Br. 399. se«, da je zarobljen bio od prostih crno- gorskih vojnika i hvalio se na njihovo čo- vječno postupanje, dostojno svakog pri- znanja. Turska zvjerstva. Iz Sandžaka povlače Turci regularne svo- je vojnike, a ostavljaja svoje bašibozuke, koji čine svakojaka divljaštva i zvjerstva. Jednom starcu kršćaninu iskopali su oči, osjekli usne i tad ga otjerali preko grani- ce. Ubijaju i kolju malu srpsku djecu, star- ce i mlade žene, a muške silom otprema- ju u Malu Aziju. U selo Mokrinje provali- lo je 60 turskih vojnika, i što god im je došlo do ruku poubijali su i poklali. Po- ginulo je mnoštvo seljaka kršćana, djecu su im poklali a žene se razbježale. Sličan je pokolj izvršen u četiri sela. U selu Mi- gici odsjekli su Turci nekolicini kršćana glavu, nekoliko ih nabili na kolac i sasje- kli na komade; popu Bakalinu i popu Bu- dravcu odsjekli meso brade i vilice, a po- tonjem i nos otkinuli, ubili više seljaka i nekoliko kuća zapalili. U Vatrenici su ra- zvalili crkvu i nekoliko seljaka poklal, a najviše djece. Pronosi se glas, da i u Bi- tolju vlada pokolj. Obustavljenje poreza u Srbiji. Obustavljeno je svako ubiranje poreza u Srbiji, osim dobrovoljnih prinosa. Zastupni- ci su se odrekli dnevnica. Talijanski dobrovoljci. U Srbiju je stigla prva četa talijanskih Garibaldinaca. Pučanstvo ih je dočekalo ve- likim oduševljenjem. Costanza, žena Ricciottia Garibaldia, u- pravila je ponovno topli poziv na Talijane, da priteku u pomoć sanitetskim materija- lom i robom talijanskim dobrovoljcima, ko- ji će otputovati u Grčku, da se uz bok grčkoj vojsci bore protiv Turaka. Mjesto proglašenja rata. Rat u Srbiji biće proglašen u Nišu, na- kon kraljeva dolaska, 'gdje će kralj Petar pregledati čete. Mobilizacija srpske vojske stoji zemlju svaki dan 1 milijun dinara. Poruka kralja Nikole talijanskom kralju. Talijanski je kralj svoga tasta, crnogor- skog kralja Nikolu, odgovarao od rata. Na to mu je kralj Nikola odgovorio: »Poslato je prćko 100.000 ljudi u Afriku i u Libiju, da osvoje zemlje, što nama ne pripadaju, a ti mi poručuješ, da ne tražim ono, što mi Turska otrag 34 godine duguje na te- melju berlinskog ugovora«. Napadaj Turaka na bugarsku stražu. U nedjelju veče napalo je 600 turskih vojnika bugarsku stražu, zapapno od Čur- jukeja. Pogranični bugarski vojnici povuko- še se bez gubitaka, uslijed uputa, što su bili dobili, da izbjegnu svaki sukob. Slavenski zastupnici za Balkance. Zast. Kramarž piše u »Nar. Listyma« čla- nak o Balkanu, koji završuje: Česki i svi ostali slavenski zastnpnici moraju otvoreno izjaviti, da se ne osjećaju ugroženima, ako Bugarska i Srbija oslobode Maćedoniju i Staru Srbiju od stogodišnjeg ropstva. Turski bjegunci u Bosni. Iz Plevlja stiglo je u Sarajevo 25 bego- va i aga sa obiteljima. U Bosni će čekati svršetak rata, a onda će se povratiti u do- movinu. U Novopazarskom sandžaku vlada potpuna anarhija. Utvrgjenje Skadra. Turci su okolo Skadra podigli jake op- kope i zemne utvrde, e da obrane grad od navale crnogorske vojske. Računa se, da na okolišnim utvrdama i u gradu Turci ne raspolažu sa više od 20.000 vojnika. Turski upad u Srbiju. Srpska vlada objelodaniće proglas, u kom će biti iznešeno, kako je Srbija neoprav- dano i provokatorno bila napadnuta od Turske, i kako su turske čete izazovno pre- šle granicu, a da nije ni bio najavljen rat, Tijem je Turska htjela izazvati Srbiju, da ona prva proglasi rat. Srpska vlada će po tome dokazati, kako se u Turskoj prova- gjanje reforama ne shvaća ozbiljno. Turski