Br. 407. i uzmiče, Upotrebljavali su se i ratni ae- roplani, a po noći se je sa reflektorima re- kognosciralo pozicije neprijateljske. Tufci nijesu bili ni malo oprezni. Njihove su pre- straže bile pred samom gotovo frontom njihovom ubijene od Bugara, koji se nevi- gjeni došuljali i posakrili. Bugari su pak i telefonsku tursku mrežu probili tako, da su se došuljali do nje, prekinuli je i sta- vili svoje aparate pak primali sve vijesti i namjere jednog dijela i drugog turske ar- meje, a oni davali njima krive upute, koje su samo Bugarima konvenirale. Ti hrabri telefonisti su izvrsno govorili turski. Osim toga šrapneli turski nijesu imali većinom onoga uspjeha kao bugarski, jer ili nijesu znali s njima baratati ili su bili sami šra- pneli loši, pošto/nijesu redovno e'splodi- rali nekoliko metara poviše glava vojnika, već tek onda kad bi se zadubli duboko u zemlju i to bez ikakvog efekta. Iz Kirkilisse i okolice bježalo je sve pučanstvo vrato- lomno prama jugu put Carigrada, a iza po- raza turske armeje, koja je ostavila preko 40.000 žrtava na bojnom polju, bila je gro- zna utakmica izmegju turskih vojnika i o- ficira, koji će prvi u vlak ili na njega, da pobjegne: To je bila druga bitka!! Od ve- like katastrofe na bojnom polju, Turci ni- jesu imali kad ni da ranjene priberu, već u neredu pobjegoše prama jugu! I tako naprijed je uvijek hrabra bugarska vojska napredovala, završi mi prijatelj, te do danas takov strah Turcima zadala, da su oni na nekim mjestima bježali, netom bi čuli, da se Bugari približuju. A u cije- loj: Bagarskoj niču samo simpatije za po- ginule i ranjene, kojih do sad ima oko 95.000, dok oslobogjena braća u osvojenim zemljama blagosivlja našu pobjedničku vojsku i što samo može, hvata se oružja i ide da se sveti svojim krvopijama, koji stu ga kroz dugi niz vjekova onako nečovječki mučili. V. D. Vijesti iz naroda. Iz Podobuča na Pelješcu. (Svečanost Sv. Andrije i blagoslov no- vog oltara.) Naše ubavo seoce, na prisoju peljeških gora, na dohvatu vala ponositog Jadrana, daje čarobni izgled putniku na br- zoj parnjači, koja striže to divno more. U tom romantičnom kraju svetkovasmo ove godine dan Sv. Andrije, neobičnim slavljem. Bijaše blagoslov novog oltara, jer stari u- ništen vatrom. Doprinosom seljana bi na novo podignut i ukrašen od doimaćeg nam sina F. Ferenca. On nam uprav majstorski naslika sliku i ukrasi crkvu, te ovom pri- godom nemožemo, a da ga ne preporuči- mo, kao domaćeg sina i vrsnog dekorate- ra, svim župnicima i ostalim domorotcima. — Tog dana sakupi se svijeta sa čitavog vilinskog rata, da zajednički proslavimo tu rijetku svečanost u kolu svog župnika Don Pera Obuljena, koji nam prozbori tom zgo- dom par riječi od srca k sicu i blagoslovi novi oltar. — U zabitnom smo ali čarobnom seocu, pa ipak učinismo što mogosmo, na slavu Sv. Andrije, a na čast svoje domaje. U našim srcima bukti vjerski domovinski žar, te uvijek stojimo uz lozinku : »Sve za Vjeru i za Domovinu«. Sedmični prijegled. Ovo dana situacija će se nešto razbistri- ti, kad će punomoćnici saveznika i Turske vijećati o miru, na zelenom stolu, kraljev- ski gošćeni od sjajne engleške vlade. Tur- ska je poslala Rešid-pašu, Nazim-pašu, vr- hovnoga zapovjednika i Osman Nizami- pašu; Bugarska okretnoga Daneva, Maka- rova, vrhovnoga vojskovogju Savova i mi- nistra Todorova; Srbija priznatoga diplo- matu Stojana Novakovića, Andra Nikolića i Milana Vesnića; Crna-Gora Lazara Mi- juškovića, Jovana Popovića i Luja kneza Vojnovića; Grčka