Br. 399.

se«, da je zarobljen bio od prostih crno-
gorskih vojnika i hvalio se na njihovo čo-
vječno postupanje, dostojno svakog pri-
znanja.

Turska zvjerstva.

Iz Sandžaka povlače Turci regularne svo-
je vojnike, a ostavljaja svoje bašibozuke,
koji čine svakojaka divljaštva i zvjerstva.
Jednom starcu kršćaninu iskopali su oči,
osjekli usne i tad ga otjerali preko grani-
ce. Ubijaju i kolju malu srpsku djecu, star-
ce i mlade žene, a muške silom otprema-
ju u Malu Aziju. U selo Mokrinje provali-
lo je 60 turskih vojnika, i što god im je
došlo do ruku poubijali su i poklali. Po-
ginulo je mnoštvo seljaka kršćana, djecu
su im poklali a žene se razbježale. Sličan
je pokolj izvršen u četiri sela. U selu Mi-
gici odsjekli su Turci nekolicini kršćana
glavu, nekoliko ih nabili na kolac i sasje-
kli na komade; popu Bakalinu i popu Bu-
dravcu odsjekli meso brade i vilice, a po-
tonjem i nos otkinuli, ubili više seljaka i
nekoliko kuća zapalili. U Vatrenici su ra-
zvalili crkvu i nekoliko seljaka poklal, a
najviše djece. Pronosi se glas, da i u Bi-
tolju vlada pokolj.

Obustavljenje poreza u Srbiji.

Obustavljeno je svako ubiranje poreza u
Srbiji, osim dobrovoljnih prinosa. Zastupni-
ci su se odrekli dnevnica.

Talijanski dobrovoljci.

U Srbiju je stigla prva četa talijanskih
Garibaldinaca. Pučanstvo ih je dočekalo ve-
likim oduševljenjem.

Costanza, žena Ricciottia Garibaldia, u-
pravila je ponovno topli poziv na Talijane,
da priteku u pomoć sanitetskim materija-
lom i robom talijanskim dobrovoljcima, ko-
ji će otputovati u Grčku, da se uz bok
grčkoj vojsci bore protiv Turaka.

Mjesto proglašenja rata.

Rat u Srbiji biće proglašen u Nišu, na-
kon kraljeva dolaska, 'gdje će kralj Petar
pregledati čete.

Mobilizacija srpske vojske stoji zemlju
svaki dan 1 milijun dinara.

Poruka kralja Nikole talijanskom kralju.

Talijanski je kralj svoga tasta, crnogor-
skog kralja Nikolu, odgovarao od rata. Na
to mu je kralj Nikola odgovorio: »Poslato
je prćko 100.000 ljudi u Afriku i u Libiju,
da osvoje zemlje, što nama ne pripadaju,
a ti mi poručuješ, da ne tražim ono, što
mi Turska otrag 34 godine duguje na te-
melju berlinskog ugovora«.

Napadaj Turaka na bugarsku stražu.

U nedjelju veče napalo je 600 turskih
vojnika bugarsku stražu, zapapno od Čur-
jukeja. Pogranični bugarski vojnici povuko-
še se bez gubitaka, uslijed uputa, što su
bili dobili, da izbjegnu svaki sukob.

Slavenski zastupnici za Balkance.

Zast. Kramarž piše u »Nar. Listyma« čla-
nak o Balkanu, koji završuje: Česki i svi
ostali slavenski zastnpnici moraju otvoreno
izjaviti, da se ne osjećaju ugroženima, ako
Bugarska i Srbija oslobode Maćedoniju i
Staru Srbiju od stogodišnjeg ropstva.

Turski bjegunci u Bosni.

Iz Plevlja stiglo je u Sarajevo 25 bego-
va i aga sa obiteljima. U Bosni će čekati
svršetak rata, a onda će se povratiti u do-
movinu. U Novopazarskom sandžaku vlada
potpuna anarhija.

Utvrgjenje Skadra.

