nRČ Ragno JIJJIJSSI SISE SNESE E SSS EJ SE RJE... RJ. SRS... SN NEI NN AAA Ni. NSI ST A RIJSŠSIPISIJI SSR SS IJ. RR NIJ. ISIN. RR RJ. PIT ON DrmnnmnnIRinRoJ n-nqRxRoSeneT IV ni PIPI I pr“ teznti Br. 404 za eventualne neuspjehe ruske politike. Do sad je mobilizovano šest korpusa. Crnogorski dobrovoljci. Stiglo je ovo dana u Crnu-Goru oko tri hiljade dobrovoljaca, većim dijelom iz Ameri- ke, Svima je dato oružje i otpravljeni su na ratište. Turci izgubili nadu. Turska je izgubila nadu u pobjedu svoje vojske na liniji oko Čataldže. Generali ne mogu vladi dati nade u uspješan otpor, pa se vlada sprema da u sporazumu sa stra- nim poslanicima preduzme mjere za od- branu Pere i Galate, predgragja Carigrada, u kojima stanuju većinom Evropejci. Kao pretpostavku za zaključenje mira sma- traju saveznici izjavu Turske, da je potuče- na do nogu. Apšenje Mladoturaka. Stiže vijest iz Carigruda, da je bivši mi- nistar Talat-beg ostavio povjerenu mu voj- sku i došao u Carigrad. Ne vrati li se voj- sci, biće uhapšen. Utekli su bivši ministar Džavid i upravitelj »Tanina« Džahyd. Da nijesu pobjegli bili bi uhapšeni, jer su po- kušavali, da se Mladoturci dočepaju vlasti u Carigradu. a Osvojenje Bitolja. Srpska vojska osvojila je Bitolj. Predalo se je 50.000 turske vojske. Zarobljeni su svi turski generali, megju njima Zeki-paša i bivši turski poslanik u Beogradu |Feti- paša. Sa zauzećem Bitolja podlegla je vo- jena sila Turske na zapadnom ratištu. Tu- raka je bilo preko 80.000. Turska moli mir. Porta se obratila izvanjim vladarima s molbom, da intervenišu kod sve četiri bal- kanske države, da zaključi mir. Grci zauzeli Ikariju. Zapovjednik grčke flote javlja, da je za- posjednut otok Ikarija. Mjere sigurnosti u Carigradu. U utorak u jutro iskrcali su strani ratni brodovi u Carigrad dvije hiljade mornara, potpuno oružanih. Zaposjeli su sve bonice, škole i druge javne zgrade. Prenijeli su sa sobom na kopno i strojne puške. Katolici u novoj Srbiji. Srpski kralj Petar u nedjelju je prisustvo- vao sv. misi u katoličkoj crkvi u Skoplju. Monsinjor Romano pozdravio je kialja kao osloboditelja Skoplja. Zlobne izmišljotine. Iz Beograda javljaju, da su sve vijesti, što su zlonamjerno pronešene o progonje- nju austrijskog konsula Prohaske u Prizre- nu i oskvrnuću austrijske zastave, potpuno izmišljenje. Sve se te vijesti službeno po- riču. Odgovor srpskog ministra. Srpski ministar-presjednik Pašić odgovo- rio je na prestavku diplomatskih zastupnika Austrije, Njemačke i Italije, da pitanje o po- du obala na Jadranskome moru treba odlo- žiti sve do onoga časa, kad će se moći u- očiti definitivni resultati sadašnjega kon- flikta izmegju Srbije i Turske. Važno vijećanje. Austr. ministar rata Aufenberg imao je u ponedjeljak u Budimpešti važno vijećanje sa ministrom grofom Berchtoldom. Porazi Turska, U ponedjeljak oko podne pojačane tur- ske vojske pokušale su da povrate luku San Giovanni di Medua. Napali su na pred- straže desnokrilne kolone crnogorskog pri- morskog odreda. Napad je bio jak; nava- ljivali su artiljerijom s lijeve strane vode Drine, Pred veče neprijatelj je istakao bi- jele zastave, Kad im se Crnogorci pribli- žiše, opališe turske trupe plotun, ali spre- mni Crnogorci osuše vatrom na prve re- dove pa ih pokosiše. Poraženi Turci raz- bjegli su se ne zaustavljajući se do Lješa. Ostavili su mnogo mrtvih i ranjenih. Crno- gorski gubitci relativno mali. Vrši se na- stupanje