Br. 394. zahtjevali, da se Turskoj navijesti rat. O- stali se ministri tome odlučno protiviše. 1 berlinska »Vossische Zeitung« kaže, da se mogućnost oružanog konflikta izmegju Bu- garske i Turske neda tajiti. Poruka ruskog cara. Ruski je car Nikola naredio ruskom posla- niku u Sofiji, da presjedniku bugarskog mini- starstva Gešovu poruči, neka Bugarska ulo- ži sve svoje sile oko očuvanja mira. Inače Rusija unaprijed odbija svaku odgovornost za posljedice. Prosvjedna skupština u Grčkoj. U nedjelju je obdržana u Ateni velika prosvjedna skupština protiv Turske. Bilo je prisutno oko 13.000 osoba. Profesor povje- sti atenskog sveučilišta Sophiriades, rogjeni Makedonac, govorio je o teškom nesnosnom stanju Grka u Turskoj. Jednodušno usvo- jena resolucija poslata je grčkoj vladi, u kojoj se najoštrije prosvjeduje proti anarhi- je i barbarstva, sred kojeg mora da živi grčki narod u Turskoj. U resoluciji se za- htjeva priznanje nacijonalnih i političkih pra- va, opstanka i narodne ravnopravnosti, i- skreno i potpuno izvršivanje turskog ustava, zajamčenje gragjanskih i političkih prava Grcima i odvažan postupak grčke vlade za polučenje megjunarodnog jamstva. Plan Bugarske za Maćedoniju. Na poticaj Franceske izragjuje bugarska vlada jedan plan za Maćedoniju. U tom se planu predlaže jednog kršćanskog guverne- ra, pokrajinski sabor i zasebnu žandarme- riju. Projekat će biti upravljen velevlastima na odobrenje. Sukob na tursko-bugarskoj granici. Vojnici turske pogranične straže iz za- sjede su u nedjelju ubili kod Karatope dva bugarska vojnika. Obim pograničnim stra- žama poslato je pojačanje. Nastao je žestok boj, o čemu se očekuju potankosti. Rat na vidiku ? Kako donosi »Kolnische Zeitung« iz raz- govora sa odlučujućim čimbenicima u ruskom ministarstvu spoljnih poslova, u tom se mi- nistarstvu prosugjuje položaj na Balkanu veoma pesimistički, tako da je katastrofa neizbježiva. Prijedlog austro-ug. ministra izvanjih poslova grofa Berchtolda sma- tra se u ovaj čas kao sud vode pri opse- žnom požaru. Naprotiv bugarski poslanik u Petrogradu izjavljuje, da stanje na Balkanu nije tako beznadno kako se misli. Bugarska će vlada sve moguće poduzeti, da se narod ne dade zavesti ratnom strujom. Bugarska je ipak spremna na svaki ratni zapletaj. * Ratobornost u Srbiji. Megju pučanstvom u Srbiji sve to više preotimlje mah ratno ruspoloženje. To se općenito doimlje, kao da zemlja stoji u pre- dvečerje rata sa Turskom. Iz pošljednjih se dogagjaja pak razabire, da izmegju Srbije i Bugarske postoji tajni sporazum. Zabrana izvoza krme i žita iz Srbije, kao i pozivi vojenih pričuvnika naišli su megju onamo- šnjim narodom na ushićenje. U svim srp- skim krugovima prevladava mišljenje, da je neizbježiv oružani sukob Turske i Srbije. — Turski ministar izvanjih poslova izjavio je srpskom poslaniku u Carigradu, Nena- doviću, da će turska vlada biti prisiljena, da solunsku luku zatvori za srpske transporte sa oružjem, ako u Srbiji ne prestane kam- panja protiv Turske i Turaka u kraljevini Srbiji. Turska prijeti. Carigradsko ministarsko je vijeće odlu- čilo, ako se budu velike sile i balkanske države i nadalje nepovlasno uplitale u njene nutarnje prilike, da će Turska prekinuti sve diplomatske veze i saobraćaje. Revolucijonarstvo u ruskoj vojsci. Radi uzbune megju crnomorskom ruskom mornaricom podignuta je optužnica protiv 50 mornara, većim dijelom sa broda »Ivan Zlatousti«. Devetorica su optuženi kao pro- pagatori i organizatori revolucije megju mor- narima u Novorosejsku. Optuženo