Br. 395. Stupi preuzvišeni u dvoranu da braću po- zdravi, a sa svih strana razli se burni a- plauz, koji .se tek nakon duga vremena stiša. Prvog dana po jedan član od svake pro- vincije iznio je izvještaj o napredku trećeg reda u svojoj provinciji. Utješljivo je bilo čuti, da kao što u svakom gradu pri sva- kom koraku Hrvatske domovine nalazi se Franjevac, Franjevaca samostan, tako isto i veliki je broj po našoj domovini trećore- daca. Redom su se nizali referati sve jedan zanosniji i učeniji od drugoga. Tu su bri- lirali razni talenti mlagjih poletnih Frauje- vaca, čija imena u hrvatskoj literaturi bli- staju lijepim sjajem; tu opet zreo sud sta- rijih divnu direktivu poda korgresu. Red referata jest slijedeći: O. Vilko Ša- lić: Moderna kultura i njezin upliv. O. J. Timodi: Kako treba IIl. red pravo shvatiti. O. D. Zubac: O zadaći franj. Ill. reda. O. M. Jakovljević: Organizacija Ill. reda. O. V. Bilušić: Kako da se uskrisi IIl. red. O. Č. Juzbašić: Kanoničko utemeljenje III. re- da. O. A. Pavelin: O važnosti trećored. gla- sila. O. S. Bolić: Duhovna mladež i Ill. red. Veleč, g. Fr. Jakupek, kapelan: Ill. red kod svjetovnog klera. O. E. Uskoković: U čem sastoji reformna moć III. reda. Drago nam je istaknuti, da maš franje-, vac, dubrovčanin, bio je zanosno aplaudiran. O. A. Cikojević: O uzgoju lll.-redskog pomladka. Karakteristične su njegove riječi: Za turskog doba Franjevac branio je narod svoj sabljom posjeklicom u ruci; a sad u doba liberalstva mora on očuvati narod svoj od pogubnih struja perom u ruci. Franjev- ci su spasili Hrvatsku, te će i opet! O. B. Burić: O savremenosti Ill. reda. Tu učeni Franjevac niza historijat trećeg reda, koga ustanovi sv. Frano god. 1221. Govori, da je on pravi melem ranama ljud- skoga društva kroz sve vjekove, te i danas. Iznaša da je on pravi red kao prvi red Fra- njevaca »Mala Braća«, te kao Dominikanci, Benediktinci. Navagja, da kroz sedam vije- kova bilo je u trećem redu preko 140 o- krunjenih glava. Bilo je sv. O. Papa 13, megju kojima tri zadnja: Pijo IX., Leon XIII. i sudašnji Pijo X. Bezbroj glasovitih ljudi bilo je u trećem redu, kao: Dante, Boccaccio, Tasso, Petrarca, Pellico, Giotto, Michelangelo, Rafael, Murillo, Sćgur, Ram- polla, Ljudevit VIlI., sv. Ljudevit IX.. nje- mački car Karlo V., Rudolf Habsburški, Ma- rija Terezija, i t. d. Preko 36 svetaca, a 50 blaženika on poda sv. crkvi. Tako se dan- danas on raširi da ih ima preko 3 miliju- na. Od njih ima i zastupnika, ministra u našoj domovini. Preko kongresa nadošao je lijepi broj br- zojava, osobito od hrvatskih i slovenskih biskupa, te svih generala raznih ogranaka Franjevačkog reda. I iz našeg grada Dubrovnika bijahu po- slati slijedeći brzojavi : Dubrovnik: Kongres trećoredskih vogja pozdravlja i želi sretan uspjeh — Muška trečoredska opčina. Dubrovnik: Rad irećoredskih vogja bla- goslovio sv. Franjo, Procvao Treći Red i bio srećom narodu. Sa ženskom zadrugom — nadstojnica Glavić, podnastojnica Gji- vanović. I naš presv. gospodin biskup Dr. Josip Marčelić kao trećoredac brzojavi iz Zadra: Zadar: Uz pozdrav cijeloj braći dajem moj blagoslov — + Trećoredac Marčelić. Divnih resolucija veleč. oci stvoriše, koje zbog pomanjkanja prostora ne možemo iz- nijeti. I svrši se zanosno, oduševljeno taj prvi kongres treć. vogja. I braća se izgrliše, iz- ljubiše i svak se uputi svojoj domaji, da rade za procvat tog divnog reda po riječi- ma jednog od najvećeg socijologa slavnog Lava XIIl.: Valja uložiti najveću revnost u to, da se treći red što više učvrsti.,. Taj red prava je