TETE EmEo mmm mE ERO om—m———=—m=amm=—m=m=m—=—m=mm==mumu—====—>=>=>——— Do Br. 388. nik niti poznaje našeg jezika, te ovaj naš branitelj pretvorio se u najvećeg nam ne- prijatelja, da nas klevetama i lažima osudi i upropasti. Neki na žalost naši ljudi služe mu za svjedoka, koji su dobro poznati u ovom mjestu zbog njihovog slabog ponašanja. Uvrjedu nikakove vrsti nijesmo nanijeli osobi našeg Kralja, niti na našu Državu, već je ta izdaja naperena naprama nami, možda iz kakove osobne mržnje, po kojoj nas proglašuju »veleizdajnicima«. Njihov temelj umišljene izdaje je slijedeći: God. 1910 proslavio je ćilenski narod sto- godišnjicu nezavisnosti i slobode, pri kojoj svečanosti su se pridružile sve inostraske ko- lonije, da na okupu sa ćilenskim narodom proslave taj dan i da u znak harnosti predadu vječnu uspomenu ovoj blagorodnoj zemlji. U tom danu i naša Hrvatska kolonija je poklonila svoj dar, koji je bio popločanje »Gospodskog trga«, sa mramornom pločom, na kojoj je natpis glasio: »La Colonia Croata«. G. Braum opazivši taj naslov, ko pobi- jesni, pošto da je s tim naslovom »nazna- čena Austriji velika sramota« ! Po njegovoj naredbi naslov bi morao gla- siti »La Colonia Austriaca«, ali mu mi od- govorismo, da je ova uspomena bila uči: njena od novca sakupljenog od sinova Hr- vatske zemlje, te da po pravu i po krvi mo- ramo postaviti onaj naslov, koji nama pri- pada, a po kojem se ne vrijegja Austriju kako on misli. Od tog dana počeo nam je g. Braum, u društvu Iva M. iz dubrovačkog kotara, koji uživa sasvim slab glas, braće S., koji su sasvim dobro poznati u ovomjesnoj tamnici i nekog AnteZZ., raditi o glavi, e da nas sa njihovim lažima i klevetama upropaste i osude. G. Braum niti ne zna, da u Austro-Ugar- skoj Monarkiji opstoji Hrvata! Ako se je- dan proglasi Hrvatom, za njega je izdajica Austrije, te po ovom njegovom znanju za njega bi sve naše kolonije u ovoj Republici bile izdajničke, pošto se nije nijedna na- zvala austrijskim imenom, već hrvatskim ili drugim slavenskim. I eto radi neznanja g. Brauma mi smo uvrijegjeni na ovaj način! Ža- losno je, i opet opetujemo da je sasvim žalo- sno, da je jedan tugjinpostavljen na tom mje- stu a ne jedan zemljak, koji bi znao izvršivati tu čast. Gospoda zastupnici u Beču morali bi energično protestovati i zahtjevati od vlade, da gdje se nalazi mnogobrojna naša kolo- nija, kao što je ova naša u Taltalu, da se tu postavi konsula ili prestavnika čovjeka našeg jezika, i tada bi opstojao sklad i mir megju njima. Što je pak vrijedno napomenuti, da g. Braum pozivlje k sebi ove lažne ljude, koji stoje na njegovu zapovijed, a nama niti ne dade znati, što se tu o nami radi. Kao da ovdje nema suda, koji bi mogao razviditi ovu stvar i pedepsati nas ako smo vrijegjali — optužiti nas ministru; ali on znade da sa tim lažnim i klevetama ne bi uspio, te kroji zakone po svojoj volji, postavlja lažne svjedoke, šalje spise g. Ministru, da ih o- premi u Austriju i da se nas nevine po nje- govoj naredbi kazni i utamniči plemenitu gospodu Dragutina, Jurja i Mihovila Zlošiia i Marka Suhora, koji se