k Lješu. Uslovi mira. Turska ponovno moli za mir, Savezne balk. države stavljaju pored uslova i taj, da Turska plati ratnu odštetu ili da primi na se dug saveznih kraljevina. Pobjedonosno nastupanje srpske vojske. Javljaju iz Skoplja; Poslije Kumanova i Skoplja i zauzeća Štipa, Čoljovićev puk o- dvojio se od armije, pa je krenuo Demir- kapiji, naišavši na turski odred od 7 oficira i 600 vojnika, zapodjeo borbu, natjerao Tur- ke u bjegstvo, zaplijenio tursku spremu i provijandu, zauzeo Demirkapiju i krenuo na jug. Kod sela Hudova zarobio je jednog turskog kapetana i 130 vojnika; podijelio se na dvije kolone, od kojih je jedna pošla prema Gjevgjeliji i Vardaskaji. Zarobilo je 8 oficira i 900 vojnika, a druga kolona po- šla je na Dorjan, zauzela ga, zarobila 300 Turaka a 500 rastjerala. Malo za tim jedno odijeljenje kod Kilindara presjeklo je želje- znicu i spriječilo ekspediciju mašina i va- gona za Carigrad. Pošto su se obe kolone sjedinile, staviše se na raspoloženje grčkom komandantu, što je učinilo najljepši utisak, pa su ušle u Solun. Ovaj je konjički puk poslije tri dana napomoga puta do Prilipa odmah krenuo dalje prema Bitolju. Turski poraz kod Bitolja. Bitoljska je bitka bila jedna od najstra- šnijih u sadašnjem ratu saveznih država. Srpska vojska osobito se je odlikovala, ha- metom potukavši mnogobrojniju tursku si- lu. Strano novinstvo bez razlike to ističe, hvaleći i nenadmašivo djejstvovanje srpske artiljerije, koju smatra megju prvom u svi- jetu. Srpske čete gazile su do pasa u mo- čvare, pa iz tako teških položaja jurišale su na utvrgjene i strme pozicije. U bitci, koja je neprekidno trajala četiri dana, palo je mr- tvih i ranjenih Turaka preko dvadeset hi- ljada. I srpska ije vojska imala mnogo mr- tvih i ranjenih, ali ni iz daleka prama tur- skim gubitcima. Zaplijenjeno je oko 60 tur- skih topova, mnoštvo hrane, municije i ra- tnog materijala. Grad Bitolj zauzet je juri- šem. Ustanovljene su privremene srpske vlasti. Narod je uz zastave veoma oduše- u velikom neredu. Najviše ih je umaklo u planinu, koji će ipak biti prisiljeni da se predadu kao zarobljenici. Crnogorske čete u Sv. Iv. Meduanskom. Crnogorska vojska zaposjevši više važnih pozicija oko Medue, kroz tri dana žestoka boja zauzela je i luku Sv. Ivana Meduan- skog. Turska je vojska bila naguana u bi- jeg u potpunom neredu. Bitkom kod Luar- ze turske čete bile su posve potučene. Yachta »Rumia« kralja Nikole unišla je u Meduan- sku luku. General je Martinović ušao u grad uz sve počasti. Red bje odmah uspostav- ljen. Crnogorci sad imadu u rukama pozi- cije na teritoriju izmegju Bojane i Meduve, Oko tri hiljade turske vojske pokušalo je istjerati crnogorske čete sa zauzetih pozici- ja, ali poslije više sati žesto'a boja Crno- gorci suzbiše Turke i raspršiše ih sa zna- tnim gubitcima. Crnogorci su imali oko 100 mrtvih i ranjenih. Turski poraz kod Sarantoporosa. Grčka vojska u boju kod Sarantoporosa zaplijenila je Turcima 27 topova, mnogo zastava i 250 kola municije, hrane i ost., što je otpremljeno u Atenu. Kolera hara u turskoj vojsci. U turskoj je vojsci u tolikoj mjeri zavla- dala kolera, da je po zadnjoj vijesti presta- la sa vojenim operacijama. Sasvim se je povukla. Nekoliko je hiljada vojnika obo- ljelih od kolere zatvoreno u jedan prostor, opkoljen žicama, oko kojeg je postavljena straža. Bolesnicima se nesmije niko pribli- žiti, pa će ovi jadni ljudi biti