A AE EK adi D. Ane Br. 406. nikako dosađašnjeg programa koalicije i njezine pripravnosti, da vodi na temelju po- stojećih zakona realnu politiku. Dok koalicija ovo konstatuje, ona najo- dlučnije odbija službeno ugarsko stanovište da ne smije imati kraljevina Hrvatska ni- kakvih težnja i zahtjeva, koji idu za pro- širenjem njezine državnopravne samostal- nosti i za ostvarenjem njezinog teritorijal- nog jedinstva. To stanovište stoji u protim- bi ne samo;sa narodnim idealima, nego ta- kogjer sa državnim temeljnim zakonom od god. 1868., koji ustanovljuje put, kojim se imadu takove težnje realizovati. Službeni faktori prestavljaju kao dokaz narodnoga zadovoljstva tu okolnost, što pu- čanstvo Hrvatske mirno podnosi iznimno stanje, koje je uvedeno bez svakoga razlo- ga. Ali narod je miran zato, jer je svijestan svoga prava i svoje snage. To uvigjaju ta- kogjer i mjerodavni faktori, što neće da raspišu izbore u Hrvatskoj, jer kod tih bi se izbora najsjajnije pokazala narodnu svi- jest i narodnu moć. Hrvatsko-srpska koalicija smatra takogjer svojom dužnošću, da prosvjeduje proti obu- stavi srpske marodno-crkvene autonomije i to ne samo zato, jer su time oduzeta srp- skom dijelu naroda važna prava na crkve- nom području, već i zato, jer je tom _ su- spensijom povrijegjen takogjer hrvatski za« kon god. 1887., s kojim je srpska crkvena autonomija inartikulisana i stavljena pod zaštitu hrvatskoga sabora. Iza toga se je razvila živahna debata. Baron Rajačić govori o balkalskim naro- dima i iskazuje im tople simpatije. Prosvje- duje proti komesarijatu. Erazmo Barčić traži, da bude rezolucija radikalnija. Proti tome govore Tuškan, Mua- čević, Nikolić i Pribičević. Napokon se za- dovoljio i Barčić i rezolucija je primljena jednoglasno. Zatim se vijećalo o unutarnjim stranačkim pitanjima. Na večer su se gospoda razišli. Sedmični prijegled. Bugarska, koja se je u ovom ratu poka- zala kao pravi lav, jer je morala vojevati ogromnom turskom silom, junački je svrši- la ratovanje, potukav strašno jedan dio tur- ske vojske i zarobiv mnogo hiljada Turaka sa tri paše: a kako je u ratu bila glavni junak, tako je u dogovorima o primirju u- kazala se umjerena i savjesna: a umjere- nost ima biti glavno svojstvo saveznika, ako hoće da zadrže obilate plodove junačkoga svoga pregnuća. Ta umjerenost rijet bi da fali Grčkoj, koja preko svoga poslanika Ro- manosa nije htjela da pristane ma uvjete primirja ; a osim toga prkosi Bugarskoj, ko- ja je zaista najzaslužnija u ovome ratu. I ne samo da prkosi Bugarskoj, nego se za- mjera i Njemačkoj radi Soluna. Istina, da po mjerodavnom pravu nije Njemačka smje- la da uzme u svoju zaštitu turske podani- ke u Solunu; ali bilo da je hotimice ili ne- hote povrijedila to pravo, ipak oprijeka Grč- ke mogla bi imati vrlo teških posljedica : toli više jer se je Njemačka glasno i javno izjavila, da što god saveznici utemelje neće imati kreposti dok Velike Sile ne odobre i ne pristanu na uvjete mira; a odriješito je izjavio:Betham-Hollweg, ministar spoljašnjih poslova Njemačke, da ako ne budu izvrše- ne želje svojih saveznika, Njemačka će svom snagom svoga oružja stati uz saveznike svoje. Zadrugu«, gdje je i bogata knjižara Gabrš- ćek i Hotel Siidbahn ma vrlo lijepom po- ložaju. Ovdje je neprestana borba izmegju talijanskog i slovenskog elementa. Češće se dolazi do sukoba. Kad Talijani iz Trsta dolaze izletom tamo, Slove:ici su bijesni, a Talijani još bijesniji. Kad slovensko koje društvo dogje, tada se razviju oštri protesti, javna štampa grmi, demostrira se i razviju se slični izgredi i tučnjave. Baš