danas nalaze u domovini. Q. Braum sa odnosnom kitom svojih pri- staša može sutradan narediti da se kazni koje naše nevino dijete i izmisliti se koje- kakove laži, sa ovakim svjedocima; te pita pedepsu pošto tako glasi njegova naredba! Saznavši mi što se tu tajno prema nami sprema, odmah smo se direktno obratili na Gospodina Ministra u Santiagu, obrazložu- jući mu potanko što se amo tajno protiva nama radi i u isto vrijeme dokazati mu da mi nijesmo u ničemu uvrijedili osobu na- šega Kralja, niti Austriju, te dati mu doka- zati, da su to samo sramotne klevete na- bačene na nas, koje zaslužuju veliku pedepsu, pošto jestim klevetama optuženo četrnaest naših ljudi, koji su ma čast i diku našoj domovini u ovom gradu. Ne dvojimo da se Vi nećete svojski zau- zeti u obranu našu, te Vam već unaprijed srčano zahvaljujemo, pošto znamo da svaki čestiti Hrvat, kojeg prestavlja Vaša osoba, znati će da se upostavi na put ovom sra- motnom djelu, o kojem mora da znadu svi Hrvati, & da se dade ovakim ljudima zasluže- na kazan. Opraštaju se od Vas sa zahvalnošću : »Hrvatski Klub«, Tltal: R. Andreuci, Perom i olovkom. — Prispjelo je u Metz u Njemačkoj če- trdeset časnika austro ug. vojske, pod vost- vom jednog majora od glavnog stožera, na taktične vježbe. To je prvi slučaj, da austrijski časnici u Njemačkoj poduzimaju ovakove vježbe. — ltalijanska . vlada namjerava zatvoriti Tripolis za stranu trgovinu. Ovim bi u pr- vom redu bila pogogjena Austro-Ugarska. — U Tokiju umro je japanski car Mi- kado. Rodio se u Kiotu god. 1852. Nasli- jedio je bio na japanskom prestolju svoga oca cara Komeia g. 1867. — U utorak je službeno proglašen carem Japana dosadašnji prestolonašljednik. — Austrijski prestolonašljednik Frano Fer- dinand pozvao je šefa rumunjskog glavnog štopa, generala Averescua, da prisustvuje ovogodišnjim velikim manevrima naše voj- ske u Ugarskoj. — Iz ltalije javljaju, da njihovi iseljenici šalju svake godine iz daleka svijeta u lta- liju preko 500 milijuna kruna. Najviše pak iz Amerike. — Potres je potpuno uništio američki grad Kiura. Poginulo je dosta ljudi. — U blizini rta Magdalene, 300 milja od Quebecka, radi magle sukobiše se paro- brodi »Empress of Britain« i »Helvetia«. Potonji je potonuo. 200 putnika spasilo se na parobrod »Pretarian«. — U Cjelovcu u Kranjskoj redarstvo u- lovi svaki dan po nekoliko italijanskih voj- nih bjegunaca. Bježe od straha pred ratom u Tripolisu. Nakon preslušanja j'ušte ih na slobodu. — Advokata D.ra Settreicha u Londonu ubio je u pisarni jedan njegov branjenik, jer je izgubio parnicu. — Prigodom regate u Kievu u Rusiji iz- vrnuo se jedan motorni čamac, te se uto- pilo deset osoba. — Požar u Hotanu u Kini uništio je če- tiri hiljade kuća, megju kojim sve trgovine. Požar je bio podmetnut od razbojnika i lo- i| pova, nadajući se dobrom pljačkanju. — Kod Rinza blizu ostrva Riigena na Sjevernom moru udari parobrod »Kronprinz Wilhelm« o drveni most za iskrcavanje, na kojemu je bilo mnogo osoba. Dosta ih se utopilo. Do sada je izvagjeno 27 mrtvih tjelesa. — U Ugarskoj rumunjski i madžarski težaci u