Br. 402 Po zadnjim vijestima iz Carigrada, tamo je kršćansko pučanstvo silno prestravljeno, da nebi na njih turski bjegunci iskalili o- svetu. Poslije poraza turske vojske kod Kir- Kilisa i Lili-Burgasa smatra se, da je neiz- bježivo krvoprolićn po Carigradu. Londonska vijest glasi: Na glasove, da bi u Carigradu Turci mogli uzbijesniti na kršćane, vlasti su javile poklisarima, da ša- lju brodove ujedno i za, slučaj posredovanja. Osvojenje Prilipa i Gostivara. Srpska je vojska zauzela Prilip i Gosti- var. U Prilipu, nekadašnjoj prijestolnici Mar- ka Kraljevića, sjediniće se što prije srpska sa grčkom vojskom. Pobjede grčke vojske. Na liniji Monastir-Sorović grčka vojska iznenadno napala i potukla dvostruko jaču tutsku silu. Grci zarobiše preko 500 Turaka i otpremiše ih u Larisu, gdje će biti izru- čeni ratnome sudu, jer kao zarobljenici pre- kršiše riječ. : U boju kod Natbonkiceja palo je oko 1000 Turaka od 4000. Grci zaplijeniše 7 velikih topova. Turgut-paša potučen. Šefket Turgut-paša iskrcao se kod Midi- je, sa 20.000 turske vojske. Iskrcavanje je bilo zaštićeno flotom. Namjeravao je, da zao- bigje lijevo krilo bugarske vojske, ali mu se je pokušaj sasvim izjalovi. Bugari su hametom potukli tursku vojsku. Do sada nije poznato, jesu li Turci imali vremena da se ukrcaju ma brodove. Bombardovanje Drinopolja. Bugarska artiljerija svom žestinom od prošlog petka bombarduje Drinopolje. Bu- garski aeroplani izvrsno pomažu. Obična užasna tuska djela. Prispjela je u London potvrgjena vijest, da su Turci u Solunu poubijali a što 1anili preko dvije hiljade kršćana. Dovedeno 1677 turskih bjegunaca. U subotu je dovezeno u Beč 420 turskih bjegunaca iz Novoga-Pazara, sa 20 oficira. Dovedeni su iz Sarajeva. Biće do svršetka rata smješteni, na troškove Turske, u gar- nizone Rajhemberga i Znojma. — lsti je dan dovezeno iz Sarajeva u Budimpeštu 1160 turskih bjegunaca sa 77 oficira. Biće smješteni u razne garnizone. Skadar potpuno blokiran. Desno krilo crnogorskog primorskog o- dreda je preko Bojane pred Lješom preki- nulo svaki saobraćaj izmegju Skadra i Lje- ša. Tim je Skadar sa svim svojim utvrda- ma sasvim blokiran. Skadarski valija pušta stanovništvo da se iseljuje iz varoši. Velika bitka. — Turski neuspjeh. Južno od Lili-Burgasa u ponedjeljak je bila velika bitka. Sudjelo je preko 40.000 turske vojske. Turci su se dobro branili, ali uslijed strašnog djelovanja bugarskog top- ništva morali su uzmaći u Tadsalžu, u tvr- gjave, ostavivši na hrpe mrtvih i ranjenih. Bugari su takogjer imali znatnih gubitaka. Teško stanje u Solunu. Neprestano stiže u Solun na hiljade bje- gunaca, gladnih i odrpanih. U gradu za- vladao je silan strah i velika zbrka. Zatvo- rene su sve pekarne i skoro svi dućani i trgovine. ; + Nove pobjede i uspjesi. Bugari su prodrli do Melnika, 70 kim. od Soluna. Grčka vojska poslije žestokoga boja o- svojila je važno mjesto Jednice. Bugari zauzeše Radovice, gdje ih pučan- stvo oduševljeno dočekalo. Na pruzi Dimotika-Solun Bugari osvojiše Ksanti. U Lili-Burgasu je bugarska vojska osim spomenutog zaplijenila ogromna skladišta oružja, provijande i mnoštvo telefonskih a- parata. Srpska je vojska osvojila Gengeli, Demer- kapu i nastavila južno uspješnim prodira- njem, Na putu iz Banice prama Florini grčka vojska sukobivši se mnogo jačom turskom silom, ipak zauze veoma važne pozicije. Sastanak dviju