generala Dauglisa i Ni- kolu Politisa. Istodobno poslanici Velikih Vlasti nadziraće sve njihove pregovore i u- govore, i izvješćivaće svoje vlade o uspje- hu istijeh: i stopro onda kad budu pozna- ti glavni zaključci ugovarajućih stranaka, položaj će se razbistriti i vidjeće se kakav je postupak pojedinih Velikih Vlasti, koje po brzojavima rijet bi, da naginju na uz- državanje općega mira, i ako nije čisto da u tome smislu rade i nastoje, kako na ri- ječ iskazuju. Svakako pripreme su kao da postoji opće nepovjerenje: miroljubive izja- ve petrogradske vlade oprovrguju vojene pripreme, koje se na svu ruku proizvagja- ju; a i izjave ministara i delegata i ako iz- gledaju miroljubive, ipak naglašuju nespo- razum, i po tome daju predvigjati onaj su- kob, do kojega bi se imalo ako Ru- zaista znak, da u Drinopolju i u Skadru zapo- vjednici nastavljaju svoj otpor oružanom rukom; da Grčka napreduje osvajati: da- pače da šalje vojsku u Valonu, za koju lu- ku postavili su veto naša Monarhija i lta- lija. Toliko proizlazi iz razrožnih vijesti po listovima. Ruska štampa sve to žešće na- valjuje na našu Monarhiju i na ministra Berchtolda, a i ta doprinaša da se dozna e je situacija veoma ozbiljna. Jednodušnost balkanskog saveza. Prolaz sviju odaslanika saveznih balkan- skih kraljevina kroz Beograd tumači se, kao najbolji znak jednodušnosti balkanskog sa- veza. Potvrgjuju se ranije javljene vijesti, da će savez kao jedinstveni blok pregova- rati i zaključiti mir sa Turskom, a naglašu- je se da će saveznici kao blok riješavati sva pitanja sa ostalim zainteresovanim silama, ne priznavajući zasebnih pitanja izmegju velikih sila ili pojedinih velikih sila i po- jedinih balkanskih država. Danev o držanju Grčke. Stojan Danev, presjednik Sobranja, izja- vio je slijedeće: Grci su nam saveznicili vijerni prijatelji, i mi ćemo se s njima va- zda sporazumjeti. Grci i Bugari ne mogu povesti razgovor ožSolunu sve dotle, dok taj grad ugovorom neš prestane biti turski. Mobilizacija Rusije. Iz Berlina stiže vijest, da neprestano go- milanje ruske vojske na njemačkoj granici baca u brigu ondješnje miroljubivije poli- tičke krugove. Ostavka Aufenberga i Šemue. Austro-ugarski ministar rata Aufenberg i šef generalnog štaba Šemua dali su ostav- ku ma svoje položaje. Kralj im je ostavke primio. Prijestona besjeda rumunjskoga kralja. Prilikom svečanog otvaranja narodne skupštine u Bukareštu pročitao je kralj Ka- rol govor, o kome je o balkanskoj politici izjavio: Rumunjska je, u težnji da doprine- se lokalizovanju rata, bila neutralna, prate- ći pri tom razvoj dogagjaja, što potiču mno- gobrojnih interesa Rumunjske. Opravdane su nam nade, da će takovo držanje imati povoljne posljedice za dobre odnose prema balkanskim državama, i da će se uzeti u obzir naši interesi. Ozbiljnost položaja. U bečkim političkim i diplomatskim kru- govima misli se, da je stanje sasvim ozbilj- no, is toga da su spremni na sve. Na mje- rodavnim mjestima nastojali su, da se što prije riješe viseća pitanja megju Srbijom i našom Monarhijom. Očekuju se još ove sedmice značajni koraci Austro-Ugarske. Vijećanja u Parizu. Punomoćnici sviju saveznih kraljevina održaće u Parizu vrlo važno vijećanje s fran- ceskim ministrom-presjednikom Poenkareom. Rusija spremna za mir i rat. Iz Petrograda javljaju: Zanimljivo je, da je ruski car odmah po svršetku audijencije, u kojoj je primio austro-ugarskog posla- nika, primio je u audijenciju ratnog mini- stra generala Suhomlinova. Izlazeći iz ca- reve