Br. 397. Dogagjaji na Balkanu. Opće mobilizacije. Bugarska, Srbija, Grčka i Crna-Gora pro- glasile su opću mobilizaciju svojih vojska. Vijest o općem mobilizovanju u svijem je pomenutim zemljama mneopišivim veseljem primijena. Mnoštva naroda manifestuju po ulicama. U Sofiji je narod priredio burne ovacije kralju i Italiji pred italijanskim kon- sulatom, a vojništvo u Sofiji obilazi gra- dom pjevajući. — Srpski je kralj sazvao iz- vanrednu skupštinu, što se je jučer u Beo- gradu obdržala. — Uslijed općeg mobili- zovanja i radi uznemirujućeg stanja u Tur- skoj, Grčka je sporazumno sa ostalijem bal- kanskijem državama pozvala cijelu vojsku pod oružje. — Vkaz o općoj mobilizaciji u Crnoj-Gori izazvao je neopišivo oduševlje- nje; u narodu velika ratobornost. Gragjan- stvo je na Cetinju upriličilo manifestacije pred dvorovima poslanstava balkanskih dr- va. — Pred prijestonicom u Sofiji nepre- gledna je masa vikala: »U Carigrad! U Carigrad!« — U Srbiji je kao uoči rata. Zastala je sva trgovina. Sve se bavi even- tualnošću rata. — Grčki je kralj izdao na- redbu, da svi grčki brodovi, što se nalaze u turskim lukama, odmah izagju iz luka. Grčkim brodovima na Dunavu naloženo je, da se odmah vrate u Grčku, preko Bosio- ra. — Makedonci, koji borave u Sofiji, o- dlučili su obratiti se vladi, da ne čeka da- lje, pa da Bugarska prva navijesti rat Tur- skoj. Mobilizacija Turske. Proglašena je sultanova irada, kojom se prama zaključku ministarskoga vijeća odre- gjuje mobilizacija sve turske vojske, izuzam nekoliko vojenih područja u Maloj Aziji (Anadolu). Izjava grčkoga kralja. Grčki je kralj Gjuro izjavio, da se nada i vjeruje, e će usprkos vrlo teškoga polo- žaja ipak poći za rukom, da se izbjegne ratu. Unatoč preduzetih vojenih mjera, ne smije se to napuštiti. Stanovište naše monarhije. U bečkim se mjerodavnim krugovima i sada kao i do sada čvrsto drži, da položaj nije očajan i bez nade. Austro-Ugarska će s toga posve mirno očekivati razvoj doga- gjaja u nadi, da će njena nastojanja u dru- štvu sa ostalijem silama za održanje mira dovesti do uspjeha. Crna-Gora očekuje poruku Rusije. Crnogorski kralj Nikola je izjavio, da će on bezuvjetno radili u sporazumu sa Ru- sijom, te da neće učiniti ni jednoga kora- ka, koji se u Petrogradu nebi svigjao. Crna- Gora će samo onda u rat, kad bude Rusi- ja spremna i kada ona dade svoje privoljenje. Grof Berchtold o položaju. Austrijski ministar izvanjih poslova grof Berchtold u vojenom odboru austrijske de- legacije izjavio je na interpelaciju grofa Latoura o mobilizovanju na Balkanu: Pri- znaje, da je položaj sasvim ozbiljan, ali u- pozorava, da je izmegju mobilizacije i na- javljenjem rata veoma teska i odgovorna odluka, a napose da će velike sile, kao i do sada, tako i u buduće, nastojati, da u- klone sve opasnosti, što bi mogle nastati iz ovakove situacije. Pred ratom na četiri strane“. Bečka dobro izviješćena »N. F. Presse«, u članku pod ovim naslovom megju osta- ka praznina, koja nam jasno tumači, da su pojedini djelovi nastojali u razno doba. Ove male manikavosti iščezavaju kad se promotre silne prednosti, koje se nalaze mal ne na svakoj stranici ovog religijoznog eposa. Pjesnik je duboko prožet i grčkom i latinskom literaturom. U ovom eposu ima uprav divnih, potpuno dotjeranih