VONVGGP DIDA NK 0 Eto ore Oe oo o a O REM M RIN NNNSNNNINNNINRNINMNNINNNINIIMNMNMIMNMNJNININJINIRIRIRMICEIRIENRNRNRNRNRNJNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN Br. 340. skom moru, i još možda od kojega drugoga, ako se povede za njegovim izgledom? Ovijeh dana stanovnici Ni- karija zatražiše pomoć od ltalije, da se oslobode, a kad se je ova oglušila, oni sami ustadoše, zarobiše sve turske činovnike, a kad ih nijedan parobrod ne htjede primiti, da ih iskrca u Tur- sku, oni sami lagjama to izvršiše, te se proglase posve neovisnim, da im se ne dogodi što i Krećanima. Stanka dakle, koja je nastala, po svoj je prilici kratkotrajna i varava. Za ljetne sparine diplomacija obi- čajno planduje po raznim kupalištima, a ove godine ona naporno radi, a to je svakako neutješljiv znak. Dugi do- govori i pregovori izmegju Njemačke i Engleške, pak izmegju Njemačke i Rusije, a eto ovih dana izmegju Ru- sije i Francuske, i još ono tlo slijedi, slute da se nešto iz dubina spravlja, jer uz diplomate ugovaraju vrhovne poglavice i vladari. Po svoj prilici Ru- sija hoće da probije led i sebi otvori morska vrata Dardanela, a uz dobro jamstvo to bi joj dopuštile Engleška i Francuska, ne samo nego bi se sklo- pio izmegju njih i pomorski neki ugo- vor da posve zavladaju u Sredozem- nom moru, a to opet moglo bi mnogo i mnogo smetati Italiji i našoj Monar- hiji, kojim ipak pripada Sredozemno more radi trgovine i privrede, a Nje- mačka ih podupire ne samo nego bi željela i sama se gdje ugnijezditi u Sredozemnom moru. Naravno da udvornosti Njemačke, koja je glasno pozdravila francuskog ministra-presjednika Poincarć, na pro- lasku za Petrograd, zvanične zdravice koje će se na Carevu dvoru obdržati neće nam ništa nova kazati, jer se sve to mavlaš radi, da se prikrije što se radi ispod vode, ali neće proći vele vremena i vidjeti će se na što su ci- ljali svi ovi svagdanji i naporni do- govori. Velevlasti mješte razvlačiti sporove i borbe, imale bi dogovorno pod skup- nom kontrolom urediti i nadzirati da Turska faktično provede reforme, dade nešto više slobode raznim narodima, a nadasve provede puteve, željeznice i druge miljoracije, koje narodi vape, i tad bi stanka mira i reda mogla tra- jati još dugo vremena, ali bez toga, ne samo da neće prekrpiti silne pu- kotine, nego će pospješiti konačno rasulo. upllesreća za Hrvatsku, a sramota za Rustriju“. Bečki list »Reichspost« baveći se sa osu- dom Jukića i drugova, megju ostalim kaže, da je ona osuda »nesreća za Hrvatsku, a sramota za Austriju«. S tom se osudom bavi sva bečka štampa, te ju oštro komentuje. Kad i poznata »N. F. Presse«, i ako kudi odgoj hrvatske omladine, ipak čisio i bistro veli, da će se i vlada u Budimpešti napo- kon uvjeriti, da se u Hrvatskoj mora uspo- staviti ustavno vladanje. Bečki »Zeit« piše najoštrije. Osudu na- zivlje sudbenim škandalom, kojemu nema primjera. ,A što je još žalosnije, takova pravda služi srestvom još goroj politici“. Gradačka »Tagespost« piše, da osuda po- tvrgjuje opće mišljenje, da su prilike u Hrvatskoj apsolutno neodržive i da se iaj kaos nemože dokrajčiti nego otpustom Cu- vaja i povratkom na ustavno stanje. »Arbeiter Zeitung« donosi uvodnik o osudi. Navagja iskaze u sudnici i pred sud- benom zgradom, ističe pozdravne poklike Jukiću, posipanje cvijećem i pjevanje na- rodne himne, pa onda pita: Može li se ras- položenje pučanstva jasnije i strašnije iz- ražavati? Napada za tijem na liječnike »vje- štake«, te žestoko se obara na Madžare radi njihovog nasilničkog