odaje poslanik Austro-Ugarske rukovao se sa generalom i rekao mu: »C'est la paix, mon generall« (Pa ovo je mir, gene- rale moj!) Na to mu je Suhomlinov odgo- vorio: »La Russie est prete pour la paix el pour la guerre«. (Rusija je spremna za mir i za rat.) Ruske vojne pripreme. »Frankfurter Zeitung« prima iz Petrogra- da, da je ruskoj Dumi predloženo više voj- ničkih zakonskih osnova tajnog značenja. Veliki plijen pušaka oko Drača. Srpska vojska zaplijenila je u okolici Dra- ča oko 70.000 pušaka Maulicherovog siste- ma i mnogo drugog ratnog gradiva. Drži se, da je to bilo odregjeno za Arnaute. Pismo srpskog ministra pravde. »Extrablatt« donosi sadržaj pisma srpskog ministra pravde, upravljena Rusiji, a glasi: »Nađamo se, da Rusija ovog puta neće po- noviti ono što je bilo za aneksije. Oči svih Srba upravljene su sad k Rusiji, i sad joj se valja odlučiti, de rekne odlučnu riječ. Ako danas nije spremna, da kada će? Bi- la je nespremna za rat s Japanom, nespre- mina za aneksije, a sadu je ministar rata iz- javio, da je Rusija spremna«. mi. | slava crnogorskog kralja. »Birževija Vjedomosti« pri- mile su ovu izjavu kralja Nikole: Niko i »PRAVA CRVENA HRVATSKA« ne pomišlja, da balkanskim državama uz- me plodove, koje će braniti do skrajnosti. Sandžak što ga je Austro-Ugarska vratila Turskoj, sad su posjeli Srbi iz obje kralje- vine. Po svršetku rata Crna-Gora će poći putem mirnoga rada, a svoje snage posve- tiće djelu napretka i kulture. Nije vjerova- tan sukob megju Austro-Ugarskom i Srbi- jom. Obnovljen trojni savez. Izmegju vladara i vlada Austro-Ugarske, Njemačke i Italije obnovljen je trojni savez bez ikakve izmjene, za 7 godina kao i pro- šli put. Njemački list o Balkanu. Poznati skroz austrijski list »Armee Zei- tung« donosi članak baruna Reitzensteina : »Der Operetten Balkan und der Wirklichke Balkan« (Operetni Balkan i pravi Balkan.) Megju ostalim kaže, što i kako se je pisa- lo o balkancima. Nijemcima je bilo dosta da znađu, da Turci imadu mnogo Krupovih topova i von der Goltzevih inštruktora, pa da sa balkancima čine neslanu šalu. Operete »Dragi Augustin« i »Vesela udovica« bile su pune uniforama srbijanskih i crnogor- skih; smatrani su bili Balkanci kao najgo- ri lopovi i ušljivci. Ali — piše »Armee Zei- tung«: oni tobožnji lopovi i nevaljalci po- svjedočili su takovu domovinsku ljubav, ju- naštvo i požrtvovanje, da im zavide svi na- rodi zapadne Europe«. Austro-Ugarska i konferencija. Bečki dopisnik londonskog »Daily Tele- grapha« brzojavlja slijedeći nacrt držanja, što će uzeti Austro-Ugarska na potlisarskoj konferenciji : 3 I.) Austro-Ugarska odbija, da se raspra- vlja o odstupu bilo kojeg dijela arbanaške obale kojoj balkanskoj vlasti. Sama srpska vlada spremna je priznati ovo načelo inte- graliteta i autonomije Arbanije. Austro-U- garska ne pripušta ovakvu diskusiju, najvi- še diskusiju o granicama Arbanije s isklju- čenjem morske obale. Ona traži, da Srbija jasno izjavi, da će poštivati granice Arbani- je. II.) Austro-Ugarska zahtijeva, da se uzmu u obzir njeni interesi kod promjena na o- rijentnim željeznicama. [ll.) Austro-Ugarska zahtjeva reviziju trgovačkih ugovora sa St- bijom i Bugarskom, koja će ju odštetiti zato, što dijelovi Turske, koji su tržište Au- stro-Ugarske, postaju srpski i bugarski. Promjene u našoj vojnoj upravi. Austro-ug. ministrom rata imenovan je general Krobatin, a šefom generalnoga šta- ba Konrad pl. Hetzendori. Iz Budimpešte javljaju: Službeni list do- nosi naredbu, kojom se