onih dana imalo je doći neko slo- vensko društvo iz Trsta. Cijela štampa ta- lijanska graknula, akađemičari izdali javni proglas, u kojemu pozivlju oce domovine, da se dogovore o mjerama, koje bi se imale poduzeti, rek bi da Atila prelazi gorske klance. Evo proglasa, da se samo vidi bi- jesna mržnja i zloća tih neprijatelja sva- koga slavenskoga imena. »Cittadini ! A protestare contro la nuova offesa, che gli slavi colla loro calata (naš kursiv) del 14. m. c. vogliono arreccare all' italianita della nostra Gorizia, intervenite tutti al pu- blico Comizio, che si terra 11, cor, a ore 20'30,« Sutra dan uvodni članak »Il Corriere Pri- ulano« ovako završuje: - Uslovi mira još se ne znadu, ali je sva prilika da dobro nagagjaju oni koji kažu, da će Turskoj osim Carigrada ostati još Je- drena, a možda Drač i Valona; da će osim neodvisne Arbanije još se stvoriti slobodna i neodvisna Maćedonija, sa glavnim gra- dom Solunom. Po primirju, ako u zadnji čas Grčka pristane, Skadar, Janina i Jedre- na imale bi biti snabdjevene hranom, dok traje primirje, a hoće li koja od pomenutih tvrgja predati se, ako se “ne primi primi- rje, ne zna se, jer po nekojim vijestima i- male bi se neminovno predati, dok po dru- gim mogle bi se još na dugo održati. Sva je prilika, da će ipak saveznici sklopiti pri- mirje, a onda stopro počimlju dogovori iz- megju Velikih Sila radi konferensije : a ti bi dogovori imali razbistriti položaj, jer trojni savez postavlja kao preduvjet konferensiji, da se prije imadu izgladiti sporovi izmegju naše Monarhije i Srbije, a tek onda kad ti sporovi budu izravnani i jasne i čiste odlu- ke o istim, sa pristajanjem obiju stranaka prihvaćene, stopro se onda pristane raspra- vljati u konferensiji o mirovnoj pogodbi iz- megju Turske i saveznika. Što će Božić donijeti, ili mir ili nove za- pletaje, idemo da vidimo. Veliki uspjeh bugarske vojske. Izmegju Dedđeagača i Dimotike zarobili su Bugari, poslije vrlo žestoka boja, dvije divizije redifa i vrhovnog zapovjednika Faver-pašu. Megju zarobljenim ima dvojica paša, 280 oficira i oko 12.000 turske voj- ske. Bugari su još zarobili dvije mitraljeze (mašinske puške), 8 brdskih topova, 1500 konja i mnogo drugog ratnog materijala. Srbi zaplijenili 650 turskih topova. Prema najnovijim izvještajima o velikoj bitci kod Bitolja, srpska je vojska zarobila 650 turskih topova, više od stotinu turskih oficira, ogroman broj vojnika i municije. Savjeti Turskoj. Carigradski »Ikdam« piše, da su posla- nici Turske iz Petrograda, Pariza i Londo- na izvijestili tursku vladu o savjetima mini- stara spoljašnih poslova sila trojnog spo- razuma, koji Turskoj savjetuju, da u inte- resu same Turske zaključi čim prije mir. Podvostručen broj srpskih topova. Srpska vlada dala je zaplijenjene turske topove na popravak u Kragujevac, gdje se prepravlja i municija. Probe su dobro us- pjele. Javljaju iz Beograda, da će tim srp- ska artiljerija biti udvostručena. Bombardovanje Taraboša. Crnogorska vojska vrši po utvrgjenom planu redovno bombardovanje Taraboša i ostalih utvrgjenja oko Skadra. Turska arti- ljerijska vatra biva sve slabija. Turci više ne pokušavaju, da povrate Širočku Goru, jer su mnogo puta bili suzbijeni velikim gubitcima. Brojna turska vojska bila je opet pokušala da povrati u svoje ruke pozicije, koje su Crnogorci zaposjeli više Oblika, i da rasprši crnogorske predstraže desnog krila, koje opsjedaju Taraboš. Zametnuo se boj, koji je trajao cijeli dan. Turska je voj- ska pred noć bila sasvim potisnuta, ostaviv- ši mnogo mrtvih i ranjenih. Crnogorski gu- bitci veoma su