ijo užlo Jo RA EI OEF PODU 4 1 CSN SONJE SRE NNOJOCTOS HRSS EINEN NN JER SSRI GERE ODER SD AO eZ EO TS a. E OO Zn IR JE NI EEE DERE Da —-. = U / » , Br. 387. Pa Du. Antun Bačić slavio je taj dan 4/7 dvadesetipetogodišnjicu svoga župnikovanja megju nami. Da nabrojimo njegove zasluge, koje je kroz ovo dvadesetipet godina stekao za Boga i Hrvatsku, bilo bi suvišno ovdje na- pominjati, jer su na daleko poznate. Mo- žemo u kratko kazati, da je njegovo župni- kovanje niz neprestanog rada i glavobolje. Sve što je igdje dobra i korisna uragjeno na korist vjere i domovine, Dn. Antun hoće da prenese u svoju župu. Njegovu neumor- nom nastojanju imamo zahvaliti, da imamo onako lijepo uregjenu i mramorom poplo- čenu crkvu Maticu, seoske kapele iz temelja podignute, ili obnovljene, pute u prijekrst cijele župe lijepo uregjene, a osobito onaj, te spaja nas s lukom Molunat; i tamo po- dignutu ribarsku zadrugu. Čatrnju u Plo- čicama, koja je bila od velike potrebe s ne- stašice vode. Poštanski i brzojavni ured i stanicu gvozdenog puta pod Pločicama, te uzorni vinograd. Dok se je počelo u po- krajini promicati zadrugarstvo, i to odma nakon prvog tečaja o vogienju seoskijeh zadruga, Dn. Antun zasnuje u Pločicama seosku blagajnu, koja je tako napredovala, da prije deset godina svoga opstanka bila je u stanju, da sagradi svoj vlastiti dom. Sve se to ima zahvaliti neobičnom samo- prijegoru i neumornom radu Dn. Antuna. Ako u Konavlima imaju sad osim naše još četiri seoske zadruge i zato je zaslužan Dn. Antun svojim poticanjem i savjetom. Dn. Antun je prvi u Konavlima pokazao, koji je put, što vodi k sreći Hrvatske, koji je program i nauka neumrlog vogje i uči- telja Ante Starčevića. Kad je mlad svećenik došao u Konavle, počeo je megju ondašnje svoje kolege govoriti o Starčevićevoj ideji. Nije mogao njegov jezik da šuti, ono što je plamćelo u srcu; ali oni su ga držali za uzbunitelja, koji da će slano platiti za te »razvratne« ideje. Riječ ondašnjeg »uzbu- nitelja«, a današnjeg jubilarca, zahvatila je duboko korjen u srcu Konavljana. Udar nagje iskru u kamenu, bez njega bi a kam očajala. Nije dakle čuda, da se je sva župa, po- znavajući njegove zasluge, onako mnogo- brojno odazvala i što bolje natjecala da proslavi ovaj veseli god; tim više kad je svečara i Presvijetli Biskup Dr. Marčelić svojom nazočnosti počastio, te ga crvenijem pasom, konsistorijalnog savjetnika odlikovao. Uoči slave sva rastrkana sela naše pro- strane župe hoće da svome dobrom pastiru i brižljvom ocu iskažu počast pucanjem mužara, rasvjetom i palenjem umjetnih va'ara. Na dan slave odaljena sela župe dolaze pod barjacima, uz pucanje pušaka. Na 10 sati svečar praćen od braće svećenika i mno- gobrojnog naroda ulazi u crkvu, gdje ga dočeka Presvijetli Biskup Marčelić. Pošto je Presvijetli blagosovio barjak djevojačkog društva, te oslovio društvo o značenju isto- ga, uputi se nepregledna procesija oko sela, sa kipom Gospe od Karmena. Poslije ophoda Presvijetli Marčelić obdrži govor o Božijoj Majci, u koju treba da se izgleda svako doba i svaki stališ. Zatim svečar ot- pjeva uz svečanu podvorbu sv. Misu, preko