privremeno obusla- vlja izdavanje putnica osobama, koje pripa- daju vojsci. Drugom jednom naredbom za- branjuje se iseljivanje za rat sposobnih o- soba. Brzi mir ili nikakav. Kod grčkih, a nadasve kod bugarskih o- daslanika kao i kod srpskih prevlagjuje mi- šljenje, da će se mir ili brzo ili nikako sklo- piti, jer su saveznici sporazumni, da ne do- pušte odugovlačenje ni pod kojim uslovi- ma. Rusija i zahtjev Srbije. Poslanik Rusije u Rimu, Krupenski, re- kao je jednom uredniku »Tribune«: »Italija ima potpunog razloga, da potpomogne iz- laz Srbije na Jadran. Nezavisnost Srbije ni- je ni san ni ludost, već je dostojna do u- važenja Italije, A i nezavisnost Arbanije imala bi vrijednosti, samo je pitanje, hoće li se moći sastaviti država od elemenata, što su bez ikakvih državopravnih sposobno- sti. Neće li ti elementi i najposlije podleći Srbima ili Grcima ili kojoj drugoj sili«. Iz administracije. Uputili smo utjeranje sudbenim pu- tem prama nekojim predbrojnicima, koji se na sve molbe i pozive nijesu odazvali, da izvrše svoju dužnost u podmirenju dugujućeg iznosa za pred- brojbu lista. Na taj su nas neugodni korak sami prisilili, pa s toga neka ne dolaze sa prigovorima u pogledu par- ničkih troškova. Konac je godine, s toga molimo i ostalu nekoju gospodu, koji nijesu u redu sa predbrojbom, da to bezodvla- čno izvrše, jer nam je nemoguće da- lje čekati. mm ida kiša sian mi \ petnaestorici naših djaka u Beču, zbog po- | znate demostracije. Jedan je osugjen na 6 | jedan riješen. na! Što ćemo još da doživemo!... Zagrebu ratne slike sa Balkana!... mu obustavljena istraga. sućut. godini 1913. buduć da će biti vijerie reprodukcije najin- teresantniiih historičkih spomenika istarsko- izložbe zamišljena i udešena je tako, da ona privlačiva, zamamna. U suglasju time bit će smještene u po- jedinim zgradama razne skupine iz podru- brta, trgovine, ribarstva i pomorstva i mno- zanimanja. Svrha je jadranskoj izložbi jedino ta, da u velikom stilu podigne reklamu Primorju i Dalmaciji i to baš u glavnome gradu Be- preduzeća, te je osim toga stjecište interna- proširenju naše kulturne djelatnosti. da im u svemu budu pri ruci. poznati s tančinama ustrojstva »Providnosti« u najužoj svezi s iznamammTni \ijeseca, trojica po 14 dana, ostali po 7,a Kao u Zagrebu | Ne dopušta se ba- novinskim novinama niti objelodanjivati svo- te, sakupljene za »Crveni Križ« balkanskih naroda | »Pokret« je zaplijenjen samo s toga što je javio, da se je sakupilo 100.000 kru- Cenzura ne dopušta kinematografima u Proces načelniku Kataliniću. Na osnovi svjedočanstva pol. komesara Per- šića upućena je istraga proti bivšem spljet- skom načelniku g. Vinku Kataliniću. Ovaj je pak prikazao tužbu proti polic. komesa- ru Peršiću, za potvoru, i na temelju nave- denih činjenica zapitao, da bude proti nje- + Don A. Bačić. U Blatu na Korčuli preminuo je na 11 o. mj. u 87.0j godini velč. Don Antun Bačić, senior iz Blata, vi- šegodišnji pleban, neumorni trudbenik. Po- koj mu vječni, a ožalošćenim naša iskrena Jadranska izložba. Primamo iz Beča : Prostorije okolo bečke »Rotunde«, koje su pred dvije godine bile zapremljene lovačkom izložbom, već su zagragjene o- gradom u svrhu, da se na njima podignu zgrade za priregjenje jadranske izložbe u Radnje okolo podignuća tih zgrada su već dobrim dijelom započete. Te će se zgrade odlikovati svojom osobitom originalnošću, ga primorja i Dalmacije. Arhitektura čitave ima da prikaže milieu, na koji se izložba odnosi. Na taj se način kani, već