škola slobode, bratstva i je- dnakosti. Širite stoga svuda treći red sv. Franje! Politički prijegled. Posjeta grota Berchtolda u Italiji. Povodom skorašnjeg posjeta austrijskog ministra izvanjih poslova grofa Berchtolda u Italiji, piše »Popolo Romano«; »Nema sumnje, da će se uslijed ovoga u diplomat- skoj praksi doduše običajnoga dogagjaja po- novno učvrstiti političke veze i srdačni odno- si izmegju obiju zemalja. Javno mnijenje Italije može samo s najvećom simpatijom pozdraviti posjetu ovoga uglednoga diplo- mata, jer Italija ne zaboravlja odvažnih i lojalnih izjava austro-ugarskih mjerodavnih faktora odmah na rata s Turskom. Jednaki srdačni doček, što bi javno mnije- nje Italije bilo priredilo grofu Aehrenthalu, prirediće intimnome prijatelju i dostojnom nasljedniku odličnoga državnika, za čijim gubitkom toliko žali. »Corriere d' Italia« kaže, da će sred oz- biljnih megjunarodnih političkih prilika biti skorašnji posjet grofa Berchtolda u San Ros- soru od veoma velikoga zamašaja. »Giornale d' Italia« naglašuje čvrstu vo- lju Italije, da učestvuje u nastojanju vele- vlasti, da se očuva »status quo« na Balka- nu, pa izjavljuje, da će se kod tog posjeta u San Rossoru obdržavati komplikacije na Balkanu i poteškoće u Turskoj. Kralj Nikola o balkanskom položaju. Crnogorski je kralj Nikola izjavio u raz- govoru sa cetinjskim dopisnikom berlinskog »Morgenpost-a«, da je veoma zabrinut zbog dogagjaja na Balkanu. Budućnost da mu se prikažuje u sasvim crnom stanju. Nemi- ri i sukobi na granici sve to više učestava- ju; pred turskim zulumom bježe u Crnu- Goru tražeći utočišta mnogobrojni kršćani. Uzbugjenost sve više zavladava. Nije mo- guće da se ovakovo stanje može dulje odr- žati. Kralj je Nikola rekao i ostalim pre- stavnicima štampe, da je položaj postao sasvim opasan radi ponovne pobune arba- naških Malisora. Sudbina Berchtoldovog prijedloga. Rusija, Engleška i Franceska rade sa svim silama, da bi pokopale prijedloge ministra vanjskih poslova grofa Berchtolda. Bugarski kralj i prinčevi u Beču. U petak je neočekivano prispio u Beč bugarski kralj Ferdinand, sa dvije svoje kćeri. O svrsi njegova dolaska u Beč još se ništa stalna nezna. U ponedjeljak su otputovali put Beča i bugarski prinčevi, na- šljednik prijestolja Boris i princ Ćiril. Zulum protiv Bugara. Eksarhat će uručiti ovih dana Porti po- pis nedjela, što su se počinili proti Buga- rima u pošljednjoj godini. Prema tome j lanjske godine usmrćeno 150 Bugara, a 997 ranjeno. Uz to će eksarhat zahtijevati pomilovanje za sve Bugare. Turski ministar o ratu s Bugarskom. Jedan se član turskog kabineta izrazio, da ne prijeti pogibelj rata s Bugarskom, dok je kabinet Gešova na kormilu. Ali u- natoč tome bukne li rat, da će turska voj- ska dostojanstveno prihvatiti dobačenu joj rukavicu. Nemiri u Arbaniji. Š Mladoturski listovi u Carigradu donose vrlo nepovoljna izvješća o položaju u Ar- baniji. Izmegju Skadra i Terane razoriše Ma- lisori brzojavnu svezu. Ustaši pokušaše na- valiti na Drač, ali su bili suzbiti, Pri tome ih je 40 poginulo, a 80 ranjeno. Nad Ska- drom je proglašeno opsadno stanje. U po- nedjeljak su se čitav dan ponavljali okršaji izmegju Malisora i turske vojske, tako da su potonji upotrijebili i topništvo. Jedno je topovsko tane palo na crnogorsko zemljište, pa je stoga prosvjedovala Crna-Gora kod turskog poslaništva na Cetinju. Uslijed oz- biljnoga položaja na području mjesta neda- leko crnogorskog zemljišta izaslano je iz Skadra u pomoć hiljadu vojnika, koji su megjutim prolazeći preko zemljišta Kastra- tija