srpskih vojska. Dva eskadrona srpskog konjaništva, pod narod dviju srpskih kraljevina bude za svag:- da ujedinjen. Turci u divljem bijegu. Ratni dopisnik londonskog lista »Deli Hronikla« uporegjuje bježanje turske vojske, Kurda i Tatara, sa bježanjem Napoleonove vojske iz Moskve. Turski vojnici bacaju bje- žeći puške, sablje i džebanu, samo da izne- su živu glavu. Opet »lijepa« svjedodžba instiuktorstvu njemačkih oficira ! Nove crnogorske pobjede. Crnogorske su čete zauzele Lješ i San Giovanni di Medua. Turske čete poražene dale se u bijeg. U utorak je desno krilo crnog. primorskog dijela imalo sukob kod Barbalisa s turskom vojskom, koja je. pokušala da uspostavi ve- zu. Bila je odbijena, pa navali po drugi put poljskom i brzometnom artiljerijom, da. bi zaobišla crnogorsku vojsku. Navaljivala je u dva pravca, da prodre Lješu, ali se mo- rala povući u najvećem neredu, ostavivši mnoštvo mrtvih i ranjenih. Dva su im to- pa izbačena iz stroja, a džebana uništena. Nastavlja se bombardovanjem Taraboša, Br- dice i Skadra. Aneksija Stare Srbije. Moskovski listovi javljaju, da će se ubr- zo sazvati Narodna Skupština u Beogradu, i proglasiti aneksiju Stare Srbije. Pred posljednjom bitkom. Pobjedonosna bugarska vojska nepreki- dno goni neprijatelja, ne dajući ni svojim vojnicima noćnog odimora. Turska vojska bježi prema Čataldži, pred kojom se oče- kuje posljednja bitka. Turci bježe. — Srbi pred Bitoljom. Sa obale Mramornog mora bježe Turci iz sela i gradova. Prema privatnim vijestima dijelovi zapa- dne srpske vojske stigli su pred Bitolj. Turci protiv Arnauta. Na Kosovu mnogi Turci dolaze vlastima, pa ih nazivaju oslobodiocima od arnaut- skoga nasilja, od koga su i oni mnogi tr- pjeli i stradali. Užasni prizori pred Carigradom. Ratni dopisnik londonskog »Deli Hroni-' kla« javlja i ovo: Sva turska vojska gmili, jer više ne može trčati. Redovi su joj pro-, rijegjeni groznim mukama, što ih snosi dan , i noći. Put, preko kojeg bježi vojska, gusto. je pokriven mrtvacima i umirućima. Bježeću. vojsku prate jata gavranova, što strašno. grakću i čekaju, dok ne padne koji vojnik ' mrtav od umora. Psi, slični hijenama, prate ostatke vojske. Lavež im se razliježe po svu noć. Idući k Čorlu, vide se na pola iz- | jedene konjske mrcine. Kome je još ostala | puška i patroni, gleda u mraku svuda ne- prijatelja, puca i često pogagja svoje dru- gove. Strijeljaju vojnike kršćane. Do sada je preko dvije stotine turskih vojnika kršćana strijeljano u Carigradu. Op- tužiše ih, da su krivi porazu Lozengrada, a kad tamo biće krivi što su kršćani! Pa \kako se to slaže sa izjavom turskog zapo- vjednika, koji je rekao da su napustili Lo- | zengrad jedino »iz strategičnih razloga«!!.. 1 Prema jednoj informaciji, prispjeloj u Beo- grad, sudjelovaće u operacijama oko Cari- grada i Soluna dijelovi sviju savezničkih vojska, da se tako manifestuje jedinstvo ak- cije. Jedan dio bugarske vojske na putu je k Solunu, pred kojim će se sastati srpska i grčka vojska, a jedan dio grčke vojske pre- vozi se u okolinu Carigrada, da sudjeluje u konačnoj borbi. Turska zaklinje za posredovanje. Turski poklisar uručio je franceskom mi- nistru-presjedniku Poincarću službenu molbu Turske za posredovanje, koja glasi: Oto- manska vlada moli Velike Sile za kolektivno posredovanje u svrhu bezodvlačne obustave neprijateljstva i ustanovljenja mirovnih u- v