prisiljeni, da ondje svi umru. Druga vijest glasi, da Turci nijesu obu- stavili ratne operacije. Čini se, da Bugari kod svog napredovanja neće imati puno po- Isla sa vojskom, koja. je sasvim demoralizo- vana i zaražena kolerom. Uvjeti balk. saveznika za primirje. Po beogradskoj »Tribuni« uvjeti balkan- skih saveznika za primirje jesu slijedeći : 1) Ispražnjenje Jedrena, Bitolja (koji je već osvojen), Skadra i Janine; 2) Priznanje Turske, da je pobijegjena ; 3) Odreknuće e- vropejskih provincija ; 4) Ulaz saveznika u Carigrad, gdje se ima proglasiti balkanski savez; 5) Ratna ošteta; 6) Internacijonali- zovanje Carigiada i slobodan prolaz kroz Dardanele. Kralj Nikola o miru. Crnogorski kralj Nikola primivši veliku grupu Crnogoraca, koji se poviatiše iz A- merike, priopći im, da su već povedeni mi- rovni pregovori, pa da slobodno mogu ići četama ili ne. Kralj je hvalio Bogu, što će se obustaviti krvoproliće. U pogledu ponude mira Kiamil-paše nije vjerojatno, da Crna-Gora neće ustrajati na zahtjevu predaje Skadra. Savjeti trojnog sporazuma Srbiji. Rimska »Tribuna« donosi, da su posla- vljeno dočekao vojsku. Turci se razbježali | |je poduzimlju se takova odurna srestva. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« vjete srpskoj vladi, u smislu umjerenog i pomirljivog držanja. Bugarska otklonila posredovanje. Bugarska je vlada odgovorila prestavni- cima Velikih Sila, da se zahvaljuje na po- nugjenom posredovanju, ali pošto se Porta obratila Bugarskoj, ova u sporazumu sa svojim saveznicima direktno pregovara sa Turskom. Monastir osvojen. Srpska vojska osvojila je Monastir. Pre- dalo se je oko 50.000 turske vojske, sa Zekom-pašom i sedmoricom generala. Proglašenje Arbanije kraljevinom. Beilinski listovi donose, da će doskora biti proglašena Arbanija samostalnom kra- ljevinom. Na prijestolje da će biti pozvan pripadnik njemačke katoličke kuće Vojvoda od Uracha, rogjen u Ulmu g. 1865. Strani oficiri o Čataldži. Kako iz Berlina javljaju, strani oficiri o- bišavši tvrgjave Čataldže izjaviše, da je ne- moguće da turska vojska odoli navali bu- | garske, i da nema nikakva izgleda u kakvu objedu. Na liniji Čataldže do sada je bilo samo manjih okršaja. Austrija predaje ultimatum? | Stiže vijest iz Budimpešte, da se je po- slije zajedničkog ministarskog vijeća pronio | megju delegatskim krugovima glas, da će Austrija postaviti 24.-satni ultimatum Srbiji u pogledu odgovora radi zabrane državnom \kurijeru pohoditi konsula Prohasku u Pri- | zrenu. | Bečki »Mittagszeitung« donosi, da Srbija koncentriše vojsku na granici Bosne i No- vogpazara. (?) Isti list kaže, da »beogradske novine izjavljuju, da je neizbježiv Austro- Srpski rat, jer Srbija ne može da ispuni au- strijske zahtjeve«. Trojni sporazum za balk. države. Jedan ruski diplomata izjavljuje u petro- gradskoj »Riječi«, da Rusija, Engleška i Franceska nepokolebivo stoje pri svojem pr- vašnjem stanovištu, naime da balkanskim državama mora pripasti sve, što osvoje do svršetka rata. Izjava ministra Berchtolda. U ugarsko-hrvatskoj delegaciji izjavio je grof Berchtold, da Monarhija želi sa Srbi- jom živjeti u prijateljskim susjednim odno- šajima. Nada se, da će to Srbija omogućiti. Očekuje povoljno riješenje afere sa konsu- lom Prohaskom u Skoplju i uvjeren je za- jedno sa Italijom, da je Arbanija sposobna na samostalni život. (Majka konsula Pro- haske u Brnu primila je od sina dopisnicu sa slikom. Sin joj