Br. 389.

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

REHN NN NIT OI SRAM TT M MOT TRST IE TERETNI PETNE NS NTM

God. Vlil.

 

jično sude, o svemu tome ne nalaze
ni truna. Zar da se i od tužne naše
domovine dogodi ono što se je u doba
tursko govorilo u susjestvu: Ko te
tuži? Kadija! Ko te sudi? Kadija!

Predvigjajući uspjeh rasprave i od-
nosnu osudu, napisasmo ovo da po-
dupremo plemeniti predlog »Hrvatske
Riječi«, da se svi zastupnici zauzmu e
bi nesretni Jukić bio barem od smrti
pomilovan.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Stonjskog Primorja.

(Na odlasku dviju vrsnih učiteljskih si-
la.) Ovih dana odijeliše se od nas dvije vr-
sne učiteljske sile, ggjica. Franica Fortunić,
učiteljica u Smokovljanima i g. Alfred Svi-
lokos, učitelj u Kotezima. Dvije mlade po-
letne sile dogjoše k nama, da za prvi put
započnu poučavanjem. Sve poteškoće pri
otvoru nove škole, oni su sretno svladali.
Sve svoje nastojanje uložili su za svoju
milu dječicu; ljubavlju su i osobitim žarom
nastojali, da oplemene ona nejaka srca.

Sa svakim ljubezni, prijateljski, te steko-
še osobitu ljubav i kod naroda. Ovaj vide-
ći njihovo nastojanje oko njihove dječice,
upraviše molbe na starešine, eda bi ih
ostavili u njihovu krugu. Takovih uči-
teljskih sila hoće se našemu narodu. Ne
možemo, a da ne čestitamo ovim dvjema
učiteljskim silama na njihovom uspjehu u
našem kraju. Zahvalni im ostajemo i želi-
mo, da se opet k nama povrate, te nasta-
ve svoj sretno započeti rad megju našom
djecom.

Iz Cavtata.

(Postalia.) Ovdješnji listonoša, a takogjer
i poštanski činovnik, revno obavljaju svoju
službu, da im mne može biti prigovora.
Službu oteščava to, što su tako prenatrpani
poslom, da izgledaju kao dva osugjenika
na prisilni rad, tamo gdje u Sibiriji. Radi
toga mnoge neurednosti i na pošti i vanka.
Svagdano imamo 4 puta poštu, sa željez-
nicom, što sa Zvekovice prenaša u Cavtat
dva puta diliženca, a dva puta mora ići da
ju pridigne jedan čovjek. Treba znati, da
niko neće da ide prenašati poštu pješice,
jer dalečina od 4 kilometra. Dakle dva puta
otići, a dva puta se povratiti — 16 kilome-
tara, a nagrada samih 96 helera! I tu
službu mora da obavlja isti listonoša. Do
sada smo imali dva puta poštu, što ju je
diliženca prenašala, ali sada imamo četiri
puta, i tako taj jedini listonoša, koji je pre-
opterećen trudom sa dosadašnjom službom,

ih on isti nosi na štaciju. Osim toga mora
da pomaže činovniku, jer i on preopterećen
silnim poslom, ne može svemu da odoli.
Toliko puta porazdijeli poštu po polovicu
mjesta, onda mora da prekine i da ili ide
ma Zvekovicu, ili da preda poštu i t, d.
A ono što nije mogao da porazdijeli, dijeli
sjutri-dan.

Ne uredi li se što prije ova stvar, od-
nosni listonoša mora da podlegne prena-
pornom radu, a o njemu ovisi obitelj. Pak
zašto da zanimane stranke, trgovci i ost.
trpe radi nedovoljnog osoblja na našoj pošti?

Molimo Ravnateljstvo Pošta u Zadru, da
bi tome doskočilo, odredivši potrebno o-
soblje, koliko iz humanosti a cijenimo i
pravednosti prema preopterećenoj pomenu-
toj dvojici, toliko više u interesu službe.
Mislimo da se s tim neće otezati, te da ne-
ćemo biti prisiljeni na stvar se povraćati.