jeta. Ministar Poincarć primjetio je poklisaru, da posredovna akcija isključuje svaku po- misao pritiska na ratujuće, nadodavši, da Velike Sile mogu poduzeti posredovnu akci- ju jedino onda, ako su sve ratujuće stranke sporazumne. Poincarć je nadodao, da će sve Velike Sile bez iznimke bezodvlačno gole obznaniti, da je Franceska sklona sporazu- limiti se s njima o novoj molbi Turske. Zahtjevi balkanskih naroda. Sofijski list »Mir« konstetuje uspjehe o- ružja, koje je Bugarska u mjesec dana po- \'Saveznici pred Carigradom i Solunom. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« stigla pred vratima Carigrada, a drugi sa- veznici za zauzeće Makedonije, te se nada, da će diplomacija saveznih zemalja završiti dobro započeto djelo, i da će izmorenim balkanskim narodima, koji su izdržali nad- čovječne žrtve i prolili toliko krvi, osigurati trajni mir, za koji će svi dati garancije. Bal- kanski narodi ne smiju nikada napuštiti slogu i moraju se sasvim riješiti svakog tutorstva. Europa će stalno prihvatiti ono, što su saveznici zajednički odlučni da za- stupaju. Bugarski je poslanik u Petrogradu izja- vio, da su zahtjevi balkanskih država slije- deći: Za Crnu-Goru skadarski vilajet; Sr- bija hoće Staru Srbiju i pristup na more; Grčka traži Tesaliju, Epir i Elasone; Bu- garska zahtjeva područje izmegju Jedrene, Dedeagača i Soluna. Rumunjska ne može imati nikakvih teritorijalnih zahtjeva. Na kon- cu izjavio je poslanik, da Bugari neće ići u Carigrad, već da je cilj bugarske vojske sada Egejsko more. Stanje poslije bojeva. Iz Beograda javljaju: U Skoplju je ot- kriveno do 60 turskih oficira, koji su se bili sakrili, pa poslije predali. Viast pozivlje sve na predaju, jer će inače biti predani ratnom sudu. Nagjeno je i njemačkih oficira (»gla- sovitih« instruktora !) _ Stanovništvo sada priča, da su mladotur- či sami i dražeći Arnaute sistematski radili na istrijebljivanju kršćana, kojih bi bilo ne- stalo za desetak godina posvema, da nije došlo do rata. O tome su strani konsuli izvješćivali svoje vlade, ali one nijesu ni- šta poduzimale. Još dok je trajala kumanovska bitka, br- zojavio je Feti-paša u Solun i Skoplje, da su Turci pobijedili. Ovo je bilo zanijelo Turke, a uplašilo hrišćane, koji su se bili pozatvarali. Ruski je konsuo opasnošću spa- savao hrišćane. Kad su Turci uzmicali, spa- sio je iz zatvora više stotina hrišćana; spa- sio je na svojim kolima i valiju, na kojega su pucali arnauti, te ga ranili i ubili se- kretara. Sada se je skupilo u Skoplju do 10.000 Arnauta, plašeći se osvete stanovnika sela. Jedan zarobljeni turski oflcir izjavljuje, da su poslije Kumanova Turci mogli željezni- com odvesti samo 10 brdskih topova. Srp- ska je artiljerija tako djelovala, da ni jedna bitka do sada nije dala tako golem proce- nat žrtava. Sada se sahranjuje hiljade lješeva po bo- jištu, spaljivajući ih jer nahrupilo straho- vito pasa i gavrana. Imade gudura prenatr- panih sa deset redova lješeva. Izbijanje na more. Beogradske novine donose članke, koji- ma pozdravljaju skoro izbijanje Srbije na more, koje joj omogućuje slobodno disanje. Očekuje se, da će do par dana srpska vojska doći pred Skadar, da juriša složno sa Crnogorcima, te poći prama Draču. | Srpska vojska sada drži potpuno u vla- \sti teren sjeverno od linije Strupnica, Do- mirlacija, Prilip, Kruševo, Gostivar, Prizren \i Peć. | \Vijesti iz