daje na zahtjev pobliže upute. — Ravnateljstvo »Ožegovi- ćianuma«. Književna obznana. Dotiskano je i već se raspačava uspjelo, popularno- pjesničko djelce Gjurić-guslar: »Mihovio Pavlinović«. Stvar uprav sjajno dolazi, da nam sada, prigodom 25-godišnjice smrti obnovi u svijesti slika tog velikog muža, neobičnog junaka. Djelce potpuno zadovo- ljava svojoj svrsi. Cijena mu je samih 30 para, a obuhvaća oko 100 stranica, Rodo- ljubi, čeka vas na djelu: — Izdavateli: Hrv. kat. akad. prosvjetno društ :o »Pavlinović«, Zadar. Iz Uredništva. Radi tehničkih zaprje- ka u tiskari prisiljeni smo današnji broj lista izdati na po arka, pa molimo da se to uvaži. Nadoknadićemo što prije. Gradska kronika. imenovanja. imenovane su stalnim učiteljicama naše sugragjanke gca, Magda- lena Jelaska u Šućurju ma Hvaru, a gca. Jelka Ghetaldi-Jakobušić u Mandalijeni. — Mjesni šumski viši povjerenik g. Fi- lip Simović imenovan je šumskim savjetni- kom u VII, razr, čina. — Poštanski pomoćnik g. Marko Dabi- nović imenovan je poštanskim oficijalom. — Kanc, oficijant mjesnog ć. k. kot. Po- glavarstva g. Vjekoslav Pilić imenovan je asistentom ll, razr. za državnu gragjevnu službu, u XI. razr, čina. Čestitamo!