Kerespenfalvi županije Brasso kr- vavo se pobili. Nekoliko ih je s obje strane teško ranjeno, a jedan je Madžar ubijen. — U Njujorku je u nedjelju ubijen u svom stanu pukovnik Roquette, koji se je proslavio u burskom ratu. Radi se o gra- bežnom umorstvu. Zlikovcima nemogoše da ugju u trag. — U Vitepsku u Rusiji do sada je dese- i|tak slučajeva kolere. -— Pred vojnim sudištem u Petrogradu počeo je proces protiva 59 mornara, radi revolucijonarne organizacije na ratnome bro- du »Dvina« g. 1910. Taj se je pokret bio ka raširio i po drugim bojnim ruskim bro- dovima. Ako je nešto zbilja dobro zadobije se priznanje i od stručnjaka, a kako praktični lije- | čnici o Fellerovom Elzafluidu sude, dokaživa sli- jedeći list: , Najbolja Vam hvala za Vaš Felle- rov Elzafluid, koji se je preparat kod svakojakih reumatičnih bolova tako rekuć sjajnim dokazao. Ja preporučujem Fellerov Elzafluid, gdje je sa- mo nužno, najtoplije i molim Vas, da mi za mo- ja vlastitu potrebu opet pošaljete. Novac za isti šaljem Vam. Dr. M. David, gradski liječnik u Sieniawa kod Jaroslava, Galicija“. Pravi Felle- rov Elzafluid treba naručiti 15 malih, 6 duplih, ili 2 specijalne boce za 5 kruna franko kod E. V. Fellera u Stabici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Domaće vijesti. Proces proti Jukiću i drugo- wima. U ponedjeljak započela je pred za- grebačkim sudištem rasprava proti Luki Ju- kiću i drugovima, radi atentata na kome- sara Cuvaja. Optuženi su slijedeći: 1) Luka Jukić, pravnik, od 25 godina, iz Svilaja u Bosni; 2) Gjuro Cvijić, graditeljski vježbe- nik, 15 god., iz Zagreba; 3) August Cesa- rec, realac, 18 god., iz Zagreba; 4) Dragu- tin Bublić, učiteljski prijavnik, 16 god., iz Garešnice; 5) Frano Neidhart, realac, 18 god., iz Zagreba; 6) Kamilo Horvatin, uče- nik trg. škole, 16 god., iz Varaždina; 7) Romano Horvat, učiteljski pripravnik, 19 god., iz Vinkovaca; 8) Vladimir Badalić, učenik trg. škole, 20 god., iz Trnovitice; 9) Dušan Narančić, učenik trg. škole, 20 god., iz Nevesinja; 10) Vatroslav Dolenc, učitelj- ski pripravnik, 22 god., iz Hrašća; 11) Jo- sip Sarinić, učit. pripravnik, 21 god., iz Po- reča kod Požege, i 12) Stjepan Galogaža, gimnazijalac, 19 god., iz Topuskog. — Na- raučić i Galogaža su grčko-istočne vjere, a svi ostali su katolici. Jukića brani Dr. Prebeg (pravaš), zami- »PRAVA CRVENA _HRVATSKA« jenjuje ga Dr. Horvat (pravaš), a ostale srp- ski samostalci Dr. Dušan Popović i Dr. Sr- gjan Budisavljević, te Dr. Katurić i Dr. Taler, Okolo sudbene zgrade sleglo se veliko mnoštvo svijeta. Policija sve unaokolo, de- tektivi, oružnici, komesari. K raspravi pri- pušteni su samo oni, za koje je jamčila sudbena komisija, da ih lično pozna, te su izdane ulaznice glaseće na ime pojedinca. Isto tako dobili su zastupnici štampe ula- znice, glaseće na svoje ime, a ne utedništva. I to ima svoju svrhu, naime da lakše mogu kontrolisati izvještaje po novinama, te oso- bno proti novinarima postupati. Svega je izdato samo 30 ulaznica. Novinarima je pod prijetnju zakonskih posljedica naregjeno, da objektivno izvješćuju. Naprotiv već