neznatni. Ina dosta drugih mjesta, kao i oko Kira, Turci pokušavaju da e noi al secondo. Se un fratello viene a visitarci, lo accettiamo con entusiasmo, € voi volete impedire simili visite? Con quale diritto? Lo sappiamo che siete maliziosi € cattivi ma tenetevelo bene in mente, cbe delle volte bolle anche il nostro sangue, € potrebbe succedere, che uoi mandiamo in aria qualche vostia visila della casa vostra e nostra«. Pitao sam poslužnika hotela »Union«, gdje sam i stanovao, jer i on je odatle, neke podatke o mjestu i življenju, i kad sam ga zapitao, ko sačinjava većinu u Gorici, nekako me čudno pogleda, užme se u ramena i reče: »E gospodine, na to pitanje teško je odgovoriti«, Nije on znao zašto ga ja pitam, a ja nijesam znao kako on misli, a javni je poslužnik u hotelu, gdje dolazi svakovrsne čeljadi. I na 14. srpnja Slovencima je bilo zabra- njeno od Poglavarstva da dogju na izlet u Goricu, toliko je uplivala talijanska štampa. Zanimivo je bilo čitati u njihovim listovima, kako lukavo savjetuju svoje »regnicole«, onaj dan ako dogju Slovenci, da se isele iz grada za 24 sata, jer bi se leko mogli prenagliti u demostracijama i za kaznu do- biti izgon preko granice, Ovako Talijani ja- sno magovaraju »regnicole«, da tim bolje | prelijeva mogu podržavati talijanski elemenat i zati- rat svaku naravnu klicu slovenskog, potlačenog življa. Okolica Goriška je dosta bogata dobrim i plemenitim voćem. Rumenih jabuka i kru- jo »PRAVA CRVENA HRVATSKA« napanu i savladaju crnogorske čete, ali svu? da bez uspjeha i uz vlastite velike gubitke. Njemački sud o srpskim vojnicima, Njemački kapetan Persius piše u »Berli- ner Tagblattu« o srpskim vojnicima vrlo laskavo, i ne može ih dosta nahvaliti. Ka- že megju ostalim, da su srpske čete naj- bolje na Balkanu, o čemu u Berlinu nije vjerovao, ali da se je sada na svoje oči u- vjerio, da je srpska vojska izvrsna; zadivi- la ga je njena ustrajnost; uz ostali napor da su i preko rgjavih puteva prevaljivali do 72 kilometra u 24 sata. Nadalje kaže nje- mački satnik, da je srpski vojnik neustra- šiv, vanredno čedan i trijezven. Takogjer hvali artiljeriju i konjaništvo. Turci pale sela, Grčkom ministarstvu spoljašnjih poslova stigla je sada potvrgjena vijest iz Arte, da su Turci popalili jedanaest sela. Jadransko pristanište. Beogradska »Štampa« piše: da bi pobi- la glasove, da Srbija želi dobiti pristanište na Jadranu zbog vojnih ciljeva, izdaće vla- da kraljevine Srbije ubrzo izjavu, da je Sr- biji u tom pitanju stalo samo do privrednih interesa i da će se izlazom Srbije na more služiti i interesima Austro-Ugarske, jer će se megju obim državama razviti mnogo življi trgovinski odnosi. Bugari o potpunoj propasti Turske. List bugarske vlade »Mir«, pišući o sa- dašnjem megjunarodnom položaju, veli, da je nevjerojatan opći, evropejski rat. A plane li rat, balkanskim saveznicimu bio bi samo od koristi, jer bi dao pouzdane rezultate. Turske bi nestalo ne samo u Europi, veći u Aziji. Pa ipak balkanske države imaju vi- še interesa, da Turskoj ostaju njeni posjedi u Aziji, gdje nikad ne može biti konkuren- tkinja balkanskim d.