stavak rata ponovo izazvao ozbiljne pogi- bije i meteže, te da bi se sve više moralo pogoršavati prekorno financijalno stanje radi pasivnoga držanja, što ga je zauzela evrop- ska visoka financija. Rimski list »Avanti«, što je za cijeloga rata bio uvijek najbolje informisan, tvrdi, da o mirovnim pregovo- rima može saopćiti slijedeće: 1). U mirov- nom ugovoru neće biti spoinena o tome, da su Italijanci anektovali prijepornu zemlju, kako se Tursku ne bi primoralo da prizna dekret od 5. novembra 1911.; 2). Italija plaća Turskoj oštetu za posjed zemlje; 3). Italija vraća Turskoj ostrva, što ih je za- posjela u Egejskom moru, dok se Turska obvežuje, da će im dati autonomnu vladu pod kršćanskim guvernerom; 4). Turska ne plaća ltaliji nikakve oštete za štetu, što se je nanijela Italijanskim podanicima, koji su prognani iz Turske. Više je pak nego očito, da uz Tursku takogjer i ltalija čezne za mirom. Ko što je poznato, u tripolitanskoj je vojni Italija postigla samo neznatne, uprav sićušne us- pjehe, unatoč ogromnim financijskim žrt- vama i hiljadama svojih vojnika, koji su poginuli na bojištu. Ipak i kada se utanači i sklopi mir, Italijanima će i nadalje prije- titi pogibija u Tripolisu. Općenito je miš- ljenje, da se Arapi neće podvrći utanačenju mira, Neprijatelja u zalegju ltalijanci nijesu pobijedili, a niti bi mogli da taman naj- očajnijim mjerama nastave, stoga im je pot- puno nemoguća bilo koja veza sa unutraš- njošću zemlje. Brzojavnim je nalogom iz Rima odgo- gjen odlazak ekspedicijonog zbora, koji je bio opredijeljen za Tripolis. U području Smirne koncentrisane turske čete, da od- biju eventualne italijanske napadaje, poste- peno se otpuštaju. Turska je vlada opo- zvala i mnogo svojih časnika iz unutraš- njosti Tripolisa, koji da se više onamo neće povratiti. To je sve dokazom, da će mir biti u najkraće vrijeme sklopljen. Pokolj Kitajaca u Mongoliji. Mongoli su pri zauzeću grada Mogdo po- ubijali četiri hiljade Kitajaca. Kitajska voj- ska, koju je vlada izaslala, došla je pre- kasno. Anarhija u Meksiku. Buntovnici su opsjeli dvije hiljade Ame- rikanaca u Kananeji. Zadnja vijest glasi, da će doskora ošvojiti grad. Bojati se je po- kolja. Poslanik Sjedinjenih Država u Meksi- ku, Wilson, zatražio je od američke vlade, da što brže izašalje čete, koje će osloboditi Amerikance. Vijesti iz naroda. Iz Paga. (Teška uvreda hrvatskoj zastavi.) Poru- ga, koja je zadesila hrvatsku troboju u Pa- gu dnevom 11 pr. mj., vapi protest cijelog hrvatskoga naroda! Ko i malo čuti u sebi hrvatskog ponosa, treba da ustane i da e- nergično prosvjeduje, ne samo proti talija- našima grada Paga, već i proti t, zv. na- rodnjacima. Mališi ovi, koji se lakočom pu- štaju zavesti od talijanaša, do takve skraj- nosti, da pljucajući sami sebi u lice, po- grgjuju svoju svetinju, svoj amanet, našu dinskim listovima, u »Smilju«, »Pobratimu« i »Preporodu«. Mnoge botaničke radnje tiskao je u »Oe- sterreichische botanische Zeitschrift« u Beču, i snjima upozorio na bogatu i značajnu hrvatsku floru; uz ove je objelodanjivao takogjer i zoološke u »Verhandlungen« zo- ološko-botaničkog društva u Beču, i u glas- niku hrv. prirodoslovnog društva u Zagrebu. Osim toga ima prirodopisnih radnja u »Na- pretku«, »Viencu«, »Prosvjeti«, »Hrvatskom Svjetozoru«, »Nastavnom Vijesniku«, »Šu- marskom Listu«, »Lovačko-ribarskom: Vijes- e u »Obzoru«, »Agramer Tagblattu«, td. Znameniti su njegovi malakološki radovi o hrvatskom primorju i gorskom kotaru, u kojima publicira mnoge nove vrste, forme i