CRVENA HRV

PRAVA

a

 

AT “

 

 
 
  
 

CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU

Br. 391.

Organizacija.

Ako je ta riječ puka krilatica da po-
krije golotinju u stvari, onda je pro-
sta prijevara, kakovih ima stotina u
svakom svjetskom poduzeću. Ako pak
stvarno odgovara namisli i pregnuću,
najuspješnija je poluga u prošlom i
ovom vijeku. Odkad je čovjek, a to
je bilo davno, dotegnuo rukom da
uz valjana druga četverostruči se sna-
ga, i da koliko ih više pr&gne za istu
stvar progresivno raste nevjerojatno
uspjeh, odonda ljudi su sastavili dru-
štvo, isprva kac obiteljske zadruge, pak
kao plemena, te kao pokrajine, napo-
kon kao narodi. U srednjem: vijeku
postojali su cehovi, u nas bratovštine,
nu opseg je njihovog djelokruga bio
veoma ograničen, cijelj mu je bila o-
predjeljena, steći nekoliko povlastica i
paziti na društveni interes. Ustav, u-
stavne slobode, nacijonalne utakmice
prisiliše ortake jednake političke misli
da se okupe, da stvore svoje zakoni-
ke, da izabiraju uprave i djelotvorno
da istupe kao uvrstana vojska na poli-
tičko poprište i sebi izvojšte političke
pobjede.

Koliko dobra može stega, red i po-
sluh donijeti, vidjelo se je u Engle-
škoj, gdje šačica Iraca primorala je im-
perijalističku stranku, da joj podade
autonomiju, koju traži; u Njemačkoj,
gdje je Centar prisilio silnog Bismar-
ka da odustane od progona; u ltali-
ji, gdje je dovelo narod do jedinstva;
pak u Beču, gdje je slobodoumnike
porazila. Tu se više puta dogodi, što
i u ratnoj dobi, kad srčana družina i
ako malobrojna, kao naši u Sigetu,
zna salomiti snagu i pobijediti neprija-
telja, koji raspolaže neizmjerno višom
vojskom.

I u našoj pravaškoj stranci isprva bi-
li malobrojni, ali su bili srčani, a na-
dasve složni i agilni u borbi, i naša
je stranka bila okupila pod svoj barjak
skoro cijelu pokrajinu, dok ju uskoci
nemilo izdajom ne oslabiše. Naravna
je stvar, dok je društvo neko malo-

PODLISTAK.

=

Muktar-paša.
Jedna zgoda iz Hercegovačke bune.

Onda sam bio upraviteljem Ošljanske
župe, a istodobno opsluživao sam kapela-
niju Topolsku. Tek sam se bio povratio iz
Kliševske župe, gdje sam proboravio malo
mjeseci.

Znamenita je bila ta godina 1875., jer se
je sva moja duša obradovala, kad sam prvi
put u moj život uočio slavnu krunu, viteš-
koga našeg Vladara Franju Josipa I, Put Oa
je navodio iz Metkovića preko Kleka u Slano.
Na pokrajinskom pitu poviše Neuma, jedno
desetak časaka od Neum-kule, izašli na po-
klon Mudir s pandurima, i bimbaša (pukov-
nik) sa četom vojnika, i nekoliko glazbenika.
Učiniše dostojni temenad (pozdrav). N. V.
se porazgovori sa pukovnikom, primi po-
klone nekolicine seljaka iz Radeža, Neuma,
Vranjeva-sela, pak proslijedi kočijom do na
Novi Put, gdje sam Ga sa sakupljenim
mnoštvom iz obiju župa sa barjacima če-
kao. Tu bijaše poglavar Pavo Rešetar, na-
čelnik Dubrovnika grof Rafo Pozza, Dekan
Stonjski M.r Petar Bačić, brzojavni činovnik,
nekoliko mornara sa »Krke« u Kleku i ost. Taj

  

ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.

NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE VA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

 
 
 

brojno, lako da bude slcge, ljubavi,
pregnuća, a po tome i dobrog  obila-
tog uspjeha; ali koliko se više jedno
društvo proširi, toliko u više hoće do-
bre organizacije, da drže u redu mno-
gobrojne članove, razne ćudi, a više
puta i nečasne namjere nekih name-
tnika, a ako fali vrijedna organizacija,
brzo se pojave utakmice, sebičnosti,
prijevare, i uz loše elemente više puta
stradaju i dobri i čestiti članovi najbo-
lje namjere.

