Br. 407.

i uzmiče, Upotrebljavali su se i ratni ae-
roplani, a po noći se je sa reflektorima re-
kognosciralo pozicije neprijateljske. Tufci
nijesu bili ni malo oprezni. Njihove su pre-
straže bile pred samom gotovo frontom
njihovom ubijene od Bugara, koji se nevi-
gjeni došuljali i posakrili. Bugari su pak
i telefonsku tursku mrežu probili tako, da
su se došuljali do nje, prekinuli je i sta-
vili svoje aparate pak primali sve vijesti i
namjere jednog dijela i drugog turske ar-
meje, a oni davali njima krive upute, koje
su samo Bugarima konvenirale. Ti hrabri
telefonisti su izvrsno govorili turski. Osim
toga šrapneli turski nijesu imali većinom
onoga uspjeha kao bugarski, jer ili nijesu
znali s njima baratati ili su bili sami šra-
pneli loši, pošto/nijesu redovno e'splodi-
rali nekoliko metara poviše glava vojnika,
već tek onda kad bi se zadubli duboko u
zemlju i to bez ikakvog efekta. Iz Kirkilisse
i okolice bježalo je sve pučanstvo vrato-
lomno prama jugu put Carigrada, a iza po-
raza turske armeje, koja je ostavila preko
40.000 žrtava na bojnom polju, bila je gro-
zna utakmica izmegju turskih vojnika i o-
ficira, koji će prvi u vlak ili na njega, da
pobjegne: To je bila druga bitka!! Od ve-
like katastrofe na bojnom polju, Turci ni-
jesu imali kad ni da ranjene priberu, već
u neredu pobjegoše prama jugu!

I tako naprijed je uvijek hrabra bugarska
vojska napredovala, završi mi prijatelj, te
do danas takov strah Turcima zadala, da
su oni na nekim mjestima bježali, netom
bi čuli, da se Bugari približuju. A u cije-
loj: Bagarskoj niču samo simpatije za po-
ginule i ranjene, kojih do sad ima oko
95.000, dok oslobogjena braća u osvojenim
zemljama  blagosivlja našu pobjedničku
vojsku i što samo može, hvata se oružja i
ide da se sveti svojim krvopijama, koji stu
ga kroz dugi niz vjekova onako nečovječki
mučili. V. D.

Vijesti iz naroda.

Iz Podobuča na Pelješcu.

(Svečanost Sv. Andrije i blagoslov no-
vog oltara.) Naše ubavo seoce, na prisoju
peljeških gora, na dohvatu vala ponositog
Jadrana, daje čarobni izgled putniku na br-
zoj parnjači, koja striže to divno more. U
tom romantičnom kraju svetkovasmo ove
godine dan Sv. Andrije, neobičnim slavljem.
Bijaše blagoslov novog oltara, jer stari u-
ništen vatrom. Doprinosom seljana bi na
novo podignut i ukrašen od doimaćeg nam
sina F. Ferenca. On nam uprav majstorski
naslika sliku i ukrasi crkvu, te ovom pri-
godom nemožemo, a da ga ne preporuči-
mo, kao domaćeg sina i vrsnog dekorate-
ra, svim župnicima i ostalim domorotcima.
— Tog dana sakupi se svijeta sa čitavog
vilinskog rata, da zajednički proslavimo tu
rijetku svečanost u kolu svog župnika Don
Pera Obuljena, koji nam prozbori tom zgo-
dom par riječi od srca k sicu i blagoslovi
novi oltar. — U zabitnom smo ali čarobnom
seocu, pa ipak učinismo što mogosmo, na
slavu Sv. Andrije, a na čast svoje domaje.
U našim srcima bukti vjerski domovinski
žar, te uvijek stojimo uz lozinku : »Sve za
Vjeru i za Domovinu«.

Sedmični prijegled.

Ovo dana situacija će se nešto razbistri-
ti, kad će punomoćnici saveznika i Turske
vijećati o miru, na zelenom stolu, kraljev-
ski gošćeni od sjajne engleške vlade. Tur-
ska je poslala Rešid-pašu, Nazim-pašu, vr-
hovnoga zapovjednika i Osman Nizami-
pašu; Bugarska okretnoga Daneva, Maka-
rova, vrhovnoga vojskovogju Savova i mi-
nistra Todorova; Srbija priznatoga diplo-
matu Stojana Novakovića, Andra Nikolića
i Milana Vesnića; Crna-Gora Lazara Mi-
juškovića, Jovana Popovića i Luja kneza
Vojnovića; Grčka generala Dauglisa i Ni-
kolu Politisa. Istodobno poslanici Velikih
Vlasti nadziraće sve njihove pregovore i u-
govore, i izvješćivaće svoje vlade o uspje-
hu istijeh: i stopro onda kad budu pozna-
ti glavni zaključci ugovarajućih stranaka,
položaj će se razbistriti i vidjeće se kakav
je postupak pojedinih Velikih Vlasti, koje
po brzojavima rijet bi, da naginju na uz-
državanje općega mira, i ako nije čisto da
u tome smislu rade i nastoje, kako na ri-
ječ iskazuju. Svakako pripreme su kao da
postoji opće nepovjerenje: miroljubive izja-
ve petrogradske vlade oprovrguju vojene
pripreme, koje se na svu ruku proizvagja-
ju; a i izjave ministara i delegata i ako iz-
gledaju miroljubive, ipak naglašuju nespo-
razum, i po tome daju predvigjati onaj su-
kob, do kojega bi se imalo ako Ru-