Srbije. | Srbi su se na 50 kim. primakli Solunu. \Srpska je vojska na bajunete osvojila pozi- \cije do Prilepa, gdje je zanoćila. Poslije ja- \čeg otpora Prilep se predao. Turski su gu- \bitci preveliki, a srpski neznatni. Poštanski ravnatelj u Prištini predao je | srpskim vlastima svu zalihu novca i vrije- \dnota turskoga ureda. Ima oko 60.000 di- \mara gotovine. Poštar je isprvice to bio sa- krio, ali je sada sve prešlo u vlasništvo Srbije kao ratni plijen. Arbanas Abdul Saban, koji je pred dvije godine ubio srpskog učitelja Vulića, sudbe- no je obješen. Napredovanje Bugara. Glavna bugarska vojska, marširajući pra- ma Carigradu, uništila je na zapadu Čorle zadnje straže bježećih Turaka. Opsada je Jedrena potpuna. Bugarska je vojska razvalila vodovod. Kod opsade pri- ključilo se 40,000 srpske vojske. Još se nije sva vojska turska mogla vući iza utvrda kod Čataldže, Stišu vijesti od glavnog komanda, da je bugarska voj- ska opkolila Turke i hametom ih potukla, te da su ovi zadnji imali gubitaka više ne- go li kod Lile-Burgasa. Balkanski će Savez izdati posebne po- štanske marke.' Grčke pobjede. : Zaposjednut je otok Psara. U Preveti je zarobljeno 800 ljudi. Cijela je epirska oba- la blokirana. Stigao je u Atenu Ricciotti Garibaldi sa 3000 drugova. Bio je sjajno pričekan. Domaće vijesti. Iz Cawtata primamo: | ovdi se sa- stavio odbor gospogja za sakupljanje pri- loga u korist »Crvenvg Krsta« na Balkanu. Isti sastoji od gospogja: Marija Bogišić-Pohl kao starješina, te Mare ud. Bratić, Ane Ra čić, Mare Burlović, Luce ud. Brkljača i Iza- belle Bijelić, — a g. Gjura Bijelića kao blagajnika. Gospogje su već otpočele svoj rad, te je već prvim danom sakupljeno okolo 1000 Kruna, a opravdana je nada, da će se lije- pa svota prikupiti, jer oduševljenje vlada bez iznimke megju svijem slojevima. Odbor se je obratio preko župnog ureda na sve svećenike, a preko općinskog ureda na sve glavare Konavala, te će za stalno prispjeti i od tamo dovoljno prinosa. Tu nadu potvrgjuje već čin, da je g. Mato Gju- rović proto iz Močića sakupio u tu dobru svrhu prigodom njegovog krsnog imena o- kolo 50 Kruna. Možebitni prilozi sa strane neka se ša- lju na blagajnika g. Gjura Bijelića u Cavtat. Pridošli prilozi će se objelodaniti u na- šim listovima. Opstrukcija Slovenaca. U pro- računskom odboru zastupničke kuće u Be- ču, počeli su Slovenci opstrukciju, radi ap- solutizma u Hrvatskoj. Hrvatski jezik na ,,Export A. kademiji““, Početkom ove školske go- dine uvela je pomenuta akademija u Beču i učenje hrvatskog jezika. Ta je docentura povjerena dr. Dragutinu Nagy iz Dalmacije. Odbor za pomoć sirotinji. Sa Cetinja primamo od uprave odbora za pri- manje priloga siromašnim familijama voje- nih obvezanika i rado donosimo: U pro- storijama Cetinjske Opštine održana je na 23 pr. mj. sjednica cetinjskog gragjanstva odnosno savjetovanja o davanju pomoći ov- dašnjim siromašnim familijama vojenih ob- veznika, te je, pored ostalog, tom prilikom izmegju istih obrazovan ovaj odbor: Pre- sjednik: g. M. Barović, trgovac; Sekretari : g.g.: V. Sekulović, upravnik filijale Nikšić- skog Trgovačkog Akcijonarskog Društva, i G. Milošević, kand. prava; Blogajnik: g. kapetan M. Ivanišević; odbornici g.g.: V. Vuletić, presjednik Crnogorske Banke, U. Morić, dvorski apotekar, N. Spasić, trgovac, S. Popović, posjednik, R. Bimanović, trgo- vac, B. Markuš, tigovac. Novac se šalje na ovu adresu: Odboru za primanje priloga za siromašne familije vojenih obveznika. Cetinje, Crna Gora (Montenegro). Imena prinosnika sa zahvalnošću objavi- će se putem javnosti. Stavljamo na srce svim dobročincima i našim imućnicima, e bi se što bolje oda- Bt m" . ZM Mad ta P God. Vili. \vića.) 3.) Zajc: Zrinjski, potpouri, svira |Tamb. Zbor D. R. D. 4.) St. Mokranjac: \Tri junaka, junačka pjesma, pjeva solo-bas \g. Dušan Babić, prati ga na glasoviru g. \kapelnik Ivo vit. Čižek. 