javlja, da je živ i zdrav. Kamo li podle izmišljotine njemačkih listo- va!...) Dragocjena ponuda ,,Slovenske Stra-. že“! Uz mjesečne obroke po 4 krune i 75 para dobije svatko tursku srećku, s kojom | može već iza uplate prvog obroka dobiti | dne 1. prosinca o. g. glavni zgoditak čistih 400.000 franaka. Turske srećke igraju još. do god. 1974 sa šest vučenja svaku godi- nu i mora biti svaka srećka izvučena. U- plaćeni mjesečni obroci dakle nijesu izgu- bljeni, nego mora svaki vlasnik turske sreć- ke dobiti barem najmanji zgoditak, koji iz- nosi 400 franaka. Kome je turska srećka preskupa, može dobiti na mjesečne obroke druge jeftinije srećke, koje isto tako igraju još mnogo godina i koje imadu godimice. za više 100.000 kruna glavnih zgoditaka. Razjašnjuje i naručbe prima za srećkovno Me »Slovenske Straže« g. Valen. tin Urbančić, Ljubljana, »Kongre- sni« trg 19. Domaće vijesti. Sjednica Uprave Stranke Pra. va. Sutra 24. o. mj. obdržaće se ne 8 sati jutra u Zadru vanredna sjednica pokrajin- ske Uprave Stranke Prava. Raspust općina Spljeta i Ši.) benika. U subotu veče raspuštena je spljetska općina vladinim dekretom, a u nedjelju šibenska. Koliko se do danas zna, nije se u tome slijedila očita ustanova za- kona, koja kaže, da vlada može postaviti komesara dogovorno sa Zemaljskim Odbo- rom. Po tome je dakle očito, da je takova odluka samovoljno uzeta. Po svoj prilici ide se za tijem, da za uzdržati iznimno sta- nje u Hrvatskoj i za prikazati kao buntov- na naša pristajanja i ushićenje radi junač. kijeh pobjeda naše braće na Balkanu, u iz- vjesne svrhe pašovanja madžarske oligarhi- Naravno, naši će zastupnici rijeti svoju, | nici Franceske, Engleške, i Rusije dali sa-| izvjesne želje i nastojanje onijeh, koji nas bezobzirno tlače ima po vijeka, neće imati željenoga uspjeha. Za raspuštenim uprava- ma stoji vas narod, a to bi imalo otvoriti oči, da svrše iznimne mjere, koje se susta- vno provagjaju. Prigovara se upravama općina, da su su- djelovale rarodnim iskazima, ali ih posve opravdava činjenica, da su to učinile baš radi poretka i mira, te iskazi nijesu zau- zeli one dimensije i izazvali one sukobe, koji bi se neminovno dogodili, da uprave nijesu bile prisutne; a ako je kogod pre- koračio zakonite granice, tu su bile vlasti, da ih kazne. Novi zadarski episkop. Arhi- mandrit i predstojnik samostana u Beočinu Dimitrije Branković imenovan je pravoslav- nim episkopom u Zadru. Teologiju je izu- čio u Ateni, a pravo u Beču. Bio je pro- fesorom bogoslovije u Srijemskim Karlov- cima. Član je ug.-hrvatskog parlamenta. Rogjen je g. 1869. Odjek u delegacijama. Odasla- nici dr. Šušteršić, dr. Korošec i dr. Smo- dlaka imali su konferensu u povodu raspu- sta dalmatinskih općina. Dr. Korošec izni- jeće stvar pred delegacije, ali ne u forini interpelacije ili upita na vladu. Hrvatski i slovenski odaslanici mnijenja su, da je bo- lje i od većeg uspjeha ako se pomenuto iznese pred parlamenat. Jugoslavenski delegati izjavljuju, da će opstrukcija hrvatskih i slovenskih zastupni- ka u parlamentu, uslijed najnovijih doga- gjaja u Dalmaciji, nastupiti još jače i u- strajnije. Načelnik Spljeta načelniku Ši- benika. Načelnik Sibenika Dr. Krstelj primio je slijedeće pismo iz Spljeta: Štovani gospodine načelniče! Dopustite mi da se Vama i cijelomu opć. zastupstvu u Šibeniku iskreno radujem, tumačeć time čuvstva mojih kolega i sviju splitskih ro- doljuba, što vas je, kano i