varietete. Bavarski malakolog Clessin po- sveti mu dva mekušca: »/Melix Hircil« i »Amnicola Hirčii« a profesor Adolf Stošić »Pomatias Hircii«. Matici Hrvatskoj namaknuo je 20.000 sti- hova junačkih narodnih pjesama; za Riječ. nik Jugoslavenske Akademije pribilježio je u narodu 6345 riječi, te svakoj dodao mje- sto gdje se ona govori. Od godine 1881. podupire njegova na- učna putovanja kr. zemaljska vlada u Za- ; od nekoliko godina i Jugosl. Aka- : milu hrvatsku trobojnicu! Naime: u Pagu umro je nadpop Don Ivan Valentić, po zna- čaju Hrvat, koji je tekom svojeg dugog žu- pnikovanja na Silbi, pohvalno ustao prvi za pohrvaćenje one općine, koja i danas pravaškim duhom diše, Imenovan mnadpo- pom u Pagu, iskaživao se je uvijek Hrva- tom; ali ona mlohavost, koja je zavladala sa svim amošnjim narodnjacima, jer su se za volju osobnosti i interesa dali nasama- riti lukavošću talijanaškom, činila je od nje- ga, kao i od njih, te je postao samo lut- kom u talijanaškim rukama, morajući ple- sati kako oni sviraju. Najbolji je dokaz to- me, što je ne samo on pri zadnjim izbo- rima glasovao za talijansko-demokratsko- narodnjačku ligu, nego što je na to naveo i svojeg nećaka Don Nika, koji se je do onog časa prikaživao, pak se još i danas pravašem prikažuje. — Ali pravaš je sto- pro onaj, koji pravaški radi i postupa. Ova općina, da pokaže zadnju počast svome duhovnome pastiru, dala je prigo- dom smrti rečenog nadpopa izvjesiti na zgradi obrunisanu zastavu na po stijega i dostavila na sprovodu šest duplira i vije- nac svježeg cvijeća sa vrpcom hrvatskih boja, a cijelo općinsko upraviteljstvo bilo pripravno da korporativno sprovodu prisu- stvuje. — Isto tako odlučila bila i »Hrvat- ska Pravaška Čitaonica«. Nego baš malo prije nego će se uputiti sprovod, na zahtjev paških talijanaša, poručuje se u Općinu da rodbina — pravaš Don Niko Valentić — ne trpi hrvatske vrpce na vijencu i da ga odbija. Općinska uprava i svi ostali prava- ši sakupljeni u dvorani »Hrvatske Citaoni- ce«, čekajući da se u sprovod upute, osta- doše iznenagjeni takovom porukom, nepoj- meći čemu taj preokret, neznajući je li san ili java? pitaju je li to moguće da hrvat- ska rodbina, hrvatskog madpopa Valentić-a odbija općinski vijenac sa hrvatskim boja- ma? Šalje da se stvar razbistri, da nebi po čemu bio po srijedi kakvi nesporazum ill nehotna zabluda, ali se teklić vraća sa vi- jencem, jer da tako želi Valentićeva rodbi- na, glavom Don Niko! U tom slučaju, što da uradi Općinsko Upraviteljstvo i ostali paški pravaši? nego da se ponosno i demostrativno sa sprovo- da ustegnu; i da za takvu nikako oprav- danu uvredu nanešenu hrvatskoj troboji, traže potpunu zadovoljštinu, kako i uradi- še. Ali zatraženu zadovoljštinu časni Don Niko Valentić, očitovani pravaš, još ju do danas podao nije, kukavica \i nezna kako da se ispriča, a da se ne zamjeri svojim talijanskim gospodarima. Sakri se, Don Niko, jer si tako ponovno pokazao da kod tebe nema ponosa, nema značaja, nema nikakva rodoljupstva ! . A gdje je vaše rodoljublje, gospodo paški narodnjaci? Gdje vam je ponos? Zašto ni- jeste ustali složuo sa ostalim Hrvatima, na obranu uvrijegjene hrvatske troboje? Ali da! Vi ne samo što odobravate tako sramotno postupanje, nego jošter tri dana poslije u veče na dan BI. Gospe, skupa sa talijana- šima bez stida pjevaste na paškoj plokati provokatornu pjesmu »del Si«, uz poklič: »Viva Dante!