Br. 397.

Dogagjaji na Balkanu.

Opće mobilizacije.

Bugarska, Srbija, Grčka i Crna-Gora pro-
glasile su opću mobilizaciju svojih vojska.
Vijest o općem mobilizovanju u svijem je
pomenutim zemljama mneopišivim veseljem
primijena. Mnoštva naroda manifestuju po
ulicama. U Sofiji je narod priredio burne
ovacije kralju i Italiji pred italijanskim kon-
sulatom, a vojništvo u Sofiji obilazi gra-
dom pjevajući. — Srpski je kralj sazvao iz-
vanrednu skupštinu, što se je jučer u Beo-
gradu obdržala. — Uslijed općeg mobili-
zovanja i radi uznemirujućeg stanja u Tur-
skoj, Grčka je sporazumno sa ostalijem bal-
kanskijem državama pozvala cijelu vojsku
pod oružje. — Vkaz o općoj mobilizaciji u
Crnoj-Gori izazvao je neopišivo oduševlje-
nje; u narodu velika ratobornost. Gragjan-
stvo je na Cetinju upriličilo manifestacije
pred dvorovima poslanstava balkanskih dr-
va. — Pred prijestonicom u Sofiji nepre-
gledna je masa vikala: »U Carigrad! U
Carigrad!« — U Srbiji je kao uoči rata.
Zastala je sva trgovina. Sve se bavi even-
tualnošću rata. — Grčki je kralj izdao na-
redbu, da svi grčki brodovi, što se nalaze
u turskim lukama, odmah izagju iz luka.
Grčkim brodovima na Dunavu naloženo je,
da se odmah vrate u Grčku, preko Bosio-
ra. — Makedonci, koji borave u Sofiji, o-
dlučili su obratiti se vladi, da ne čeka da-
lje, pa da Bugarska prva navijesti rat Tur-
skoj.

Mobilizacija Turske.

Proglašena je sultanova irada, kojom se
prama zaključku ministarskoga vijeća odre-
gjuje mobilizacija sve turske vojske, izuzam
nekoliko vojenih područja u Maloj Aziji
(Anadolu).

Izjava grčkoga kralja.

Grčki je kralj Gjuro izjavio, da se nada
i vjeruje, e će usprkos vrlo teškoga polo-
žaja ipak poći za rukom, da se izbjegne
ratu. Unatoč preduzetih vojenih mjera, ne
smije se to napuštiti.

Stanovište naše monarhije.

U bečkim se mjerodavnim krugovima i
sada kao i do sada čvrsto drži, da položaj
nije očajan i bez nade. Austro-Ugarska će
s toga posve mirno očekivati razvoj doga-
gjaja u nadi, da će njena nastojanja u dru-
štvu sa ostalijem silama za održanje mira
dovesti do uspjeha.

Crna-Gora očekuje poruku Rusije.

Crnogorski kralj Nikola je izjavio, da će
on bezuvjetno radili u sporazumu sa Ru-
sijom, te da neće učiniti ni jednoga kora-
ka, koji se u Petrogradu nebi svigjao. Crna-
Gora će samo onda u rat, kad bude Rusi-
ja spremna i kada ona dade svoje privoljenje.

Grof Berchtold o položaju.

Austrijski ministar izvanjih poslova grof
Berchtold u vojenom odboru austrijske de-
legacije izjavio je na interpelaciju grofa
Latoura o mobilizovanju na Balkanu: Pri-
znaje, da je položaj sasvim ozbiljan, ali u-
pozorava, da je izmegju mobilizacije i na-
javljenjem rata veoma teska i odgovorna
odluka, a napose da će velike sile, kao i
do sada, tako i u buduće, nastojati, da u-
klone sve opasnosti, što bi mogle nastati
iz ovakove situacije.

Pred ratom na četiri strane“.

Bečka dobro izviješćena »N. F. Presse«,
u članku pod ovim naslovom megju osta-

ka praznina, koja nam jasno tumači, da su
pojedini djelovi nastojali u razno doba.