koje suzama na očima spomenu, što je kroz dvadesetipe: godina uradio za svoju župu; te obeća, kako što je svoje mlade dane i muževno doba posvetio na njihovu korist, tako da će i već nastale stare dane. Bilo je u crkvi opće ganuće, narod je pla- kao, čuvši onako ljubeznu riječ svoga pa- stira, vigjevši gdje su ga oblile suze. Na 2 sata poslije podne Dn. Antun o- kupi za svoju gostoljubljivu sofru osim Presvijetloga Biskupa, lijepe kite braće sve- ćenika i lijepi broj prijatelja i štovatelja. Preko objeda stigne cavtajska glazba, koja nas je do kasne noći razveselila huvatski- jem davorijama. Prvu čašu diže svečar te napije Sv. Ocu Papi, Premilostivom Caru i Kralju Franu Josipu i Presvijetlom Bi- skupu, čijemu nagovoru i poticanju ima za- hvaliti, ako je što korisna za vjeru i do- movinu uradio. Zatim se diže Presvijelli Biskup, te nazdravlja svečaru. Dn. Vice Vo- dopić u ime braće konavoskijeh svećenika, koji se ponose s Dn. Antunom, kao svoji- jem vogjom, savjetnikom i najboljijem pri- jateljem. Zastupnik Skurić ocrta Dn. Antu- nov rodoljubni rad, a kotarski učitelj po- ljodjelstva g. Baranović, prisni prijatelj Dn. Antunov, njegove zasluge za ekonomno podignuće svoje župe. Pero Baljević pok. Gjura napio je konavosku zdravicu. Dn. Ljubo Bačić svome dundu, koji je njemu i njegovoj braći i sestrama bio drugi otac, kad im je Bog ugrabio milog roditelja. Do večera narod se je u kolu i veselom razgovoru zabavljao, uz sviranje glazbe i lijerica; a kad se noć uhvati dupkom se napuni kuća seoske blagajne na zabavu. Djevojčica Kate Baljević Perova kazivala je lijepu prigodnu pjesmu u slavu svečarevu, a zatim diletanti hrvatskog doma iz Čilipa prestavljaju najprvo »Škrtca«, a zatim »Bolja je pomirba, nego duga pravda«. Oba po- učna komada, te udešena napram govoru i prilikama konavoskijem. Diletanti Čilipski nijesu diletanti, nego prokušani glumci, regbi da su to rogjeni glumci. Da idem hvaliti svakoga ponapose ne znam, koga bi više pohvalio, kad su svi jedan bolji od drugoga, sve su to dobro izvježbane sile, koje su na čast Čilipa i Konavala. Najveća je zasluga g. poštanskog čino- vnika Pilića, koji se toliko zauzimlje oko prestava u Čilipima, te koji je tako vješto pogodio u dušu pojedinih lica, da im zgodnu ulogu namijeni. Svečar je ovom prigodom primio lijepi broj brzojavaka, pisama i pjesničkih sasta- vaka od svojte, prijatelja i štovatelja. Tako je svršila ova lijepa slava, koja ipak nije nego slaba sjena napram Dn. Antuno- vijeh zasluga, koga nek nam dobri Bog još za dugo poživi. Iz Maranovića na Mljetu. (+ Stjepan Bašica-Musija). U srijedu na 17. o. mj. preminuo je Stijepo Bašica-Mu- sija. Bio je odlični pristaša pravaške stran- ke. Osobito se je isticao za zadnjih općin- skih izbora. Ali videći da se općinska U- prava htjela u zadnje vrijeme približati pra- vašima, počeo se bio prijateljiti s Općinom. Bid je poštenjak i značajnik; stalne riječi; što bi rekao, to bi ispunio. U njega mogao se svak pouzdati. Malome puku bio je po- magačem i tješiteljem. Uopće cio ovaj na- rod u velike ga žali i oplakuje. Kao prista- še stranke prava kliču mu Mljetski pravaši: Laka ti zemlja i pokoj vječni! Perom i olovkom. — Sa prvim oktobra povisiće se broj momčadi ratne naše mornarice za 1500. Dosadašnji broj (14.000) nije više dostatan. God. 1916 povećaće se na 17.000, pa na 20.000 i 21.000. — Blizu Kolašina (Novi Pazar), jadna je arnautska četa zapalila grčko-istočnu crkvu, jer joj župnik nije htio dati crkvenih novaca. — U Beču se je ubio pukovnik general- nog štopa, Rudolf vit. Dittl. Bio je dodije- ljen nadvojvodi Karlu Franu Josipu. Uzrok je bolest. — Spise o aneksiji Bosne i Hercegovine pok. srbijanskog ministra-presjednika Milo- vanovića kupila je srbijanska vlada za 100.000 dinara. — talijanski zločinci po raznim tamni- cama u ltaliji sakupili su za zračnu flotu i- talijansku 15.000 franaka. — U poslovnoj četvrti u New-Yorku bu- knuo je silan požar. Štete je preko deset milijona dolara. — Iz Londona javljaju, da je živ zapo- vjednik potonulog »Titanika«, kap. Smith. On se je spasio te pritajio svoje ime. Pre- poznat je od jednog prijatelja u Baltimoru. — U Sedi, mjestu Libanovu u Turskoj, ba- čene su od nepoznatih zlikovaca u zrak tri velike vojne barutane. Poginulo je šest voj- nika. — U Kataniji u ltaliji ušli su u trag ve- likim poštanskim kragjama. U stanovima poštanskih podčinovnika nagjeno je preko 60 poštanskih punih vreća, što su bile o- dregjene za Tripoli i Ameriku. Uapšeno je nekoliko činovnika. — Bivši danski ministar pravosugja Al- berti, koji je pronevjerio 18 milijona mara- ka državnoga novca, u tamnici je teško o- bolio, tako da mu se svaki čas nadaju smrti. =- Parobrod Kunard-linije »Mauretanija« javio je, da Atlantskim okeanom plove opet veliki ledeni bregovi. Sa »Mauretanije« o- pažena je jedna takova santa od 1000 sto- pa duljine. Svi parobrodi što plove tijem toj pogibelji. — U New-Yorku će ovo dana, po osudi prizivnog sudišta, smaknuti šest italijanskih podanika, koji su počinili bestijalno umor- stvo na jednoj ženi. Biće ubijeni elektrici- tetom, na električnim stolicama. Americi su oko 500 pristaša revo- lucijonarnog generala Zapate dinamitom ba- cili u zrak vlak, što je vozio iz Meksika u Guernavacha. Uslijed esplozije poginulo je 30 vladinih vojnika u vlaku i 9 putnika. — Silno je nevrijeme uništilo dva ame- rička grada, Mazumu i Seventhougs blizu Rena u državi Nevada. Više stotina ljudi teško je nastradalo uslijed strašne vijavice i proloma oblaka, Nagjeno je do sada oko 40 ljudskih lešina. Megju pučanstvom neo- pišiva strava. Putevi su razoreni i svi pro- lazi spriječeni uslijed nabujale rijeke Hum- boldt. Očekuje se potanje izvješće; Politički prijegled. Ozbiljnost evropskog položaja. da sve to više zabrinjuje. Poznati , obaviješteni s diotelegrafski o SORE ROVERS 30 A i zadovoljiti obe stranke. Ideja o konferenciji »PRAVA CRVENA HRVATSKA« političar grof Roberts na obdržanom govo- ru u Londonu rekao je ovo dana i slijede- će: »Priznajem, da se mi nalazimo pred o- zbiljnim i odlučnim dogagjajima. Uspjeh tih dogagjaja ne može se sada predvigjeti. Engleška se nalazi pred teškom krizom, i zato je više nego potrebno, da se jednom provede obrambena reforma, da dogagjaji ne zateku zemlju