nas, dopala čast, da nas niskim sumnjičenjem otprave s op- ćinskih stolica, na kojima smo vedra čela zastupali prave interese naših općina i na- šega naroda. Ponosimo se kano Hrvati, dičimo se kano ljudi, a ove će nas zapreke još više oso- koliti na zajednički složni rad za spas o- tadžbine. — Veleštovanjem odani Vinko Katalinić, bivši načelnik. Zajednička akcija u obranu narodnih interesa. »Hrvatski Riječ« megju ostalim donosi i slijedeće: U povodu raspusta općina Šibenika i Spljeta došlo je izmegju svih naših narod- nih stranaka do sporazumnog rada. Čitav narod treba da zaboravi na dosiadanje stra- načke borbe i složnim silama da se odupre nasrtajima tugjinstva. Ovo dana obdržavat će se skupni sasta- nak svih narodnih zastupnika, prestavnika svih općina i svih stranaka, da vijećaju o položaju. Ne smatramo potrebitim apelirati na i- koga, da se pozivu na sastanak odazove, uvjereni da će sve maše općine od Raba do Spiča znati vršiti svoju dužuost i naći se tamo, kamo ozbiljnost položaja zove sve narodno misleće muževe, (Kako su sve naše stranke sporazumne i glede daljnjeg saborskog rada pa i u pi- tanju same izborne reforme, očekujemo da će vlada odmah sazvati sabor, da nastavi prekinuti rad.) U Monarhiji će ostati sve po starom! Čitamo u »Hrvatskoj Kruni«: Tako nam poručuje »Neue Freie Presse« od 17 o. mj, govoreći oc svome nezado- voljstvu nad radošću što ju goje Slaveni u- slijed pobjedi na Balkanu. Evo što taj sla- venožderski bečki list veli: Kad se sklopi mir, vidjeće Slaveni, da kod Liile-Burgasa i Kumanova nijesu poraženi Nijemci, nego da će u Monarhiji opet biti sve po starom! Česi će morati nastaviti pregovore sa Ni- jemcima; izmegju Poljaka i Rusina moraće se ići za mirom. Ne kaže pak, što će biti sa Hrvatima. Hoće li se i njih dalje goniti? Hoće, Docet [postupak ć. k. Namjesništva u Dalmaciji !... Opstrukcija u parlamentu. Op- strukcijonisti u bečkom parlamentu, uza sve prijetnje što haranguiše njemačka štampa, odlučni su, da vode borbu do kraja. Kad nema hrvatskog sabora — vele — nesmije biti ni austrijskog parlamenta. Podvala bečkog poznatog lista »N. Fi. Presse«, da su opstrukciju Hrvata i Slove- naca u parlamentu naručile balkanske gsa- vezne države, ostavlja opstrukcijoniste hla- dne. Nijemci i Madžari uprežu sve sile, da i u ovom po Monarhiju osudnom momentu satru južne Slavene, a južni Slaveni na ta- kav postupak imaju samo jedan put: ču- vati interese narodne bez obzira na ikoga. Hrvati i Slovenci nastaviše opstrukcijom i u plenumu zaštupničke kuće, Južni Slaveni zahtjevaju, da se smatra kao da nije bilo glasovanje prvog poglavlja proračuna, te God. VIII. da se odredi novo glasovanje o svima i- spravcima i dođatnim prijedlozima. Inače južni Slaveni povući će svoje zastupnike iz konventa seniora. Zast. Verstovšek (Slov.) u zastupničkoj je kući obdržao petsatni opstrukcijonistički govor. Megju ostalim je zast. Verstovšek rekao: Razlozi, da je hrvatsko-slovenski klub udario u žešće note nijesu samo u prilikama, u kojima se nalazi Hrvatska, već i u odnosima koji vladaju u vilajetima Šta- jerske i Koruške. O prilikama u Hrvatskoj rekao je zast. Verstovšek: Službena Austrija hoće sada da pokloni svoju zaštitu Arbanasima. To bi bilo zaista lijepo i šlobodoumno, ali, kada se uzmu u obzir odnošaji u Hrvat- skoj, onda svak će pravedan priznati, da bi bilo mnogo ljepše, kada bi Aastrija tu svoju slobodoumnost pokazala prama Hr- vatima i Slovencima i njih uzela u za- štitu. (Burno odobravanje.) Sjednica hrv.