Ove male manikavosti iščezavaju kad se
promotre silne prednosti, koje se nalaze
mal ne na svakoj stranici ovog religijoznog
eposa. Pjesnik je duboko prožet i grčkom
i latinskom literaturom. U ovom eposu ima
uprav divnih, potpuno dotjeranih mjesta. N.
pr. ono u IV.ome pjevanju, gdje učeni go-
spodin pjeva, kako izdajica Juda bježi gla-
vom bez obzira, kako vrluda od nemila do
nedraga, dok ga iznemogla ne uhvati (i)
san. Dalje, gdje veli, da ga sve nešto sme-
ta, da bi ustao, da se dokopa slobodice zla-
tne, no sve mu je zaludu. Snage mu je po-
nestalo i on ne može, da krene dalje, kud
ga srce vuče, U Vl.ome je pjevanju veoma
lijepa ona partija, gdje se Gospi od žalo-
sti srce cijepa, koje je prepuno ljubavi pra-
ma svome jedinku, dobrome Isusu Krstu.
Žali sinka svoga, te bi željela, da je njoj-
zi dosugjena ona sudbina.

Početak je Vil.oga pjevanja upravo divan.
Božanski Spasitelj razapet na križu veli:
»Consumatum est« i umire , . ,

Drvlje puca, zemlja se trese, a grobovi se
otvaraju. Mrtvaci izlaze iz grobova i kao
sablasti lutaju po Jeruzolemu i okolici. Ču-

 

|

|

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

lim kaže: »,... Austro-Ugarska monarhija
neće se, sigurno, dati trgnuti iz svoga mir-
noga bdenja. Sve kad bi rat i planuo, za
monarhiju nema razloga, da se u sadanjem

stadiju miješa te da se posluži oružjem. | 38 kralj sa grčkim kraljem.
Kako god se ovaj rat svršio, on će biti za-; U Beču nalazi se grčki kralj Gjuro, pa
pečaćen konferencijom velikih sila. Prvi ko-|ga je naš kralj posjetio. Posjeta je trajala
raci velikih sila, što ih je najavio grof Berch-|tri četvrt sata. (I grof je Berchtold u srije-
told, imadu svrhu, da se sve pet upleie-| du posjetio grčkog kralja, i kod njega o
nih balkanskih država skloni na demobili- stao čitav sahat.)

zovanje«. |
 Utanačen mir megju Italijom i Turskom?

biji, Grčkoj i Crnoj-Gori, da se mirno
drže.

 

 

Zahtjevi Srbije.

U beogradskim vladinim se krugovima |, . privatno sine asm javljaju, i vi
veli, da Srbija traži autonomiju za Staru | J* Po a tik da je sklopljen mir
Srbiju s Novopazarskim Sandžakom, te au- | Z781U Miji i. Totenke.

t .. k o : : Gi zi O
onomiju za skadarski vilajet do jadransko Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000

ga mora. Jedino da će se na taj način mo- |: : i : ž 3
ći stvoriti trajno mirni odnosi u osropskaj i MAPOŠNNO vrijedne re liferaciju daje
Turskoj \ske firme c. i k, dvorski dobavljač Hans
i (Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175
Vojska Turske. \ (Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova,
: i ) . zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku,
a sada Turska ima vojske prema Bu- manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred-
garskoj 300.000, prema Crnoj-Gori 90.000 mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za
a prema Srbiji 50.000.

 

\ pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja

1i0., te neka nijedan od naših cijenjenih

(čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog

Bugarska, Srbija i Crna-Gora upravile su sa kartom dopisnicom, koji će biti drago-

velikim! silama memorandum o slanju u voljno od spomenute firme svakome ba-

Makedoniji i Staroj Srbiji, tražeći za sve|dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže
samoupravu. u odjelu za oglase.)

Memorandum velikim silama,

 

Turska 0 sporazumu.

Carigradski »Sabah« donosi, da su Ru-
sija i Austrija na putu sporazuma. Nada se,
da će Turska naći puta, da se šnjima spo-
razumi, da one neće Turskoj bez nje kro-
jiti sudbinu.

Domaće vijesti.

Pobjeda u Puli. U naknadnim iz-
borima za sabor izabran je proti talijanašu
dru. Antichievichu, Hrvat Josip Stihović.
Sa ovim je kotarom vazda do sada vlada-
la talijanska liberalna stranka. Živjeli svi-
jesni hrvatski izbornici !

Rusija i Austrija.

Javljaju iz Petrograda, da je Sasonov za-
počeo pregovore za skupnu notu velikih
sila na Portu. Prijedlog Rusije popunjuje
Austrijski (t. j. Berchtoldov.)