bili suzbiveni i primorani, da prevale zasnovani put preko Skadarskoga jezera. Kastrati spriječiše iskrcavanje na svojem zemljištu, pak se čete iskrcaše kod Grabo- vnice, te odmah stupiše u akciju. Malisori su u okršaju suzbili čete, te ugrabili četiri stotine pušaka. Ratoborno raspoloženje u Bugarskoj, Pogovara se, da je bugarska vlada zaklju- čila opozvati svoga poslanika u Carigradu. Kako pak iz Bukarešta javljaju, bugarska vlada radi oko sporazuma sa Rumunjskom, da zajednički istupaju u balkanskom pita- nju. O uspjehu će bugarskoga koraka ovi- siti pitanje o ratu ili o miru, Momčad, koja je ovo dana imala da bude otpuštena iz vojske, pridržana je do daljnje naredbe u aktivnom službovanju. Bivši ministar Gena- dijev izjavio je, da Bugarska mora izrabiti anarhičke prilike u Turskoj za riješenje ma- ćedonskog pitanja, jer ovo će se kasnije be- zuslovno riješiti, ali ne više s nama, nego protiv nas. Rusija proti ratu. Ruski ministar vanjskih poslova Saszo- nov izjavio se je u zadnjem vijećanju sa poslanikom Bugarske, ministrom Papriko- vom, da Rusija želi mir na Balkanu. Iz Berlina javljaju, da je ta izjava upravljena proti petljanijama Austrije na Balkanu. Italijansko-Turski rat. U cijeloj se je Italiji oduševljeno pozdra- vilo osvojenje Kasrel Lebena, što leži 12 kilometara jugoistočno od Derne, U tom se uspjehu nazrijeva predigra novog pod- hvata u Kirenaici, koja će prinukovati En- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« ver-bega i njegovo topništvo, što uznemi- ruje Dernu, da se iz Bum Sofera povuče dalje u unutrašnjost. Carigradski list »Sa- bah« javlja, da je Italija pristala na izmje- nu ratnih zarobljenika. Pregovori o miru Italije i Turske. Italijanska i turska vlada obvezale su se čuvati najveću tajnu o švicarskim mirovnim pregovorima. Turski je ministar izjavio no- vinarima samo toliko, da su pregovori u najboljem toku. S druge pak strane stiže vijest, da su se pregovori prekinuli, jer Tur- ska da nije pristala na prijedlog, da se Li- bija proglasi neovisnom državom, koja bi imala pregovarati sa Italijom. — Posebni dopisnici italijanskih listova u Švicarskoj skoro saglasno javljaju, da će Italija vratiti Turskoj egejske otoke. Senator Barzelotti piše u »Giornale d' Italia«, da kod sadašnieg stanja stvari prijeti pogibelj, da bi nakon utanačenja mira s Turskom mogao potra- jati rat sa Arapima. Mir bi dokrajčio svaki podhvat Italije u Egejskom moru i drugov- dje, tako da bi utanačenje mira moglo zna- čiti za ltaliju najkobnije riješenje, naime da mora ograničiti rat samo na Afriku, — Ugledni Arapi Tripolitanije i Kirenaike u- pravili su Porti prosvjed proti mirovnim pregovorima. Vesela vijest iz Carigrada objavit će se nakon žrijebanja turskih srećaka dne 1. li- stopada o. g. onomu naručitelju, kojeg broj će dobiti glavni zgoditak. Ko još nema ove srećke, taj ju neka svakako naruči, da bude sudjelovao već kod narednoga žrijebanja. Posredovanjem »Slovenske straže« u Lju- ljani može tursku srećku dobiti svak i to uz mjesečno odplaćivarje po 4 krune i 75 filira, i prima još povrh toga badava jednu srećku u podporu revne djece, sa glavnim dobitkom u vrijednosti od 500 kruna. Oba- vijesti daje i preuzima naručbe za srećko- vno odijeljenje »Slovenske straže« g. Valen- g tin Urbančić, Ljubljana, Kongresni trg 19. Vijesti iz naroda. Iz Maranovića na Mljetu. (Mljetski pravaši polažu vijenac na grob blagopok. S. Bašice Musija). Po smrti bla- gopok. Stjepana Bašice odlučiše Mljetski pravaši, da mu u znak uspomene i harno- sti polože vijenac na grob. | zaista