žavama. Opsjedanje Skadra. Crnogorski je kralj otputovao u logor na Grudu, da preuzme vrhovno zapovjedništvo nad četama. Autonomija Arbanije. Poslije proglašenja neodvisnosti Arbanije konstituisana je privremena vlada. Presjed- nikom je izabran musliman Ismail Kemail- beg. — Na vijest o zaposjednuću Drača i Elbasana dao je Ismail-Kemal nalog, da se ne učini nikakav otpor, jer da će Arbaniju kao neutralnu zemlju braniti Vlasti. Ali proglašenje autonomije Arbanije nije naišlo na pristajanje ni kod istih urogjeni- ka. Netom su prijatelji Ismailovi izvjesili arbanašku zastavu autonomije, isti su uro- gjenici skidali ju i grozili im se. Uslijed otpora Dračana Arnauta nijesu mogli niti da obdrže govore o proglašenju autonomi- je, te su Ismailovi teklići morali pobjeći pra- ma Valoni. U gradu Valoni bila je obdrža- na javna skupština povodom političkog proglašenja neodvisnosti Arbanije. lsmail- Kemail beg brzojavno je v tome izvijestio austrijskog ministra grofa Berchtolda i tali- janskog ministra Di San Giuliano. Prosvjed Ismall-Kemala. Radi pucanja jednog grčkog broda na stra- žarnicu kabela u Valoni, protestovao je Ismail- Kemal kod austro-ugarskog i talijanskog šaka, crvenih i crnih trešanja, prasaka, ar- melina, iragola, amola i t. d. Zelja i po- vrća opet svake vrsti, što se najbolje vidi svakoga jutra na gradskoj tržnici. Odavle se voća mnogo izvaža u poseb- nim košaricama za Trst i Rijeku, tako da u gradu ima posebnih lokala punih svake vrsti voća pa si unutra sav blažen u sred mirisa svakovrsnog što se miješa od raz- noga zreloga voća. Stolna crkva posvećena Neoskvrnjenom Začeću, dostojna je opisa zbog svoje ljepo- te i bogastva. Sagragjena je na tri prostra- na hoda sa dvostrukim kolonama po srijedi, naime jedne više drugih sa gornjim trjemo- vima. Duga je oko 40 met., a široka oko 25. Ima 16 oltara, tri su od mramora. Ukusni kor kanonika sa nadbiskup. tronom urešen je sa mnogim alegoričnim;rezbarijama i sli- kama. U svakom polju kanonika posebna je slika umjetno izdjelana u drvetu, kao i ci- jeli kor, Nebo srednjega broda bojadisano je vješto te predstavlja raj i sve blažene. Velika je to grupa sa kakovih 150 lica; svi plivaju u blaženom zadovoljstvu i pjevaju hvale oko Prijestolja Presv. Trojstva u ja- sno zlatnoj boji, koja odaje posebni čar i se ci crkvom. Na prvi bi mah rekao, da cijeli svod pliva u nebeskim vi- dosta | sinama pri svjetlu zapadajućeg sunca. U pro- storu izmegju gornjih svodova naslikane su razne krjeposti u slegoričnim slikama kao što kažu i natpisi, naime: Obedientia erga konsula, zamolivši ih, da priopće svojim vladama i ostalim europejskim kabinetskim kancelarijama želju arbanaškog naroda, da živi nesmetano u miru i da prosvjeduje »protiv neopravdanog« napadaja i pokuša- ja, da izoluje Arbaniju od Turske prekinu- ćem brzojavne veze. Glasovi o primirju. Potvrgjuje se, da poteškoće, što se čine sa grčke strane, odnose se u glavnome na blokadu, koju Grčka hoće dalje podržavati. Kako iz Sofije javljaju, u utorak pobjed po- novno su se sastali punomoćnici za zaklju- čak primirja. Cijeni se, da je to posljednja konferencija. Carigradska vijest glasi, da_pro- toko! o primirju do utorka pobjed još nije potpisan, jer grčki delegati još uvijek nije- su primili instrukcije. Londonska agencija prima iz Sofije : Gle- de glasa, da intrasigentno držanje Grčke za- vlači sklopljenje primirja, izjavljuje se s mje- rodavne strane, da će do potrebe biti pot- pisano primirje bez Grčke, koja može, ako želi, sama nastaviti sa ratom. Bugarsko službeno izvješće. Sofija: Vanjsko ministarstvo službeno iz- vješćuje, da su glasovi o sklopljenju primi- rja, koji da je već u subotu potvrgjen, kao i drugi glasovi o tome, preuranjeni. Primi- rje još nije sklopljeno, pošto su se Turci skanjivali, da prihvate primirje uz uvjete, što su im se nudili. Saveznici su dali Tur- skoj rok do danas utorak u 6 sati pobjed. Netočne su kombinacije novina o uvjetima primirja. Razmirice izmegju Grčke i Bugarske. Carigrad: Naprama bugarskim zahtjevi- ma na južnu Maćedoniju izjavio