poslanik otputovao iz Srbije. Poslanik Turske u Beogradu otputovao je na jednoj ugarskoj lagji u Zemun, gdje će čekati, dok mu srpska vlada preda putnicu. Srpske čete u Bugarskoj. Mnogobrojne srpske čete rolask U si pd Oil pre. ovacijama. Srpske čete idu na granicu, da se pridruže bugarskim četama. Bugarska je vlada obavijestila, da je izmegju nje i srpske vlade utanačeno, da novac i banknote jedne i druge države u obim dr- žavama jednako kolaju uz istu vrijednost. Uskrata ruskog cara? Njemački listovi donose, da je »ruska vlada primila od svog cara Nikole odredbu, da se Crnoj-Gori ne isplaćuje više subven- cija od 2,500.000 franaka godišnjih, i da je već izostala isplata za novembar. To do- vode u savez sa naviještenjem rata sa stra- ne Crne-Gore Turskoj«. Ne znamo koliko se može ovoj vijesti povjerovati, još kad je poznato kako ve- ćina njemačkih listova nastoji, da što ten- decijoznije javlja i napada slavenske države, Rusija za balkanske države. Na glas o balkanskom ratu svi su se društveni krugovi u Rusiji pokrenuli, da priteku u pomoć ratujućim slavenskim dr- žavama. »Društvo slavenske uzajamnosti« u Petrogradu počelo je sa nizom predava- nja o prilikama na Balkanu. Oduševljenje po cijeloj Rusiji sve to jače raste. Pitanje autonomije Stare Srbije i srpskog izlaza na more sinatra se u svijem krugovima sve više pitanjem važnih ruskih interesa. Iz Pe- trograda pak stiže vijest, da u ondješnjim upućenim krugovima kolaju glasovi, da će ministar vanjskih poslova Sazonov odstupiti. Mobilizacija ruske vojske. Iz Varšave javljaju: Usprkos sviju služ- benih oprovrgnuća, donose poljački listovi sa dobro upućene strane vijesti, da se svom silom nastavlja mobilizacija «ruske vojske i koncetracija. prema austrougarskoj granici. Do sada su mobilizovani vojeni zborovi u Varšavi, Dublinu, Moskvi i Brzezinu; Mo- skovski vojeni zbor već se nalazi u svom koncentrisanom odredištu u Brzezinu. Osim toga mobilizovane su i većim dijelom kon- centrisane konjaničke čete u Podolju. U Vo- linji će se doskora početi skupljati donski kozaci, kojih će biti mobilizovano do 450.000. Iso Boljetinac kupi vojsku. Mnoštvo Arnauta dolazi u Srbiju, bježe- žeći radi turskog unovačivanja. Iso Bolje- nac kupi svoje ljude. Pošlo mu je za ru- kom mnoštvo ih do sada nagovoriti, da po- bjegnu iz turske vojske. Ruski dobrovoljci. U Moskvi se do sada prijavilo preko pet hiljada dobrovoljaca u pomoć bratskim bal- kanskim državama. _|Crnogorska vojska prema Skadru. Crnogorci, pojačani od Malisora, prodrli su nakon žestokih bojeva dalje prema Ska- dru. Turskim četama još nijesu stigla po- jačanja, koja se nalaze na putu za Skadar. Prispjelo je pak mnogo hiljada Arnauta za obranu Skadra. Turci se nadaju, da kad bi Crnogorci i osvojili ipak nebi mogli održati zauzeta mjesta. Engleški ratni dopisnici složni su u to- me, da je crnogorska vlada objavila rat »bez da je bila spremna na ikakve poslje- dice«. Veliki ratni plijen. Crnogorci nagjoše nakon osvojenja Tuzi sedam hiljada novih pušaka, osam stotina šatora i veliku količinu džebane, Srbija navijestila rat. Neprijateljstva su izazvana i otpočeta sa \strane Turske, Službeno se potvrgjuje da je u ponedjeljak počeo rat izmegju Turske Srbije. Navlješten rat triju država. Sa Cetinja se službeno javlja, da su 8Bu- garska, Srbija i Grčka navijestile Turskoj rat. Turski zarobljenici. U ponedjeljak je u Nikšić doveđeno 1800 turskih zarobljenika. U Podgorici pak izmegju zarobljenika i- ma 67 turskih viših oficira i 2 pukovnika. Hrvatski dobrovoljci u Srbiji. Javljaju iz Beograda, da je i dobar broj hrvatskih mladića sastavilo hrvatsku dobro- voljačku četu, koja da stupa pod hrvatskom i srpskom zastavom. Megju njima nalazi se i osam djaka zagrebačke umjetničke škole, Potpisan Talljansko-Turski sporazum. Rimska agencija »Stefani« javlja, da jeu utorak veče n sporazum mirovnih pregovaratelja izmegju Italije i Turske. i DD mm »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Vijesti iz naroda. Iz Čibaće u Župi Dubr.