Iz Maranovića na Mljetu.
(Ubio je grom.) Na 3. o. mj. iz jutra
nadviše se nad obzorjem crne oblačine. Za
čas nastade grmljavina i sijevanje na sve
strane. U to Pavle Pitarević iz Korita, sta-
rica od 90 godina, vraćala se svojoj kući.

Čim dogje blizu kuće, iznenada udari grom |

u stabal mjenduo kraj kuće, te ga rascjepa

na stotine komada. Neki komadi udariše
staricu po glavi tako da je isti čas ostala
na mjestu mrtva. Sa mjendula odleti grom
u kuću Nikole Šabana, te neznatno na dva
tri mjesta otuče klak i izgubi se u kući.

Nenadna smrt starice potresla je cijelim

narodom.

Takogjer nazad nekoliko dana udario je

grom noćno u zgradu pučke škole i popla-
šio stanare.

S Grude u Konavlima.
(Svečanost blvgoslova barjaka djevo-

jačkog društva). Na 28. pr. mj. — blagdan
sv. Nedjelje — slijedio je svečani blagoslov
barjaka djevojačkog društva za naknadnu
sv. Pričest. Za proslavu dobrostivo se je
odazvao i zauzeo m. p. otac Paulin Solja-
nić, franjevac, koji je društvo i ustanovio
prigodom sv. Poslanstva u Februaru ove
godine. Uoči svečanosti gruvanje mužara i
krasna rasvjeta naviještala je okolišnim
mjestima sutrašnju proslavu. Jutrom izvan-
redni vlakovi dovedoše mnoštvo naroda kao
i odaslanstva društva djevojaka iz župe
Pločica i Čilipa. Kasnije prispješe korpora-
tivno društva djevojaka iz župa Pridvorja i
Mrcina. Na 10 ura slijedila je vanreduna
procesija sa umjetničkom slikom Gospe od
Milosrgja, okruženom u samim zlatnim i
srebrnim zavjetnim nakitima. Nepregledna
povorka djevojaka u dvoredu sa društvenom
medaljom, začinjala je veličanstvenu pro-
cesiju. Blagoslov barjaka bi obavljen, tekom

što je i onako jedva mogao dostići, nagra-|iste procesije, na prostranoj poljani, a u

dili su ga i stom novom mukom. A znate
li koja je posljedica? Do sada za puni dan
kašnje primamo poštu; i to onu, koja je
stigla u Cavtat, te leži u poštanskom uredu,

pozadini iste stršaše krasno nakićena ka-
pelica, sva u zelenilu i svakovrsnom cvi-
jeću. Barjak bi fino izragjen od školskih
Sestrica Sv. Ciprijana u Spljetu, kojim za

jer nema ko da ju razdijeli. Listonoša mora| izvršenu radnju ide svaka pohvala. Pri bla-

na Zvekovicu, da pridigne poštu u jutro i
po podne. Dužan je još k tome nositi te-
žine do 25 kigr. Ali skoro svaki put treba
da ostavi toliko poštanskih pošiljaka u šta-
ciji, jer prekoračuju propisanu težinu. A da
što propane? Ko je za to odgovoran?...
Opazili smo pak i to, da se više puta šalje
djecu pridizati pisma iz poštanskih škri-
njica po mjestu, jer listonoša ne može da
se istodobno nalazi na Zvekovici i u Cav-
tatu. Primamo pak pošto i s parobrodima.
Dakle i tu posla. Jadan listonoša mora da
svagdano 5 do 6 puta sakuplja listove po
škrinjicama, onda da nosi u ured i opet
da ih nosi na diližencu ili na parobrod, ili

 

goslovu kumovahu g. Mato Magud, načel-
nik općine konavoske, i ggja. Marija udova
Bušković, iz Grude obojica. Poslije prigod-
nog vatrenog govora od strane veleč. Oca
Paulina, u kojem je ocrtao cilj i dužnosti
djevojačkog društva, procesija proslijedi sa
razvitim barjakom do župne crkve, gdje bi
otpjevana svečana misa uz blagostivo su-
djelovanje M. P. gvardijana Pridvorskog
manastira Oca Frana Čučevića i veleč. žu-
pnika Pridvorja Don Iva Dagonig. Iza kako
bi dovršen cijeli crkovni obred, mjesno je
djevojačko društvo svesrdno počastilo sva
prisutna dvornja društva u školskoj dvo-
rani, koja bi dobrostivo ustupljena za ovu

prigodu. Ova će lijepa svečanost ostati du-
boko usagjena u srcu naroda, a dao Bog,
da ustanova djevojačkog društva još bolje
utvrgjena i svrstana pod svojim društvenim
barjakom bude kao zdravi kvasac za du-
hovni preporod našeg kraja.