sistema u Hrvatskoj i najotvorenije žigoše Cuvajev režim. »Zeit« osim navedenog kaže i to, da je Jukić negdašnji pitomac ludnice, a da su njegova kovrčasta maštanja dovela i samog državnog odvjetnika na smušene opaske, Ipak je osugjen na smrt! Treba još po- Jukića lugjakom, koji da je zaveo školsku mladež. /stiče škandalozno protuslovlje sudbenih psihijatra z Jukićevom procesu i onijeh u procesu proti zast. Kowacsu. Zaključuje: Madžari moraju da se ozbiljno late posla da ostrane žalosne prilike u Hr- vatskoj. Najoštrije osugjuje komesarijat, na- pada željezničarsku pragmatiku, koja je sve- mu zlu u Hrvatskoj kriva, te zamjera mi- nistru presjedniku Lukacsu, da nije ništa u- radio za sregjenje hrvatskih prilika — bolje neprilika. »Extrablatt« veli, da strogost osude mo- ra da u Hrvatskoj izazove veliko uzbugje- nje. Jukić je osjećao srdžbu radi političkih prilika, u kojima živi većina naroda. I iz- van Hrvatske osjeća se, da u procesu Ju- kićevu nije sudilo pravo nego osveta. »Reichspost« veli i slijedeće: Osuda je drakonska. Ubojica vlastite majke Haver- da, uza sve to što je umorstvo izvršila, bila je riješena. Mađžarkinje obasiplju cvi- jećem ubojice braću Zelinski, jer ubiše »sa- mo« jednog Slovaka, i bijahu zato rije- šeni! Ova negacija svake pravice, ova besramnost, kojom se izriču osude, po- četak su sumračja s one strane Laite. O- suda u Jukićevu procesu imaće obratni e- fekat. Ona je osuda Cuvajeva, uvreda čitavoj monarhiji. Sve česke novine donose osuđu te ju ko- mentuju i žestoko osugjuju, ističući grozo- tu kazne proti malodobnim djacima. »Sarajevoer Tagblatt« megju ostalim pi- še: Jedna smrtna osuda, trideset i dvije go- dine teške tamnice, deset skršenih mladih života, to je prvi vidljivi uspjeh komesara Cuvaja. | ako je zadnji monstre-proces u Zagrebu za sada privremeno dovršen s u- ništenjem deset mladih života, onda to nije njegov najvažniji rezultat. To i ne smije da bude!.., Nadajmo se, da stvar sa dana- šnjom osudom nije riješena, da će i kom- petentni krugovi iz ovog procesa crpiti na- uke i to ne naopake, a nadajmo se, da će takogjer kompetentni krugovi kao devizu u- zeti ove u istinu velike riječi: »Shvaćati se moraju ljudska djela, a ne osugjivati.« Pravo sokolsko slavlje u Žrnovnici kod Spljeta. : Žrnovnica, 13/VIII. U nedjelju na 11 o. mj. slavila je Žrno- vnica nevigjeno dosad slavlje, Hrvatsko ka- toličko pučko društvo »Napredak« slovilo je svoju zastavu. Društvo im prosvjetni, čitalački, diletantski, pjevački glazbeni i sokolski klub. Toga je dana pr. vi put stupio u javnost sokolski odjel. ; Slavlju učestvovahu pravi hrvatski sokoli iz Kaštela, Vranjica i Kamena, te odaslan- stvo iz Spljeta i Klisa i omladinci iz polji- čkih Jesenica. Brojni kaštelani i vranjičani dogjoše s parobrodom »Knezom«. Bile su i dvije glazbe, naime sokolska iz K. No- voga, i »Svačić« iz K. Staroga. U povorci Je stupalo 200 uniformisanih pravih soko. laša, sokolica i sokolića, te 200 neuniformi- sane braće. Gostova iz vani je bilo oko 600, Društvenu je zastavu blagoslovio požr- tvovni žrnovnički župnik Don Bartul Gan- za, a kumovali su barjaku dražesna gospo- gjica Sinovčić i mladi pravi sokolaš Bo- šković. Zajednički je objed bio u kući sta. re korenike Stijepa Sinovčića. Po objedu je pod otvorenim nebom u- priličilo hrv. kat, akademsko društvo »Pav- linović« javnu skupštinu, preko koje su iz demokratske blagajne protivnici kvrkočali ko žabe. U 4 sata mladi su bojovnici na uregjenu vježbalištu zadivili prisutne gledaoce, kojih je