Hrvatsko - slovenski izvršni
odbor. Od strane sveslovenske pučke
stranke otposlani su u hrvatsko-slovenski
izvršni odbor: dr. Šusteršić, dr. Krek, dr.
Korošec, dr. Brejc i Fon; vrhovna pak u-
prava stranke prava šalje iz Banovine dra.
Milu Starčevića i Cezara Akačića, iz Dal-
macije dra. Drinkovića, odnosno dra. Kr-
stelja, iz Istre prof. Spinčića, a iz Bosne

još nije najavljen.
Ultimatum Turskoj. + Mr. D P
r. ić.
Bugarski poslanik u Beču Salabašev je|na EN SRNA: TN

be : 1000.1 |ma Korčuli preminuo je ondješnji župnik,
a da Bugarska šalje Turskoj ultima- čestiti i radišni stori svećenik, Mr. Don Pe-
um, da će bugarske čete u roku od 48 sati 1, Bačić u dubokoj O Vi 1;
. ; | , ubokoj starosti. Više godina |
prekoračiti tursku granicu, ako Turska ne vio ; d ali“ reiki ;
ORE NAT , bio je dekan stonjski. Vječni mu pokoj!
opozove svoje tri divizije iz Drinopolja.
U tom se ultimatumu, potpisanom iod Sr. _ Proslava jubileja ,,Hrvatske
bije i Crne-Gore, traži autonomija Makc. Čitaonice“ u Spljetu odgogje-
donije. ma. Primamo iz Spljeta: Na dan Sv. Je-
irolima, 30 sepiembra o. god., navršilo se
Posredovanje velikih sila. 180 godina osnutka »Hrvatske Čitaonice«
Velike sile su intervenisale u Sofiji, Beo- (»Slavjanske Narodne Čitaonice«) u Splje-
gradu i Carigradu, da spriječe rat, ali po|tu. Ovo najstarije narodno društvo u Splje-
svemu izgledu bez uspjeha. itu imalo je da svečano proslavi god. —
Uprava je zaključila da proslavu odgodi za
|neizvjesno vrijeme, jer današnje prilike hr-

Austro-Ugarska i Novi Pazar.

»N. F. Presse« kaže, da Austro-Ugarska
nema uzroka da poduzme odlučne mjere,
sve dok ne bi Srbija zaposjela ili htjela za-
posjesti Novi Pazar.

 

Danas navještenje rata?

 

Iz Sofije stiže vijest, da će danas 5 o-|
ktobra, na. obljetnicu proglašenja nezavisno- |
sti Bugarske, biti naviješten rat. |

Bojna snaga obiju stranaka.

Bugaiska može u ratno doba dići 190.000
vojnika, Srbija 160.000, Grčka 120.000, Cr-
na-Gora 10.000. Ukupno sve četiri države
480.000 vojnika, (100 eskadrona konjaništva.)
sa 1600 topova. — Turska pak proti njima
može dići 500.000 pješaka, 125 eskadrona
konjaništva i 680 topova.

Opomene velikih sila.

Zastupnici Franceske, Rusije i Engleške
ponovno su upravili savjete Bugarskoj, Sr-

dnovata je strava obuzela cijelo ljudstvo.
— Svijet uvigja, da je prolivena krv pra-
vedna, da je megju razbojnicima na križu
razapet pravi Bog. U ovom pjevanju ima
i još krasnih mjesta, kojih neću više da
spominjem, jer mi to prostor ne dopušta.

A da vidite početak IX.oga pjevanja! Za-
ljubljena djevojka pjevajući pjesmu svoje-
mu junaku ide na vodu. Neka joj se čudna
sjeta uhvatila mlade duše. Juda pjesmu slu-
ša, ali ne prepoznaje glasa zlata svoga, mi-
ljenice Sare, Divan je i opis prirode. Veoma
je lijep konac XI.oga pjevanja, gdje Judina
draga, lijepa Sara pregara svaku bol i ža-
lost, a predaje se volji Svemogućega. Bogu,
početniku života, posvećuje ona svoj život.
Bog je njezina sreća, u Njemu je njezin
spas.