mjesta. N. pr. ono u IV.ome pjevanju, gdje učeni go- spodin pjeva, kako izdajica Juda bježi gla- vom bez obzira, kako vrluda od nemila do nedraga, dok ga iznemogla ne uhvati (i) san. Dalje, gdje veli, da ga sve nešto sme- ta, da bi ustao, da se dokopa slobodice zla- tne, no sve mu je zaludu. Snage mu je po- nestalo i on ne može, da krene dalje, kud ga srce vuče, U Vl.ome je pjevanju veoma lijepa ona partija, gdje se Gospi od žalo- sti srce cijepa, koje je prepuno ljubavi pra- ma svome jedinku, dobrome Isusu Krstu. Žali sinka svoga, te bi željela, da je njoj- zi dosugjena ona sudbina. Početak je Vil.oga pjevanja upravo divan. Božanski Spasitelj razapet na križu veli: »Consumatum est« i umire , . , Drvlje puca, zemlja se trese, a grobovi se otvaraju. Mrtvaci izlaze iz grobova i kao sablasti lutaju po Jeruzolemu i okolici. Ču- | | »PRAVA CRVENA HRVATSKA« lim kaže: »,... Austro-Ugarska monarhija neće se, sigurno, dati trgnuti iz svoga mir- noga bdenja. Sve kad bi rat i planuo, za monarhiju nema razloga, da se u sadanjem stadiju miješa te da se posluži oružjem. | 38 kralj sa grčkim kraljem. Kako god se ovaj rat svršio, on će biti za-; U Beču nalazi se grčki kralj Gjuro, pa pečaćen konferencijom velikih sila. Prvi ko-|ga je naš kralj posjetio. Posjeta je trajala raci velikih sila, što ih je najavio grof Berch-|tri četvrt sata. (I grof je Berchtold u srije- told, imadu svrhu, da se sve pet upleie-| du posjetio grčkog kralja, i kod njega o nih balkanskih država skloni na demobili- stao čitav sahat.) zovanje«. | Utanačen mir megju Italijom i Turskom? biji, Grčkoj i Crnoj-Gori, da se mirno drže. Zahtjevi Srbije. U beogradskim vladinim se krugovima |, . privatno sine asm javljaju, i vi veli, da Srbija traži autonomiju za Staru | J* Po a tik da je sklopljen mir Srbiju s Novopazarskim Sandžakom, te au- | Z781U Miji i. Totenke. t .. k o : : Gi zi O onomiju za skadarski vilajet do jadransko Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000 ga mora. Jedino da će se na taj način mo- |: : i : ž 3 ći stvoriti trajno mirni odnosi u osropskaj i MAPOŠNNO vrijedne re liferaciju daje Turskoj \ske firme c. i k, dvorski dobavljač Hans i (Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175 Vojska Turske. \ (Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova, : i ) . zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku, a sada Turska ima vojske prema Bu- manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred- garskoj 300.000, prema Crnoj-Gori 90.000 mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za a prema Srbiji 50.000. \ pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja 1i0., te neka nijedan od naših cijenjenih (čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog Bugarska, Srbija i Crna-Gora upravile su sa kartom dopisnicom, koji će biti drago- velikim! silama memorandum o slanju u voljno od spomenute firme svakome ba- Makedoniji i Staroj Srbiji, tražeći za sve|dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže samoupravu. u odjelu za oglase.) Memorandum velikim silama, Turska 0 sporazumu. Carigradski »Sabah« donosi, da su Ru- sija i Austrija na putu sporazuma. Nada se, da će Turska naći puta, da se šnjima spo- razumi, da one neće Turskoj bez nje kro- jiti sudbinu. Domaće vijesti. Pobjeda