bilo preko 1500, Slavlje je uspjelo na opće zadovoljstvo, samo što su stobrečki sokolaši župe spljet- ske trubili sa Stobreča, a po uputi staroste Šimete iz Kaštela. Inače se svaki rodoljub veselio preporogjenoj Žraovnici, koja je bila onoga dana iskićena ko mlada nevjesta, Ovom zgodom treba istaknuti, kako je općina spljetska na sami dan slavlja posla- la »ferman« društvu, da skine i izbaci sa općinskog zemljišta hrvatske trobojnice, — Potpisan je bio donačelnik Dr. Smodlaka, koji je valjda nadahnuo žrnovske demokra- te, da na dan slavlja viču »doli hrvatska rnovnica« i »nije ovo zemlja hrvatska, nego Austrija !« Alerim! blago- a svoj Vijesti iz naroda. Iz Cicrine u Hercegovini. (Svečani blagoslov nove kapelice.) Dan 10 Augusta ostaće duboko usagjen u srci- ma mješćana Cicrine i cijele okoline, Tog: veselog dana blagoslovila se je nova ka- ovaj|pelica, podignuta na čast sv. Lovra, Uz prisustvovanje više 'svećenika, uz neizbroj- no mnoštvo naroda, slavilo se je neobično | »PRAVA CRVENA HRVATSKA« bu veleč. Don Lovra Totića i Don Martina Krešića, blagoslovio je novosagragjenu ka- pelu, a zatim je slijedila misa, preko koje isti održa prigodno slovo. Poslije mise vrli Cicrinjani pogostiše svoje mnogobrojne go- ste. Pred crkvom, pod sjenovitim hrašćem, prostirao se je prostrani stol. Svi učesnici zauzeše svoja mjesta, a služe ih mladi Ci- crinjani. Na okolo mlade mome i hitri mom- ci igraju narodno kolo, uz umilno narodno pjevanje. Starina Miše Tomašević, kao sta- rešina obilazi naokolo, redi i naregjuje, ta- ko da je sve bilo u uzornom redu. Preko doručkovanja redalo se više nazdravica. Sr- dar Miše govori kao kršni hercegovac; za- hvaljuje svim dobročincima i prisutnicima, koji su uzveličali slavlje. Zahvaljuje na o- sobiti način presvij. dubrovačkom biskupu Dru. Marčeliću, koji je njihovu kapelu ob- dario crkvenim ruhom. Tom prigodom bje sakupljen i lijepi darak za kapelu od na- zočnika. Osobito smo opazili, da vjersko oduševljenje bukti megju tim kršnim naro- dom, što im neka. bude na čast i diku. Evala vam, dični Cicrinjani ! Spomen, ko- ji ste podigli, vama je na čast i diku, a vašim potomcima na izgled! Iz Orašca. (Nanešena šteta i pogibija uslijed jure- nja automobila. Što radi nadležna vlast ?) Neka gospoda automiobilisti neće da se vla- daju po odnosnim zakonskim propisima, već uprav mahnito jure, ni najmanje se ne obazirući hoće li ili neće kojeg prolaznika usmrtiti. Njihova nesmotrenost i nepažnja biće prije ili poslije od kobnih posljedica po prolaznike. Jedna slična nesmotrenost dogodila se i ovo dana: Automobil A-95 u Zatonu naljegne na mazgu Mata Kljunka iz Majkova. Na mazgi su bila dva mijeha puna vina. Poplašivši se od mahnitog ju- renja automobila, skačući baci sa sebe te- ret; jedan mijeh pukne i sve se vino pro- lije. Odnosni športista sa svom brzinom odjuri za mazgom, da ju otjera, od vrela u Zatonu do prvih kuća u Orašcu. Tu se šporiista slopro zaustavi i valjda iz grižnje savijesti potrči za mazgom, da ju uhvati. Megjutim dotrča plačući sin Mata Kljunka, Ivo, te mazgu prihvati. Tu Kljunak i pisac ovih redaka opominjaše silnog švabu na štetu, ali zaman, on odjuri. | Bilježeći i ovaj najzadnji dogagjaj poziv- \ljemo nadležnu vlast pri kot. Poglavarstvu |u Dubrovniku, da bi napokon stala na kraj | sličnim kršenjima zakona o automobilistima, ,i da bi dotičnog vlasnika automobila A-95 pozvala na odgovornost, kao i na isplatu počinjene štete. Čujemo, da se je i g. Klju- nak pritužio, pa idemo da vidimo koje će se mjere