je tri sto- tine mornara sa krstaša »Pamjat Merkurja«. Megju četama u Varni razvio se veliki re- volucijonarni pokret. Pobunila se jedna pu- kovnija pa je nastala borba izmegju nje i ostalih vijernih četa. Jedva su buntovnici svladani. Na obje strane ima po stotinjak mrtvih i po dvije stotine ranjenih, Radi ne- mira proglašeno je ratno stanje i nad Se- bastopoljem. Italijansko-Turski rat. Izmegju Misrata i Zar-Ahmeda . došlo je do oštrog sukoba, te su nakon oduljeg kre- ševa Turci i Arapi zauzeli važne strategij- ske pozicije na Deru. — Iz Carigrada jav- ljaju, da su pred ostrvom Samothrake opa- žena tri ratna italijanska broda, i da su ot- plovila smijerom prema jugu. Tursko mi- nistarsko vijeće je zaključilo, da se glasuje svota od 50.000 turskih funti za nastradale svoje vojnike u tripolitanskom ratu. — lta- lijanski opunomoćenici otputovali su u Lu- zernu, gdje će se nastaviti pregovori o mi- ru sa turskim opunomoćenicima. U diplo- matskim se turskim krugovima drži, da će Italija sve sile uložiti kako bi prinukovala Tursku, da zamoli primirje. Uza sve te na- de, turska vlada neće da niti u najnezna- tnijem pitanju popušti, već ili da mirovni ugovor po nju ne bude ponižljiv ili će be- zobzirno i jačom mjerom dalje slijediti. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« svoga progonstva na otoku Elbi. Prva je ponuda 300.000 lira. — Prigodom odlaska našljednika prije- stolja Frana Ferdinanda iz Tridenta, dogo- dilo se ovo, što bilježimo iz ondješnjeg li- sta »L' Alto Adige«: Na kolodvoru obilazio je amo-tamo jedan fino obučeni gospodin, koji je oružnicima postao sumnjiv, pa ga uapsiše. Na redarstvu uvigješe, da je to — detektiv! — Počinjen je atentat na vlak, u kom se vozio iz Moskve u Kursk ruski ministar javnih radnja, Ruhlov. Atentat nije uspio. Zločinci pobjegoše. — U Dražgjanima je umrla spisateljica Berta Besren, u 64. godini, poznala pod Odmah se obogatiti moguće je samo sa srećkom, a najviše nade pruža turska srećka, koja imade šest žrijebanja i svake godine dobitaka za 1.800.000 franaka. Svak, ko može izdati ma mjesec 4 krune i 75 filira, dobit će posredovanjem »Sloven- ske Straže« u Ljubljani jednu ovakovu doi- sta vrijednu srećku. Taj novac na nikoji način nije izgubljen, jer kome srećka ne namijeni glavnoga ili većega dobitka, taj može uvijek dobiti 400 franaka, odnosno može svoju srećku po tadanjoj vrijednosti svakoj banci prodati. Slijedeće žrijebanje turskih srećaka biti će dne 1. listopada o. g. Ubavjesti daje i naručbe prima za sreć- kovno odijeljenje »Slovenske Straže« g. Va- lentin Urbančić, Ljubljana, Kongresni trg, 19. Perom i olovkom. — U čitavoj je Rusiji na svečan način proslavljena 100-godišnjica bitke sa france- skom vojskom. Ta je odlučna bitka god. 1812 bila kod malenog ruskog sela Boro- dina, gdje je Napoleonova vojska bila potučena. — Radi ialsifikovanja italijanskih bankno- ta u Rimu su uapšeni grofovi Falzacappa i Barbiellini sa još trojicom iz uglednih rimskih krugova. — U Franceskoj je ove godine poskočio broj novaka za osam hiljada prema lanj- skoj godini. Francusko novinstvo pripišuje to djelovanju gimnastičnih društava. A da zašto i naša država podupire sokolstvo! — Useljivanje u Sjedinjene Države po- pušta. U prvih 5 mjeseca ove godine stiglo je u Nevjoršku luku useljenika za 151.436 manje nego li u prvih 5 mjeseca prošle godine. Američke oblasti povratile su 9250 useljenika. — Njemački car Vilim navlaš je otišao u Švicarsku, da prisustvuje vojenim švicar- skim manevrima. — Pokušaj, da