u Puli. U naknadnim iz- borima za sabor izabran je proti talijanašu dru. Antichievichu, Hrvat Josip Stihović. Sa ovim je kotarom vazda do sada vlada- la talijanska liberalna stranka. Živjeli svi- jesni hrvatski izbornici ! Rusija i Austrija. Javljaju iz Petrograda, da je Sasonov za- počeo pregovore za skupnu notu velikih sila na Portu. Prijedlog Rusije popunjuje Austrijski (t. j. Berchtoldov.) Hrvatsko - slovenski izvršni odbor. Od strane sveslovenske pučke stranke otposlani su u hrvatsko-slovenski izvršni odbor: dr. Šusteršić, dr. Krek, dr. Korošec, dr. Brejc i Fon; vrhovna pak u- prava stranke prava šalje iz Banovine dra. Milu Starčevića i Cezara Akačića, iz Dal- macije dra. Drinkovića, odnosno dra. Kr- stelja, iz Istre prof. Spinčića, a iz Bosne još nije najavljen. Ultimatum Turskoj. + Mr. D P r. ić. Bugarski poslanik u Beču Salabašev je|na EN SRNA: TN be : 1000.1 |ma Korčuli preminuo je ondješnji župnik, a da Bugarska šalje Turskoj ultima- čestiti i radišni stori svećenik, Mr. Don Pe- um, da će bugarske čete u roku od 48 sati 1, Bačić u dubokoj O Vi 1; . ; | , ubokoj starosti. Više godina | prekoračiti tursku granicu, ako Turska ne vio ; d ali“ reiki ; ORE NAT , bio je dekan stonjski. Vječni mu pokoj! opozove svoje tri divizije iz Drinopolja. U tom se ultimatumu, potpisanom iod Sr. _ Proslava jubileja ,,Hrvatske bije i Crne-Gore, traži autonomija Makc. Čitaonice“ u Spljetu odgogje- donije. ma. Primamo iz Spljeta: Na dan Sv. Je- irolima, 30 sepiembra o. god., navršilo se Posredovanje velikih sila. 180 godina osnutka »Hrvatske Čitaonice« Velike sile su intervenisale u Sofiji, Beo- (»Slavjanske Narodne Čitaonice«) u Splje- gradu i Carigradu, da spriječe rat, ali po|tu. Ovo najstarije narodno društvo u Splje- svemu izgledu bez uspjeha. itu imalo je da svečano proslavi god. — Uprava je zaključila da proslavu odgodi za |neizvjesno vrijeme, jer današnje prilike hr- Austro-Ugarska i Novi Pazar. »N. F. Presse« kaže, da Austro-Ugarska nema uzroka da poduzme odlučne mjere, sve dok ne bi Srbija zaposjela ili htjela za- posjesti Novi Pazar. Danas navještenje rata? Iz Sofije stiže vijest, da će danas 5 o-| ktobra, na. obljetnicu proglašenja nezavisno- | sti Bugarske, biti naviješten rat. | Bojna snaga obiju stranaka. Bugaiska može u ratno doba dići 190.000 vojnika, Srbija 160.000, Grčka 120.000, Cr- na-Gora 10.000. Ukupno sve četiri države 480.000 vojnika, (100 eskadrona konjaništva.) sa 1600 topova. — Turska pak proti njima može dići 500.000 pješaka, 125 eskadrona konjaništva i 680 topova. Opomene velikih sila. Zastupnici Franceske, Rusije i Engleške ponovno su upravili savjete Bugarskoj, Sr- dnovata je strava obuzela cijelo ljudstvo. — Svijet uvigja, da je prolivena krv pra- vedna, da je megju razbojnicima na križu razapet pravi Bog. U ovom pjevanju ima i još krasnih mjesta, kojih neću više da spominjem, jer mi to prostor ne dopušta. A da vidite početak IX.oga pjevanja! Za- ljubljena djevojka pjevajući pjesmu svoje- mu junaku ide na vodu. Neka joj se čudna sjeta uhvatila mlade duše. Juda pjesmu slu- ša, ali ne prepoznaje glasa zlata svoga, mi- ljenice Sare, Divan je i opis prirode. Veoma je lijep konac XI.oga pjevanja, gdje Judina draga, lijepa Sara pregara svaku bol i ža- lost, a predaje se volji Svemogućega. Bogu, početniku