dana 9 ov. mj. pohodi nas lijepa kita Babino- poljskih pravaša, predvogjena od g. Ivana Matane, kojima se pridruži g. Ljubo Talje- ran i pravnik g. Miloš Hajdić. Ovima u su- sret izide kita mjesnih pravaša, te svi sku- pa u povorci uputismo se put mjesne cr- kve, gdje mjesni g. kapelan otpjeva sv. Mi- su za ispokoj duše blagopokojnika. Za ti- jem povorka krene put mjesnog grobišta. Pravnik g. Miloš Hajdić izreče lijepi, ga- nutljivi govor, ističući značaj i vrline bla- gopokojnika. VIč. Don Miho Unković na ime prisutnih zahvali g. Milošu Hajdiću, i svim ostalim, spominjući na izgled vrline i rodoljublje pokojnika. Nakon toga cijela povorka uputi se put kuće g. Joza Bašice, gdje bi gostima prire- gjen prijateljski objed. Preko objeda zare- daše zdravice i pjevanje rodoljubnih pjesa- ma, a nakon objeda ispraćeni trobojnicom i pjevanjem : rodoljubnih pjesama krenuše braća Babopoljani svojim kućama, noseći u srcu ugodnu uspomenu onog dana. Ne možemo drugo, nego da iskreno za- hvalimo braći mljetskim pravašima, a u pr- vom redu g. Ivanu Matani i g. Petru Ma- tani, zatim g. Milošu Hajdiću i ost., koji nas pohodiše i iskazaše počast dičnom ro- doljubu blagopok. Stjepanu Bašici Musiji, našem mješćaninu. Domaće vijesti. Sa euharističkog kongresa. Javljaju nam iz Beča: U subotu veče bilo je u Dvoru oko 1400 uzvanica: Odaslanik sv. o, Pape, kardinali, nadbiskupi, biskupi, dvorski dostojanstvenici, generali, sve prve ličnosti. Prisutan sav carski dvor, Ni. Velič. car i kralj Frano Josip I. Preko 200 gospo- gja, sve u briljantima i dijamantima. Kardi- no Nagel prestavi Ni. Velič. kralju komtura Dra. Rinalda Culića, koji je neumorno ra- dio kao presjednik hrvatskog odbora, da Hrvatima Dalmatincima sve potrebno priba- vi za boravak. Ni. V. car i kralj upita ga: »Koliko je Hrvata došlo?« — Na odgovor Dra. Čulića, da ih je došlo oko 4000, Nj. Velič, odvrati: » Mnogo. — Pozdravite moje Hrvate«, — Imali su čast biti tu pozvani i trojica iz Dubrovnika, a to preč. kan, D. Jozo vit, Crnica, Elena grofica Kaboga i ggja. Elsa plem. Hortstein; nazočni i dalm. biskupi presvj. Dr. Marčelić Dubrovnika, presvj. Carić Makarske i ost. Ostadosmo za- divljeni veličanstvenim, doista neopišivim prizorom. Šta onakova nije moguće iskazati; sve u sjaju, veličanstvu ; impozatan dojam, što će nam u srcu a života ostati. Unatoč silne kiše bila je prije podne, iza pontifikalne mise u crkvi sv. Stjepana, procesija sa sakramentom, kao zaključak svečanosti euharističkog kongresa. Već od rana jutra poredalo se iza vojnič- kog špalira mnogo tisuća svijeta, što je za- premalo oko 3 km. puta. Cesta je bila od crkve sv. Stjepana preko »Ringa« i krajnih vrata »Burga« dupkom puna ljudi. Uz zvo- njenje zvona procesija se makla pred 11i po od crkve sv. Stjepana. Iza osmeroprežne gala kočije, na kojoj je bilo Presveto Otaj- stvo s kardinalom legatom van Rossumom i kardinalom Naglom, vozila su se druga osmeroprežna gala kola s kraljem i nadvoj- vodom Franjom Ferdinandom. U daljnim gala kolima vozili su se ostali nadvojvode. Na svršetku ovoga odjela jahala je kra- ljeva tjelesna straža, a onda su slijedili tajni savjetnici na konjima ili u vlastitim rasko- šnim kolima. Iza njih su bili kardinali, nad- biskupi i biskupi, u pratnji klerika s bis- kupskim štapovima. I ovu je grupu završa- vala kraljeva tjelesna straža. Na »Mariahilf.