poduzeti! Domaće vijesti. Treći mladohrvatski zbor. Pri- mamo: Na 26 i 27 ov. mj. obdržaće se u Spljetu Ill. mladohivatski zbor. Odaziv, ko- ji je u djaštvu našlo mladohrvatstvo i brzi porast pokreta zasvjedočili su najbolje ko- liku još životnu snagu krije u sebi prava- štvo. I baš ovaj nenadani razvoj postavio je mladi pokret pred najtežu zadaću, treba- lo je izgraditi organizaciju, graditi brzo i čvrsto. Pri ovom radu imagjaše godišnji zbor najviše udjela, iza svakog zbora bija- hu mladohrvatski redovi zbijeniji i snažniji. Ovogodišnjem zboru daje osobito zna- čenje i vrijeme u kojem se drži. Hrvatski narod živi ne samo u vanjskoj krizi, nego najveći dio mladosti zahvatila je i kriza. [- deja ne htjeti ju riješavati bilo bi po nas najgore riješenje. U ovakovim prilikama ne treba sumnjati u posjet Ill. zbora. Raspored i svi znatniji prijedlozi bit će porazdijeljeni učesnicima prije vijećanja. U Spljetu postoji pripremni odbor, koji se- pobrinuo za tehničku stranu. Prijave se šalju saveznom tajniku u Vis. Banovci kreću najudobnije iz Rijeke u nedjelju 25 brzim parobrodom 11. pr. p. Učesnici iz Bosne i Hercegovine, koji stižu preko Metkovića, mogu se poslužiti najbolje parobrodom Ug.-hrv. društva, koji polazi iz Metkovića u 8 s. jutrom, a dolazi u Spljet u 4:30 poslije podne. Progonstva za progonstvima u Zagrebu. Četvorica optuženika u pro- cesu Jukića, # ako su bili riješeni, jer nji- hovu vidnu nevinost nijesu mogli nikako ispreplesti sa kojekakovim tricama i zaku- čicama, ipak ih je revna Cuvajeva policija u ime »pravde« izagnala iz na pet godina! Takodjer u ime puste »pravde« Cuvajevih pandura nije im se dozvolilo niti okrenuti se u Zagrebu, već odmah iz ta- mnice na željeznicu! To jer su proglašeni nevinim! To im je valjđa kao ošteta radi pretrpljenog progonstva i muka u tamnici, (u ime »velikođušnosti« tirana Cuvaja! Ta- | slavlje. Veleč. Don Ivan Raguž, uz podvor- kodjer su odma izagnani i neki djaci, koji su bili uapšeni odma nakon atentata, a onda kao no ti nevini bili odma pušteni na slobodu. Cuvajevi zduri su bili uapsili i šest go- spogjica, a samo stoga što su sa kitom cvi- jeća htjeli unići u sudbenu zgradu. Valjda ima i cvijeća — »veleizdajničkoga«! Biće i to, kako ono reče bečki »Zeit«, na čast »pravde« a na — ponos monarhije!... Hrv. Dnevniku“ zabranjeno u Hrvatsku! Sarajevskom »Hrvatskom Dnevniku« oduzeto je pravo raširivanja za područje Hrvatske i Slavonije. Uapšen je u Zagrebu i dopisnik »Hrv. Dnevnika«, radi izvještaja o procesu. To je dokazom, da je objektivno izvješćivao. Da je krivo i tendecijozno izvješćivao, kao službeni Cu- vajev organ, mješte apšenja bio bi od Cu- vajevii slugana obasut hvalama. Komesar u Trstu? U talijanskim se krugovima pogovara, da vlada misli u Trstu uvesti komesarijat. Za Jukića. Čitamo u »Našem Jedin- stvu«: Kako bi bilo, da liječničke komore svega juga sporazumno objelodane prosvjed protiv one dvojice psihiatara u procesu? (Izjavljujemo, da smo ovo čuli oć neke go- spode liječnika, da bi bilo dobro, pa do- nosimo kao njihovu misao).