nepripravnu«, Kritičan položaj u Turskoj. Kabinet Ahmed Muftar-paše, netom se o- brazovao, dao je ostavku. Zamijenjen je ka- binetom Kiamil-paše. Predstoji raspust ko- more. Doznaje se, da su se Mladoturci po- tajno spravljali na »državni udar«. Bili su i to zaključili, da se vlada prenese u So- lun, pošto su tamo Mladoturci u većini, pa bi bili sigurniji u svojim izvedenjima, Kad je Sultanu iznešen taj plan, on se je odlu- čno opro, izjavivši, da će se zahvaliti na prijestolju, ako bude izveden. Mladoturci su u Carigradu bili unajmili oko 20.000 ljudi, koji bi im u toj proturevoluciji po- mogli. Megju svijem turskijem trijeznijim elementima u Carigradu prevladava mišlje- nje, da se Turska neizbježivo nalazi pred novom revolucijom. Mladoturski komitet ne osjeća se nikako sigurnim u Carigradu, jer je Carigrad pun oficira i vojske, veći- nom iz Arbanije, što su proti komitetu. Me- gju carigradskim upućenijim krugovima dr- ži se, da nuvo ministarstvo nije stalno, ne- go da nosi karakter prelaznog ministarstva. Prevrat u Arbaniji. Bitke izmegju četa i buntovnika, što su trajale više dana, svršene su tako, da su se čete povukle prema Djakovi. Gubitci če- ta iznose 300 mrtvih i ranjenih. Osim toga mnogi su vojnici razoružani. Kad su čete bile opkoljene na granici kosovskog i ska- darskog vilajeta, nedaleko Kaifa Nalit, do- palo je u ruke buntovnika 250 vojnika i 5 časnika; uz to još 80 pušakaitri brdska topa. Posada u Djakovi priznala je zahtje- ve buntovnika, te s tijem kao da je voje- vanje obustavljeno. Kajmakan u Djakovi u- tekao je, a arbanaški poglavica Riza-beg u- šao je u grad. Svi se časnici pobratimiše sa buntovnicima. Mnogi se priključiše ar- nautskim četama, koje se sa sviju strana žure na Kosovo, gdje su na 23 o. mj. ob- držali veliku skupštinu. Cijeli garnizon u Prizrenu, osim jednog bataljuna pobunio se je. Na 21 o. mj. Arbanasi su oteli transport municije od 27 kola, a razoružali su 80 vojnika, koji su transport pratili. Na 19 o. mj. bic je žestoki boj kod Bardovice na Drinu. I u tom su boju buntovnici razoru- žali 520 vojnika i 80 oružnika. U tršćanskoj je luci zaplijenjena grčka jedrenjača »Katarina«. Krcata je džebanom, namijenjenom arbanaškim ustašima. Crna-Gora je zatvorila južnu granicu ja- kim domobranstvom. Italijansko-Turski rat. U Rimu se uporito raširuju glasovi o skorašnjem utanačenju mira sa Turskom. Čeka se samo, dok se razbistre prilike u Turskoj, po čemu će mjerodavni faktori iz- nijeti konkretne prijedloge, za koje se uvje- rava, da će biti prihvatljiviji za Tursku. — Kiamil-paša, pregjašnji veliki vezir, izjavio se je ovako o pitanju glede mira: U ovaj mah niko ne može kazati, kada će se sklo- piti mir, Pod izvjesno se pak može ustvr- diti, da pošljednji dogagjaji u Dardanelima nijesu bili u prilog miru. Evropa općenito želi utanačenje mira, jer sveudilj prijeti po- gibelj svjetskome miru. Italija ratuje na mo- ru, a Turska očekuje odluku na kopnu. Ipak rat nemože beskonačno potrajati, pa će se napokon morati naći podloga, što će ne nalazi odaziva u Turskoj, jer se u ta- kovim slučajevima redovito iznose treća i četvrta pitanja, koja