samim vanjskim izražajem izložbe, postići nešto čja povijesti i arheologije, umjetnosti i o- gih drugih grana narodne privrede i pučkog ču. Beč je u tu svrhu najprikladnije mjesto ne samo za to, što je prijeston ca i glavni grad monarhije, nego i zato, što su u nje- mu sjedišta svih novčanih i industrijskih cijonalnog putujućeg općinstva. Uzevš tu važnu činjenicu u obzir, opravdana je nada, da će se izložbom naših krajeva i njihovih proizvoda, moći steći trajnih, važuih kori- sti za našu zemlju, budu li u toj izložbi sudjelovali i oni faktori kod nas, koji su po svojem zvanju, položaju i zanimanju u prvome redu pozvani, da uoče i izrabe sva- ku priliku, koja je kadra da dade novih pobuda razvitku naše narodne privrede i Promatrajuć stoga gledišta pothvat ja- dranske izložbe, uredio se u Dalmaciji od- bor, kojemu je zadaća da organizuje sudje- lovanje naše zemlje na toj izložbi. Uz bok toga zemaljskoga odbora i centralnog izlo- žbenog odbora u Beču djeluju dvojica na- ših zemljaka gg. Dr. Josip Luxardo, odsje- čni savjetnik na c. k. ministarstvu financija i Dr. Frano Gospodaetić, ministarski tajnik u istome ministarstvu. Ta su gospoda u interesu realnih probitaka za našu zemlju preuzela na sebe zadaću, da u pripravnom stadijumu izloženih radnja te za vrijeme sa- me izložbe osiguraju našoj zemlji i našim interesantima položaj, što im doliči, i us- pjeh što ga zaslužuju. Ta su gospoda pri- pravna da svakome, ko se za izložbu za- niina, dadu potrebite obavijesti i naputke i Jedna vrlo korisna ustenova. Inicijativom omiških rodoljuba organizovala se onamo ustanova takove važnosti, da će Dalmacija putem njezinog djelovanja do skora očito osjetiti vlastito unaprijegjenje na na ekonomskome polju. Ustanovi je ime »Providnost«. To je »uzajamno pripomoćna zadruga« sa privremenim sijelom u Omišu. Njezina je u kratko svrha priučit, prisiliti narod na štednju ; a baza na kojoj se »Pro- vidnost« osniva takove je naravi, da je tim privlačivija, čim se dublje proučava. Ovo nije naš specijalni sud, nego uvjerenje naj- vigjenijih dalmatinskih prvaka, pa opet svih onih što su imali prigode pobliže se u- Prvom zgodom ćemo još progovoriti o ovoj vrlo korisnoj ustanovi, prikazavši ba- rem najelementarnije principe, na kojim se »Providnost« osniva. To nam nalaže du- žnost, jer se radi o ustanovi, čiji je uspjeh unaprijegje- njem našeg naroda. Pozivljemo inteligentni- | u odjelu za oglase.) God. VIII. je rodoljube, da izaslaniku »Providnosti« g. Gabrijelu Čugelj pri njegovoj agitaciji budu što većma pri ruci. Pozor slavenski poslodavci | Izbori , Zavoda za osigura. nje radnika proti nezgodama“, Pišu nam iz Trsta: Drugom polovicom o- vog mjeseca imaju se obaviti izbori u pred- stojništvo »Zavoda za osiguranje radnika« u Trstu, koji je do sada krivnjom i nema- rom naših ljudi bio u rukama Talijana. Ove se godine bira: 3 člana i 3 zamje- nika sa strane poslodavaoca, a isto tako 3 člana i 3 zamjenika sa strane radnika, i to biraju : I, kategorija u koju spadaju sva prevo- vozna i skladištna poduzeća, jednog člana i jednog zamjenika sa strane poslodavaca a isto toliko sa strane radnika. II. kategorija, u koju spadaju željezna, rudarska i brodogragjevna poduzeća, bira jednog člana i jednog zamjenika sa strane poslodavaca a isto tako sa strane radnika. ll. kategorija, u koju spadaju poduzeća plinska, drvena, papira i poljodjelstva, bi- raju jednog člana i jednog zamjenika sa strane poslodavaca i sa strane radnika. Buduć u Zavod spadaju sva