su o- djeknuli prosvjedi po raznim novinama, da Cuvajev organ sasvim pristrano izvješćuje. Raspravi predsjeda Wendler, presjednik sudb. stola. — Jukić je ušao u dvoranu odlučno i spokojno, vedra čela i obraza, uz pratnju stražara. (Donosimo po izvješću u »Hrv. Riječi«:) Presjednik: Odgovarajte Vi meni na moja pitanja i ništa više! Budite mirni! Jukić: U Hrvatskoj niko danas nemože da bude miran. Presjednik predočuje Jukiću, da je opiu- žen za zločin običnog umorstva. Jukić: Ja nijesam nikakav zločinac. Presjednik: Ovdje je sveto mjesto, gdje vlada pravo i zakon.... Jukić : U Hrvatskoj na žalost nema ni prava ni zakona. Nakon toga Jukić mirno sjedne. Dr. Prebeg predočuje prilike u Jukićevoj obitelji, njegove doživljaje u vojništvu; na- vodi i okolnost, da je Jukić bio i otpušten iz vojništva radi njegovog duševnog stanja, te predlaže da se duševno stanje Jukićevo ispila, a megjutim da se risprava odgodi. Državni odvjetnik protivi se prijedlogu branitelja. Sudbeni dvor prijedlog odbija. (Narav- ski, po komandi. | tako će ići redom dalje i svi prijedlozi obrane biće odbijeni. — Op. »Hrv. R.«) Prelazi se na čitanje optužnice. Jukić je optužen, da je počinio zločinstvo stranom izvedenog potajnog, a stranom pokušanog običnog umorstva, nadalje prekršaj suprot sigurnosti tjelesnoj te zločinstva javnog na- silja VI. slučaja. Cvijić, Cesarec, Bublić, Neidhardt, Hor- vatin i Horvat optuženi su kao sukrivci zločina izvedenog potajnog umorstva, a Cvijić Bublić i Horvat povrh toga još kao sukrivci zločinstva javnog nasilja VI. slučaja. Badalić, Dolenec, Narančić, Šarinić i Galogaža optuženi su radi zločinstva, jer da su zlobno propuštili spriječiti zločin. Za vrijeme čitanja optužnice veći dio op- ćinstva izlazi iz dvorane. Optuženici prate čitanje sa vrlo malo interesa. Nakon kratkog odmora nastavlja se sa čitanjem optužnice. Jukić veoma uzbugjen prosvjeduje proti nekim pročitanim stavka- a, te kuša da se digae, ali ga žandari čvrsto drže. Nakon malo istrgne se iz ruku oružnika, uz povike: »To je nečuveno ! To je prava inkvizicija '« Žandari potrčaše za | njim, pograbiše ga brutalno te ga stadoše \vući. Prosvjedima branitelja pridružuje se općinstvo. Veliko uzbugjenje. Slušaoci sko- čiše i uzbugjenim glasom stadoše vikati : »To je nečuveno! Puštite ga!« Branitelji vi- ču prama presjedniku: »Morate štititi op- tuženike i čuvati svetost mjesta!« Sred ve- like buke i uzbugjenja presjednik ponovno prekida raspravu. Jukićeva uzrujanost i ponašanje na ra- spravi tumači se tako, da je u čitavome i- stražnome postupku sud postupao upravo inkvizitorski. Optuženici su bili u istražnom zatvoru mučeni. U optužnici stavljaju se Jukiću u ista izjave, koje on nikada nije izrekao. U utorak je na drugoj raspravi Dr. Pre- beg opet postavio prijedlog, da se Jukića stavi na duševno motrenje. Sudbeni dvor i opet taj prijedlog odbija. Dr. Prebeg prigovara, što službeni list »Narodne Novine« donose iskrivljena iž- vješća. Ta iskrivljena izvješća — veli dalje branitelj — piše isti državni odvjetnik. Čitaju se neki zapisnici. Dr. Prebeg pri- govara, da su zapisnici krivotvoreni. Pre- sjednik ne dozvoljava mu o tome govoriti. Nakon stanke prelazi se na preslušanje op- tuženika. Jukić, silno uzbugjen, viče: ,Ne plašim se krvnika! Ja nijesam zločinac. Zločinac je.....