-slov. kluba. O tečaju sjednice hrvatsko-slovenskoga kluba u Beču (na kojoj se imalo raspravljati o držanju članova kluba u parlamentu obzi- rom na prilike u Hrvatskoj) objelodanjen je ovaj communique : »Hrvatsko-slovenski klub obdržavao je sjednicu, pod presjedanjem zast. Spinčića, te je nakon duže debate, u kojoj su! sudje- lovali skoro svi članovi kluba, odredio da do zaključka sadanjeg zasjedamja delegaci- ja izabere klubu privremeno vodstvo, koje- mu je za pročelnika izabran zast. dr. Du- libić, i da taj vodi poslove kluba; vodstvu je uz bok stavljena parlamentarna komisija sa opsežnim punomoćjem, uz dužnost da ima neprekidno baraviti u Beču«. Fuzija banka. »Jadranska banka« u Trstu pozvala je svoje dioničare na izvan- rednu skupštinu 1. Dećembra, u svrhu o- dobrenja pravilnika o spojenju sa »Hrvat- skom Vjeresijskom Bankom« u Dubrovniku. Cuvajeva osveta. »Naše Jedinstvo« donosi iz pouzdana izvora, da gjaci iz Dal- macije od sada neće uživati oproštenje od taksa u sveučilištu. Što slična ne znamo je li mogao da sprovagja i kakav turski paša u Makedoniji. U zadnjim demostracijama, kada su o- nako brutalno navalili panduri Cuvaj-paše, prolazilo je trotoarem mirno dijete, od 12 godina. U stisci bačeno je na tle i sablje- tinom jednog pandura razreženo mu je lice \i komad nosa. 10-godišnjica ,,Nar, Obrane““, List »Narodna Obrana« u Osijeku prosla- vio je na 16. o. mj. svoju 10-godišnjicu opstanka. Odnosni broj izašao je u sveča- nom ruhu, sa obilatim književnim prilogom. Osnovan je od nekojih hrvatskih rodoljuba u Osijeku, koji u tu svrhu sakupiše 50.000 K. Blagopk. Strossmayer i Dr. Neumann dali su po 10.000 K. Ovaj je list dosta poradio oko podignuća hrvatske svijesti koliko u Osijeku toliko po čitavoj Slavoniji. U po- litici zastupao je stanovište središnjeg sa- borskog kluba. Srdačno čestitamo »Narod- noj Obrani«, željom da ustraje u obrani hrvatskih prava! Prosvjed zastupnika. Dalmatin- ski zastupnici Dr, lvčević, Dr. Dulibić i Dr. Tresić prosvjedovali su kod ministra unutarnjih poslova bar, Heinolda, radi ras- pusta općinskih zastupstva Spljeta i Ši- benika. Ministar im je izjavio slično kao što je donijela poluslužbena »Smotra Dalm.«. Zast. Dr. Korošec konferisao je sa mi- nistrom presjednikom grofom Stitrghom. Brzina pošte. Pišu nam iz Čilipa: Odnosno na noticu iz Rijeke dubrovačke u prošlom broju o brzini pošte, molim javite, da sam ja primio pismo iz Dubrovnika pro- šlih dana, stopro četrnaesti dan. Koja je to vražja brzina?! — 8. »Hrvatsko pripomoćno detu.- štvo“i u Beču, kako nam javljaju, na- vršilo je 25.godinu svoga djelovanja. Bez buke i reklame radi ovo društvo na teškom polju prosvjete, gdje je kroz 26 godina po- imoglo dovršiti nauke stotinama naših siro- mašnih visokoškolaca i u tu svrhu izdalo pre- ko 45.000 kruna na redovite potpore. Otvorom nove školske godine je društve- na uprava zabrinuta, hoće li pored velikog broja inolitelja moći i nadalje pomoći na- šim siromašnim djacima, pak se obraća na rodoljubno općinstvo i korporacije, da joj pomognu i teški rad olakote, Redoviti čla- novi plaćaju K 5 godišnje. Društvena adre- sa: VIII. »Lerchenfelderstrasse« 44. SW Og predbrojnike, koji nijesu u redu sa predbrojbom, molimo po zadnji put 'da izvole kretom pošte po- slati dugujući nam iznos, Inače bićemo prisiljeni da utjeramo sudbenim putem. Administracija.