*) (I meni se rugaju!) Otrag malo dana či- tao sam u kalendaru »Danici« članak pod naslovom: »Rugaju mi se«, u kojemu pri- kazuje se, kako se seljački svijet ruga, ako se u njegovoj sredini nagje koji seljak, te voli knjigu i novinu, pak je čita i sabire znanje koje mu može donijeti mnogo mo- ralne i materijalne koristi. To je i mene potaklo da ovo napišem pod gornjim na- slovom, te prikažem kako se i meni ruga- ju i ujedno odgovorim na neslane prigo- vore i ogovore, kojima me već odavna ne- kolicina obasiplje. Obzirom na njihove o- sobe, nebi bilo vrijedno odgovarati im, ali radi neupućenih mislim da je potrebno. Biti će kojih pet, šest godina, odkako sam se počeo baš intezivno baviti knjiga- ma i novinama razne struke, raznog smi- jera, koje su dosta proširile moj duševni horizonat, tako, da sam konačno bio u sta- nju potpuno shvatiti žalosnu situaciju u kojoj se nalazi ljudsko društvo. Izmegju ostalih uzroka, koji prouzročiše tu žalosnu situaciju, nalazi se jedan, koji zato po mo- jem mišljenju najveću krivicu nosi, a to je: Neprosviječenost/s jedne a kriva prosvjeta s druge strane, koja zabacuje svaku nad- naravnost. Upoznavši dakle, gdje se nalazi glavni izvor svemu današnjemu zlu, bijah odlučio, u koliko mi to moja radnja dopu- šta, što više širiti dobru i korisnu štampu megju mojom seljačkom subraćom, bar u okviru naše župe. Odlučeno, izvršeno. Po- čeh dobavljati raznih dobrih knjiga s ra- znih strana i počeh ih širiti megju narod; ali s kakovim uspjehom? Doista slabim ili bolje rekuć nikakovim! Narod se pokazao do skrajnosti indiferentan prama štampi u opće. Tek nekolicina bi njih po gdjekad u- zeli po štogod, nu i oni više iz simpatije prama mojoj osobi, nego li iz ljubavi pra- ma knjizi. Ali ni to nije dosta. Nekoji sta- doše prigovarati (iza mene) da je to moja trgovina; nekoji da sam uslijed čitanja knji- ga i novina pobudalio, te napokon da ću trošeći na knjige i novine izgubiti sve svo- je imanje.-Na sve to im ovdje moram do- lično odgovoriti u svrhu, da se razumije- mo, te da već jednom prestanu napadaji na moju osobu i da u buduće budu imali malo više smisla i ljubavi za dobro i ko-| risno štivo. Sto se tiče prigovora da ja ir- gujem s knjigama i novinama, ovdje javno. pozivljem takoviće, ako su oni uvjerenja, da je to jedna masna trgovina, neka se, ako žele, prijave, i ja ću im svu tu, po nji- hovom mišljenju, »masnu trgovinu«, bez ikakove odštete prepuštiti. Na, nč, seljačka braćo, nijesu me a niti me u širenju dobre štampe vode bilo ma kakvi lični, već jedino moralni i ekonom- ski naš napredak. Moje srce nije moglo, niti može podnijeti, da vi zbog općeg ne- znanja stradate. Zato sam hotio poslužiti se, najboljim i najuspješnijim savremenim srestvom, štampem, da vam pomognem, ali me na žalost ne razumjeste i odbiste moju dobrovoljnu bratsku pomoć, a na svo- ju veliku štetu, jer apsolutna i nepobitna je istina da, narod bez prosvjete, jest na- rod bez budućnosti. Samo prosvijetljenim narodima pripada budućnost, a neprosvi- jetljenim