« »Viva Pago italiana«, »fuora le cavre« i slično, te demostriraste sa zviž- danjem proti hrvatskoj mladosti, kad do- stojanstveno stupajući pjevaše hrvatske pjes- me. Sramite se!!! cije stupio je Dragutin Hirc prvi put g. 1905., i prošao krajeve izmegju Krke i Ce- tine, te ih uz brojne slike opisao u »Pro- svjeti« g. 1906.-1907. — Godine 1905. obje- lodanio je u »Obzoru« članak »Iz Dalma- cije« i »Sinj i sinjska alka«. U »Obzoru« su godine 1907. tiskani članci o Dalmaciji: »Utvrde i utvrgjivanje Boke kotorske« i »Uz- duž Dalmacije«. Dvije godine kašnje u istom dnevniku izašle su radnje: »Q« Gruža do Erceg- novoga« — »Od Spljeta do Šibenika« — »Do Knina« — »Ilz Spljeta u Sinj«. — A u »Domaćem Ognjištu« čitamo lijepu radnju: »Dubrovnik i okolica«. Godine 1910, u »Narodnim Novinama«: »Put u Trsteno« — »Od Dubrovnika do Župe« — »U dolini Rijeke« — Godine 1911. »/z Ercegnovoga u Cawvtatu«, koje je go- dine opisao u »Domaćem Ognjištu« i »O- tok Rab«. Godine 1907. krenuo je potporom Jugo- slav. Akademije u Boku kotorsku, a po drugi put g. 1908. Sada je spremio za štampu djelo: »Boka i bokeljski zaljev«, koje će još ove godine biti gotovo, U »Zemljopisu Hr- vatske« tiskao je Hirc: Geološki pregled Dalmacije. Planina Promina. Mosor. Vrh Marjan, Biokovo. Vrh Sv. Ilije, Sniježnica. Na Orjenu. Na Lovčenu. U Krivošijama. Dalmatinsko visočje, Kraska polja u Dal- maciji (Imotsko, Vrličko i Cetinsko polje). Vrličke pećine. Neretva. Rab, Pag. Hvar. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Ovo na znanje hrvatskome narodu, a na sramotu hrvatskoj nebraći i »Narodnome Listu«, koji ih brani ali ne obrani. »Ogni giorno che splende ha il suo domani..... Arivederci maschere pagate! — Arivederci brutti mangiapani!« — Osveta naroda stići će vasl.... Iz Rijeke dubrovačke, (25-godišnjica misništva.) Juče, dne 1 Septembra, sjetismo se na svečani način našeg dičnog domorodca, uzor svećenika O. Joza Matovića, franjevca, koji je tog da- na u našoj ovdješnjoj franjevačkoj crkvi sla- vio dvadesetpetu obljetnicu svoje prve sv. Mise. Dao Bog našemu O. Jozu da pro- slavi u našoj sredini još i svoju pedesetni- cu, a uz to da njegov život i u buduće bude prava slika rada i požrtvovnosti kao do sada. Živio! Iz Blata na Korčuli, (Na »uglagjeni« stil) Upućujemo one koji hoću da nauče malo uglagjenog stila (!) i čistog jezika (I) na dopis iz Blata (s potpi- som blatski sin) u predzadnjem broju »Cr- vene Hrvatske«. Ako stil pokažuje čovjeka onda je pisac onog dopisa pravi sin blata! Perom i olovkom. — Za poginule Slavene u Maćedoniji i Staroj Srbiji održana je na 31 pr. mj. u Petrogradu posmrtna svečana služba bo- žja. Prisustvovali su zastupnici maćedonske i bugarske kolonije petrogradske, slavenski djaci i ost. — »N. Wiener Tagblatt« doznaje, da će se u svim ženskim školama u Austriji u- vesti do godine obvezatno poučavanje o kućanstvu i kuhanju. — U Carskom selu Cernojarskom u Ru- siji umrlo je 5 osoba od kuge. — U Guadalariji u Americi uslijed ja- kog potresa razorilo se mnogo kuća. Oče- kuju se potankosti. — Po službenim izvješćima ministarstva poljodjelstva ukažuje se žetva u čitavoj Au- striji izvanredno povoljna, iznad svakog o- čekivanja. — U New-Yorku je počeo proces proti višem policajnom činovniku Becheru. Op- tužen je radi umorstva vlasnika igračnice | Rosenthala i zloporabe uredovne vlasti. To je glasovita policija!!... — Srpski kraljević Gjorgjo nije umobo- lan kako se mislilo. Otpušten je zdrav iz sanatorija. Sad se nalazi u Žeaevi. — U petak se navršilo ravnih 100 godi- na, što je prvi parobrod osvanuo na rijeci Chyde kod Glasgova. U Škotskoj je taj dan svečano proslavljen, uz sudjelovanie