Nakon selecije uskoka, naša se je
stranka opasala mladom snagom, pro-
širila se je, izvojevala nekoliko pobje-
da, Ali na žalost nije još provela va-
ljanu organizaciju, a to je takovo zlo,
da joj lasno uz jači pritisak bilo s ko-
je strane, može raditi o glavi. S ne-
dostatka organizacije pojavile su se i
struje, a ove bi mogle biti takogjer
ubitačne po istu stranku.

Dakle je dobro i svjesno presjedni-
štvo pravaške naše stranke pozvalo i
zaklelo uzduž pokrajine sva mjestija,
sve općine, da odma provedu organi-
zaciju i najave upravi stranke, koga su
u odbor izabrali. Što znamo, kod nas
amo osim grada, gdje ipak postoji or-
ganizacija, pak i ako po nešto drijemuka,
nigdje nije provedena organizacija sa
odnosnim odborom: ne u Korčuli, ne
na Pelješcu, ne na otocima, osim Lu-
ke Šipanjske i Lopuda; ne u Župi, ne
u prostranim Konavlima. | tamo pra-
vaška stvar kuburi, pa kad nadogju
izbori nema jedinstva, ne zna se izvje-
sno hoće li pravaški kandidat moći
prodrijeti, ne zna se na koliko bi se
glasova moglo računati, ne zna se ni
ko je s tobom, ni ko je proti tebi. Ra-
čuna se na kojekakove kombinacije,
mreže i mrežice, pak se napokon o-
staje razočaran, A to je zlo, veliko
zlo, jer tim i ako se nešto poluči, ne
utvrdi se ništa stalna, postojana, i po-
zicija osvojena naporom, trudom, agi-
tacijom, troškom i svakojakom dosko-
čicom, do malo bude kukavno napu-
štena, i dio naših ortaka pregje, kao
iz smijeha uz naše protivnike. Takova

sretni dan bijaše 27. travnja 1875. Barjaci
se skuče do tleha na pozdrav, a iz kočije
oskoči N. V. i obuhvati debeljaka namjes-
ni«a baruna Rodića, Pozdravih svijetlu krunu
u ime naroda, i N. V. me priupita za na-
rod, crkve, škole (kojih još nije bilo). Ćesar
se povratio u bijeli Beč, a te iste godine
puče puška u Nevesinju i podiže se buna
u Hercegovini.

Podigoše se Turci domorodci da zaguše
bunu u prvom plamu, te ko kurjaci sašli
s Hutova niz Gradac u Klek. Narod listom
pobjegnuo u naše strane, zahvatio nešto
odora, hrane, pokupio kućnu čeljad i gla-
vom bez obzira doletio u Štedricu, Imoticu,
Topolo, Stupu i Ošlje. Megju njima bio
župnik kršni Don Miho Jerinić, časni starac
samouk Boško Vukasović nazvan Čehaja,
najvigjeniji poglavice obitelji ili bolje za-
druge, kao Pavlovići, Krmeci i t, d. Naši ih
objeručke primiše, a svak u strahu izgleda
što će turski čopori. Uoči Velike Gospe oni
kao razarajući požar sigjoše na Klek, u
Prapratovici zaskočiše starce muža i ženu
Gjevenice, koji kao sakati ne mogoše po-
bjeći, te ih sasjekoše, pokraj Moševića ugle-
daše staricu Kužić i ub še ju, kuće razo-
riše i zapališe, ali preko naše granice ne
stupiše.

Pribjeglice se namjestiše po kućama, po
stajama, u guđurama, u ogradama oko gra.

 

nice, jednom nogom iamo a drugom amo

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

smo šta doživjeli više puta, i prigodom
zadnjih izbora, a sve nas to nuka, a-
ko zaista ljubimo ovu grudu zemlje,
koju zovemo našom Materom zemljom,
ako smo iskreno osvjedočeni da je naš
program onaj jedini, koji može usre-
ćiti Hrvatsku; ako želimo da naš rad
donese trajnoga ploda, kog nam ni
verka, ni novac, ni sila ne može u-
grabiti, reda je da poslušamo  presje-
dništvo naše stranke, i da napokon pro-
vedem otoliko željenu i preporučenu or-
ganizaciju u svakom selu, u svakoj župi.