poduzećalTr- sta, Istre, Gorice, Kranjske i Dalmacije, to se je u Trstu sastavio odbor, da se posti- gne sporazum i sve provede jedinstveno. Radi toga upozoravamo sve hrvatske i srpske poduzetnike, da odmah pošalju svo- je glasovnice na g. Dr. Edvarda Slavik, odvjetnika u Trstu, (via »Giorgio Galatti« br. 20) presjednika odbora, i pri tomc ne- ka osobito paze da iste budu pravilno pot- pisane i to one za poduzetnike (poslodav- ce) od njega samoga ili firme, a one za radnike od poduzetnika (firme lijevo) a od jednog radnika (namještenika) desno na dnu glasovnice. Preporučamo da se točno pazi na potpis, jer nepravilno ili nemarno pot- pisano glasovnica ne vrijedi. Glasovnice neka se pošalju bez imena kandidata. Ko nije dobio glasovnicu ili ju je već poslao Zavodu, neka ju odmah re- klamira: dopisnicom javi presjedniku Dr. Slaviku, jer ćemo kasnije iznijeti na javu imena sviju onih hrvatskih i srpskih po- duzetnika, radi čije krivnje ili dapače či- jom potporom imaju taj Zavod Talijani u rukama. Glasovnice valja da su u Trstu najkasni- jd do 18 ov. mj. Stoga odmah pošaljite! — Narodni Izborni Odbor. I s naše strane najtoplije preporučamo svim poduzetnicima i radnicima bez razli- ke stranke i mišljenja, da odmah izvrše svo- ju dužnost, a u svom vlastitom interesu. To im nalaže i narodna svijest. Eto najbofje zgode : izbora, da se zakonitim putem o- duzme upravljanje sa pomenutim zavodom iz talijanaških ruku. Ne izvrše li pak, tad neka više nikada ne dolaze sa prigovorima protiva talijanskoj upravi. Radi poznatog po- stupanja talijanske uprave na štetu unesre- ćerih nekojihjnaših radnika bili smo više pu- ta prisiljeni da ustajemo i upravljamo pro- svjede, a sad je eto poslodavcima i radni- cima pružena zgoda, da jednom za uvijek doskoče. Dakle na posao ! iz novinarstva. Na Senjskoj Rijeci počeo je izlaziti novi dnevnik »Riječke No- vine«, na izvanstranačkome stanovištu. List je sasvim dobro uregjen. Kandidati narodnog radništva u Zavod za osiguranje radni- ka“, /, kategorija (zelena glasovnica) po- duzeća: prevozna i skladištna, član: Dosiiej Nikolaj, poslovogja »Balkan-a«, Trst; ma- mjesni član: Fram Gruden, radnik drvlja, Trst. — /l. kategorija (crvena glasovnica), poduzeća : željezna, rudarska i brodogradi- teljska, član, Janko Stahan, bravar u arse- nalu mornarice, Pula; zamjenik: Jakob Trošt, mekanik u »Stabilimento Tecnico«, Trst. — Ill. kategorija (bijela glasovnica) poduzeća: papira, poljodjelstva, stolarska, mlinska, član: Fran Gomišček, stolarski po- slovogja, Podmelec; namjesni član: /van Filipčić, stolarski pomoćnik. Radi jedinstvenog postupka i zbog kon- trole, molimo da se odmah pošalju glaso- vnice pravilno potpisane na Dr. Edvarda Slavik, odvjetnika u Trstu (»Narodni Dom«), i to treba da su u Trstu najdalje do 18. ov. mj. — Narodni izborni Odbor. Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000 slika pripoznato vrijedne za liferaciju svjet- ske firme c. i k. dvorski dobavljač Hans Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175 (Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova, zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku, manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred- ,.|mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja od naših cijenjenih čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog sa kartom dopisnicom, koji će biti drago- voljno od spomenute firme svakome ba. dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže Zažično S Mi Ak bo sisi