engle- škog ratnog brodovlja. — Ruski će car poduzeti na proljeće putovanje u Francesku i Englešku. U pra- tnji će mu biti i carević. — Beogradskom listu »Preporod« ugar- ska je vlada zabranila ulazak u zemlje kru- ne sv. Stjepana. — Ruski državni proračun za g. 1913 zaključiće se bez deficita, unatoč velikim vjeresijama za ratnu mornaricu. — Porotno je sudište u Parizu riješilo kipara Charlesa Le Vebre, koji je ubio svog oca, drevnog pijanicu. Stari je Le Vebre pijan tukao suprugu, na što kipar u obra- kod Zadra, obrambene pećine u Poljicima, Betinu špilju kod Dubrovnika, Golubinsku pećinu, Narančinu pećinu, Raču špilju na Lastovu, te Modtu špilju na Biševu. U glasniku hrv. prirodoslovnog društva priopćuje Hirc čitavi niz botaničkih članaka pod naslovom: /z bilinskoga svijeta Dal- macije, te je do sada štampao glavnije: Dubrovnik i okolina. — Flora brda Mar- jana i Florula Palagruških otoka. — U Re- viji hrvatske flore zabilježena je koja sto- tina staništa iz dalmatinske flore, pa je nade da će u slijedećim svescima biti još spo- | mena o našoj flori, za koju se od domaćih naših ljudi malo ko zanima osim rijetkih časnih iznimaka. Od dalmatinskih prirodo- slovaca ocrtao je život i djela Matije Bot- teria i Grgura Bučića, hvarani, U rukopisu ima sveča1 još ova djela: Moji puti po Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, i Ugarskoj. — Stari Zagreb. — Flora u okolini zagrebačkoj. — Kvarnerski otoci. — Narodna geografijska terminologija. — To- pusko i okolina. — Flora velikog Risnjaka, i Flora Podravskih pijesaka. Dragutin Hirc proslaviti će jubilej do go- dine 17. travnja na svoj 60-godišnji rogjen- dan. Nađamo se pouzdano, da će ga se tom prigodom kogod sjetiti i iz Dalmacije, ko- joj je posvetio mnoge stranice marljivoga i obilnoga rada, i koju ljubi svim žarom svoje plemenite hrvatske duše. Spljet, kolovoza. R. Slade Šilović. Ado ni svoje majke ubije oca. I državni je od- vjetnik govorio za njegovo riješenje. — U ruskim tamnicama u Petriku pobu- niše se kažnjenici radi zločeste hrane. Za vrijeme šetnje navališe utamničenjaci na vojnu stražu, da ju razoružaju. U krvavoj borbi mnogo je kažnjenika teško ranjeno. — U Columbusu, državi Ohio, pokušala neka žena da ubije presjednika Tafta. U času kad je izvadila nož, bje ščepljena od dvojice detektiva. Zove se Karolina Beers, iz Greenvillea. Misli se, da je umobolna. Predata je na motrenje. — U Shangaju u Kini izvršena su u za- dnje doba mnoga smaknuća osoba, kod kojih nagjoše oružja. Svi, koji se urote proti republici, odmah su strijeljani. — Rumunjski trgov. parobrod »Kralj Ka- rol« bio je pretražen od jednog italijanskog ratnog broda. Rumunjska vlada zahtijeva, da se odnosni italijanski oficiri kazne, jer nijesu poštovali rumunjsku zastavu. —- U rudniku Wachtbergu u Njemačkoj umorena su dva hrvatska radnika. Ubojice im odnesoše 570 maraka. — Kod holandeške je obale potonuo dan- ski parobrod »Kursk«. Utopilo se 20 mor- nara. — U Trevisu u Italiji uslijed sudara a- utomobilom poginuše tri osobe a dvije te- ško ranjene. — Bolničarski parobrod »Re d"' Italia« sa 650 ranjenika i oboljelih vojnika iz Tripo- lisa stigao je u Livorno. Megju njima je i 11 oficira. Biće smješteni u bonicama Li- vorna, Pise i Firence. — Srpski našljednik prijestolja Alleksan- dar otputovaće na 15 o. mj. u Petrograd, k caru Nikolaju. O tom njegovom putova- vanju mnogo se toga piše i nagagja. — Grčki kralj Gjuro stigao je u Pariz. Na kolodvoru ga uz ostale dočeka presje- dnik republike Fallieres i grčki