Ovo šio rekoh, rekoh dosta kratko, Ipak
mislim, da se može i iz ovog kratkog pri-
kaza imati bar nekakova slika o samom e-
posu. Pisac je u glavnome dosta dobro u-
spio. Knjigu toplo preporučamo. Stoji 1
krunu, a ima preko 100 stranica. Može se
dobiti i kod gosp. pisca, upravitelja fra-
njevačkoga gimnazija u Sinju. Katolici !
Napred za dobru štampu !!!

tije

vatskog naroda nijesu podesne za proslave
— do boljih vremena.

Hrvatsko pitanje. Iz Beča javlja-
ju, da megju hrvatskim i slovenskim dele-
gatima vlada veliko ogorčenje, što ministar
vanjskih poslova na upite sa više strana o
hrvatskom pitanju uskraćuje svaki odgo-
vor.

Položaj u Bosni. Saborske stranke

demsko društvo »Preporod«, ustaje »Srp-
ska Riječ« i doslovce veli:

»Ovijeh se dana ushodala jedna vajna
Srpkinja, pitomica državne preparandije, ku-
peći priloge u robi i u novcu za hrvatsko
društvo »Preporod«. Žalostan primjer. Ona,
koju je srpsko mlijeko zadojilo, srpske grudi
odgojile, nije kadra ni da se toliko osvi-
jesti, da se oduži onima, koji su je hranili
i od zla branili, mego se zanosi onijem i-
dejama, kojih nije nikad u našoj otačbini
bilo, koje su nam silom nametnute, koje
nam narod odnarogjuju. Možda je to po-
sljedica odgoja naših državnih škola«.

Cijenimo, da bi svaki komenat bio su-
višan, Jedino čekamo da vidimo, hoće li i
na to listovi hrv. stranke prečutati. To pak
»Dubrovniku« neće biti zasukanost!

Iz novinarstva. Prestao je izlaziti
zagrebački »Neues Tagblatt«, uslijed nov-
čanih neprilika, u koje je zapala tiskara
Scholz, vlasnica pomenutog lista.

 

Gradska kronika.

 

Imen=dan Nj. Velič. kralja. Ja-,
čer, prigodom Imen-dana Njegova Veličan-
stva našega kralja, bila je u stdnoj crkvi
svečana služba Božja. Piisustvovali su pre-
stavnici sviju autonomnih, civilnih i voje-
nih vlasti, kao i dosta pučanstva. Vojska
je pak imala službu Božju u crkvi O.O.
Dominikanaca, te ju je garnizonska i do-
mobranska t uzika predvela od kasarna do
crkve.

Lično vijesti. U srijedu je otputovao
O. Ambroz prof. Bačić, dominikanac, koji
je u našem gradu sproveo školske prazni-
ke. Otišao je na svoje mjesto u Rim, gdje
je profesor megjunarodnog zavoda »Colle-
gio Angelico«.

— Prekjučer prispio je u Gruž Ni. Pr.
g. Namjesnik u m., naš sugragjanin barun
Niko Nardelli.

Imenovanje. Naš sugragjanin gosp.
Luko Beghini, namjesništveni rač. pomo-
ćaik, imenovan je računarskim oficijalom
»ad personam«. Čestitamo!

Sijelo vojenog zbornog zapo-
vjedništva. Prošlih dana bila se gra-
dom pronijela vijest, da će se mjesno za-
povjedništvo vojenog 16. zbora do godine
za sigurno preseliti u Mostar. Doista i Mo-
starci su u tom pogledu radili i zauzimali
se, tako da se ova vijest držala istinitom.
Sada doznajemo, da je namisao o prese-
ljenju u Mostar sasvim napušiena, i da po-
menuto zapovjedništvo stalno ostaje u Du-
brovniku.

Zasukanost! Tako nam poručuje
»Dubrovnik«, a s toga što nijesmo javili,
da je u našem gradu bio jedan učenjak i
državnik iz Beograda.

Priredili su mu komers, u sokolani je
bilo predavanje i ost., slali su pozive, sa-
mo što našem uredništvu nijesu poslali ni-
kakav poziv, niti pismeni a niti usmeni.
Nećemo da kažemo skladnost, ali barem im
je nepristranost nalagala, da poziv pošalju.
Tome ipak nijesmo prigovorili, niti nam je
stalo, ali što bi mi mogli pravom zamjeri-
ti, to nam »Dubrovnik« prigovara i još nas
onako napada! Na napadaje pak nećemo
da se osvrćemo, jer kakav je ko onako i
govori.