Turci su okolo Skadra podigli jake op-
kope i zemne utvrde, e da obrane grad od
navale crnogorske vojske. Računa se, da
na okolišnim utvrdama i u gradu Turci ne
raspolažu sa više od 20.000 vojnika.

Turski upad u Srbiju.

Srpska vlada objelodaniće proglas, u kom
će biti iznešeno, kako je Srbija neoprav-
dano i provokatorno bila napadnuta od
Turske, i kako su turske čete izazovno pre-
šle granicu, a da nije ni bio najavljen rat,
Tijem je Turska htjela izazvati Srbiju, da
ona prva proglasi rat. Srpska vlada će po
tome dokazati, kako se u Turskoj prova-
gjanje reforama ne shvaća ozbiljno.

Turski poslanik otputovao iz Srbije.
Poslanik Turske u Beogradu otputovao

je na jednoj ugarskoj lagji u Zemun, gdje

će čekati, dok mu srpska vlada preda putnicu.

Srpske čete u Bugarskoj.

Mnogobrojne srpske čete rolask
U si pd Oil pre.
ovacijama. Srpske čete idu na

 

granicu, da se pridruže bugarskim četama.
Bugarska je vlada obavijestila, da je izmegju
nje i srpske vlade utanačeno, da novac i
banknote jedne i druge države u obim dr-
žavama jednako kolaju uz istu vrijednost.

Uskrata ruskog cara?

Njemački listovi donose, da je »ruska
vlada primila od svog cara Nikole odredbu,
da se Crnoj-Gori ne isplaćuje više subven-
cija od 2,500.000 franaka godišnjih, i da
je već izostala isplata za novembar. To do-
vode u savez sa naviještenjem rata sa stra-
ne Crne-Gore Turskoj«.

Ne znamo koliko se može ovoj vijesti
povjerovati, još kad je poznato kako ve-
ćina njemačkih listova nastoji, da što ten-
decijoznije javlja i napada slavenske države,

Rusija za balkanske države.

Na glas o balkanskom ratu svi su se
društveni krugovi u Rusiji pokrenuli, da
priteku u pomoć ratujućim slavenskim dr-
žavama. »Društvo slavenske uzajamnosti«
u Petrogradu počelo je sa nizom predava-
nja o prilikama na Balkanu. Oduševljenje
po cijeloj Rusiji sve to jače raste. Pitanje
autonomije Stare Srbije i srpskog izlaza
na more sinatra se u svijem krugovima sve
više pitanjem važnih ruskih interesa. Iz Pe-
trograda pak stiže vijest, da u ondješnjim
upućenim krugovima kolaju glasovi, da će
ministar vanjskih poslova Sazonov odstupiti.

Mobilizacija ruske vojske.

Iz Varšave javljaju: Usprkos sviju služ-
benih oprovrgnuća, donose poljački listovi
sa dobro upućene strane vijesti, da se svom
silom nastavlja mobilizacija «ruske vojske i
koncetracija. prema austrougarskoj granici.
Do sada su mobilizovani vojeni zborovi u
Varšavi, Dublinu, Moskvi i Brzezinu; Mo-
skovski vojeni zbor već se nalazi u svom
koncentrisanom odredištu u Brzezinu. Osim
toga mobilizovane su i većim dijelom kon-
centrisane konjaničke čete u Podolju. U Vo-
linji će se doskora početi skupljati donski
kozaci, kojih će biti mobilizovano do 450.000.

Iso Boljetinac kupi vojsku.

Mnoštvo Arnauta dolazi u Srbiju, bježe-
žeći radi turskog unovačivanja. Iso Bolje-
nac kupi svoje ljude. Pošlo mu je za ru-
kom mnoštvo ih do sada nagovoriti, da po-
bjegnu iz turske vojske.

Ruski dobrovoljci.

U Moskvi se do sada prijavilo preko pet
hiljada dobrovoljaca u pomoć bratskim bal-
kanskim državama.