* (ispuštamo da ne budemo zaplije- njeni.) Psihijatri su pregledali Jukića u pone- djeljak poslije podne, ali nije još poznato ujihovo mnijenje. Nakon njegova preslušanja presjednik je počeo preslušavati optuženika Gijura Cvi- jića. Odgovara, da se ne smatra krivim, rd djacima nije bilo nikakove organi- | narice zacije i nije nagovarao Jukića na nikakav atentat. Jakić je došao u Zagreb s mišlju na atentat. On je uvijek o tome govorio, i zato je činio utisak abnormalnog čovjeka. Horvatinu je n. pr. rekao, da će on u bu- dućdj jugoslavenskoj republici biti šef po- licije, jer da je upravo tako drzovit kao naša policija. Presjednik opaža protuslovlja izmegju današnjeg iskaza optuženika i pri- jašnjih saslušaja. Cvijić odgovara, da su njegove riječi i izjave bile netačno proto- |kolisane, Za tijem se je nastavilo sa pre- slušavanjem ostalih optuženika. Jukićevo pomilovanje. »Hrvaiska Riječ« u Šibeniku donosi slijedeći prijedlog, upravljen joj cd bezimenog odašiljača, pre- porukom da bi ga sve hrvatske i slovenske novine preštampale, a glasi: »Pošto se čuje, da Luka Jukić mora biti osugien ma smrt i u najkraćem roku, dok se Cuvaj bude još na dopustu nalazio, obješen, zajedno sa jednim prostim zločin- cem, koji je nedavno u Zagrebu na smrt osugjen, predlaže se: »1. da svi narodni zastupnici svih hrvat- skih i slovenskih zemalja pogju korpora- tivno u Ischl sa molbom na Ni. Veličanstvo, da Jukića pomiluje; »2, da se sva općinska zasiupstva svih hrvatskih i slovenskih općina putem od- nosnih zaključaka obrate na Nj. Veličanstvo u Ischlu brzojavnom molbom, da Jukića pomiluje«. »Hrvatska Riječ« popraćuje: »Donosimo ovaj prijedlog, i ako ne znamo od koga potiče, svrhom da javnost uzmogne razmi- sliti o shodnost:«. Za Jukićevu majku. Dnevnik »Hr- vatski Svijet«, što izlazi u Njujorku, pokre- nuo je sakupljanje milodara za tužnu Ju- kićevu majku. Milodari neprestano stižu, uz patnju najganutljivijih pisama. Moral današnjeg režima. Či- tamo u »Našem Jedinstvu«: »Dušan Prera- dović sin je jedinac Petra Preradovića, naj- većega hrvatskoga pjesnika. Bio je kapetan u marini, pa desila mu se je nesreća, da mu se je jednom nasukao brod, i pošao je u pensiju. S obitelji dogje u Zagreb, gdje je dobio mjesto u arhivu za 200 K. Ali Cuvaj, da to mjesto dade drugome od svojte mu, ma- kne odanle Dušana Preradovića, a svome dade mjesto za 300 kruna mjesečno«. Hrvatski savez u Americi. Hr:| vati u Americi osnivaju »Hrva'!ski savez«, koji bi se poput »Irske lige« brinuo za na- rodni napredak Hrvata sove i s one strane oceana. U zadnje doba se opaža, da megju američkim Hrvatima nestaje megjusobnih zadjevica i političkih svagja, te prevladava misao narodne opće organizacije. Novi se »Hrvatski Savez« stvara, da bude matica tih narodnih organizacija, dok je glavna svrha sadašnjih velikih narodnih organiza- cija: Hrvatske Narodne