se uvede žensko pravo glasa u ustav države Columbus u Americi, odbijen je velikom većinom. — Uslijed nasilja radnika u ugljenicima Charlestovna u Engleškoj proglašen je pri- jeki sud. Zaplijeniše mnoštvo pušaka i mu- nicije. — U radničkim barakama na obali Neve u Rusiji bukne strašan požar. Mnoštvo ih ie usmrćeno. Izvadiše dosad 16 lješina. — U Fogorosu u Ugarskoj nastadoše velike poplave. Prekinute su sve komuni- kacije. U Seleku se srušilo mnogo kuća. Čitava Peterialva je pod vodom. — U Kairu i Aleksandriji obuhvatio je maha revolucijonarni pokret. — Početkom oktobra otputovaće u Ru- siju odaslanstvo italijanskih parlamentaraca, prestavnika trgovine i industrije, da zago- varaju ideju italijansko-ruskog sporazuma. Odaslanstvo će primiti i ruski car. (U što se djene italijanska kampanja protiv Rusije za rusko-japanskog rata!...) — U Filipeville u Algiru bukne vatra na poštanskom parobrodu. Jer se bojaše esplo- zije, potopiše parobrod. — U Bufalu u Pensilvaniji voz je sašao sa tračnica, na putu prema istoku. Usmr- ćeno je 6 a ranjeno 50 osoba. — U sjevernim krajevima monarkije po- plave su prouzrokovale ogromnih šteta. Najviše je postradala Bukovina. — Pomilovana je u Mlecima grofica Tar- novska. Ona je bila osugjena radi udioni- štvovanja u umorstvu svoga muža Tarnov- skoga. Kažu, da je za pomilovanje posre- dovao crnogorski kralj, obzirom na grofi- činu dječicu. = — U Budimpešti je uapšen bugarski vr- tlar Dimitrov, jer u Segedinu ispalio 4 hica na barutanu, da prouzrokuje esploziju. — U Astrahanu u Rusiji, u mjestu Re- hinka kontatovano je 12 sumnjivih sluča- jeva kuge. Od tih osmorica umriješe. — Na jadranskoj je obali ovo dana bi- jesnila žestoka oluja. U Mlecima se izvr- nula ribarska lagja i utopio se jedan ribar. U Rimini se prevrnula jedrenjača i utopila se tri mornara, — Ruski novinar pok. A. Suvorin, ute- meljitelj lista »Novoje Vremja«, oporučno | je ostavio nasljednicima 2,605.000 rubalja. — Stavljena je na dražbu villa u Sant Martinu, u kojoj je Napoleon boravio za pseudonimom Heiimburg. — Osnovaće u Salzburgu katoličko sve- učilište. Biće otvoreno god. 1916., jer se tada navršuje 100-godišnjica da je Salzburg pripojen Austriji. — U Sabastopolju je uapšen istražni su- dac ruske ratne mornarice, Šubin. Krivotvo- rio je službene spise, da revolucijonai ni mornari budu što blaže kažnjeni. Kod njega pronagjoše i mnogo kompromitujućeg ma- terijala. — U Gittingenu izumio je Lichtenberg žepni sat, što govori. — Izvozači zaklata mesa u Srbiji otpu- tovali su u unutrašnjost zemlje, da zakupe volove, kojih je austro-ug. vlada dozvolila uvoz preko kontigenta. Najveći će se dio uvesti u Bosnu, gdje je nestašica ćobre go- vedine za vojsku. — Turci su u Prizrenu i u više diugih ovećih mjesta kršćanima pokrali zvona sa crkava. Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000 slika pripoznato vrijedne za liferaciju svjet- ske firme c. i k. dvorski dobavljač Hans Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175 (Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova, zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku, manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred- mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja i o., te neka nijedan od naših cijenjenih čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog sa kartom dopisnicom, koji će biti drago- voljno od spomenute firme svakome ba- dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže u odijelu za oglase.) Domaće vijesti. Sa