ropstvo i zao život. To je faktična istina, kamo li da sam ja uslijed čitanja knjiga i novina pobudalio. Ako je zbilja istina kao što vi kažete, da čovjek uslijed [čitanja postaje lud, onda recite, zašto vi vašu djecu šaljete tolike go- dine u školu? Valjda zato, da pobudale, kao što sam i ja i (svi oni što se bave či- tanjem dobrog i korisnog štiva. Kakvog li protuslovlja ! Ako je listina što vi kažete, onda profesori, liječnici, advokati, svećenici i t, d. morali bi po vašemu mišljenju biti najveće budale, jer se oui baš najviše ba- više i bave se čitanjem i pisanjem. Nu usprkos sve te njihove tobožnje lu- dosti, vi ipak kad vam treba kakav savjet i uputa, trčite k njima. Dakle što to do- kažuje ! Ništa drugo, nego da je budala onaj koji ništa ne čita, a ne onaj koji čita i uči, kao što vi kažete, iz čega slijedi, da ste vi u- stvrdili krupnu i nepoštenu laž. Na ono što velite, da ću izgubiti sve mo- je imanje trošeći na knjige i novine, odgo- varam: Ja preko godišta rijetko kada po- giem u svetačni dan u krčmu, a vi rijetko izostanete a da ne pogjete. Ja na dobre knjige i novine potrošim godišnje okolo 20 kruna, a koliko vi potrošite preko godišta u svetačne dane po krčmama i drugim za- bavama ? Ja sam uvjerenja, da vaša svota daleko nadmašuje moju svotu, a naprotiv, da ja imadem mnogo veću korist od moje premda manje potrošene svote, nego li vi od vaše puno veće. Nu ako se to vama či- *) Donašamo ovo, iz pera prostog seljaka, što nam se posve avigja. | ni nevjerojatnim, onda mi to izvolite do- kazati, ali javno, a ovo će vam cijenjeno uredništvo, cijenim ustupiti malo prostora. (Dragovoljno. Ur.) Inače pokušajte i vi či- tati dobre knjige i novine, pak ćete se u- vjeriti da li imam pravo ili ne. Izgovor, da se nema ni novca ni vremena za nabavlja- nje i čitanje dobrih knjiga i novina, nije ni najmanje opravdan. Treba se ustegnuti i manje trošiti i vremena i novca drugamo, pak će biti i novca i vremena za čitanje dobrih knjiga i novina, odnosno sakuplja- nja toli potrebitog znanja, bez kojega ne- može biti govora bilo ma o kakovom na- pretku. Na koncu moram spomenuti, iu koliko mi to bude moguće nastojati ostraniti jednu veli- ku zabludu glede politike. Gotovo je opće mi- šljenje kod seljaka, da politika nije za nas već jedino za gospodu. To je mišljenje posve kri- vo. Treba razumjeti, što znači riječ »Politika«? Riječ »politika« znači, opći javni poslovi, poslovi države. A ko sačinjava državu? Na- rod. A ko sačinjava narod? Pojedinci. Da- kle prama tome politika iliti javni opći dr- žavni poslovi, tiču se svakoga pojedinca, tiču se općega javnoga interesa; a pošto se mi nalazimo u jednoj ustavnoj državi, u kojoj narod ima pravo sudjelovati u stva- ranju zakona i drugih zaključaka, u koju svrhu bira zastupnike, da u njngovo ime i po njegovoj volji u saboru govore i rade, to ne samo, da svaki pojedinac ima pra- vo, nego je i dužan pratiti politički razvoj svoje domovine u opće, a rad i postupak svojih zastupnika napose. Jer birati zastupni- ke i slati ih u sabor, da tamo odlučuju o našim interesima u opće, a ne brinuti se što i kako oni tamo rade i postupaju, da li njihov rad odgovara našim željama i po- trebama, jest posve nerazborito, a u dosta slučajeva i pogibeljno. Na, to ne smije ta- ko biti. U našem je vlastitom interesu, da se bavimo politikom i osobitom brigom kontrolišemo rad svojih zastupnika, jer i- nače mogli bismo se teško kajati, ali kad više nebi bilo na vrijeme. Poslije swrti ne- ma pokajanja. Eto