Domaće vijesti.

Odbor Euharističnog kongre-
sa za dubrovačku biskupiju ča-
sti se javiti, da će odlazak iz Gruža slije-
diti na 8 Septembra u 4 sata po podne,
brzim Lloydovim parobrodom. — Dolazak
u Trst u ponedjelnik na 4 sata po podne;
onda na željeznicu Siidbahn ili Statsbahn,
pak odlazak iz Trsta na 8 ili 9 sati u večer.
Dolazak u Beč na 10/9 u 9 sati u jutro.

M. P. Svećenici ako hoće mogu otputo-
vati i na 9/9 iz Gruža sa parobrodom Ug.-
Hrv. Društva put Senjske Rijeke, pak via
St. Peter naprijed.

Svaki učesnik — netom stignu iz Beča
kongresne karte, vozne legitimacije, celebra-
cijone karte, celebret od ove Kurije za M.
P. Svećenike, na broju ih 64 — primiti će
svoje dokumente na kuću. Svi oni koji ni-
jesu jošter dostavili svoju kvotu, umoljeni
su da ju pošalju čim prije na adresu tajni-
ka-blagajnika D. Joza Crnice, Dubrovnik
(Pile). — Odbor.

Qbičajni napadaji. »Naše Jedin-
stvo« skladno je primjetilo, da dr. Smodla-
ka kao zastupnik u Beču, koji je obećavao
i od koga su se nadali čudesa, nije uprav
a ma ništa učinio za opće dobro. Na skla-
dni način prigovora, »Sloboda« je odgovo-
rila običajnijem osobnijem napadajima, izmi-
šljotinama, kao da je g. A. Stražičić »pod-
mitljiv«, »beznačajan« i t. d. Potpunijem je
pravom g. Stražičić reagirao i tražio, da
»Sloboda« iznese dokaze, ako ih ima. »Slo-
boda« je na to odvratila, da g. Stražičić
tuži ju sudu, i da će onda dokaze iznijeti.
Naravno je, da dokaza nemađu nijednoga,
jer da imadu i najmanjeza bučila bi ne sa-
mo »Sloboda« nego i svi njome slični, te
da jer izaziv, da stvar dogje do suda, ništa
drugo nego prosta smicalica. Na to g. Stra-
žičić veoma duhovito i živo odgovara, pa iz
odnosnog odgovora donosimo ovo nekoliko
redaka :

»Umukli su u tri broja »Slobode«; ali su
razumjeli što misli o njima ozbiljan svijet
u ovoj polemici, koja nije sporedni (jer je
od osobite važnosti; karakteriše ljuđe i pri-
like) i slušali su prijekore ... Trebalo im:
ili klevete povući, ili dokaze iznijeti. Ni je-
dno ni drugo; za prvo fali im odgoja, za
drugo materijala, i oni se povukoše. A u
to sa koje druge strane opareni — kojoj
smo takogjer dali što je ide, jer se umije-
šala za svoje svrhe — izagjoše izvan sebe;
i obagjoše opet naš poziv: »Vanka dokazil«
doskočicom, za sve pametne ljude u našim
prilikama, da ih imadu i da Će ih iznijeti
na sudu.

Lažu da će ih iznijeti, jer dokaza ne i-
madu ; ali znadu što u nas znači: predati
svoje poštenje (gdje se radi o klevetama u
javnoj štampi da se o njemu u sudu ras-
pravlja. Ta je doskočica bezobrazna (kao
što su bezobrazne sve one »tvrdnje« u »Slo-
bodi«) što su ončas priznali svi čestiti ljudi
u nas, kao što će svuda; u našim prilika-
ma za svoje poštenje napadnuto u javnoj
štampi obraćati se sudu !?