euwharističnog kongresa. Primismo slijedeće brzojavke: Beč, 12/IX.: U utorak je prispio delegat. Procesija od »Opern-theater« do »Sv. Stjepana«, veličan- stvena, impozantna; dva kardinala pod bal- dakinom. Čitav Beč zgrnut, »Koertnerstrasse«, »Stefanplatz«, »Graben«, »Mariahilferstrasse«. Izvanredno oduševljenje pri dočeku. Uče- snika na hiljade sa sviju strana svijeta. Nema slobodnih soba. Naši su stigli sinoć. Ma- nifestacija internacijonalna. Beč, 13/1X.; Jučer u 4 sata po podne u »Prateru« oficijelni otvor kongresa. Prisutno preko 20.000 duša. Prvi je obdržao govor biskup Heylen iz Belgije, te legat van Ros- sum, Nagl, Hussarek, princ Lichtenstein, na- čelnik Neumayer, ministar Helepute iz Bel- gije, Swoboda, dr. Šušteršić i ost. Danas će stići dvadeset extra-vlakova. Večeras se očekuje dolazak 1800 Hrvata. Na stanici se pripravlja sjajan doček. Skupni sastanak dalm. za- stupnika. Presjedništvo saborskog kluba Hrv. stranke namjerava sazvati skupni sa- stanak sviju dalm. poslanika. To bi se vi- jećanje imalo osobito baviti : što da se even- tualno poduzme u pogledu produljenja ap- solutističkog stanja u Banovini. Ministar trgovine u Dalmaci- ji. Ministar trgovine Bessler ovo će dana otputovati u Trst, odakle će proslijediti u Dalmaciju. Nove Družbine škole. Početkom školske godine otvoriće se u Puli još dvije nove hrvatske škole. Zaslužna Družba sv. Ćirila i Metoda tijem je opet obdarila naš narod u Istri velikom blagodati za prosvje- tu i napredak. Rodoljubi, sjećajte se Dru- žbe svakom zgodom! Bosanske željeznice. Bečka ,N. F. Presse« donosi o bosanskim željeznica- ma i slijedeće: »Prijeti opasnost da se sav željeznički projekat izjalovi uslijed toga što se stranke prepliću o jednu stanovitu prugu (Tuzla-Sarajevo), čemu, rijeti bi, mora se tražiti uzroka u politici stranaka. Zajednička vlada želi plodonosan rad u zemlji; kada bi se ovaj zavlačio to bi najteže osjetilo pu- čanstvo Bosne«. Atentat protiv Marije Jozefe? U Trstu su uapšena četiri radnika, koji da su pripravljali atentat na nadvojvodkinju Mariju Jozefu. Otkupljivanje kmetova u Bo. Iwi, Do svršetka Jula o. g. podijeljeno je u Bosni, iz državnih srestava, 7,981,900 K zajmova za otkupljivanje kmetova. Po tome je do sada otkupljeno 4214 selišta kmetov- skih u svijem krajevima Bosne. Izgradnja željeznice OQgulin- Knim. Prema ugovoru biće ova pruga o- vako izgragjena: Od Ogulina do Plaški do 15 aprila 1915; Plaški-Gospić do oktobra 1917; Gospić-Gračac do aprila 1918; Gra- čac-dalmatinska granica do oktobra 1918. Malarija u Dalmaciji. Uza sve na- stojanje vlade o liječenju malarije, ove go- dine upravo hara. U samom jednom seocu okružja zadarskog poglavarstva, od 218 du- ša, 204 su osobe podvržene liječničkoj nje- zi. Javljaju da je uzrok tome česta kiša, jer lanjske godine kad je vladala suša u opće je bilo malo malarije. s. E Sjednica hrva skog kluba. Bosanski zastupnici Rijat- beg Sulejmanpašić i dr. Nikola Mandić sa- zvaće ovo dana sjednicu saborskog hrvat- sko-muslimanskog kluba. Tako će uzeti još jednom u pretres program ministra zajednič- kih finansija dra. Bilinskoga. Zauzeće sta- novište naprama cijelom njegovom radnom programn. Izmegju hrvatskih i muslimanskih zastupnika sasvim je dobro raspoloženje. Talijanaški dugoprstići osu- gjemi. U Rovinju obdržana je sudbena ra- sprava u savezu sa neurednostima u Pulj- skoj općini. Skladištar Frano [Pilat i bivši činovnik daćnog ureda Antun Franko radi nekih prijevara na štetu općine osugjeni su: prvi na godinu dana a