je Veni- izelos ruskom poslaniku u Ateni, da će Gr- \čka prije povući svoju flotu iz Egejskoga |mora i sklopiti s Turskom poseban mir na temelju ostupanja Krete, nego li prizuati bugarsku okupaciju u grčko-maćedonskim krajevima. Jugoslavenska koespondencija javija jz Sofije: U injerodavnim krugovima učinile su neugodan dojam ozbiljne nesuglasice, koje su se !pojavile megju saveznicima. Mi- nistar-presjednik Gešov čini sve moguće na- pore, da ukloni nesporazum. Istup Grčke iz balkanskog saveza u najkraće vrijeme nije isključen. Pariz: Vijest, da je srpska vojska prema jednom srpsko-bugarskom sporazumu is- praznila Bitolj i predala ga Bugarima, po- \budio je veliki utisak u grčkim krugovima. | Prijestolonašljednik došao je u Solun, da se porazgovori sa kraljem Gjurom o ovoj stvari. Srpska vojska na moru. Već je danas deset dana da je srpska vojska u Draču. Išla je kroz planine najne- prohodnijim putevima. Pod Dračom je voj- sku dočekalo naročito odaslanstvo, nudeći predaju. Vojska je ušla u Drač oduševlje- no dočekana. Neopišiv je zanos i veselje vojske kad je ugledala more, kličući i kr- steći se njime svaki vojnik, neobično po- nosit, što je tijem stigao posljednjem mje- stu cilja. Sultan za primirje. Carigrad: Sultan je potpisao iradu, ko- jom potvrgjuje zapisnik da se sklopi primirje. Deum, Amor Erga Deum, Inocentia Devotio, Gratia divina, Desiderium Dei, Poenitentia, Oratio, Pax, Humilitas. Propovjedaonica je sva od crnoga i crve- noga mramora na stupovima postavljena. U sredini je polje od bijeloga mramora, na kome su u relievima prikazana 4 evangje- liste sa svojim Simbolom, sa strane opel lik sv. Jerolima umjetnički izdjelan u času, kad mu se čini da čuje angjeosku trublju, a s protivne strane sv. Mandalena pokornica u času bičevanja. Moćnik je vrlo bogat; i zbog rijetko izragjene umjetnosti u zlatu i sre- bru vele dragocijen. Ovdje je sjedište Kneza-Nadbiskupa i tre- ća molba za crkvene posle pokrajine Dal- macije. Kanonici imaju odliku da nose Kri- žaricu ljubičaste boje. U ovom gradu ima radionica svih crkve- nih potreba, što će doći dobro svakomu žu- pniku. Odavna je bio poznat vrijedni sre- brenar u Gorici T. Slabanja, i iz njegove su radionice izašli mnogi vrijedni majstori. Sada je njegov nasljednik Bonanni, ne ma- nje vrijedan od njega. Ovo je dobra kato- lička radiona, koja izragjuje svaku stvar u srebru i zlatu za crkve, Posjetio sam ju, i sam gospodar uslužno mi je pokazao i pro- tumačio. Vidio sam mnoge radnje dovršene i naručene. Osobito mi se svidiše cezelira- ne radnje u srebru, u starom venecijanskom God. VIII. Statistika o turskom zulumu. Izišla je na franceskom jeziku sastavlje- na statistika turskih zulima u Staroj Srbiji. Zabilježeno je od god. 1900 do 1912, a to u koliko se moglo doznati. Kroz samo ovo prošlih 8 mjeseca opisano je: 349 slučaje- va umorstva sa 423 žrtve, 224 pokušana u- morstva, 299 razbojstva, 6 svetogrgja, 150 nasilja, 63 paleža, 35 silovanja, 71 slučaj zarobljenja, 48 iskupljivanja i t. d, Sve to kroz samih 8 mjeseci | Svi ovi turski i ar- nautski zločini pojedinaca, turskih žanda- ra, vojnika i razbojničkih četa dakako da su ostali nekažnjeni od turskih vlasti ! Vijesti iz naroda. Iz Pokrajine, (Čudnovate općinske naredbe.) Tu skoro bio sam u Šipanjskoj Luci zbog trgovačkih posala. Prispio sam u Luku pred večer, dao položiti moju prtljagu i pošao za poslom kod nekih mušterija trgovaca. Baš u 7 sati ve- čeri ostavih rad i odoh da sej štogod založim u kakvoj gostioni, kad tamo na moje veli- ko presenečenje, svi lokali već bili zatvore- ni! — Kucah