« izbor bokeškog zastupnika. Iz Boke nam javljaju, da će u nastajnim izborima bokeškog zastupnika za dalm. sa- bor biti iznešena kandidatura g. Špira K. Baldića, trgovca i veleposjednika, i da su sigurni njegovoj pobjedi. Uspostavljenje ustava u Ba- nmowimi. Ministar-presjednik Lukacs izjavio je dopisniku »Leipziger N. Nachrichten-a«, da se ne može ustanoviti termin, ali da je »sigurno, da će skoro u jeseni biti opet povraćen ustav«. | Ima dosta vremena, da se slična obećanja \u raznim formama nižu. Vara se ako misli, \da će mu vrijediti ona: »obećanje, ludom \radovanje«. Razočaranja je i previše, a ri- \ječi izvjesnih čimbenika većim su dijelom | ostajale samo prazne riječi, kamo li da bi |narod vjerovao sličnim izjavama! | Gdje im je ponos? Na raspravi \protiv Jukića i »drugova« svjedočila su i dva brata Piškulić, dvije kukavice, Zvoni- mir i Novica, pravnici! Oni su se tako po- dnijeli svojim »svjedočanstvom«, kako nebi najgori Cuvajev slugan. Rodom su na ža- lost iz Bosanskog Broda. Nastić im ne mo- že zaviditi! Prostor nam ne dopušta, da po- tanje iznesemo njihovo »svjedočanstvo«, ali je i onako o tome u više listova bilo go- vora. Nećemo da im doviknemo: Sram ih bilo, jer da osjećaju ljudskog stida i čovje- čje savjesti nebi se bili podnijeli kao što su se čisto iskazali što su i kakvi su!, Izagnani iz Trsta. Policajno je i- stjerano iz Trsta nekoliko italijanskih po- danika u Italiju. Još ih ima priličan broj. To su oni, koji su po ltaliji osugjivani ra- di raznih zločina, a u Trstu su se isticali protiv Slovenaca i sviju ostalih Slavena. Slovenci u Trstu za svoje školstvo. Slovensko školstvo u Trstu nalazi se u teškom stanju. Sa strane vlade nanose se Slovencima velike nepravde na polju školstva. Tršćanski su Slovenci obdr- žali prošlu nedjelju veliku pučku skupštinu, na kojoj su vijećali o tom pitanju. Govorio je presjednik političkog društva »Edinost«, Dr. J. Wilfang. Razložio je strašno zapo- stavljanje slovenskog školstva sa strane vla- de, koja i u Trstu i u Primorju podupire talijanski i njemački elemenat proti Sloven- cima. Nako toga govorili su Dr. Rybarž i nekolicina drugih govornika. Jukićevo pomilovanje. Iz Zagre- ba javljaju, da je sudbeni senat preporučio Jukića kraljevskom pomilovanju. Sitno vijesti. Na ratnom brodu »Gea« u šibeničkoj luci pukla cijev glavnog kotla, i trojicu mornara usmrtilo. U malo vreme- na to je drugi slučaj. Nedavno uslijed iste stvari nastradala su tri mornara. — Akademsko društvo za internacijonal- nu povjest u Parizu odlikovalo je Dra. Hin- kovića zlatnom kolajnom i diplomom pra- voga člana. — Električni tramwaj u Trstu općina je kupila od dioničkog društva. — Bivši zast. Aleksandar Popović ubio se je nožem u srce, U zadnje doba bio mu se potamnio um. — Vlada je za Banovinu izdala sasvim oštre naredbe proti patvorenju vina. — Prva austr. tvornica linoleuma u Trstu u subotu je izgorjela. Uništena je dvokatna zgrada. Štete je 200.000 K. — Ministar unutarnjih posala zabranio je ulazak u Austriju listu »Hrvatski Svijet«, što izlazi u Njujorku. — Namjesništvo je raspuštilo u Zadru društvo »Associazione ginnastica«, radi nje- God. VIH. gove himne, što je zaplijenjena od drž, odvj. i što bi bilo prešlo granice djelovanja po statutu. Zaplijeniše i društvene spise. — lzišla je ministarska naredba, po kojoj i učitelji iz Dalmacije imaju pravo i dalje, da služe sedam godina u vojsci kao nakna- dui pričuvnici, i da vježbe obavljaju preko školskih praznika, — »Slavisches Tagblatt« u Beču početi će opet izlaziti u jeseni. — U Poli su uapšena tri vojnika ratne mornarice, Bosso, llich i Catalinich, jer su prigodom končerta klicali: »Dolje Austrija! Živjela Italija!