je prošle godine švaba Malik podnio bečkom parlamentu prijedlog o uvedenju civilnog braka (ženidbe), koji je na svu sreću, s malom većinom od 21 glasa kai, zast. propao. A kako su se tom prigodom ponijeli nekoji naši dalmatinski zastupnici? |O tome je suvišno govoriti, jer je to već |poznato i vrapcima na krovu. A kako su se njihovi izbornici tom prigodom ponijeli ? Je- su li protestovali proti takovom postupku svojih zastupnika, koji su proti volji i o- sjećajima svojih izbornika radili? Nijesu ! A zašto nijesu? Zato, jer mnogi ne baveći se politikom, pak ne čitajući nikakovih ka- toličkih novina, nijesu ni znali a koji su i znali u svojoj kratkovidnosti nijesu tome podavali Bog zna kakove važnosti, nijesu shvaćali od kakovih bi to kobnih posljedi- ca moglo biti po vjeru i moral, a po tome i blagostanje i napredak naroda u opće. Po mojem mišljenju, tu je bila dužnost župnika i učitelja, koji kršć. misle i osje- ćaju, ne samo da predoče narodu kobne posljedice uvedenjem civilnog braka, nego da ga pozovu da upravi javni protest na svoje zastupnike i da ih pozove na red. Zahtjevajmo da se poštuje naša volja i da se niko ne bude igrati s našim najsvetijim amanetima, a da to u istinu bude tako, po- trebno je, da biramo lakove zastupnike za sabor, koji se ističu kao katolici ne samo u riječi, nego i u praktičnom životu. Dakle, seljačka braćo, u našem je vlasti- tom interesu, da čitamo dobre knjige i li- stove, te da pratimo politiku u opće pu- tem dobrih novina, a putem knjiga stičemo svakovrsno znanje, koje će nam mnogo o- lakšati naš mukotrpni život. Oh! koliko bi se dalo znanjem, prosvjetom otkloniti i pre- priječili zla i bijede, to se doista ne da i zreći! Bilo bi još puno govora o ovom predmetu, ali sam i tako oduljio, pak mo- ram završiti, Zaključujem uz geslo: Sve za Vjeru i za Domovinu! — Hrvat-Katolik. Iz Konavala. (Sjednica općinskog vijeća.) Jučer na 12. o. mj. sakupilo se općinsko vijeće na svoju redovitu sjednicu, Kad je dnevni red bio iscrpljen zastupnik g. Skurić pita riječ, i govori o zulumu i bezakonju, koji u Hr- vatskoj vlada, te što se političke strane tiče u Hrvatskoj je gore, nego u ijednoj pokra- jini turskog carstva, a posljedica ovog be- zakonja jest atentat Luke Jukića. Na svr- šetku predlaže za majku Jukića 200 K. Vi- jeće glasuje 100 K i slijedeću resoluciju: Na sjednici općinskih vijećnika općine Cav- tat, vijećnici izrazuju bratski pozdrav našem narođu u Hrvatskoj u današnjim teškim da- nima nadom, potpunim pouzdanjem i ži- vom vjerom, da nakon teških dana, moraju svanuti ljepši dani slobode i ujedinjenja Hrvatske, Živilo jedinstvo Hrvata, Srba i Slovenaca! Resoluciju kao i prinos za žrtvu Cuvajevu oduševljeno zagovaraše gosjjoda vijećnici Bratić i Vragolov. — Konavljanin. "God. VIII. Domaće vijesti. Tako baš i ide! Uvijek smo na- glašivali, da naši zastupnici nadasve u par- lamentu u Beču rade dogovorno, barem u onome što je očito narodno dobro. Amo i tamo mogu se prepirati, a i to nije do- bro; ali na onom mjestu, gdje nam se sve daje ili uskrati, tamo apsolutno po što za- što moraju da rade dogovorno. Ovaj smo put doživjeli ipak da su dva naša delegata Spinčić i Čingrija radili sporazumno. To nas tješi, a posve bi smo se obradovali, kad bi plemeniti taj primjer uplivisao da pojednako do malo porade i naši zastupnici na par- lamentu. Ljuta nevolja u domovini, sve ono što će skora budućnost radi rata i poslje- dica donijeti, nek osvjeste ugledne naše za- stupnike, pak nek upru svi u jedna kola i