samo zamršuju položaj. U kritičnoj noći za provale italijanskih torpiljarki u Dardanele, učestvovali su i podmorski brodovi. Do danas je uglavljeno, da su potonule dvije torpiliarke. Našlo se je i mrtvo tijelo jednoga italijanskog mor- nara, Zadnja je vijest, da je more izbacilo na kopno još nekoliko lešina italij. mornara, što su pogiuuli za vrijeme posljednje na- vale italijanske mornarice. Italijanski su li- stovi sve to »opovrgavali«, dok su sad na- kon tih činjenica prisiljeni da priznadu. U Engleškoj o ratu. U Londonskoj je donjoj kući liberalac Moore upitao, da li se sada poduzimlju i- kakovi pregovori, da se dokrajči italijansko- turski rat. Državni je tajnik Sir Eduard Grey odgovorio, da je od jedne od ovih vlada (italijanske i turske) primio o tome obavijesti. Rusija traži oštetu. Radi štete, što su pretrpjeli ruski trgo- Dosta nejasni položaj u Europi počimlje | engleški |vački interesi uslijed zatvaranja Dardanela, Rusija traži oštetu od dvanaest milijuna ru- balja. Mine u Dardanelima. Turska je ratna uprava opet dala posta- viti mine na prolazu kroz Dardanele, Tr- govačkim pak brodovima to neće smetati jer će ih turske torpiljarke pratiti označe- nim putem. Pobune u ruskoj vojsci. Ovo dana pobunio se je 1. i 2. bataljun pješačke pukovnije u Kašgaru. Buntovnici su poubijali nekoliko časnika i vojnika. Vi- jernim četama nakon očajne borbe uspjelo je utišati i svladati pobunjenike. Buntovni- ka iuta oko 30 mrtvih i ranjenih. Oba su bataljuna razoružali. 1 na drugoj se je stra- ni pobunilo nekcliko ruskih vojnika, koji su takogjer bili svladani i razoružani. Ako je nešto zbilja dobro zadobije se priznanje i od stručnjaka, a kako praktični lije- čnici o Fellerovom Elzaflnidu sude, dokaživa sli- jedeći list: ,Najbolja Vam hvala za Vaš Felle- rov Elzafluid, koji se je preparat kod svakojakih reumatičnin bolova tako rekuć sjajnim dokazao. Ja preporučujem Felierov Eizafluid, gdje je sa- mo nužno, najtoplije i molim Vas, da mi za mo- ja vlastitu potrebu opet pošaljete. Novac za isti šaljem Vam. Dr. M. David, gradski liječnik u Sieniawa kod Jaroslava, Galicija“. Pravi Felle- rov Elzafluid treba naručiti 15 malih, 6 duplih, ili 2 specijalne boce za 5 kruna franko kod E. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Domaće vijesti. Kongras odvjetnika. Advokatsko društvo u Beogradu pregovara sa odvje- tničkim organizacijama u Bosni i He:cego- vini, Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, Bu- garskoj, Staroj Srbiji i Slovenskoj, radi pri- regjenja kongresa jugoslavenskih odvjetnika u Beogradu. Italijanska universa. U zavodu »Revoltella« u Trstu u jeseni će početi pre- davati pravo u italijanskom jeziku. U prvom redu biće pripušteni Italijani na ta preda- vanja, a onda južni Slaveni. Ispite će mo- rati polagati na sveučilištu u Gracu. Optužnica proti Jukiću i dru- žimi. Državno je odvjetništvo izdalo optu- žnicu proti Jukiću i dvanaestorici omladi- naca. Jukića okrivljuje s umorstva, te pre- dlaže smrt na vješalima. Drugove pak »radi sudjelovanja pri umorstvu«, te predlaže za jedne strogi zatvor od 10 do 20 godina, a za druge od 5 do 