amo, kucah tamo, ali svi je- dnim glasom odgovaraju : rado bi vas pri- mili, ali je općina naredila, da u 7 sati mo- ra bit sve zatvoreno, jer inače ogromne glo- be i prijetnje, oduzeća dozvola i t. d. Gladan stadoh šetati obalom, i tazmišlja- ti, da li se može u današnjem vijeku desi. ti sličnih stvari strancu putniku. Ko je taj glasoviti čovjek, koji takove na- redbe izdaje ? — a gdje su starije vlasti nad općinom ? !, koje su dužne to nadgledati | — Još bi htjeli, kako mi pričahu, graditi po otocima dubrovačkog kotara hotele i vabiti strance ai proglasiti iste otoke »kurortima« (lijepa ironija!) a na koju podlogu, kad u 7 sati, bila kiša, snijeg, vjetar, zima, put- nik mora na polje da pati prazna trbuha, samo radi pašalučkih naloga onijeh, koji ne pojme što je saobraćaj siranaca. — Da mi ne bijaše gosp. I. Skrač ća, kome sam harnosti dužan, te me isti primio u svoj privatni stan, bio bi zlo prošao onu onako neprijatnu kišovitu noć. Ovakova šta nije mi se dogodilo nikada, otkada god putu- jem Dalmacijom ima već 20 godina, pak ni u najzabitnijem zagorskom selu. Ondje u Šipanu izgleda rek bi da je kakvo opsadno stanje u tom pogledu, a to samo, kako re- kob, zbog hira nekojih, koji ne pojme ni malo što je putnik i strani čovjek. Ako se lokali zatvaraju u 7 sati tobož radi javnog mira i reda ili česa drugog, onda neka ba- rem ostave jednog ili dva pristojnija za pu- tnike, kao n. pr. što je g. I. Skračića, gdje vlada najstrožiji red i čistoća, što mogu po- svjedočiti svi stranci i putnici koji su ikada imali prigode gostovati kod rečenog gazde koji je hvale vrijedan, evala mu! Zimi ba- rem do 10 sati večer a ljeti do 11 ili 12 sati, jer kad bi imao slijediti današnji sistem, ni putnika ni stranca nebi otoci vidjeli, a najskoli Šipanjska Luka, koja slovi kao naj- ljepše mjesto u dubrovačkoj okolici. Ovo na znanje svijem strancima i trgovačkim put- nicima, a općini šipanjskoj na ozbiljno pro- matranje, te ako joj je stalo do toga, da sve to veći broj putnika i stranaca zalazi na Šipan, neka što prije doskoči spomenu- toj nepodopštini, i sravna Šipanjsku luku sa drugijem varošima (kako što i jest), a ne sa najmanjim i najrazvratnijim zabitim zagorskim selima. kandelire, ciborije, ostensorije i dr. Vidio sam kip sv, Pelegrina, sav od srebra. lzra- gjen je vješto i umjetnički, osobito lice i cvjetovi na odjeći, a vještije u malom izra- gjena je crkvica njegova sa trnjem, te ju nosi na ruci. Visok je 1*10m.,a teži 12 kg. Potrošeno je više od 1.300 Kr. nečistoga srebra, a cijela je radnja zapala oko 3.500 Kr. a naručilo ga je crkovinaistvo crkve U- mago u Istri. Njegove su radnje dobre i solidne, oso- bito poznate na vatru. Radi savjesno, i u- vijek sačuva starinsku umjetničku formu sva- koga predmeta ; pa bio i naj slabiji komad, kako sam se svojim očima uvjerio, gleda- jući pozlatu nekih starih kaleža, koji bi se sjeguruo bili raspali pod rukom koga ne- savjesnog srebrenara, ; Kod njega se mogu naručbe obaviti u sva kome stilu; izragjuje vrlo lijepo venecijan- ski stil, osobito lampada i kadionika, što je obično u našim crkvama u Dalmaciji. Mnogi zlatari iz Dalmacije šalju njemu crkvene stvari na popravak, i sve to prolazi pod fir- mom kao da su oni sami u svojoj radioni- ci uradili, | tada im se još izdaju kojeka- kve svjedodžbe ! Ja sam toga mnijenja, da svaki župnik, ako mu je potreba popravka ili naručbe zi crkvu, neka se izravno obrati gosp. Bonanni u Gorici, ulica Morelli — i bit će posve zadovoljan majstorskom rad- njom onih stvari, kojim se najviše pristoji da budu dičile crkvu i oltare, (Slijedi.)