života, posvećuje ona svoj život. Bog je njezina sreća, u Njemu je njezin spas. Ovo šio rekoh, rekoh dosta kratko, Ipak mislim, da se može i iz ovog kratkog pri- kaza imati bar nekakova slika o samom e- posu. Pisac je u glavnome dosta dobro u- spio. Knjigu toplo preporučamo. Stoji 1 krunu, a ima preko 100 stranica. Može se dobiti i kod gosp. pisca, upravitelja fra- njevačkoga gimnazija u Sinju. Katolici ! Napred za dobru štampu !!! tije vatskog naroda nijesu podesne za proslave — do boljih vremena. Hrvatsko pitanje. Iz Beča javlja- ju, da megju hrvatskim i slovenskim dele- gatima vlada veliko ogorčenje, što ministar vanjskih poslova na upite sa više strana o hrvatskom pitanju uskraćuje svaki odgo- vor. Položaj u Bosni. Saborske stranke demsko društvo »Preporod«, ustaje »Srp- ska Riječ« i doslovce veli: »Ovijeh se dana ushodala jedna vajna Srpkinja, pitomica državne preparandije, ku- peći priloge u robi i u novcu za hrvatsko društvo »Preporod«. Žalostan primjer. Ona, koju je srpsko mlijeko zadojilo, srpske grudi odgojile, nije kadra ni da se toliko osvi- jesti, da se oduži onima, koji su je hranili i od zla branili, mego se zanosi onijem i- dejama, kojih nije nikad u našoj otačbini bilo, koje su nam silom nametnute, koje nam narod odnarogjuju. Možda je to po- sljedica odgoja naših državnih škola«. Cijenimo, da bi svaki komenat bio su- višan, Jedino čekamo da vidimo, hoće li i na to listovi hrv. stranke prečutati. To pak »Dubrovniku« neće biti zasukanost! Iz novinarstva. Prestao je izlaziti zagrebački »Neues Tagblatt«, uslijed nov- čanih neprilika, u koje je zapala tiskara Scholz, vlasnica pomenutog lista. Gradska kronika. Imen=dan Nj. Velič. kralja. Ja-, čer, prigodom Imen-dana Njegova Veličan- stva našega kralja, bila je u stdnoj crkvi svečana služba Božja. Piisustvovali su pre- stavnici sviju autonomnih, civilnih i voje- nih vlasti, kao i dosta pučanstva. Vojska je pak imala službu Božju u crkvi O.O. Dominikanaca, te ju je garnizonska i do- mobranska t uzika predvela od kasarna do crkve. Lično vijesti. U srijedu je otputovao O. Ambroz prof. Bačić, dominikanac, koji je u našem gradu sproveo školske prazni- ke. Otišao je na svoje mjesto u Rim, gdje je profesor megjunarodnog zavoda »Colle- gio Angelico«. — Prekjučer prispio je u Gruž Ni. Pr. g. Namjesnik u m., naš sugragjanin barun Niko Nardelli. Imenovanje. Naš sugragjanin gosp. Luko Beghini, namjesništveni rač. pomo- ćaik, imenovan je računarskim oficijalom »ad personam«. Čestitamo! Sijelo vojenog zbornog zapo- vjedništva. Prošlih dana bila se gra- dom pronijela vijest, da će se mjesno za- povjedništvo vojenog 16. zbora do godine za sigurno preseliti u Mostar. Doista i Mo- starci su u tom pogledu radili i zauzimali se, tako da se ova vijest držala istinitom. Sada doznajemo, da je namisao o prese- ljenju u Mostar sasvim napušiena, i da po- menuto zapovjedništvo stalno ostaje u Du- brovniku. Zasukanost! Tako nam poručuje »Dubrovnik«, a s toga što nijesmo javili, da je u našem gradu bio jedan učenjak i državnik iz Beograda. Priredili su mu komers, u sokolani je bilo predavanje i ost., slali su pozive, sa- mo što našem uredništvu nijesu poslali ni- kakav poziv, niti pismeni a niti usmeni. Nećemo da kažemo skladnost, ali barem im je nepristranost nalagala, da