« Uapšeni su i nekoji omla- dinci, koji su bacili carskog orla s jedne prodavaonice. — Poljodjelska škola u Spljetu na skoro će se zatvoriti. Grehota što se narod nije znao okoristiti sa tom školom, jer je oda- ziv bio skoro nikakav. Kad je ta škola bi- la prenešena iz Gruža, mišljelo se, e će u Spljetu procvjetati, a kad tamo još slabiji odaziv! — Javljaju, da Ministarstvo namjerava o- snovati vinogradarstveno-konobarsku školu u Kaštelima, a drugu školu za ostale gra- ne poljodjelstva u Imotskome. — U Sarajevu su otkrili opet nove kra- gje u vojnim skladištima. Krivci-su uapše- ni, te se dalje vodi istraga. Ako je nešto zbilja dobro zadobije se priznanje i od stručnjaka, a kako praktični lije- čnici o Fellerovom Elzafluidu sude, dokaživa sli- jedeći list: ,Najbolja Vam hvala za Vaš Felle- rov Elzafluid, koji se je preparat kod svakojakih reumatičnin bolova tako rekuć sjajnim dokazao. Ja preporučujem Fellerov Elzafluid, gdje je sa- mo nužno, najtoplije i molim Vas, da mi za mo- ja vlastitu potrebu opet pošaljete. Novac za isti šaljem Vam. Dr. M. David, gradski liječnik u Sieniawa kod Jaroslava, Galicija“. Pravi Felle- rov Elzafluid treba naručiti 15 malih, 6 duplih, ili 2 specijalne boce za 5 kruna franko kod E. V. ellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). 1 Gradska kronika. Dubrovnik na dan Jukićeve o- sude. Netom je stigla vijest, da je Jukić osugjen na smrt na vješalima, a ostali po više godina robije, zavlada u čitavom gradu ogorčeno komešanje. Svakoga je bez razli- ke gorko kosnulo. Kakvo je bilo raspolo- ženje, to se je vidno na licima opažalo. Pri- mjećivalo se, e nije čuda sve što se u ugnje- tavanoj Hrvatskoj dogagja, gdje kao da je teško naći i same sjenke istine i pravde. Po- kopao ju je poznati satrap, madžarski slu- gan! Svi dućani, trgovine i javni lokali u gra- du se zatvoriše, svjetlost utrnuše, a oko grada stupala je ogromna povorka, muklo, turobno . .. Ona grobna tišina i previše je govorila, više nego svi mogući pokliči. Mješte utrnute svjetlosti svijetlile su se žandarske bajunete, ništa manje nego šest patrola i sav mogući policajni aparat ! Lijepa slika doista, koja najbolje svjedoči kako se je u cijelom gradu poznata osuda dojmila, isto kao u čitavom svijetu gdje je ako i iz daleka u nekoliko poznato, što trpi tužna naša domovina, gdje mješte ustava i pravde satrap po volji kreše.... Pri koncu obilaženja povorke zavladaše razni pokliči. Na to žandarmerija nahrupi, i ako nije imala stvarnijeg povoda da »u- reduje«. G. načelnik pristupi, na sebe u- zevši odgovornost, da se ništa neće dogo- diti. I netom se oružništvo odaleči nastade potpuni mir. Nakon malo sva se masa mirno razigje. To je dokazom, da nije bilo potrebno žan- darskih bajuneta, još u skladnom, mirnom Dubrovniku! Svaki gragjanin zna što se i dokle može, što je dozvoljeno, pa neće dati povoda ra- znim — »uredovanjima«. Odlikovanje. Vič. Don Antun Bačić, župnik sela Pločice u Konavlima, odlikovan je od Njeg. Veličanstva zlatnim križem za zasluge, sa Krunom! Čestitamo ! Turski poslanik. U subotu je pri- spio u naš grad poslanik Turske na Ceti- nju, Alfred Rustembey, u pratnji svoga taj- nika. U veče je otputovao željeznicom pre- ko Bosne put Carigrada. Engleški yacht ,,Athena““ pri- spio je u ponedjeljak u jutro u grušku lu- ku, na putu iz Korinta u Grčkoj. Yacht pri- pada luci London, a zapovijeda ga kapetan Guglielmo R&, Na brodu je 19 putnika a 29 osoba ekvipaža. Čujemo, da je megju tijem putnicima i- staknutijih političkih ličnosti u Engleškoj. Putuju u strogom incognitu. Posjeta svom učitelju, U subotu je bio u našem gradu vič, g. Tadija Ivano- vić, župnik Stublja na Kosovupolju. Došao je da posjeti svog milog nekadanjeg učite- lja, vić. g. Don Bara Fantelu u Zatonu kod Gruža, koji je takogjer mnogo godina u Turskoj župnikovao.,