poslanik. Ostaće u Parizu nekoliko dana, a onda će otputovati u Dansku. — Zapadnu Pensilvaniju i sjeverni dio zapadne Virginije zadesi čitav niz katastrofa od nevremena. Trinaest se osoba utopilo a više ih je nestalo. U zapadnoj Virginiji za- glaviše dvadesetorica rudara. Željezničke su tračnice što pod vodom što razorene. — U Mariboru neki posjednik strojem koseći zob, približivši mu se 16-godišnji sin i 14-godišnja kći, stroj ih nekako za- hvati te sinu mu odrubi glavu a kćeri obe ruke. Obojica u groznim mukama izdahnuše. Tursko-Italijanski rat i najnovije pozna- te nutarnje turske trzavice nemaju nikako- va upliva ma vrijednost turskih srećaka, što je najbolji dokaz za njihovu vrijednost i sigurnost. Osim toga pako nema nijedne druge srećke, koja bi imala šest žrijebanja i za 1,800.000 franaka zlata glavnih zgodi- taka svake godine, kako ih to imade tur- ska srećka. »Slovenska Straža« u Ljublja- ni pribavlja ove srećke, koje imadu uvijek svoju vrijednost i može doseći do 400 fra- naka, svakome uz mjesečne obroke za 4 krune i 75 filira. Svak, ko dobro promi- sli, da s ovim malim mjesečnim plaćanjem prištedi veliku glavnicu i da imade odmah nakon uplate prvog obroka pravo kod igre, koja mu u sretnom slučaju kroz noć može donijeti čitavo bogastvo, taj će jamačno na- ručiti tursku srećku. Svaki naručitelj turske srećke primiti će badava jednu srećku »Slo- venske Straže« u podporu revne djece s glavnim dobitkom u vrijednosti od 5000 kruna. Obavijesti daje i preuzima narudžbe za srećkovno odijeljenje »Slovenske Straže« g. Valentin Urbančić, Ljubljana, Kongresni trg broj 19. Domaće vijesti. Nagagjanja o komesarijatu. Sarajevska »Srpska Riječ« donosi slijedeću vijest iz Zagreba: »U vezi sa pošljednjom |audijencijom komesara Cuvaja pronose se glasovi, da će Cuvaj morati da odstupi. Za bana došao bi Rakocaj, za podbana Dr. Du- šan Popović, a Brošan i Jelačić bi ostali. Saborski izbori imali bi se raspisati polovi- com ovog mjeseca. Većina srpsko-hrvatske koalicije pomogla bi ovu kombinaciju, jer samo ovako moguće je srušiti komisarijat i Cuvaja«. — To nijesu nego prosta naga- gjanja, ko što i sama »Srpska Riječ« veli, da sve ove kombinacije treba uzeti sa re- servom. A ostali naši gradovi? Po iskazu u »Hrvatskoj Riječi« razabiremo, da se je u Šibeniku do sada sakupilo za Jukića i o- sale Cuvajeve žrtve Kruna 3627. Općina je Šibenika jednoglasno glasovala hiljadu kru- na. A ostala naša mjestija ?... Zar da sve ostane na Šibeniku ? Gdje je omladina, pa da pokrene? Gdje su djela a nč riječi ne- kih prvaka — rodoljuba?... Hevati u Amepiol, »Slobodna Tri- buna« piše: U Sjedinjenim Državama živi 600.000 Hrvata i Srba; ima 24 hrvatska i srpska lista, radničku organizaciju sa 50,000 članova, te mnogo gimnastičkih dru- God. Vi. štava, čitaonica i t. d. Hrvati i Srbi, koji živu u Americi, u neprestanom su doticaju sa sunarodnjacima u domovini, pokažuju veliko zanimanje za političke dogagjaje u Hrvatskoj. Pir. Naš požrtvovni sumišljenik g. Ivan Gjurišić, sin načelnika Perasta, vjenčaće se sutra sa gcom. Marijom Pasković. Srdačno čestitamo ! Nesreća na vojenim manewni. ma. U okolici Kalinovika u Hercegovini imao je ovo dana vježbe 15. i 16. vojeni zbor. Jednu patrolu 51. pješačke pukovnije zateče u blizini Uloka silna oluja. Patrola se sakrije pod jedan grm, gdje udari grom i na mjestu ubije tri vojnika. Četvrti smr- tno ranjen dopremljen je u vojnu bonicu u Kalinovik. Biološka botanička stanica u Dalmaciji. Česka akademija znanosti zajedno sa Poljskom akademijom