Zajednice, Hrvatske Zajednice u liionisu, Hrvatske Sveze na Pa- cifiku bila u glavnom gospodarska i samo- potporna. Kao privremeni odbor Hrvatsko- ga Saveza potpis.ni su na izdanom pro- glasu na narod: Don Niko Gršković, ure- dnik »Zajedničara«, organa Hrv. Narodne Zajednice, Ivan Krešić, urednik dnevnika »Hrv. Svijet« u New-Yorku, i Tripo Krslo- vić, hrvatski trgovac iz Rosendale. U Kan- sas City polovicom septembra održati će se utemeljiteljni zbor Hrvatskoga Saveza, jer će se u isto doba ondje održati i go- dišnja glavna konvencija »Narodne Hrvatske Zajednice«, kod koje će se n ći na okupu delegati od 500 hrvatskih društava udruže- nih u toj Zajednici, Cijelo vrijeme do sa- stanka Saveza američko će novinstvo zago- varati taj »Savez«, tako da će prestavnici naroda, kad se u Kansas Cityu sastanu, bi: ti već posve pripravljeni na veliko djelo narodne organizacije u Saveznim Državama Sjeverne Amerike. Natječaj za vjeroučitelja na Družbinim školama u Puli. P:i- mamo od Ravnateljstva Družbe: Ravnatelj- stvo Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, raspišuje natječaj na mjesto vjeroučitelja na Družbinim školama u Puli. Potanje upute gle- de službe i odnosnih beriva daje Ravna- teljstvo Družbe u Opatiji, na koje se moli- telji mogu obratiti najdulje do 20 Augu- sta o. g. Pripomoći siromašnim udo- vlioama i sirotama., Primamo od ć. k. Kot. Poglavarstva ; Iz pripomoćnog fon- da ustanovljenog od austrijskog mornari- čnog društva iz prihoda carskog dana ob- državanog dne 18 Augusta 1911, udijeliti će se dne 25 Seplembra 1912 pripomoći siromašnim udovicama i maloljetnim siro- tama mornara trgovačke mornarice nastra- dalih u pomorskoj službi, koje ne primaju nikakve pripomoći iz opstojećeg »Pio fon- do«, 00. Jota onim mornarima ratne mor: koji ne primaju nikakve državne op- God. Viil. skrbe. U molbama za pripomoć, koje se imadu upraviti najdalje do 1 Scptembra 1912 na Kuratorij pripomoćnog fonda Au- strijskog mornaričnog društva (Kuratorium des Unterstiitzungstonds des Oesterreichi- schen Flotten-vereines) u Beču IX. $chwarz- spanierstrasse 15, treba tačno navesti obi- teljske i imovinske prilike i uzrok očeve smrti i dati potvrditi tačnost tih podataka od ć. k. Kotarskog Poglavarstva ili od naj- bližeg lučko-zdravstvenog Poglavarstva. Dajte podmladak u trgovinu i obrtl »Hrvatsko društvo za namještanje naučnika u trgovinu i obrt« u Zagrebu (Ma- rovska ulica br. 15), imalo je tečajem mje- seca Juna o. g. 66 potražba od strane tr- govaca i obrtnika, dok je ponuda od stra- ne mladića bilo samo 27. Pozvano odnosno namješteno ih je 29 i to:10 u trgovinu, a 19 u razne obrte kao .naučnike. Naveđeni statistički podaci ne pružaju ni prošlog mje- seca zadovoljujuću sliku, jer pozvani čim- benici kao da ne shvaćaju dovoljno zama- šaj i svrhu djelovanja ovog društva gledom na opće gospodarstvene interese našeg na- roda. Sada je na tisuće hrvatskih mladića svršilo pućku školu a da s materijalne o- skudice ne će nauke nastaviti. Takovim mla- dićima iz čitave naše domovine pružena je prilika da preko rečenog društva mogu stu- piti u