drugi na 15 mjeseca teške tamnice. Sitne vijesti. Zagrebački profesor Dr. Rudolf Valdec dogotovio je epitafij bla- opok. meceni Dru. Josipu Strossmayeru, za kriptu djakovačke katedrale. — Tršćanski bankir Erman Gentilli, koji je preminuo kod Beča, ostavio je »Legi« 50.000 K za podignuće italijanske škole u Trstu ili Istri. Naprijed za Družbu! — Spljetska je općina dobila produljenje koncesije predradnja za gradnju električnog tramvaja po Spljetu i do Solina. — Vogja česke narodne socijalne stranke zast. Klofač navijestio je prilikom proslave 15-godišnjice rečene stranke, da će ista na- skoro osnovati u Pragu radničku gimnaziju. — Ušitelj talijanaških pučkih škola Fon- tanive u Poli strpan je za onu stranu brave, radi povika proti Austriji a u prilog Italiji. »Naša Sloga« veli, da će mu se u butur- nici za sigurno ohladniti — usijane mož- dani! — U Prčanju je preminuo Dr. Henrik Gjurović, općinski liječnik u Cavtatu. Imao je 50 godina. Pokoj mu vječni ! — Redari u Spljetu uapsiše ovo dana dvojicu, dižeći da su stranci, koji su po- činili neke prijevare. Kad tamo to su bili — činovnici državnog odvjetništva! Jedan je rogjeni spljećanin a drugi je otragu 15 godina nastanjen u Spljetu! — Požar je u Sisku uništio sve muzika- lije i 40 godina stari barjak hrv. pjevačkog društva »Danica«. — Na barutanu u Osijeku pokušan je atentat. Straža je pucala. Atentatori pobje- goše. — Nije istinita vijest, da će se Stjepan Radić povući sa političkog polja i iseliti u esku. — Ministarstvo javnih radnja doznačilo je 250.000 K subvencije za jadransku izlo- žbu u Beču. — Dalmatinski namjesnik grof Attems biće imenovan tajnim savjetnikom. — Dosadanje lijepe bosanske marke bi- će na 4 oktobra zamijenjene sa novim. — U Cazinu u Bosni uapšen je ondje- šnji posjednik Jovo Žegala, jer kod njega nagjoše mnogo krivotvorenih banknota. — U Pragu je umro česki pjesnik Jaro- slav Vrehlicky. Imao je 59 godina. Bio je profesor povjesti i književnosti praškog sveu- čilišta. — Profesor beogradskog sveučilišta Dr. Aleksandar Belić došao je u Dalmaciju. O- baći će otoke da proučava čakavsko narječje. — U ponedjeljak 16. o. mj. proslaviće se u Zagrebu 80-godišnjica vrsnog skladatelja Ivana Zajca. — U Benkovcu je zavladalo strašno ne- vrijeme. Sva je planina pokrita snijegom. Uslijed leda mnoštvo je ptica pokrepalo. Pod samim jednim stablom skupiše 63 vrapca. — Napokon su pušteni iz zatvora u Za- dru djaci Filipić i Ćurin, koji bijahu optu- ženi s veleizdaje! Odustalo se od postu- panja i proti ostalim njihovim drugovima po Dalmaciji. — Proti preparandisti Alfireviću u Zadru ovo će dana izaći optužnica. Optužen je »s učestvovanja u spremanju atentata proti Cuvaju«, — Od 30. Novembra do 15. Februara 1913. biće u pojedinim kotarima Dalmacije ne- koliko praktičnih tečaja o maslinarstvu, na- dasve o pomlagjivanju starih maslinjaka. God. VIII. — Otputovao je iz Buenos-Airesa put Dalmacije Nikola pl. Mihanović. Zaustaviće se u Gjenovi, pa će otići preko Zagreba. To je onaj, koji našim bijednim iseljenici- ma iskažuje svoju poznatu »predusretlji- vost«. Treba slušati kako ga — hvale!... — Cirkusu Stutzbart u Zagrebu (koji je prošle godine bio u Dubrovniku), radi sla- bog posla sve je zaplijenjeno i stavljeno na dražbu. Čuje se, da će sve kupiti ko- mesar Cuvaj, jet da je odlučio nakon uki- nuća komisarijata prikaživati se u čirkusu po hrvatskim zemljama. Nikud bolje! — Službena »Smotra Dalmatinska« do- nosi, da je činovnicima slobodno aktivno sudjelovati u sokolskim društvima. Gradska