10. Željeznički spoj s Dalmacijom. Službene »Narodne Novine« donose raspo- red za izgradnju ličke željeznice. U početku biće zaposleno oko 1000 radnika, pak će njihov broj povećati do 2000. Započelo se je već sa prethodnim radnjama kod Ogu- lina, te će do polovice Augusta biti dotje- rane do granice. Gradnjom će se započeti kod Ogulina na 1. oktobra. Svršetkom Marča 1913. radiće se uzduž cijele pruge. Euharistični kongres. Primamo: Na znanje ugl. kleru: Svaki svećenik neka donese sobom Amictus i Purificatorium, te neka nabavi od prislušnog Ordinarijata »Ce- lebret«. Za vrijeme kongresa od ll do 15 septembra treba osim toga za svaki dan, koji želi celebrisati, pridignuti jedan <ele- bracioni list, koji naznačuje mjesto i vrije- |me celebracije. Bez ovog lista ne može se | dopuštiti celebracija u odnosnoj župnoj cr- |kvi. Stoga se preporuča, odmah pri prijavi \najaviti, koje se dane hoće celebrisati, Tada će bili celebracioni listovi zajedno sa na- znakom stana od središnje kancelarije po- slani. Ko je privatno osjegurao sebi stan, neka pri prijavi za celebraciju to naznači, da se na to može uzeti obzir. Pristojba za svaki pojedini celebracioni list iznosi 50 helera, tim su svi troškovi (za species, ču- vara crkve, ininistrante i 081) pokriveni. Svaki dan od 11 do 15 septembra uklju- čno može se čitati Missa Votiva de S.mmo Sacramento. Potvrgjena osuda kapelana Cvrkovića. Izvijestili smo, kako je ka- pelan Cvrković od sudišta u Osijeku bio osugjen na tri mjeseca zatvora, radi nje- gove propovijedi na Uskrs. Cvrković je u- ložio protiv te osude priziv, obzirom na veličinu kazne, Banski je stol taj priziv od- bio i osudu potvrdio, Rasprava proti Jukiću. U po- nedjeljak na 29. o, mj. započeti će u Z4- grebu rasprava proti Jučiću i ostalim omla- dincima. Hrvat ki klub u Bosni. Hrvatski i inuslimanski zastupnici u Sarajevu na zajedničkoj konferenciji su zaključili, ostati nepomično kod svojih za- htjeva u pitanju željeznica. Ovim zaklju- čkom odnošaji izmegju vlade i sabora još više sc zaoštriše, '|svaki iz dotacije ukinutog God. VIiM. Sveučilišni štipendiji. Početkom školske godine 1912-13 raspoloživi su ovi sveučilišni štipendiji, na koje je raspisan natječaj do 20. augusta: 1. Tri štipendija od godišnjih 630 K svaki iz državne dotacije, za medicinske nauke. 2. Četiri štipendija od godišnjih 400 K bečkog pitomišta, za pravne nauke. 3. Četiri štipendija od godišnjih 600 K svaki iz dotacije bivšeg zadarskog pitomišta, za sveučilišne nauke u 0! 4. Jedan štipendij od godišnjih 420 K iz državne dotacije, za tehničke više nauke. 5. Dva štipendija od godišnjih 600 K svaki iz dotacije bivšeg zadarskog pitomišta, za tehničke više nauke. 