_|Crnogorska vojska prema Skadru.

Crnogorci, pojačani od Malisora, prodrli
su nakon žestokih bojeva dalje prema Ska-
dru. Turskim četama još nijesu stigla po-
jačanja, koja se nalaze na putu za Skadar.
Prispjelo je pak mnogo hiljada Arnauta za
obranu Skadra. Turci se nadaju, da kad bi
Crnogorci i osvojili ipak nebi mogli održati
zauzeta mjesta.

Engleški ratni dopisnici složni su u to-
me, da je crnogorska vlada objavila rat
»bez da je bila spremna na ikakve poslje-
dice«.

Veliki ratni plijen.

Crnogorci nagjoše nakon osvojenja Tuzi
sedam hiljada novih pušaka, osam stotina
šatora i veliku količinu džebane,

Srbija navijestila rat.
Neprijateljstva su izazvana i otpočeta sa

\strane Turske, Službeno se potvrgjuje da

je u ponedjeljak počeo rat izmegju Turske
Srbije.

Navlješten rat triju država.

Sa Cetinja se službeno javlja, da su 8Bu-
garska, Srbija i Grčka navijestile Turskoj
rat.

Turski zarobljenici.

U ponedjeljak je u Nikšić doveđeno 1800
turskih zarobljenika.

U Podgorici pak izmegju zarobljenika i-
ma 67 turskih viših oficira i 2 pukovnika.

Hrvatski dobrovoljci u Srbiji.

Javljaju iz Beograda, da je i dobar broj
hrvatskih mladića sastavilo hrvatsku dobro-
voljačku četu, koja da stupa pod hrvatskom
i srpskom zastavom. Megju njima nalazi se
i osam djaka zagrebačke umjetničke škole,

Potpisan Talljansko-Turski sporazum.

Rimska agencija »Stefani« javlja, da jeu
utorak veče n sporazum mirovnih
pregovaratelja izmegju Italije i Turske.

i DD mm

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Vijesti iz naroda.

Iz Čibaće u Župi Dubr.*)

(I meni se rugaju!) Otrag malo dana či-
tao sam u kalendaru »Danici« članak pod
naslovom: »Rugaju mi se«, u kojemu pri-
kazuje se, kako se seljački svijet ruga, ako
se u njegovoj sredini nagje koji seljak, te
voli knjigu i novinu, pak je čita i sabire
znanje koje mu može donijeti mnogo mo-
ralne i materijalne koristi. To je i mene
potaklo da ovo napišem pod gornjim na-
slovom, te prikažem kako se i meni ruga-
ju i ujedno odgovorim na neslane prigo-
vore i ogovore, kojima me već odavna ne-
kolicina obasiplje. Obzirom na njihove o-
sobe, nebi bilo vrijedno odgovarati im, ali
radi neupućenih mislim da je potrebno.

Biti će kojih pet, šest godina, odkako
sam se počeo baš intezivno baviti knjiga-
ma i novinama razne struke, raznog smi-
jera, koje su dosta proširile moj duševni
horizonat, tako, da sam konačno bio u sta-
nju potpuno shvatiti žalosnu situaciju u
kojoj se nalazi ljudsko društvo. Izmegju
ostalih uzroka, koji prouzročiše tu žalosnu
situaciju, nalazi se jedan, koji zato po mo-
jem mišljenju najveću krivicu nosi, a to je:
Neprosviječenost/s jedne a kriva prosvjeta
s druge strane, koja zabacuje svaku nad-
naravnost. Upoznavši dakle, gdje se nalazi
glavni izvor svemu današnjemu zlu, bijah
odlučio, u koliko mi to moja radnja dopu-
šta, što više širiti dobru i korisnu štampu
megju mojom seljačkom subraćom, bar u
okviru naše župe. Odlučeno, izvršeno. Po-
čeh dobavljati raznih dobrih knjiga s ra-
znih strana i počeh ih širiti megju narod;
ali s kakovim uspjehom? Doista slabim ili
bolje rekuć nikakovim! Narod se pokazao
do skrajnosti indiferentan prama štampi u
opće. Tek nekolicina bi njih po gdjekad u-
zeli po štogod, nu i oni više iz simpatije
prama mojoj osobi, nego li iz ljubavi pra-
ma knjizi. Ali ni to nije dosta. Nekoji sta-
doše prigovarati (iza mene) da je to moja
trgovina; nekoji da sam uslijed čitanja knji-
ga i novina pobudalio, te napokon da ću
trošeći na knjige i novine izgubiti sve svo-
je imanje.-Na sve to im ovdje moram do-
lično odgovoriti u svrhu, da se razumije-
mo, te da već jednom prestanu napadaji
na moju osobu i da u buduće budu imali
malo više smisla i ljubavi za dobro i ko-|