« i »Helden-trgu« dočekali su procesiju odkrivene glave, uz tisuće, ko- je su se skupile na tribinama i reservira- nim mjestima, narodnosti iz cijele monar- hije, u najraznovrsnijim narodnim nošnjama, sav kler iz monarhije i inostranstva s bez- brojnim crkvenim zastavama, gjačkim dru- štvima, korporacijama i t. d. — Publika je kralju priredila oduševljene ovacije, koje su vihunac postigle, kad je povorka kroz kraj- nja vrata »Burga« kod »Helden-trga« ušla u unutarnji »Burg«. Kad je publika iskaza- la strahopočitanje Presvetom, nije bilo kraja klicanju i mahanju rupcima s velikog pro- stora puna svijeta. Nadvojvodkinje s ostalim članovima car- ske kuće priključile su se povorci u dvoru Svajcara. Kardinal Rossum u pratnji kraljevoj, čla- nova carske kuće i ostalih odličnika otišao je u dvorsku župnu crkvu, gdje je reponi- rao Presveto. Zatim se čitala sv. misa, koja je zaključena podijeljenjem apoštolskog bla- goslova. Svečanost je na sve učesnike ostavila du- bok i nezaboravan utisak. Zanimanje visokog klera za hrvatsko pitanje. [Iz Beča javljaju, da se visoki crkveni dostojanstvenici sviju narodnosti veoma rado informiraše o hr- vatskim odnosima. Naši im ljudi dadoše o- bjektivne i istinite informacije. Ljudi ne mo- gu da vjeruju živoj istini. Na sviju je uči- nilo najljepši dojam, što su u onako ogro- mnom broju Hrvati sudjelovali euharisti čko- me kongresu. 50-godišnjica misništva bi- skupa Zaninowvića. Doznajemo, da će hvarski biskup presvij. Fra Jordan Za- ninović proslaviti na 6 oktobra o. g. 50-go- dišnjicu svoga misnikovanja. Starcu sveča- ru upravljajući i naše srdačne čestitke, že- limo da u najboljem zadovoljstvu i veselju proslavi taj doista rijetki god. Sastanak sviju zastupnika. »Nar. List« javlja, da se zastupnički sasta- nak neće moći obdržati sutra 22 ov. mj., kako je bilo zamišljeno, jer da još nije pri- spio odgovor saborskog kluba Stranke Pra- va. Stigne li taj odgovor na vrijeme, da bi se sastanak mogao obdržati u drugu ne- djelju 29 o. mj. Cuvaj proti dalmatinskim i bosanskim djacima. Zastupnik Dr. Marović primio je iz Zagreba vijest, da nje- gova sina po naredbi Cuvaja neće da pri- me u zagrebačku gimnaziju. Odbilo se je po istoj naredbi Cuvajevoj i sve djake iz Herceg-Bosne pri upišivanju u srednje ško- le, Javljaju iz Beča »Hrv. Riječi«, da je s toga mnogo djaka otputovalo u Beograd, da tamo pristupe u srednje škole. Dalmatinski sabor imao bi za si- gurno biti sazvan, u svrhu da poprimi od Zemaljskog Odbora izragjenu zakonsku o- snovu o novom izbornom redu u našoj po- krajini. Austrijska jadranska izložba. Prirediće se do godine austrijska jadranska izložba u Beču. Predočavaće kulturni razvoj austr. zemalja pri Jadranskome moru, nji- hovinu trgovinu, obrtnost, (pomorstvo, gra- glenje brodova, gragjevnu umjetnost, floru i faunu i ost. Bečko je gradsko vijeće odre- dilo za tu izložbu pripomoć od 50,000 K, što će se isplatiti kad izložba bude otvo- rena. Bosanske željeznice. Započelo se je u Tuzli sa pregledanjima pruge, što bi se imali izgraditi od Tuzle na Kladanj i Sarajevo. Komisija se je u subotu nakon izvida povratila u Sarajevo, a onda se je otputila na prugu Sarajevo-Doboj, što bi se imala da pregradi u normalnotračnu. Na- kon toga odmah bi se imalo započeti God. Viil. pregovorima glede nastavka saborskoga ra- da bosanskog sabora. Čitulja. Pišu nam iz Stona: Na 8 o. mj. zadesi teška nesreća g. N. Tovarca iz Luke Hodilja, smrću njegove žene, vrle i dobre domaćice Ane, a sestre našeg dičnog pravaša g. Melka Antunice, Nezaboravnoj pokojnici udijelio dobri Bog vječni pokoj, a našim prijateljima i sumišljenicima utje- he i razabranja u njihovoj teškoj nesreći. Sitne vijesti. U Molatu kod Zadra žandar WOIl nehoteć ubije hicem iz