kronika. Zadušnice. U utorak se je navršilo četrnaest godina od dana kada je sa Geni- skog jezera stigla crna vijest o smrti Ni. V. blagopok. kraljice Jelisave. Tom prilikom bile su u utorak u stonoj crkvi otslužene svečane zadušnice. Uz mnoštvo puka prisu- stvovali su zadušnicama prestavnici sviju vojnih i civilnih vlasti. Svečanost u crkvi sv. Vlaha. Sutra (nedjelja) 15 o. mj. prigodom svetko- vine »Žalosti Bl. Djevice« i proslave Euha- rističnog kongresa, u mjesnoj će zbornoj crkvi sv. Vlaha gg. gradski diletanti ispje- vati: Pr. p. 10 s.: Hartman: »Missa na dva glasa«. — Marusi: »Stabat Mater«. — Po p. 6 s.: Uz pratnju vojnog orhestra: Vu- kičević: »Te Deum«.'Rdha: »Tantum ergo«. — Pri svrsi blagoslova orhestar izvagja: Raha; »Postiudium«. Poziv na dogovor. Primamo: Pot- pisani sazivlje u ponedjeljak dne 16 o. mj. na 7'/a sati u večer stranački dogovor mje- sne organizacije »Stranke Prava« u blago- hotno ustupljenim prostorijama »Hrvatske Radničke Zadruge«. Na ovom dogovoru će se raspravljati o provedenju čvrste stranač- ke organizacije i o općem političkom po- ložaju. Molimo istomišljenike, da u što većem broju pristupe na ovi veoma važni dogo- vor, jer ko je uvjereni pravaš, moia da pra- vaški radi i vrši dužnosti, inače ga ne u- brajamo u naše redove. Najvažniji predu- vjet naše borbe jest, čvrsta organizacija. — Mjesni Odbor Stranke Prava. Lične vijesti. U subotu je otputo- vao sa gospogjom i sinom Dr. Gjuro Kor- ber, sveučilišni profesor u Zagrebu. Čitave je praznike sproveo u našem gradu, u ra- du oko raznih djela glasovitih dubrovčana u našem arhivu. — U građu borave Dr. Ljubo Simić, narodni poslanik; Dr. Eduard Babok, profesor praške universe, te Walker Ralpi, poznati brodovlasnik u Engleškoj. — Poslije nekoliko dana boravka otputovala je put Praga gospogja Jelica Bukovac sa obitelji, supruga proslavljenog našeg slika- ra a profesora praške akademije g. Vlaha Bu- kovca. — Stigao je ovdje profesor u Pots- damu g. Hans Sundendori, a otputovao je g. Rudolf Schindler, dvorski savjetnik. Iz ,Pravog Hrvatskog Soko- la““, Pozivlju se braća izvršujući članovi, da večeras u 8 sati dogju na prijavu, radi jednog vrlo važnog dogovora i zbog izvje- štaja zaključka zadnje upravne sjednice. — Uprava. Izlet. Bude li pogodno vrijeme, prire- diće sutra »Pravi Hrvatski Soko« sa gla- zbom »Gundulić« izlet u Orašac, sa udobnim parobrodom »Gruž«. Na Orašcu će biti ja- vna vježba, u kojoj će sudjelovati članstvo te muški i ženski podmladak. Iz Orašca će se pješice u Zaton (20 časaka), a iz Zatona sa parobrodom u Dubrovnik. Cijena za po- lazak i povratak K 1. Polazak na 2 sata po podne, a povratak u 8 sati u večer. Iz Gimnazija. Školska godina u mje- snom Gimuaziju započeti će 18. ovoga mje- seca službom božjom u gimnazijskoj crkvi u 8 sati pr. podne. Upišivanje će učenika biti 13. i 14. o. mj. od 8 do 11 sati prije podne u gimnazijskom Upraviteljstvu. Samo se dosadašnji učenici ovoga zavoda mogu prijaviti i do 18. o. mj. Turski vojeni bjegunci, U su- botu je stiglo u naš grad šesnaest vojenih dezertera turske vojske iz Arbanije, a to 12 vojnika i 4 oružnika. Svi su u vojenim turskim uniformama. Pripadaju skadarskoj posadi. Oko polovica ih je iz Male Azije, koji su sa četama bili poslati u Arbaniju za pojačanje skadarske posade. Nekolicina ih je rodom iz Makedonije. Bili OrmrmrmrDrDEErČrDrČrČrrrOmnmnnmnmmom bb mRHHHHHHSSIIIIIIIIIIIIIIIHHHHHHHNNHENNHNNHNHNSSNKNENIHHNHIHNINHHHHNHNHHNHNHHNHHNHNHHNHHHHHHHHHHHHHNIIHINIHRNHNINNNNNNNNNNHNM rum: sidi