5.) Marš, svira 'Tamb. Zbor D. R. D. ll. Dio. 6.) Čižek: Srpsko cvijeće, potpouri, svira Tamb. Zbor D. R. D. 7.) A. Kocebue. Tri oca na jedan put, šaljiva igra u jednom činu, (Igra Hr- vatska LDilet. Pozorišna Družina. Osobe: Paprović, dućandžija u jednom malom gradu g. Vlaho Pata; Miše, njegov sin g. Mato Beasić;. Milica, njegova nepuća g.ca Katica Lujak; Gospogja Frane, njegova gazdarica g.ca Antica Zaputović;; Vodopić, trgovac vina g. Baldo Brbora; Mirko, njegov sin, a tr- gov. pomoćnik kod Paprovića g. Zdenko Zečević; Petar, Vodopićev brat, bogati me- sar g. Mato Gračanin. (Čin se dogagja u Paprovićevoj kući.) Ulazne cijene: za parter i lože K 1,50, za djecu, učenike mjesnih škola i podoficire K 1.— Sjedalo u parteru, osim ulaznice, K 1.— Početak tačno u 7!/a ura na veče. Cecilijanska večer društva »Gundulić“*. Na dan sv. Cecilije, po- kroviteljice glazbe, naše društvo »Gundu- lić« priregjuje u blagohotno ustupljenim pro- storijama »Hrvatske Radničke Zadruge« za- bavu s plesom. Zabava će biti ugodna u svakom pogledu. Sudjelovati će pjevački zbor; muzikalni dio će biti osobito zanimiv, a maravno će i naša vrijedna »llrvatska Dil. Pozorišna Družina« prestavljati jednu brilantnu komediju, koja će pobudit veliki efekat. Zabavu će završiti ples, preko kojeg će svirati orhestar i slijediti raznovrsne ša- le. Nema sumnje da će naše gragjanstvo u velikom broju posjetiti ovu zabavu, i to baš prvu zimsku u novim prostorijama »Za- druge«. Svi na 24 ov. mj. na Cecilijansku zabavu! Blagosowv novog dubrovačkog parobroda. U subotu u jutro stigao je novi ogromni dubrovački parobrod, vlas- nosti priznatog vrsnog pomorskog struč- njaka brodovlasnika g. Iva kap. Račića. Parobrod se je usidrio u blizini Cavtata. Imali smo prigode da ga razgledamo. Izgragjen je po najnovijem tipu Sheltel deck. Koliko u izgradnji, strojevima, spra- vama, toliko i u svemu ostalome nadmašuje dosadašnje. Sve je potpuno do sitnice usa- vršeno, a u nutrini lijepo i zgodno ude- šeno, e bi rijeli kao da nije trgovački već putnički parobrod. Izgragjen je na pozna- tom svjetskom brodogradilištu Doxford & C. u Sunderlandu u Engleškoj. Dug je 372 engl. stope, širok 51 a visok 24. Stroj ima snage 20.000 konjskih sila. Nosi tereta 8150 tona. Zapovijeda ga naš sugragjanin vrijedni g. Frano kap. Vodnica; drugi je kapetan g. Tihomir Dabinović iz Boke Ko- zvali «obilatim prinosima na korist ove ple- mienite humane svrhe, da se pomogne onim siromašnim obiteljima, koje žrtvuju sve što | imadu, najveću svoju radost i ufanje: mile. svoje sinove, a u obranu svoje braće, koja. se bori i krv lije za kršćanstvo, pravdu i slobodu. Hrv. Kat. Akad. uUruštvo ,,Pre- porod“* u Gracu izabralo je za zim- ski tečaj 1912/13. slijedeći odbor: Presje- dnik: Srećko Bujas, cand. iuris; Podpresje- dnik: Kažimir Filipović, st. med. ; Tajnik : Jos. Štajduhar, st. med.; Blagajnik : Kažimir Bošković, st. med.; Knjižničar i gospodar: Mate Vrandečić, st. med. | \ Konac vojne na Balkanu neka bude ta- iki ili onaki, sigurno je, da ne može imati Inikakvoga upliva na zgoditke turskih sre- \ćaka, osiguranih sa dohodcima turske dr- žave, koji su pod posebnim europskiim nad- \zorstvom, koje savjesno zastupa koristi vje- rovnika turske države, megju koje se da- ikako ubrajaju i vlasnici turskih srećaka. Buduće vučenje turskih srećaka će biti dne 1, prosinca ov, godine, kod kojeg će biti izvučen glavni zgoditak od 400, frana- ka. One, koji već imađu tursku srećku ili žele naručiti druge jeftinije srećke, upozo- rujemo na posebnu ponudu u oglasu »Srećke u korist Kluba Cirilo-Metodskih zidara«, koje će izaći za nekoliko dana. Razjašnjuje i naručbe prima za srećkovno odijeljenje »Slovenske Straže« g. Valentin Urbančić Ljubljana, »Kongresni trg« 19. "Gradska kronika. Svečana akademija s prosta. vom u Bondinu teatru, Odbor za sabiranje priloga Crvenom Krstu balkanskih kršć. naroda, priregjuje u nedjelju 10. no- vembra 1912. svečanu akademiju s presta- vom u korist Crvenog Krsta balk. kršć. na- roda. Program: I. dio. 1,) Marš, svira Tam- buraški Zbor Dubrov. Radničkog Društva. 2.) Ni. V. Nikola IL: Balkanska Carica. I. čin, 2, pojava (odlomak) Ivan beg Crno- jević g. Božidar Bubalo; Stanko, sin mu g. Antun I. Šapro, (Čin se dogagja koncem XV. vijeka u Žabljaku, prijestonici Crnoje- torske, a poručnik g. Krsto Ivanović sa Pe- lješca. Ima 32 osobe ekipaža. Zapada oko 1,500.000 Kr. Čujemo da su nekoji engleški pomorski stručnjaci nudili vlasniku 500.000 Kr. preko cijene što zapada, ali im ga nije “htio da proda. I to je znakom kako je iz- \ gradnja u svakom pogledu sjajno uspjela i u savršenosti uadvisila. Nadjenuto mu je ime »Maria Račić« \(ggje. supruge pomenutog vlasnika). Zaslu- žuje pohvaliti što pod imenom ne stoji Ragusa, kuo ma žalost na nekojim paro- \brodima, već na svijem njegovijem Dubrov- | nik, kao što je i pravo, Blagosov je obavio časni Ot. Angjeo Ju- \rica, starješina franjevačkog samostana u Cavtatu. Uzvanici se iz Cavtata prevezoše na zasebnom parobrodu, sa cavtajskom glazbom. Kumovali su: ggja. Ane Račić (supruga g. llije kap. Račića, vlasnikova brata) i ć. k. sudac u Cavtatu g. Josip FIo- rer, Bilo je obavljeno po milom nam drev- nom dubrovačkom običaju. Pred svečanim činom blagosova bje donešena lijepa slika našega pokrovitelja Sv. Vlaha, te izvj&šena u glavnoj prostranoj sobi. Preko šampanjca obdržao je č. fra Angjeo Jurica zgodan kra- san govor. Na koncu govora zavlada odu- ševljeno čestitanje i pokliči, a glazba ot- svira nekoliko komada. Parobrod je pred veče otputovao put Mletaka, pozdravljajući Cavtat i Dubrovnik. Raduje nas procvat našeg parobrodarstva, toplom željelom da i unaprijed sva naša dubrovačka parobrodarska društva budu kao i do sada mapredovati i sve to bolje se razgranjivati, na čast i ponos Dubrovnika. Sretno! iz ,Pravog Hrvatskog Soko- la$4. U prošlu nedjelju bila je brojno po- sjećena glavna godišnja skupština »Pravog Hrv. Sokola«. Iz tajnikova i blagajnikova izvještaja razabiremo veliki napredak ovog našeg mladog društva kroz kratko vrijeme svojega opstanka. U upravu za god. 1913 bijahu birani: Starješinom: Rašica Božo ; Podstarješinom : Pučnik Andro; Tajnikom Koprivica Niko; Blagajnikom: Trs Edi; Nad- glednikom sprava: Perišić Niko, Revizori :