 

risno štivo. Sto se tiče prigovora da ja ir-
gujem s knjigama i novinama, ovdje javno.
pozivljem takoviće, ako su oni uvjerenja,
da je to jedna masna trgovina, neka se,
ako žele, prijave, i ja ću im svu tu, po nji-
hovom mišljenju, »masnu trgovinu«, bez
ikakove odštete prepuštiti.

Na, nč, seljačka braćo, nijesu me a niti
me u širenju dobre štampe vode bilo ma
kakvi lični, već jedino moralni i ekonom-
ski naš napredak. Moje srce nije moglo,
niti može podnijeti, da vi zbog općeg ne-
znanja stradate. Zato sam  hotio poslužiti
se, najboljim i najuspješnijim savremenim
srestvom, štampem, da vam pomognem,
ali me na žalost ne razumjeste i odbiste
moju dobrovoljnu bratsku pomoć, a na svo-
ju veliku štetu, jer apsolutna i nepobitna
je istina da, narod bez prosvjete, jest na-
rod bez budućnosti. Samo prosvijetljenim
narodima pripada budućnost, a neprosvi-
jetljenim ropstvo i zao život. To je faktična
istina, kamo li da sam ja uslijed čitanja
knjiga i novina pobudalio.

Ako je zbilja istina kao što vi kažete,
da čovjek uslijed [čitanja postaje lud, onda
recite, zašto vi vašu djecu šaljete tolike go-
dine u školu? Valjda zato, da pobudale,
kao što sam i ja i (svi oni što se bave či-
tanjem dobrog i korisnog štiva. Kakvog li
protuslovlja ! Ako je listina što vi kažete,
onda profesori, liječnici, advokati, svećenici
i t, d. morali bi po vašemu mišljenju biti
najveće budale, jer se oui baš najviše ba-
više i bave se čitanjem i pisanjem.

Nu usprkos sve te njihove tobožnje lu-
dosti, vi ipak kad vam treba kakav savjet
i uputa, trčite k njima. Dakle što to do-
kažuje !

Ništa drugo, nego da je budala onaj koji
ništa ne čita, a ne onaj koji čita i uči, kao
što vi kažete, iz čega slijedi, da ste vi u-
stvrdili krupnu i nepoštenu laž.

Na ono što velite, da ću izgubiti sve mo-
je imanje trošeći na knjige i novine, odgo-
varam: Ja preko godišta rijetko kada po-
giem u svetačni dan u krčmu, a vi rijetko
izostanete a da ne pogjete. Ja na dobre
knjige i novine potrošim godišnje okolo 20
kruna, a koliko vi potrošite preko godišta
u svetačne dane po krčmama i drugim za-
bavama ? Ja sam uvjerenja, da vaša svota
daleko nadmašuje moju svotu, a naprotiv,
da ja imadem mnogo veću korist od moje
premda manje potrošene svote, nego li vi
od vaše puno veće. Nu ako se to vama či-