A ko ima obraza da javno napada čije
poštenje dužan je, na poziv napadnutoga,
javno izaći | s dokazima. Novinarima
je i sudija i porota.

 

 

 

 

 

Nijesu je tužili ni oni protiv kojih je si-

nadbolničar uživao je mirovinu. Umro je|bio je vojnički liječnik za više godina u | zanat. Nije nam poznato što ga je kašnje

godine 1884. |

Ivan Lupini, vješt zubar i ranarnik; imao
je svoju brijačnicu. Umro je godine 1838.

Paško Lupini, sin Ivanov, bio je vrijedan
»flebotom«, i uživao ugleda i dobra glasa
u gragjanstvu. Zamjenjivao je kod svih slu-
čajeva pravoga liječnika. Umro je godine
1871., a nije bio brijač.

Ivan Avoscani, bavio se vagjenjem zubi,
puštanjem krvi i liječenjem rana kao i pr-
vašnji. Umro je godine 1870,, i imao je
svoju brijačnicu.

Megju ovima nemožemo nipoštu ubrojiti
one prave kirurge, koji su redovito bili izu-
čeni u svojem zvanju na kojoj strukovnoj
školi, kao n. pr.:

Josip Kobliška, prije vojnički kirurg, a
kašnje nastanjen u gradu vršio je službu
gradskoga liječnika i liječio unutarnje i vanj-
ske bolesti. Bavio se takogjer veterinarstvom.
Umro je godine 1874.

Frano Lopižić, pravi kirurg; učio je u Pa-
dovi, te je službovao kao liječnik u gradu.
Umro je godine 1870.

Doktor Nikola Lepeš. Rogjen god. 1823.,
bi diplomiran u Padovi za kirurga godine

 

Beogradu.

Frano Dabrović, rogjen godine 1845., po

-

Ali nabrajajuć ovako jednoga po jednoga,

skoro da nijesmo zaboravili na našega gla-
vnoga junaka, Antuna Kocelja. Rodio se on
na 4. veljače 1832. u Cavtatu, od oca »no-
stroma« Pera i od majke Marije, rodom
Šturica. Uz roditeljsku njegu mali Antun
više je debljao nego li rastao. Rijetko je
ko u Cavtatu mogao čuti njegovo pravo o-
biteljsko ime, jer se ono iz početka bilo
promijenilo u »Antun Mali« i ostalo mu
tako za života i poslije smrti. Nešto malo
normalnih školskih godima progje kod ra-
znih učitelja i župnika, a osobito kod po-
morca Antuna Casilaria. Drugovanje sa sve-
ćenicima bijaše povodom, da se živo zani-
mao za crkvene stvari, kao n, pr. za crkve-
no pjevanje i sudjelovanje kod svečanosti.
Taj ga posao uputi u glazbu, u pjevanje i
sviranje raznih glazbila. Sakupi sve u je-
dnu zbirku one napjeve i pjesmice,

ostavi u rukopisnoj knjizi sebi na uspome-
mu u crkvi matice, Htijući se posvetiti ne-|
kom stalnom zanimanju, odabere brijački |

te ju

struja i običaj onih vremena, znajući za
mnoge svoje kolege brijače u pokrajini, ko-
jima se je i on htio pridružiti, i ranarstvu
posvetiti. U istinu prigoda mu se bila pru-
žila, jer ga nalazimo kao pomoćnika u ku-
ćnoj ljekarni ondašnjeg kirurga Messi. Ta
je ljekarna — ako ju se može tako nazva-
ti — bila vlasnišivo Mate Izmaellia, a ka-
šnje njegova sina Mihovila, dok ne progje
konačno u ruke Messia. U ono doba bija-
hu u Cavtatu još druga dva liječnika, Al-
borghetti i Paitoni, a kašnje Dr. Samohod.
Kirurg Mihovil Messi je njegovao očinskom
ljubavi našega .Amluna maloga i upućivao
ga u ranarstvo namjerom, da i njemu i o-
stalim liječnicima olakoti brige, Natrpan po-
slovima Antun, nije se žacao, da u onom
malome lokalu pripravlja lijekove, liječi ra-
ne, prodaje razne školske predmete i brije
ljude, jer je valjda tako — moralo biti, Mi-
hovil Messi rogjen u Dubrovn ku godine
1806. bi promovisau u Beču godine 1828.
za kirurgiju i primaljstvo, Kao poglavar-
stveni kirurg u Dubrovniku, a kašnje op-