poziv pošalju. Tome ipak nijesmo prigovorili, niti nam je stalo, ali što bi mi mogli pravom zamjeri- ti, to nam »Dubrovnik« prigovara i još nas onako napada! Na napadaje pak nećemo da se osvrćemo, jer kakav je ko onako i govori. obdržavale su u Sarajevu sastanke, ali spo- razum u pogledu držanja prama vladi i sa- borskog rada još nije postigaut. | Cuvaj da vodi izbore1? »Wie- | ner Allgemeine Zeitung« donosi, da je Cu- vaju pošlo za rukom nagovoriti ministra-' presjednika Lukasca, da komesarijat i dalje ostane. K tome još da je Lukasc privolio, da Cuvaj provede nove saborske izbore, Cu- vaj se dakle nada postići veliki uspjeh u izborima, jer opozicijona štampa neće moći da sprovede nikakovu agitaciju. A dalmatinski liječnici ? Zagrc- bački liječnički zbor odlučio je majenergi- čnije protestovati proti dru. Laadu i dru. Šivorešiću, psihiatrima u procesu Jukić, jer se mnijenje tih dvaju Cuvajevih puzavaca protivi liječničkoj znanosti i baca grdnu ta- mu na sve liječnike naše domovine. A što misle dalmatinski liječnici ? Ponos im na- laže, da što prije svoju reku, a uvjereni smo i da hoće. Svečanost sarajevskog ,,Na- pretka“, Na svečan je način postavljen temeljni kamen krasne zgrade društva »Na- predak« u Sarajevu. Svečanosti su sudje- lovali zastupnici, mnoga društva i narod. Obred je izvršio zagrepski nadbiskup dr. Bauer. »Srpoka Riječ“ protiv svoga što je hrvatsko. Pošto je jedna go- Prestava hrv. dilet. pozorišne Družine. U Bondinom je kazalištu mje- sna hrvatska diletanska pozorišna družina u ponedjeljak prestavljala šaljivu igru u tri čina Po komandi. Kazalište je bilo prilično dobro posjećeno. O diletantima smo u više navrata govorili, pa i ovaj put kao takovi dobro su glumili, pače se u ponedjeljak opazilo, da sve to bolje napreduju. Doista zaslužuju pohvale i u pogledu nastojanja, jer ne žale ni vremena ni bilo kojeg po- žrtvovanja, samo da prestave što bolje u- spiju. Bilo bi željeti, da se opet i što prije jave, a to sa kojim boljim, zgodnijim ko- mađom, što bi uvjereni smo gragjanstvo radošću primilo. Engleški yaoht ,,Meid of Ho. mor“ nakon dva dana boravka u gru- škoj luci, u četvrtak je otputovao put Ko- tora, odakle će proslijediti put Grčke. Taj yacht nosi terete 183 tona, pod zapovjedni- štvom kap. N. Pherson. Vlasnik je yachta engleški bogataš C. Miller, a na njemu pu- tuju četvorica Engleza. Pripada luci Soup- tampton. Čitulja. U ponedjeljak je preminuo u mjesnoj bonici mladi svećenik vič. Don Ven- ćeslav Vidović, zadarske nadbiskupije, du- šobrižnik Iža Maloga. Bio je vrijedan, ple- menit, sasvim skroman, Imao je 32 god. Rodom je iz Biograda kod Zadra. Svake spogjica u Sarajevu, grčko-istočne vjere, sa- kupljala prinose za hrvatsko potporno aka-|jeka svom slabom zdravlju. U utorak po- lje godine dolazio u naš grad, da traži li- God. VI. bjed slijedio mu je sprovod na grobište na Dančama. Laka mu zemlja! Teško ucviljene Bog utješio. Naše im i- skreno saučešće u golemoj žalosti. Lloydovi brzi parobrodi ne svraćaju u Hvar i Makarsku. Počevši od 1. ovog mjeseca Lloydove brze pruge ne ticaju Hvar i Makarsku, kao što je bilo do sada. Hrv. Akad. Klubu darovao je g. Nikola S. Kisić, nastanjen u Marococha (Pe- ri), 3 šterline. — Uprava plemenitom da- rovatelju najljepše zahvaljuje. Turski brod ,,Hairlie“, od 298 tona, pod zapovjedništvom kap. Nusuf O- mer, stigao je u grušku luka i usidrio se, namjerom da u Gružu proboravi cijelu zi- mu, Pripada luci Skadar. Posjećčivanje gradskih zidi- ma. Vojeni Gragjevni Odsjek 16. Zbora izdao je oglas o posjećivanju naših grad- skih zidina. Od sada svaki posjetioc mora da plati 40 para za ulaznicu. Dozvoljeno je hoditi ma zidine u 10 i 11 sati do po- dne svaki dan, i u 3 i 4 sata po podne. |Ulaznica se dobije kod vodiča u topničkoj vojarni (»Arsenalu«). Stranci, koji žele o- baći zidine, treba da se sakupe 10 minuta prije pred topničkom vojarnom. Članovi ,,Saveza austrijskih hotelijera i gostioničara““ pri- spjeli su preko Bosne u Gruž u utorak u večer. Došlo ih je 142, ubrojivši i nekoliko gospogia. U srijedu su parobrodom »Cav- tat« otišli u našu okolicu, dubrovačku Ri- jeku, Trsteno, Lokrum i t, d., a po podne su i u večer razgiedali grad i predgragje. Odsjeli su bili u hotelima »Imperial«, »Pet- ka« i villa »Roma«. G. Robert Odak, vla- snik hotela »De la Ville«, priredio im je u počast končerat pred »Općinskom Kafanom« u srijedu večer, što ga je izvršila »Dubr. Gragi. Muzika«. U četvrtak jutro otputovali su, na zasebnom Lloydovom yachtu »Tha- lia«. Otišli su u Kotor, gdje se kako čuje- mo nijesu iskrcali, već nakon malo otputo- vali ravno put Trsta. Italijanski parobrod ,,Agra- gas“*, od 505 tona, pod zapovjedništvom kap. A. Marullo, stigao je iz Ravene u ne- djelju u grušku luku. Pripada luci Empe- docle, Nakrcaće se bosanskim drvljem za Italiju. Hazardne igre. Čujemo, da su u gradu na više mjesta učestale hazardne i- gre, i da se igra do gluho doba, te i po čitave noći. Nadati se je, da će nadležna vlast tome odmah doskočiti. Da se odmah energičnim mjerama tome stane na kraj u interesu je istih zalutalih igrača. Hazardne igre nijesu ništa drugo nego prava propast u svakom pogledu na odnosne igrače. Ka- žu da se i igra »poker« javno sprovagja, kO da je najnevinija, a kad tamo to je ha- zardna, strogo zabranjena igra. Da je tako dokazom je i »lll, Wiener Extrablatt« br. 265 od 27 pr. mj., što nam je slučajno do ruku dopao. Taj list donosi sliku, kako je policija u Beču banula u jedan skroviti lo- kal, gdje se je igrao t. zv. »Poker«, te u- apsila nekoliko gospogja i gospode, u ča- su uprav kad su igrali na »pokera«. Parobrod ,,Cavtat“ preure- gjen. Ovaj parobrod Dubrovačke Obalne Paroplovitbe sad je sasvim lijepo preure- gen, sav očišćen i u putničkoj sobi sve promijenjeno novo. Dobro je sve udešeno, pa izgleda sasvim nov. To je i bilo od po- trebe. Sav je popravak izveden pod upra- vljanjem g. Jaka kap. Batinića, a tako vje- što i do u tančine precizno, da zaslužuje svake pohvale. Končerat na Pilema. Večeras, bu- de li ugodno vrijeme, izvršiće orkestar gar- nizonske muzike pred kafanom na »Brsa- ljama« birani program. Početak na 6 sati. Austr. parobrod ,,Brunette““, od 518 tona, pod zapovj. kap. Ant. Glavan, u utorak je prispio u grušku luku, na pu- tu iz Pescare u Italiji. Pripada luci Trsta. Došao je da se nakrca ugljevljem, pa će otputovati za Aleksandriju. jeg puta od Bosanke, te se niz brdo sko- trljao u »Sv. Jakob«, u blizinu samih kuća. Kažu nam, da je takovom snagom o jedan dub, da ga je A da je slučajno udario o za sigurno bi bilo porušilo g s žali ii