Pozivljemo sve naše mile ortake,
pravaše, da dobro promisle i shvate
svetu dužnost, da se ne ogluše pozi-
vu uprave, tako kako nas ima mnogo
na broju, bude nas mnogo složnih na
\radu, te da nas prvi izbori i nevoljno
stanje domovine nagju uvrstane, tire-
gjene, sa lozinkom: svi za jednoga,
jedan za svijeh! Ne bude li tako,
kako budemo nikako sijali, nikako će-
mo i žeti!

Evo poziva Presjedništva naše stranke:

Ima se obdržati još ove godine je-
dna sjednica pokrajinskog vijeća naše
stranke i Skupština.

Prema piavilima- (čl. 3, :5 i 6) pre-
duvjet je za ovo oboje upodpunjenje
organizacije izborom mjesnih klubova.

Pokle na žalost, unatoč opetovanim
privatnim potaknućima i nastojanju Po-
slovnog Odbora, još nijesu u mnogo
injesta provedeni izbori mjesnih klu-
bova; molimo sumišljenike, koji žele
biti djelotvorni članovi stanke i uži-
vati ona prava, koja pripadaju samo
onim pravašima, koji su u or-
ganizaciji, da provedu mjesnu orga-
nizaciju i dojave uspjeh izbora Pre-
sjedništvu stranke u Zadar ili Presje-
dništvu Poslovnog Odbora (veleuč.
Dru. M. Drinkoviću) u Šibeniku.

Ona mjesta, odnosno općine, koje
ne bi provele mjesnu organizaciju, ne
mogu imati zakonita pristupa u vijeće
stranke, a tim lišavaju sve sumišljeni-
ke odnosnog okoliša svakog utjecaja
na poslove i život stranke i svake dru-
ge koristi proističuće iz organizacij.

da madziru svoje siromaštvo i ono nešto
blaga, a da na najmanju pogibelj mogu
časkom uskočiti u zakrilje Ćesareve zemlje,
Ja predao kapelaniju Topologa kršnomu
Don Mihu; vlada otposlala vojsku da čuva
granicu, odredila sedmičnu pripomcć bje-
guncima, da ne umru od glada. Ja sam iz
svoje ruke sam razdijelio nevoljnom onom
narodu od strane vlade preko 78 tisuća
fiorina. U Klek svaki dan pridolazili turski
parobrodi krcati vojske, hrane, novaca, ratne
opreme, gotovo svaki se dan redali dugi
redovi turskog askera, koji su ili pridola-
zili ili odlazili, ali nijedan od njih nije pre-
koračio našu granicu.

Ustala diplomacija da upokoji pobunjene,
konsuli se okupili a predvodio.ih barun
Lichtemberg, pruski konsuo u Dubrovniku,
sa turske strane bio odregjen Server-.paša;
ali se razigju bez uspjeha. Počele borbe,
napadaji iz busije, i svakđanje čarkanje.
Server-paša i Renf-paša civilni i vojni upra:
vitelj, u očaju jer niti su nagovorili narod
na povratak, niti su  potisli ustaške čete,
sagju u Klek i otputovaše u Carigrad, a
mješte njih dogje potpunom neograničenom
oblasti Gazi Muktar-paša, današnji veliki
Vezir u Carigradu, Čim stigne u Neum-
Klek prva mu je bila da pokuša primiriti
pobunjeni narod i udesiti sastanak te se
sa poglavicami porazgovoriti, a to udesi na

 

za
e

AA anji

 

e
Rem A at JE peć PIA tio Sp eo

Politički prijegled.

\Prihvaćen Berchtoldov prijedlog.

| Po vijestima iz Berlina, vlasti prate s na'-
"boljim željama javno mniienje Anstro-Ug>r-
ske. Prijedlog anstriiskog ministra izvanjih
posala grofa Berchtolda prihvaćen je od
signatarnih vlasti berlinskog vwgovora. Na-
daiu se. da će se izmjenom mišljenja iska-
zati skupno shvaćanie velevlasti, što će se
u obliku prijat-liskog savjeta urraviti Tyr-
skoj kao svrsi shodni nastavak decentrali-
zovania i oiačania wnutarnje politike. Ra-
zlasniće balkanskim državama i narodima,
da se njihovi vlastiti interesi mog uščitvati
u sporazumu s Turskom. Tim sigurnije se
nadaju povolinom uspjehu, jer da bečkom
kabinetu nije na umu nikakovo evropsko
posredovanje na Balkanu ili kakav pritisak,
a kabinet da vodi ista sklonost Turskoj kao
i balkanskim narodima. — Kiamil-paša i-
ziavio se povoljno o prijedlogu grofa Berch-
tolda. — Francuska će odgovoriti kad Poin-
carč prispije u Pariz. Rusija po nekim vi-
jestima kao da je već odgovorila. — FEa-
gleški državni tajnik Edvard Grey odgovo-
rio je na podhvat grofa Berchtolđa, da se
smatra sretnim što - može izmijeniti misli
glede prilika balkanskih naroda u turskom
carstvu. Takogjer je odobrio i njemački car.