 

ćinski liječnik u Cavtatu, služio je punih

 

 

pala svašta, i tvrdila jednako da ima do-
kaze, a poslije bivala prisiljena da javno sve
poliže. Koliko je bilo tih slučajeva — sve
do pošljednjega sa mons. Bulićem, tako da
je ušlo u poslovicu, da su dokazi »Slobo-
de« gotova šprdnja.«

Drago nam je, da se je kao u svakoj
drugoj stvari tako i u ovoj g. Stražičić o-
poštenio.

Imenovanje bana i ministra
za Bosnu ? Budimpeštanske 1iovine do-
nose, da će se doskora imenovati za Bosnu
i Hercegovinu bana i ministra, koji će biti
odgovorni austrijskom parlamentu.

25-godišnjica Hrv. Starinar.
skog Društva u Kninu. Primamo:
Na 1 Septembra o. g. proslaviće se osobi-
tim načinom u starodrevnom Kninu 25-go-
dišnjicu opstanka »Hrvatskog Starinarskog
Društva u Kninu«, te i 600-godišnjica smr-
ti bana Pavla Šubića.

U ovu se je svrhu obrazovao potpisani
odbor, koji se sastoji od prestavnika sviju
hrvatskih društava u Kninu. Ovaj odbor već
sada ulaže sve svoje sile, kao što će i u-
naprijed ulagati, da svečanost uspije doli-
čno ideji i cilju, za koji je i osnovano dru-
štvo, čija se 25-godišnjica slavi. Sjeguran
je pako potpisani uspjehu, u koliko avje-
ren, da će se koliko učenjaci toliko ostali
rodoljubi širom domovine sjegurno odazvat,
te svojim prisustvom uveličati ovo skroz
kulturno narodno slavlje. — Odbor,

Komesar za Istru? Po nekim vi-
jestima izgleda, da će i Istra dobiti kome-
sara. Kao razlog toj mjeri navodi se, da je
istarski Zemaljski Odbor najviše kriv pro-
nevjerenjima u pulskoj općini, a da je pro-
uzročio financijalni rasap i u mnogim dru-
gim općinama, koje se nalaze u rukama
liberalne gtalijanske većine, Uslijed toga
vlada namjerava privremeno obustaviti pokr.
autonomiju i postaviti na Zem. Odbor ko-
mesara.

Iz Pule svaki dan stižu move senzacije.
Vladin povjerenik za pulsku općinu izjavio
je pulskim podopćinama i župskim uredima,

a on ne preuzima nikakva jamstva za is-
platu tolikih obveza, što je bila preuzela
na se talijanaška liberalna uprava. Općina
pulska nalazi se u sasvim slabom financi-
jalnom stanju. Bivšeg načelnika D.ra Vare-
tona, koji se nalazi u gradačkom sanato-
riju, misle proglasiti ludim.

Trgovačka akademija u Sara.
jewu. Doznaje se, da će vlada početkom
dojduće školske godine otvoriti u Sarajevu
novu trgovačku akademiju.

Česi i jezik na dalmatinskoj
pošti. Neke bečke novine javljaju, da su
Česi za svojih nedavnih pregovora sa Ni-
jemcima u pogledu upotrebljavanja jezika u
državnim uredima nastojali za poštanske i
brzojavne urede poslužiti se jezičnom na-
redbom, koja vrijedi za Dalmaciju. Kao što
je poznato, jedino je za Dalmaciju Vlada
odustala od načela, da u poštanskim brzo-
javnim uredima njemački jezik ima da bude
unutrašnjim jezikom. Jezičnom je naredbom
odregjeno za Dalmaciju, da unutrašnjim u-
redovnim jezikom ima da bude samo hr-
vatski jezik, izuzevši neke slučajeve. Česi
su zahtljevali, da se slična ustanova uvede
i za poštansko-brzojavne urede u Českoj.