Slovenci i Hrvati i Srbi: prijeka nužda to zahtjeva ! Jukić biće pomilovan. U ne- djelju proširila se Zagrebom vijest, da će Jukić biti u ponedjeljak obješen. To je i po vanjskim listovima iz Zagreba bilo rastu- reno, a u proračuaane svrhe. U nedjelju ve- če mnoštvo gragjana, omladine u Zagrebu htjelo jurišati na tamnice, da Jukića oslo- bode. Banulo redarstvo, žandarmerija pa i vojska. Nekoliko ih je uapšeno. Ista vijest bila je odjeknula i“po Dubro- vniku pa i po svoj Dalmaciji. Shvatljivo je, kakovo je uslijed toga vladalo raspolože- nje. N. pr. u Šibeniku mladost obojega spola stavila crninu, zastave bijahu spušte- ne, muzikalni končerat talijanske glazbe o- bustavljen kao i sve druge zabave. Naprotiv javljaju iz Beča, da će Jukić biti sigurno pomilovan. Od prvog dana o- sude da su u najvećim bečkim krugovima bili za pomilovanje. Hrvatsko-slovenski novinar. ski sastanak. Prilikom vijećanja vrho- vne uprave stranke prava i plenuma hrvat- skih i (slovenskih zastupnika u Ljubljani, zakazan je i novinarski sastanak. Pozvani su svi novinari pomenutih stranaka. Svrha je tom sastanku, da se utvrdi pravac, kojim ima da krene saglasno sve hrvatsko sloven- sko novinstvo. Sastanak će se obdržavali danas i sutra. Naše je uredništvo brzojavnim se pozdravom izjavilo. Viječanje pravaša u Beču. U prošli su petak zaključena vijećanja hrvat- sko-slovenskog izvršnog odbora, u prosto- rijama hrv.-slov. kluba u parlamentu. Vije- ćanje je otvorio presjednik slovenske pučke stranke dr. Šušteršić, a presjedao je presje- dnik vrhovne uprave stranke prava dr. Mi- le Starčević. Prisustvovali su dr. M. Star- čević, dr. Drinković, prof. Spinčić, Cezar Akačić, dr. Perišić, dr. Ivan Šušteršić, dr. Korošec, dr. Krek, dr. Brejc i dr. Fon. Predmetom vijećanja bile su prilike u Ba- novini, dogagjaji na Balkanu te megjusobno uregjenje stranaka. Pir. U Koioru se je vjenčao naš prija- telj g. Kalisto Perinić sa gcom. Elisabetom Pušić. Srdačno čestitamo! Rasprava proti preparandisti Alfireviću, optuženu radi sukrivstva u Jukićevu atentatu, obdržavaće se u Celovcu u Koruškoj. Hrv. Sokolska Zajednica. P:i- mamo poziv na prvu glavnu skupštinu Hr- vatske Sokolske Zajednice, koja će se u nedjelju dne 20 o. mj. obdržavati u Splje- tu, u prostorijama Pravaške Čitaonice, sa ovim dnevnim redom: 1) izvještaj središnjeg odbora i pregled računa; 2) izvještaj pre- dnjačkog zbora; 3) izbor središnjeg odbo- ra; 4) program novog rada naše zajednice; 5) dogovor za eventualni spoj pravih brvat- skih sokolova sa mladenačkim društvima u jednu organizaciju; 6) pitanje lista; 7) slu- čajni predlozi. — Molimo, da svako dru- štvo odašalje barem po jednoga svoga pre- stavnika. — Zdravo! — Hrvatska Sokolska Zajednica, Spljet. Prosvjeta naroda. Ovih mi je da- na došlo pod ruke novo pomagalo Andrli- ćevoj ABC-čitanci. Kako je poznato, naš narod ne pristaje lako na učenje čitanja i pisanja i kaže: »Ni- jesu mi ni stari znali, pak su isto bili živi«, A zašto to? Jer ne vide koristi od tog spa- senja narodu. Običaj je bio kod nas, da se drže pred skupštinom naroda duge pero- racije za interes alfabetizma; a posljedica svega toga je, da ih se javi samo nekoli- cina i to ne voljko, Svega toga ne treba, kad se ima ovo novo pomagalo. G. Andrlić je u tri sata predavanja pobu- dio u vojnika analfabeta kod 53 pukovnije tolik interes, da su shvatili učenje čitanja | pisanja kao ugodnu zabavu i naučili čitati slagati riječi i rečenice i pisati ih na plo- onih slova, što su ih u to kratko vri- & naučili,