 

obdržavale su u Sarajevu sastanke, ali spo-
razum u pogledu držanja prama vladi i sa-
borskog rada još nije postigaut. |

Cuvaj da vodi izbore1? »Wie- |
ner Allgemeine Zeitung« donosi, da je Cu-
vaju pošlo za rukom nagovoriti ministra-'
presjednika Lukasca, da komesarijat i dalje
ostane. K tome još da je Lukasc privolio,
da Cuvaj provede nove saborske izbore, Cu-
vaj se dakle nada postići veliki uspjeh u
izborima, jer opozicijona štampa neće moći
da sprovede nikakovu agitaciju.

A dalmatinski liječnici ? Zagrc-
bački liječnički zbor odlučio je majenergi-
čnije protestovati proti dru. Laadu i dru.
Šivorešiću, psihiatrima u procesu Jukić, jer
se mnijenje tih dvaju Cuvajevih puzavaca
protivi liječničkoj znanosti i baca grdnu ta-
mu na sve liječnike naše domovine. A što
misle dalmatinski liječnici ? Ponos im na-
laže, da što prije svoju reku, a uvjereni
smo i da hoće.

Svečanost sarajevskog ,,Na-
pretka“, Na svečan je način postavljen
temeljni kamen krasne zgrade društva »Na-
predak« u Sarajevu. Svečanosti su sudje-
lovali zastupnici, mnoga društva i narod.
Obred je izvršio zagrepski nadbiskup dr.
Bauer.

»Srpoka Riječ“ protiv svoga
što je hrvatsko. Pošto je jedna go-

Prestava hrv. dilet. pozorišne
Družine. U Bondinom je kazalištu mje-
sna hrvatska diletanska pozorišna družina
u ponedjeljak prestavljala šaljivu igru u tri
čina Po komandi. Kazalište je bilo prilično
dobro posjećeno. O diletantima smo u više
navrata govorili, pa i ovaj put kao takovi
dobro su glumili, pače se u ponedjeljak
opazilo, da sve to bolje napreduju. Doista
zaslužuju pohvale i u pogledu nastojanja,
jer ne žale ni vremena ni bilo kojeg po-
žrtvovanja, samo da prestave što bolje u-
spiju. Bilo bi željeti, da se opet i što prije
jave, a to sa kojim boljim, zgodnijim ko-
mađom, što bi uvjereni smo gragjanstvo
radošću primilo.

Engleški yaoht ,,Meid of Ho.
mor“ nakon dva dana boravka u gru-
škoj luci, u četvrtak je otputovao put Ko-
tora, odakle će proslijediti put Grčke. Taj
yacht nosi terete 183 tona, pod zapovjedni-
štvom kap. N. Pherson. Vlasnik je yachta
engleški bogataš C. Miller, a na njemu pu-
tuju četvorica Engleza. Pripada luci Soup-
tampton.

Čitulja. U ponedjeljak je preminuo u
mjesnoj bonici mladi svećenik vič. Don Ven-
ćeslav Vidović, zadarske nadbiskupije, du-
šobrižnik Iža Maloga. Bio je vrijedan, ple-
menit, sasvim skroman, Imao je 32 god.
Rodom je iz Biograda kod Zadra. Svake

 

spogjica u Sarajevu, grčko-istočne vjere, sa-

 

kupljala prinose za hrvatsko potporno aka-|jeka svom slabom zdravlju. U utorak po-

lje godine dolazio u naš grad, da traži li-

 

God. VI.

bjed slijedio mu je sprovod na grobište na
Dančama. Laka mu zemlja!

Teško ucviljene Bog utješio. Naše im i-
skreno saučešće u golemoj žalosti.

Lloydovi brzi parobrodi ne
svraćaju u Hvar i Makarsku.
Počevši od 1. ovog mjeseca Lloydove brze
pruge ne ticaju Hvar i Makarsku, kao što
je bilo do sada.

Hrv. Akad. Klubu darovao je g.
Nikola S. Kisić, nastanjen u Marococha (Pe-
ri), 3 šterline. — Uprava plemenitom da-
rovatelju najljepše zahvaljuje.

Turski brod ,,Hairlie“, od 298
tona, pod zapovjedništvom kap. Nusuf O-
mer, stigao je u grušku luka i usidrio se,
namjerom da u Gružu proboravi cijelu zi-
mu, Pripada luci Skadar.