Družbi ssv. Ćirila i Metoda. Ja.
vlja nam Ravnateljstvo Družbe ssv. Ćirila
i Metoda za lstru, da je primilo nadalje
slijedeće prinose: Suci c. k. kot. Suda u

Imotskom K 8; g. Nikola Vežić, nadšumar |

i član čete od 1000, Drniš, prigodom nar.
40 godina, uživajuć mirovinu od 400 forin-

|ponukalo, da se umiješa u poslove kirur- ta godišnjih. Pri koncu svoga života jedini
ije i ljekarništva. Smijemo ipak posumnja-
zanimanju zlatar i zubar, a iznimno kirurg ti, da ga nije na to naveo puki slučaj, već mogao kojeg bolesnika vigjeti, i još koju
po iministarstvenoj odluci. Umro je godine

|mu oslon bio njegov Antun. Jedva što je

receptu napisati, dočim ih je većim dijelom
usmeno kaživao Antunu, koji bi sve mirno
i vješto izradio i ekspedirao. Njihova su
emplastra i masti bila na glasu, te ih se u
narodu još spominje. Kada je Messi već
bio iznemogao i nesposoban za rad, Antun
je »mali« svojim slabim dohodcima uzdr-
žavao sebe i svoga učitelja. U slobodnim
časovima Antun je mnogo čitao i prepisi-

vao osobito iz dubrovačkog lista »Slovin- |

ca«, ali na kakav ozbiljniji, znanstveni red
nije se nikada dao. Njegova slaba i smi-
ješna strana bijaše neka prirodna rastreše-
nost i neizbježivo zakašnjenje ; jerbo kasno
u crkvu, kasno na pjevanja, kasno u lje-
karnu, kasno se u jutro ustati, vazda za-
dnji kod svakoga posla tako, da bi više
puta došlo do neugodnih protesta i smije-
šnih prizora. Izgubljena kakova sprava za
brijanje, ili polupana koja posuda u ljekar-
ni bijaše dosta, da njegov patriarhalni po-
sao zapne za civ onaj dan. Ništa mu nije
priječilo, da kod raznih trgovačkih kuća o-
znači sebe i svoje zanimanje pod firmom
»ljekarnik i brijač«.

blag. K 237:34; g. Antun Gjonović, E

novi, prigodom nar. blag. kao član čete
1000 K 44:80; »Riječki Novi List«, Rijek
na račun stiglih prinosa K 1000; g. Lui
jan N. Carević i g. Anka Popović, Metk|
vić, sabranih prigodom nar. blag. K_140:7;
g. Dinko Miklauschiitz, učitelj, Velirat, pi
godom nar. blag. K 17:64; Družbina pi
družnica, Jelsa, sabranih prigodom ni
blag. K 37:92; »Riječki Novi List«, Rijek
na račun stiglih prinosa K 1000; g. Kr
mir Čorak, Zadar, kao član utemeljitelj
200; g. Jerko Brajdić, Spljet, K 5; Upral
»Slobode«, Spljet, na račun stiglih prinoq
K 10; Uprava »Slobode«, Spljet, na račuk

 

stiglih prinosa K 33:10; Općinska blagajni
grada Spljeta, za nar. blag. K 500; g. Stje
pan Gamulin, Jelsa, prihod cigaretnog pa
pira K 274; Djačka podružnica, Spljet, |
120:03; Hrv. Sokol, Omiš, sabranih prigo
dom nar. blag. K 124:16; g. Antun Gjono
vić, Ercegnovi, kao član čete od 1000; K
»Hrvatski Dnevnik«, Sarajevo, na račun sti
glih prinosa K 58:— Živjeli plemeniti da
rovatelji! Naprijed za Družbu ssv. Ćiril
i Metoda za Istra!!!

Sitne vijesti. U Trstu je uregjeni
permanentna pomorska izložba, koja prika
žuje razvoj trgovačke mornarice i ribarstva
Zastupana je i Dalmacija. Izložba se nalaz
u ulici »Sanita&« br. 17, u blizini »Dalm
Skupa«.