Crna-Gora proti zulumu u Turskoj.

U ponedjeljak je na Cetinju obdržana
prosvjedna skupština na javnom trgu, po-
vodom krvološtva i zuluma nad braćom u
Staroj Srbiji, što su počinili turski nizami.
Skupštini je sudjelovao silan puk. Prihva-
ćena je resolucija, kojom se traži od kralja
i vlade, da se oružanom rukom odmah pri-
skoči u pomoć istokrvnom napaćenom ple-
menu u Turskoj, apelujući za to i na Bu-
gare, naglašivanjem zajedničkih ciljeva od
slobodne braće, devizom: Balkan, balkan-
skijem narodima !

Naoružavanja.

Rusija i Francuska zaključile su znatno
pojačati čete i utvrde prema granici Nje-
mačke.

Crna-Gora mobilizovala je sve topništvo
i pozvala pod oružje pričuvu. Položaj je
na granici veoma kritičan.

 

Prevrat u Bugarskoj?

Iz Sofije stižu neočekivane vijesti. Sve su
str inke složnog zahtjeva, da vlada mora naja-
viti Turskoj rat. Skoro je sva bugarska vojska
uz uarod. Narod prijeti prevratom u čitavoj
Bugarskoj, ako vlada ne udovolji općoj želji,

Jedne nedelje po misi, kad htjedoh u
dom da popijem kavu, na vratima kuće
ugledah povisokog gospodina, gospodski
odjevena, sa fesom na glavi. On me smi-
jerno pozdravi, te se predstavi kao Osman-
efendija, rodom bošnjak pobočnik Muktar-
paše serašćera (vrhovnog zapovjednika).
Ugiosmo u dom i kad ispismo kavu, on mi
laskavo stane hvaliti Mukt r-pašu: da je
junak, ponajbolji turski general, veoma u-
man, oprezan; ali po nadasve blag i prave-
dan i prama svakome milostiv. On je isku-
šani vojskovogja, koji je teoretično proučio
bojno znanje i mlade oficire u tome podu-
čavao a praktično se uvježbao u nepresta-
nim ratovima i bunama, U Arapskoj što
nije mogao postignuti vrli Hamed Eybuo-
paša, postigne on kao zapovjednik, i umiri
Arapsku. Osim toga, jer je ko turski ko-

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
$ ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

Ar rr Ma ISA Di

 
 
 
   
   

oj

ius
a

RBA LAJE pr a i

God. Viti.

Turska prema Bugarskoj.

Vijesti iz S fije i Beograda glase, da je
Turska potostručija vojsku u istočaoj Ma-
kedomiji, iz bojazni da bi joj Bugarska mo-
gla nenadno navijestiti rat,

Naoružanje Novog-Pazara.

Tursko ratno ministarstvo mobilizovalo je
cijelu rezervu vojske u sandža'u Novi-Paš
zar. Osim toga porazdijeljeno je oružje i

dvadeset godina, pa i onim koji su svršili
vojeru službu a nijesu prošli šesdesetu go«
dinu. Naoružani su i svi oni, koji su spo«
sobni vojevati. Turska je veliki dio vojske

da sve konje sposobne za ratnu svrhu moš
ra predati vojenoj vlasti. Na granici prema
Srbiji takogjer je znatno pojačana vojska,
Srbi trgovci i obrtnici hitro prodavaju svo»
je i bježe iz Novog-Pazara.

Dogagjaji u Turskoj.