*) Donašamo ovo, iz pera prostog seljaka, što nam
se posve avigja. |

 

ni nevjerojatnim, onda mi to izvolite do-
kazati, ali javno, a ovo će vam cijenjeno
uredništvo, cijenim ustupiti malo prostora.
(Dragovoljno. Ur.) Inače pokušajte i vi či-
tati dobre knjige i novine, pak ćete se u-
vjeriti da li imam pravo ili ne. Izgovor, da
se nema ni novca ni vremena za nabavlja-
nje i čitanje dobrih knjiga i novina, nije ni
najmanje opravdan. Treba se ustegnuti i
manje trošiti i vremena i novca drugamo,
pak će biti i novca i vremena za čitanje
dobrih knjiga i novina, odnosno sakuplja-
nja toli potrebitog znanja, bez kojega ne-
može biti govora bilo ma o kakovom na-
pretku.

Na koncu moram spomenuti, iu koliko mi
to bude moguće nastojati ostraniti jednu veli-
ku zabludu glede politike. Gotovo je opće mi-
šljenje kod seljaka, da politika nije za nas već
jedino za gospodu. To je mišljenje posve kri-
vo. Treba razumjeti, što znači riječ »Politika«?
Riječ »politika« znači, opći javni poslovi,
poslovi države. A ko sačinjava državu? Na-
rod. A ko sačinjava narod? Pojedinci. Da-
kle prama tome politika iliti javni opći dr-
žavni poslovi, tiču se svakoga pojedinca,
tiču se općega javnoga interesa; a pošto se
mi nalazimo u jednoj ustavnoj državi, u
kojoj narod ima pravo sudjelovati u stva-
ranju zakona i drugih zaključaka, u koju
svrhu bira zastupnike, da u njngovo ime
i po njegovoj volji u saboru govore i rade,
to ne samo, da svaki pojedinac ima pra-
vo, nego je i dužan pratiti politički razvoj
svoje domovine u opće, a rad i postupak
svojih zastupnika napose. Jer birati zastupni-
ke i slati ih u sabor, da tamo odlučuju o
našim interesima u opće, a ne brinuti se
što i kako oni tamo rade i postupaju, da
li njihov rad odgovara našim željama i po-
trebama, jest posve nerazborito, a u dosta
slučajeva i pogibeljno. Na, to ne smije ta-
ko biti. U našem je vlastitom interesu, da
se bavimo politikom i osobitom brigom
kontrolišemo rad svojih zastupnika, jer i-
nače mogli bismo se teško kajati, ali kad
više nebi bilo na vrijeme. Poslije swrti ne-
ma pokajanja. Eto je prošle godine švaba
Malik podnio bečkom parlamentu prijedlog o
uvedenju civilnog braka (ženidbe), koji je na
svu sreću, s malom većinom od 21 glasa kai,
zast. propao. A kako su se tom prigodom
ponijeli nekoji naši dalmatinski zastupnici?

|O tome je suvišno govoriti, jer je to već
|poznato i vrapcima na krovu. A kako su se

njihovi izbornici tom prigodom ponijeli ? Je-
su li protestovali proti takovom postupku
svojih zastupnika, koji su proti volji i o-
sjećajima svojih izbornika radili? Nijesu !
A zašto nijesu? Zato, jer mnogi ne baveći
se politikom, pak ne čitajući nikakovih ka-
toličkih novina, nijesu ni znali a koji su i
znali u svojoj kratkovidnosti nijesu tome
podavali Bog zna kakove važnosti, nijesu
shvaćali od kakovih bi to kobnih posljedi-
ca moglo biti po vjeru i moral, a po tome
i blagostanje i napredak naroda u opće.
Po mojem mišljenju, tu je bila dužnost
župnika i učitelja, koji kršć. misle i osje-
ćaju, ne samo da predoče narodu kobne
posljedice uvedenjem civilnog braka, nego
da ga pozovu da upravi javni protest na
svoje zastupnike i da ih pozove na red.
Zahtjevajmo da se poštuje naša volja i da
se niko ne bude igrati s našim najsvetijim
amanetima, a da to u istinu bude tako, po-
trebno je, da biramo lakove zastupnike za
sabor, koji se ističu kao katolici ne samo
u riječi, nego i u praktičnom životu.
Dakle, seljačka braćo, u našem je vlasti-
tom interesu, da čitamo dobre knjige i li-
stove, te da pratimo politiku u opće pu-
tem dobrih novina, a putem knjiga stičemo
svakovrsno znanje, koje će nam mnogo o-
lakšati naš mukotrpni život. Oh! koliko bi
se dalo znanjem, prosvjetom otkloniti i pre-
priječili zla i bijede, to se doista ne da i
zreći! Bilo bi još puno govora o ovom
predmetu, ali sam i tako oduljio, pak mo-
ram završiti, Zaključujem uz geslo: Sve za
Vjeru i za Domovinu! — Hrvat-Katolik.