Posjećčivanje gradskih zidi-
ma. Vojeni Gragjevni Odsjek 16. Zbora
izdao je oglas o posjećivanju naših grad-
skih zidina. Od sada svaki posjetioc mora
da plati 40 para za ulaznicu. Dozvoljeno
je hoditi ma zidine u 10 i 11 sati do po-
dne svaki dan, i u 3 i 4 sata po podne.

|Ulaznica se dobije kod vodiča u topničkoj

vojarni (»Arsenalu«). Stranci, koji žele o-
baći zidine, treba da se sakupe 10 minuta
prije pred topničkom vojarnom.

Članovi ,,Saveza austrijskih
hotelijera i gostioničara““ pri-
spjeli su preko Bosne u Gruž u utorak u
večer. Došlo ih je 142, ubrojivši i nekoliko
gospogia. U srijedu su parobrodom »Cav-
tat« otišli u našu okolicu, dubrovačku Ri-
jeku, Trsteno, Lokrum i t, d., a po podne
su i u večer razgiedali grad i predgragje.
Odsjeli su bili u hotelima »Imperial«, »Pet-
ka« i villa »Roma«. G. Robert Odak, vla-
snik hotela »De la Ville«, priredio im je u
počast končerat pred »Općinskom Kafanom«
u srijedu večer, što ga je izvršila »Dubr.
Gragi. Muzika«. U četvrtak jutro otputovali
su, na zasebnom Lloydovom yachtu »Tha-
lia«. Otišli su u Kotor, gdje se kako čuje-
mo nijesu iskrcali, već nakon malo otputo-
vali ravno put Trsta.

Italijanski parobrod ,,Agra-
gas“*, od 505 tona, pod zapovjedništvom
kap. A. Marullo, stigao je iz Ravene u ne-
djelju u grušku luku. Pripada luci Empe-
docle, Nakrcaće se bosanskim drvljem za
Italiju.

Hazardne igre. Čujemo, da su u
gradu na više mjesta učestale hazardne i-
gre, i da se igra do gluho doba, te i po
čitave noći. Nadati se je, da će nadležna
vlast tome odmah doskočiti. Da se odmah
energičnim mjerama tome stane na kraj u
interesu je istih zalutalih igrača. Hazardne
igre nijesu ništa drugo nego prava propast
u svakom pogledu na odnosne igrače. Ka-
žu da se i igra »poker« javno sprovagja,
kO da je najnevinija, a kad tamo to je ha-
zardna, strogo zabranjena igra. Da je tako
dokazom je i »lll, Wiener Extrablatt« br.
265 od 27 pr. mj., što nam je slučajno do
ruku dopao. Taj list donosi sliku, kako je
policija u Beču banula u jedan skroviti lo-
kal, gdje se je igrao t. zv. »Poker«, te u-
apsila nekoliko gospogja i gospode, u ča-
su uprav kad su igrali na »pokera«.

Parobrod ,,Cavtat“ preure-
gjen. Ovaj parobrod Dubrovačke Obalne
Paroplovitbe sad je sasvim lijepo preure-
gen, sav očišćen i u putničkoj sobi sve
promijenjeno novo. Dobro je sve udešeno,
pa izgleda sasvim nov. To je i bilo od po-
trebe. Sav je popravak izveden pod upra-
vljanjem g. Jaka kap. Batinića, a tako vje-
što i do u tančine precizno, da zaslužuje
svake pohvale.

Končerat na Pilema. Večeras, bu-
de li ugodno vrijeme, izvršiće orkestar gar-
nizonske muzike pred kafanom na »Brsa-
ljama« birani program. Početak na 6 sati.

Austr. parobrod ,,Brunette““,
od 518 tona, pod zapovj. kap. Ant. Glavan,
u utorak je prispio u grušku luku, na pu-
tu iz Pescare u Italiji. Pripada luci Trsta.
Došao je da se nakrca ugljevljem, pa će
otputovati za Aleksandriju.

jeg puta od Bosanke, te se niz brdo sko-
trljao u »Sv. Jakob«, u blizinu samih kuća.
Kažu nam, da je takovom snagom
o jedan dub, da ga je
A da je slučajno udario o
za sigurno bi bilo porušilo

g
s
žali

ii