Turska je vlada naredila strogu istragu
u pogledu dogagjaja u Beranima. Bojevi
na granici traju. Proglašeno je opsadno
stanje. Crnogorci napreduju prema Bera-
nima, a zadnja je vijest, da su opkolili Be-

na granicu silnu vojsku i poduzela sve
vojne mjere. — Vogje Arbanasa došli si
u Skoplje, sa pratnjom od 300 naoružanih

kupljenim Arbanasima kod Keprilije vlada
je postavila ultimatum, da se kroz 24 sata

su se počeli razilaziti.

Italijansko-Turski rat.

Službeno javlja italijanska vlada, da se
neprestano podiuzimlju rekognosciranja, &
da su sve ceste nogicn? kao napuštene, —
To jesdakle vidnim dokazom, da ne samo

 

|
|

mjestu, samo do onih pozicija, dokle mogu

\dosegnuti topovski hici sa brodova, nego

ištu izvršiti, i to odma, bez otezanja, bez
ikakve ile (prijevare).

namjeri Muktar-paše, ali sam premućao, »
kad je on od mene zatražio odgovor, kazali
mu: moj gospcdine, prije svega teba da
se porazgovorim sa poglavicama pribjegloga
naroda, sa vogjama ustaša, .sa njihovim
popovima, da čujem što oni misle i vele;
i tek bi vam onda mogao dati neki izvjesni

mogao navratiti o'govora radi, i ugovorismo

glavne poglavice, te odlučiše da su spravni

snjime ugovarati, ali uz uvjet: da mogu:

 

mesar ugovarao dugo vremena sa Crnom«
Gorom radi pogančnih rezmirica, pozna
kao niko svaki pedalj zemlje, i nema ni-
kakove dvojbe da će on u kratko i ustaše
raspršati, i Crnu -Goru ukrotiti. Ipik svijetli
ga je padišah (Turski Cir) navlaš otposlao
da spasi nevoljni narod od bezdušnih uc-
kača, i dao mu je punovlast. Za to ga je
Muktar-paša poslao k meni, e bi ja nago-
vorio poglavice ustanka kako bi pristali da
se sretnu i porazgovore, a bez beli (bez
dvojbe) Muktar će im paša svaki zahtjev

slobode, tako da su vlasni otići, kad hoće,
a da ih niko ne smije zadržeti bilo s kojega

tamo da neće bez dozvole i znanja politič«

nas svijeh predvestiti u kulu u Neum oruž«

 

 

ovaj način:

prihititi, svaku poboljšicu udijeliti, što za-

Ss

i mi krenusmo tamo.

municija izmegju momčadi od šesnaest do:

porazmijestila na granicama. jirema Bosni i:
Crnoj-Gori. U Pripolje stiglo je i nekoliko:
bataljuna Nizama. Izdan je nalog pučanstvu;

suboraca, da pregovaraju sa Ibrahim-pašom.'
Na zahtjev paše, da se oružani povuku;;
vogje se ogorčeni povratiše natrag. Mno-::
gobrojna vojska u Skoplju čuva skladišta |
oružja i sve važnije položaje. Banke i tr-5/!
govine obustavile su rad. Po brdima se :
postavljeni topovi naokolo grada. — Sa-.

Ja sam mirno slušao gorljivu besjedu '
Osman efendije, p d oi» s: m bili baš moglo:
biti sve to što k+že o dobrj i plemenitoj |

odgovor, Oa preuljudno zamoli kad bi se!

da dogje u drvgu nedjelju. Pre«o sedmice:
se u Imetici u Don Miha Jerinići sakupiše::

doći oružini gdje bilo, i da prime pasoš!'

uzroka. Da su spravni i u kulu k paši, nu:

vrate svojim kućama, inače da će na njih:
poslati 15 bataljona vojske i artiljeriju, s:
Iz Skoplja javljaju, da je položaj krenuo:
na bolje i da se narod stišava, Arbanasi:

išto je ital janska vojska uvijek na istom“ '

saslušati Muktar-pašu, a bud li prilika i:/

kog povjerenika u Metkoviću, Dogje Osman):
efendija po odgovor i pristane na sve u. |

vjete poglavica, te utanači da će doći gla» >:
vom u Mata Miljevića na sNovi Put« sa/;:
dva konja za mene i Don Miha, te da će:

 

 

rane. — Doznavši Turska, da je Crna-Gora'
mobilizovala rezerviste topništva, poslala je

jem. Povjerenik Alladi pristao je da se otigje,;::
(Svešiće 30). 513

osa

o ev e iv
e Sa Y

Ew
)J-

 

 

NINE RR NSO UNE