Iz Konavala.

(Sjednica općinskog vijeća.) Jučer na 12.
o. mj. sakupilo se općinsko vijeće na svoju
redovitu sjednicu, Kad je dnevni red bio
iscrpljen zastupnik g. Skurić pita riječ, i
govori o zulumu i bezakonju, koji u Hr-
vatskoj vlada, te što se političke strane tiče
u Hrvatskoj je gore, nego u ijednoj pokra-
jini turskog carstva, a posljedica ovog be-
zakonja jest atentat Luke Jukića. Na svr-
šetku predlaže za majku Jukića 200 K. Vi-
jeće glasuje 100 K i slijedeću resoluciju:
Na sjednici općinskih vijećnika općine Cav-
tat, vijećnici izrazuju bratski pozdrav našem
narođu u Hrvatskoj u današnjim teškim da-
nima nadom, potpunim pouzdanjem i ži-
vom vjerom, da nakon teških dana, moraju
svanuti ljepši dani slobode i ujedinjenja
Hrvatske, Živilo jedinstvo Hrvata, Srba i
Slovenaca! Resoluciju kao i prinos za žrtvu
Cuvajevu oduševljeno zagovaraše gosjjoda
vijećnici Bratić i Vragolov. — Konavljanin.

"God. VIII.

Domaće vijesti.

Tako baš i ide! Uvijek smo na-
glašivali, da naši zastupnici nadasve u par-
lamentu u Beču rade dogovorno, barem
u onome što je očito narodno dobro. Amo
i tamo mogu se prepirati, a i to nije do-
bro; ali na onom mjestu, gdje nam se sve
daje ili uskrati, tamo apsolutno po što za-
što moraju da rade dogovorno. Ovaj smo
put doživjeli ipak da su dva naša delegata
Spinčić i Čingrija radili sporazumno. To nas
tješi, a posve bi smo se obradovali, kad bi
plemeniti taj primjer uplivisao da pojednako
do malo porade i naši zastupnici na par-
lamentu. Ljuta nevolja u domovini, sve ono
što će skora budućnost radi rata i poslje-
dica donijeti, nek osvjeste ugledne naše za-
stupnike, pak nek upru svi u jedna kola i
Slovenci i Hrvati i Srbi: prijeka nužda to
zahtjeva !

Jukić biće pomilovan. U ne-
djelju proširila se Zagrebom vijest, da će
Jukić biti u ponedjeljak obješen. To je i po
vanjskim listovima iz Zagreba bilo rastu-
reno, a u proračuaane svrhe. U nedjelju ve-
če mnoštvo gragjana, omladine u Zagrebu
htjelo jurišati na tamnice, da Jukića oslo-
bode. Banulo redarstvo, žandarmerija pa i
vojska. Nekoliko ih je uapšeno.

Ista vijest bila je odjeknula i“po Dubro-
vniku pa i po svoj Dalmaciji. Shvatljivo je,
kakovo je uslijed toga vladalo raspolože-
nje. N. pr. u Šibeniku mladost obojega
spola stavila crninu, zastave bijahu spušte-
ne, muzikalni končerat talijanske glazbe o-
bustavljen kao i sve druge zabave.