puške kolegu Glavača, Slovenca. — Mladiću V. Vrsalović u Selcima po- plaši se mazga, pa ga u mahnitome lete- nju, nogom na samaru, vukla preko liti- ca i šume, i dovukla mrtva pred kutnji prag. — U Okrugu kod Trogira otkriše do sa- da nepoznatu lijepu veliku špilju. — U Trebinju je osnovan »Muslimanski Soko«. — Mješovito povjerenstvo za općinske izbore uništilo je izbor III. tijela općine her- cegnovske. — Neistinita je vijest nekih listova, da je potvrgjena Jukićeva osuda. Još nije ni uzeta u raspravu od stola sedmorice. Sastanak mjesne Stranke- Prava, U ponedjeljak večer sazvao je mjesni Od- bor sastanak članova stranke, te je bio vrlo dobro posjećen. Na dnevnom su redu bile mnoge važne tačke, o kojima se je razvila živa debata. Mi ćemo navestiti i obrazložiti samo najvažnije. Sastanak se je u prvom redu bavio nesretnim i žalosnim prilikama u našoj domovini, koju tišti neustavna de- snica magjarskog eksponenta. Svi su go- vornici oštro napali neustavni režim kom. Cuvaja, njegove progone, razaranje svake autonomije kraljevine Hrvatske i t. d. Ovim su dubrovački pravaši upotrebili prvu zgodu, da skupljeni digau kao stranka svoj glas, svoj protest i svoje ogorčenje, te jednoglasno prihvatiše slijedeći zaključak: »Dubrovački Pravaši ogorčenjem prate ioš uvijek trajuću tiraniju nad hrvatskim narodom u Banovini, koja se je najasnije pokazala u procesu i osudi Jukića i dr.; šalju iskrene pozdrave združenim stran- kama u danima teškog iskušavanja, uvje- reni, da se kroz trnje dolazi do slobode i ujedinjenja«. Zatim se je razvilo raspravljanje o naj- novijoj akciji jednog dijela dubr. omladine, koja bi htjela u svom mladenačkom zanosu rušeći sve postojeće stranke, ili izvan njih, širiti srbo-hrvatstvo i nekakvo jugoslaven- stvo, što su u opreci sa čistim hrvatskim nacijonalizmom, a po tome i načelima, tra- dicijama i radu »Stranke Prava«. Hrv. Dr- žavna misao ne trpi i ne može trpjeti nego samo hrvatski nacijonalizam, koji je jedina baza, na kojoj se smije i može hrvatski raditi, i po tome srpske stranke, ako hoće iskreno i pošteno raditi za tu politički je- dinu opravdanu i naravnu bazu, treba da priznadu, rade i bore se za hrv. drž. pravo, a po tome za hrv. uacijonalizam, Stoga dubr. pravaši videći u toj akciji mladosti, koja u ostalom po vlastitom priznanju nije niti u Stranci Prava, rad koji nije u su- glasju sa njezinim vrhovnim načelima pro- pagiranja hrv. macijonalne svijesti i hrv. drž. prava, a osim toga nije u dogovoru i suglasju sa legalnim prestavnicima hrv. naroda, nijesu mogli i nemogu odobriti tu akciju. Tim Stranka Prava ne isključuje iskrenu i poštenu stranačku solidarnost i dogovor u sadanjoj i budućoj borbi proti svim nagodbenim sistemima i nesretnoj du- alističkoj formi monarhije, ali ona neće i ne može nikada pod nikakav uvjet da bude za odricanje ili pretapljanje hrv. imena, jer i ime čini narod narodom. Hrvatski narod mora biti gospodujući u svojoj kući, na svom ognjištu, u budućoj slobodnoj i ne- odvisnoj Hrvatskoj Državi. To je naš cilj, za tim ide sva naša borba; od tog načela, kako veli naš presjednik Prodan, ni pe- dalj dalje, Stoga se je poprimio u tom smislu i sli- jedeći zaključak: »Dubrovački Pravaši kao članovi jedin- stvene »Stranke Prava«, držeći se strogo njezinih načela ne smatraju najnoviju akciju jednoga dijela omladine, akcijom »Stranke Prava«, pošto ista ne pripada stranci, po tom ona otklanja od sebe svaku odgovor- nost«, Tim je mjesna stranka zauzela dostojno stanovište prama toj akciji, što ga javlja na znanje i ravnanje svojim ma.