— Nar. zast. Stjepan Radić pušten je i;
zagrebačke tamnice, radi bolesti njegove
supruge Dali su mu to kao »dopust«, jej
ima još da odsjedne tri mjeseca.

— U Rovinju osugjen je na 6 mjeseci
tamnice zadranin Fridrik Trigari, poštanski
činovnik, radi spijunaže za Italiju u luci Pule,

 

Ako je nešto zbilja dobro zadobije s
priznanje i od stručnjaka, a kako praktični lije.
čnici o Fellerovom Elzaflnidu sude, dokaživa sli.
jedeći list: ,Najbolja Vam hvala za Vaš Felle.
rov Elzafluid, koji se je preparat kod svakojakihi
reumatičninh bolova tako rekuć sjajnim dokazao.
Ja preporučujem Fellerov Elzafluid, gdje je sa.
mo nužno, najtoplije i molim Vas, da mi za mo.
ja vlastitu potrebu opet pošaljete. Novac za isti
šaljem Vam. Dr. M. David, gradski liječnik u
Sieniawa kod Jaroslava, Galicija“. Pravi Felle.
rov Elzafluid treba naručiti 15 malih, 6 duplih,
ili 2 specijalne boce za 5 kruna franko kod E. V
Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska),

Gradska kronika.

Lične vijesti. U našem gradu bora-
vi čuveni hrvatski slikar g. Čelestin Medo-
vić. — Dr. Kust Kali, specijalista iz Warz-
burga, nakon četiri dana boravka u Gružu
otputovao je prekjučer u Mostar. — Qd-
sjeli su u Gružu: Dragutin Bauer, urednik
iz Praga; Alois Mrštik, publicista iz Morave;
Sulejman ef. Šarac, iz Sarajeva; Regep Ha-
lie Hali, iz Skadra; — na putu iz Crne-
Gore Dr. Ignjat prof. Bokur; — Dr. Not.
bert Rolbe, liječnik iz Berlina, sa gospo-
gjom. U gradu je F. Huidek, nar. zast. if
profesor u Hrudini u Českoj. U Lapadu je
Ferdinand prof. Holl. U Gružu je ovo da-
na boravio Ferdinand Zupka, urednik iz
Privora u Českoj. — Odsjeli su u hotelu
»Imperial« Gasset Pol, arhitekt iz Pariza i
Bruno Binder, publicista iz Graca. — U La-
padu je odsjela Elena grofica de Meraviglia.

Ministar financija. U strogom je
incognitu tri dana boravio u Gružu Nj. Pr.
Ministar financija vit. Zaleski. U nedjelju
je u jutro otputovao.

Imenovanje. Naš sugragjanin g. Ni-
kola Goga, |namjesništveni konceptni de
žbenik, imenovan je namj. koncepistom.
stitamo !

Megjutim vremena su se po malo mije-
njala, a s njima i novi zakoni i novi za-
htjevi. Nadležne vlasti kod pregledanja lje-
karne mogle su za neko vrijeme postupati
blago, a vlasniku ne zamjeriti strogo, koji
nije bio kvalificirau za daljnje vogjenje lje-
karne. Da se dobroga starca ne liši na je-
danput imovine i jedinog izvora njegovog
uzdržavanja, ona stara ljekarna bi uvrštena
u popis drogerija. Kao takova mogla je pro-
ći. Dok napokon, još za života njegova,
godine 1899. odlukom starije vlasti bi ra-
spisan natječaj za novo uregjenu ljekarnu
u Cavtatu, koja bi podijeljena 1900, dana-
šnjem vlasniku.

Antun Kocelj bio je darežljiv i poštenjak.
Samac doživi lijepu starost. Prije smrti ne-
pravi sebi i svome drugu grobnicu, u koju
položi mrtve ostanke dobročinca ki-
rurga Messia već godine 1890. U znak har-
nosti posveti i uklesa na nadgrobnoj ploči
njegovo ime, a sebe označi ljekarnikom.
Malo godina za tim, t. j. 1904. bi položen
na vječni počinak u omu istu grobnicu \s-
kogjer i naš zadnji ljekarnik-kirurg-brijač,

Antun Kocelj.
Dubrovnik, ožujka 1912.
— SSS