Naprotiv javljaju iz Beča, da će Jukić
biti sigurno pomilovan. Od prvog dana o-
sude da su u najvećim bečkim krugovima
bili za pomilovanje.

Hrvatsko-slovenski novinar.
ski sastanak. Prilikom vijećanja vrho-
vne uprave stranke prava i plenuma hrvat-
skih i (slovenskih zastupnika u Ljubljani,
zakazan je i novinarski sastanak. Pozvani
su svi novinari pomenutih stranaka. Svrha
je tom sastanku, da se utvrdi pravac, kojim
ima da krene saglasno sve hrvatsko sloven-
sko novinstvo. Sastanak će se obdržavali
danas i sutra. Naše je uredništvo brzojavnim
se pozdravom izjavilo.

Viječanje pravaša u Beču. U
prošli su petak zaključena vijećanja hrvat-
sko-slovenskog izvršnog odbora, u prosto-
rijama hrv.-slov. kluba u parlamentu. Vije-
ćanje je otvorio presjednik slovenske pučke
stranke dr. Šušteršić, a presjedao je presje-
dnik vrhovne uprave stranke prava dr. Mi-
le Starčević. Prisustvovali su dr. M. Star-
čević, dr. Drinković, prof. Spinčić, Cezar
Akačić, dr. Perišić, dr. Ivan Šušteršić, dr.
Korošec, dr. Krek, dr. Brejc i dr. Fon.

Predmetom vijećanja bile su prilike u Ba-
novini, dogagjaji na Balkanu te megjusobno
uregjenje stranaka.

Pir. U Koioru se je vjenčao naš prija-
telj g. Kalisto Perinić sa gcom. Elisabetom
Pušić. Srdačno čestitamo!

Rasprava proti preparandisti
Alfireviću, optuženu radi sukrivstva u
Jukićevu atentatu, obdržavaće se u Celovcu
u Koruškoj.

Hrv. Sokolska Zajednica. P:i-
mamo poziv na prvu glavnu skupštinu Hr-
vatske Sokolske Zajednice, koja će se u
nedjelju dne 20 o. mj. obdržavati u Splje-
tu, u prostorijama Pravaške Čitaonice, sa
ovim dnevnim redom: 1) izvještaj središnjeg
odbora i pregled računa; 2) izvještaj pre-
dnjačkog zbora; 3) izbor središnjeg odbo-
ra; 4) program novog rada naše zajednice;
5) dogovor za eventualni spoj pravih brvat-
skih sokolova sa mladenačkim društvima u
jednu organizaciju; 6) pitanje lista; 7) slu-
čajni predlozi. — Molimo, da svako dru-
štvo odašalje barem po jednoga svoga pre-
stavnika. — Zdravo! — Hrvatska Sokolska

Zajednica, Spljet.

Prosvjeta naroda. Ovih mi je da-
na došlo pod ruke novo pomagalo Andrli-
ćevoj ABC-čitanci.

Kako je poznato, naš narod ne pristaje
lako na učenje čitanja i pisanja i kaže: »Ni-
jesu mi ni stari znali, pak su isto bili živi«,
A zašto to? Jer ne vide koristi od tog spa-
senja narodu. Običaj je bio kod nas, da se
drže pred skupštinom naroda duge pero-
racije za interes alfabetizma; a posljedica
svega toga je, da ih se javi samo nekoli-
cina i to ne voljko, Svega toga ne treba,
kad se ima ovo novo pomagalo.

G. Andrlić je u tri sata predavanja pobu-
dio u vojnika analfabeta kod 53 pukovnije
tolik interes, da su shvatili učenje čitanja |
pisanja kao ugodnu zabavu i naučili čitati

slagati riječi i rečenice i pisati ih na plo-
onih slova, što su ih u to kratko vri-

&

 

naučili,