6. Četiri štipendija od godišnjih 210 K svaki iz zaklade grofa Lilienberg, za sve- učilišne nauke. Natjecatelji moraju prikazati dotične pro- šnje nadležnoj kotarskoj političkoj vlasti za Namjesništvo, koje imaju da budu snabdje- vene zakonitim ispravama. (Potanje u »Objavitelju Dalmatinskom«.) Mljet u bakrorezu. Poznati naš slikar prof. Menci Cl. Crnčić boravio je ne- davno dulje vremena ma otoku Mljetu, pa ga je tom zgodom prikazao u nekoliko slika umjetničkom svijetu. Izložio je umje- tnik u Zagrebu jedan bakrorez »Sv, Marija na jezeru« na Mljetu, gdje je u ronantič- nom okolišu prikazan ovaj stari samostan, pred kojim idilički bezbrižno pase blago. Ovo je jedna od najvećih ploča, što ih je do sada Crnčić izradio. Germanizacija u Beču. Gradsko vijeće u Beču zaključilo je, da će uzimati u svoju službu samo takove pojedince, koji su se kod zadnjeg popisa iskazali da im je materinski jezik njemački. Zaključak je uperen proti Česima, koji u Beču sačinja- vaju silu, kojom se mora računati. Tako je nedavno gradski magistrat dao skinuti nje- mačku tablu sa podružnice »Živnostenske banke« zalio, jer je bila protokolisana samo u českom, misleći time prisiliti banku, du se protokoliše i u njemačkom ili da od- vrati njemačko općinstvo od banke. Izgle- dajmo se dakle, kako i ma kakav način rade Nijemci! Sitne vijesti. Osječka opereta go- stuje sada u Mitrovici, gdje doživljuje ve- like uspjehe. — Prigodom proslave narodn' u Puli, preko končerta je sakupljeno 1000 K za hrvatske škole. — Universitetski profesor u Zagrebu Dr. J. Rohrauer britvom je prerezao grkljan i na više se mjesta teško ranio. U zadnje je doba trpio od velike nervoznosti. Teško da će ostati na životu. — U Zagrebu je preminuo Josip grof Drašković, u 620j godini. Za vrijeme Khue- na Hedervarija bio je u centrumaškom klu- bu. Povukao se je s političkog polja god. 1886. On je sa svoja dva brata osnovao »Agramer Tagblatt«. — U Zagrebu se je otrovao Dr. Arpad Pečić, profesor kemije. (Neki su listovi kri- vo javili, da je to Bela Pečić, ljekarnik a njegov brat, koji se bio oženio za pozna- tu Odilon, a sada je oženjen za pjevačicu Maju Strozzi.) — Bečkim listovima »Arbeiter-Zeitung«-u i »Reichsposti« zagrebačka je vlada zabra- nila ulazak u Hrvatsku. — U Šibeniku će od sada biti uvijek je- dna eskadra ratnog brodovlja, s admira- lom, kao reservna eskadra. — Slovenci u Trstu zahtjevaju, da im se dade realna gimnazija, Zahtjev im je više nego opravdan. Ta ima ih preko 60.000! — Štedionica u Omišu svečano će u ne- djelju proslaviti otvor svog vlastitog doma. — Bivši načel iik Varaždina Dr, Magdić predao je kaznenu prijavu protiv zagreba- čkog podžupana Gjura Horvata, radi potvore. — Talijanaši u Zadru imali su u nedje- lju nekakvu »bersaljersku« svečanost. To su najavljivali na sve strane sa velikim bombastičnim reklamama. Pozvali su i sve pristaše iz čitave Dalmacije, Unatoč svega toga, kao i besplatnog gošćenja i plaćanja za izgubljeno vrijeme, postigli su potpuni — fiasco. Blamirali su se na čitavoj liniji. Bruke i h.labuke ima im na pretek. — U Skradinu se je ubio hicem iz sa- mokresa bivši načelnik i nar, zast. V. Ma- tas. Uzrokom su obiteljske prilike, Gradska kronika. Nj. Vis. Nadvojvoda Leopold Salvator. Sa svog službenog putovanja po Bosni i Hercegovini povraliće se u u- torak 30 o. mj. w naš grad Ni. Vis. Nad- vojvoda F.Z.M. Leopold Salvator, nazornik topništva, Čujemo, da će mu mjesni zborni zapovjednik Nj. Pr, F.Z.M. Lothar pl. Hort- stein u počast dati prirediti objed u svojoj palači. Po svoj prilici, da se ovdje dulje za