urediće na ostrvu Braču biološku i botaničku sta- nicu za slavenska sveučilišta. Potrebno ze- mljište darovalo je česko-hrvatsko kupali- šno društvo »Gomilica« u Sutivanu. Strajk tipografa Biankinijeve tiskare. Pišu nam: Već je nekoliko da- na da traje štrajk tipografa u Biankinijevoj tiskari u Zadru. Organizacija tipografskih radnika po svojoj tarifi i pravilima, ne sa- mo u našoj monarhiji, nego u svim civili- zovanim državama svijeta, pravednija je i uregjenija od sviju ostalih struka. Svaka tačka njihove tarife, koliko štiti interese ti- pografa, toliko isto štiti i interese vlasnika tiskare. Tom se dakle tarifom najuspješnije postizava red i dišiplina na obim stranama. Takovim se ustanovama najviše postizava napredovanje tipografske industrije, a u isto doba obrazovanje i blagostanje tipografa, koji svojim nezdravim i teškim radom sno- se poznate ubitačne posljedice. U svoje do- ba štrajkovali su u dvije zadarske tiskare, naime i kod g. Artale, ali netom je g. Ar- tale uvidio opravdanost tarife, potpisao ju Je, tako da u cijeloj Dalmaciji i dalje čini jedinu iznimku štamparija g. Biankinija. Moguće da se to dogagja bez znanja g. Biankinija, jer skoro uvijek odsutan iz Za- dra, pak se je nadati da će doći u susret više nego opravdanom zahtjevu i rado pot- pisati. Tim više se je nadati od g. Bianki- nija, obrazovana čovjeka, koji i u parla- mentu podiže glas na obranu pravde i hu- manosti, sa ostalima. stvarajući zakone za ostranjenje pogubnili pojava ljudskoga dru- štva. Sitne vijesti. Vlada je raspuštila u Poli dva talijanska društva, »Edera« i »Cir- colo sportivo di coltura«, kao i kinemato- graf »Minerva«. — U Sarajevu je obustavljena istraga, što se je vodila da se pronagje koji je redar ispalio hitac u djaka Šahinagića. Krivca se »nije moglo naći«. Ali da je u mjesto Ša- hinagića bio slučajno ranjen Nijemac ili Ma- džar, krivac bi već bio za onom stranom brave ! — | druga pokušajna vožnja dreadno- ughta »Viribus Unitis« u Poli dobro je u- spjela. — U Tuzli u Bosni bio je priregjen sja- jan sprovod Ivanu Klariću, pučkom učitelju a priznatom pripovjedaču. Laka mu zemlja! — U ravnateljstvu državne policije u Tr- stu ima 110 činovnika. Od tih su 80 Ni- jemci i Talijani! I to je u ime ravnopra- vnosti ! — Cuvajeva je vlada zabranila novosadski list »Zastavu« za Hrvatsku i Slavoniju. — Uslijed požara u paromlinu »Union« u Osijeku nanešeno je oko 150.000 K štete. — U Gackome kod Trebinja kotarska je oblast osudila 14 gragjana i akademičara po 100 K globe a osmoricu po 40K, a zato što su na kraljev rogjendan pjevali koračni- cu »Hercegovci i Bosanci«! — Pravniku Jaši Grgaševiću vlada je od- bila utok proti izgonu iz Zagreba na 5 godina. Morao je da kroz 24 sata otputuje. Suragjivao je u »Neues Tagblattu«, kome je o već drugi suradnik izagnan iz Za- e a. — Izvijestismo u svoje dobao uapšenim krivotvoriteljima novaca u Križevcima. Ovo dana obdržala im se rasprava u Bjelovaru, te su osugjeni : Vlad. Kolombar na 18 mj., V. Erhatić na 12, J, Erhatić na 6 a |. Ilinić na tri mjeseca teške tamnice. — Bivši urednik »Sarajevoer Tagblatta« grof Oršić-Slavetićki početi će izdavanjem dnevnika »Slovo« u Sarajevu. — Javljaju, da će pod vostvom Anglo- banke ustrojiti parobrodarsko društvo na Ri- jeci, proti »Ungaro-Croati«. Na tome da radi i jedno budimpeštansko ug. trgovačko dru- štvo. — Sjedište novoj općini Poljičkoj odre- gjeno je u mjestu Priko, u odlomku Duće, — Zemaljski Odbor obratio se je nadle- žnom mjestu, da se što prije sazove dalma- tinski sabor.