obrt i trgovinu i tako se“ spremiti, kako će u muževnoj dobi biti ma korist domu i rodu svomu! Posredovanje je dru- štiva besplatno. Sitne vijesti. Vrijedni česki novinar g. Karlo Tuma prekjučer je slavio 50-go- dišnjicu suragjivanja u praškim »Narodnim Lystima«. Doista rijedak jubilej. Uglednom drugu srdačna čestilanja ! : — Na Visu je svečano blagosovljena zgra- da »Hrvatskog Doma«, te barjaka »Hrv. Sokola« i »Viškog Skupa«. — U subotu je birana uprava općine Ma- karske. Načelnikom g. P. Rismondo (hrv. stranke), a prisjednicima tri pravaša a tri od hrv. stranke. — »Matica Hrvatska« poslala je upit na svoje članove povjerenike, glede izdavanja novoga obiteljskoga lista. Nakon propisno- ga odgovora pristupiće se radnjama. — Hrvat iz Milne g. Antun kap. Krstu- lović imenovan je glavnim nazornikom Mi- hanovićeva brodovlja u južnoj Americi, — Od 1 do 5 ov. mj. obdržaće u Ljublja- ni svoj sastanak i vijećanje hrvatski i slo- venski katolički djaci visokih i srednjih ško- la, njih više stotina. — U Šibeniku je u više krčama prona- gjeno dosta patvorena vina. Vlasnici su po- zvani na odgovornost, a vino su im prolili. Zašto se pak drugovdje i što češće ne pre- gledava ? Što radi nazornik konoba? Zašto se i kod nas pregled češće ne obavlja ? — Italijanski je kralj oduzeo odlikovanje Leopoldu bar. Chlumetzky, italij. red »Dei 8.3. Maurizio. e Lazzaro«, radi njegova pro- tutalijanskog pisanja. Tijem je redom bio odlikovan pred nekoliko godina. — Književnik i novinar Milan Marjanović otputovao je u Srbiju, jer mu je bio odbi- jen priziv protiv izgona. Kako je poznato, prognan je za 10 godina iz Hrvatske, a sa- da sa nalogom, da ima ostaviti Hrvatsku za 48 sati, — Slovenci su dobili većinu u školskom vijeću u Tržišću, gdje su dosle gospodovali Nijemci. — U općini Mosti kod Ljubljane, koja je do sada pristajala uz liberalnu stranku, sad je znatnom većinom dobila slovenska pučka stranka. — Radi mnogobrojnih prijevara uapšen je u Osijeku upravitelj osjeguravajućeg dru- štiva »Salvator«, Sigmund Bischler, — Slovenski zemaljski tajnik Frano Ko- rošec, političar i strastveni turist, u srijedu sa je nehoteć utopio, kupajući se u Savi kraj mjesta Doljskoga. Pokoj mu vječni! Gradska kronika. Nj. Vie, Nadvojvoda Leopold Salvator. U utorak pred podne prispio je željeznicom u Gruž, sa službenog puto- vanja po Bosni i Hercegovini, Ni. ć. i k. Vis. Nadvojvoda Leopold Salvator, nazornik topništva. Na kolodvoru bio je dočekan od Ni. Preuz. vojnog zapovjednika F.Z.M. pi. Horisteina i ost, Za tijem je u automobilu došao do vojnog kupališta, gdje je otišao da se kupa. Zapovjednik 16. vojnog zbora Ni. Pr. Lothar pl. Hortstein u počast mu je dao u svojoj palači prirediti objed, preko kojeg je svirao orkestar mjesne garnizon- ske muzike, U Gružu mu je bio na raspo- loženje ć. i k. yacht »Dalmat«, Poslije po- dne je sa parobrodom »Gad0lla« otputovao put Senjske Rijeke, Dogjoše mu na poklon: zborni zapovjednik, nekoliko viših časnika, preslavništvo naše Općine g.g. prisjednici Dr. A. Pugliesi i Stijepo Orić sani nikom Dr. N. pl. Ghetaldi, zamjenik kot.