zaista

 

znak, da u Drinopolju i u Skadru zapo-
vjednici nastavljaju svoj otpor oružanom
rukom; da Grčka napreduje osvajati: da-
pače da šalje vojsku u Valonu, za koju lu-
ku postavili su veto naša Monarhija i lta-
lija. Toliko proizlazi iz razrožnih vijesti po
listovima. Ruska štampa sve to žešće na-
valjuje na našu Monarhiju i na ministra
Berchtolda, a i ta doprinaša da se dozna
e je situacija veoma ozbiljna.

Jednodušnost balkanskog saveza.

Prolaz sviju odaslanika saveznih balkan-
skih kraljevina kroz Beograd tumači se, kao
najbolji znak jednodušnosti balkanskog sa-
veza. Potvrgjuju se ranije javljene vijesti,
da će savez kao jedinstveni blok pregova-
rati i zaključiti mir sa Turskom, a naglašu-

 

je se da će saveznici kao blok riješavati sva
pitanja sa ostalim zainteresovanim silama,
ne priznavajući zasebnih pitanja izmegju
velikih sila ili pojedinih velikih sila i po-
jedinih balkanskih država.

Danev o držanju Grčke.

Stojan Danev, presjednik Sobranja, izja-
vio je slijedeće: Grci su nam saveznicili
vijerni prijatelji, i mi ćemo se s njima va-
zda sporazumjeti. Grci i Bugari ne mogu
povesti razgovor ožSolunu sve dotle, dok
taj grad ugovorom neš prestane biti turski.

Mobilizacija Rusije.

Iz Berlina stiže vijest, da neprestano go-
milanje ruske vojske na njemačkoj granici
baca u brigu ondješnje miroljubivije poli-
tičke krugove.

Ostavka Aufenberga i Šemue.

Austro-ugarski ministar rata Aufenberg i
šef generalnog štaba Šemua dali su ostav-
ku ma svoje položaje. Kralj im je ostavke
primio.

Prijestona besjeda rumunjskoga kralja.

Prilikom svečanog otvaranja narodne
skupštine u Bukareštu pročitao je kralj Ka-
rol govor, o kome je o balkanskoj politici
izjavio: Rumunjska je, u težnji da doprine-
se lokalizovanju rata, bila neutralna, prate-
ći pri tom razvoj dogagjaja, što potiču mno-
gobrojnih interesa Rumunjske. Opravdane
su nam nade, da će takovo držanje imati
povoljne posljedice za dobre odnose prema
balkanskim državama, i da će se uzeti u
obzir naši interesi.

Ozbiljnost položaja.

U bečkim političkim i diplomatskim kru-
govima misli se, da je stanje sasvim ozbilj-
no, is toga da su spremni na sve. Na mje-
rodavnim mjestima nastojali su, da se što
prije riješe viseća pitanja megju Srbijom
i našom Monarhijom. Očekuju se još ove
sedmice značajni koraci Austro-Ugarske.

Vijećanja u Parizu.

Punomoćnici sviju saveznih kraljevina
održaće u Parizu vrlo važno vijećanje s fran-
ceskim ministrom-presjednikom Poenkareom.

Rusija spremna za mir i rat.

Iz Petrograda javljaju: Zanimljivo je, da
je ruski car odmah po svršetku audijencije,
u kojoj je primio austro-ugarskog posla-
nika, primio je u audijenciju ratnog mini-
stra generala Suhomlinova. Izlazeći iz ca-
reve odaje poslanik Austro-Ugarske rukovao
se sa generalom i rekao mu: »C'est la
paix, mon generall« (Pa ovo je mir, gene-
rale moj!) Na to mu je Suhomlinov odgo-
vorio: »La Russie est prete pour la paix
el pour la guerre«. (Rusija je spremna za
mir i za rat.)

Ruske vojne pripreme.

»Frankfurter Zeitung« prima iz Petrogra-
da, da je ruskoj Dumi predloženo više voj-
ničkih zakonskih osnova tajnog značenja.

Veliki plijen pušaka oko Drača.

Srpska vojska zaplijenila je u okolici Dra-
ča oko 70.000 pušaka Maulicherovog siste-
ma i mnogo drugog ratnog gradiva. Drži
se, da je to bilo odregjeno za Arnaute.

Pismo srpskog ministra pravde.

»Extrablatt« donosi sadržaj pisma srpskog
ministra pravde, upravljena Rusiji, a glasi:
»Nađamo se, da Rusija ovog puta neće po-
noviti ono što je bilo za aneksije. Oči svih
Srba upravljene su sad k Rusiji, i sad joj
se valja odlučiti, de rekne odlučnu riječ.
Ako danas nije spremna, da kada će? Bi-
la je nespremna za rat s Japanom, nespre-
mina za aneksije, a sadu je ministar rata iz-
javio, da je Rusija spremna«.

mi. | slava crnogorskog kralja.

»Birževija Vjedomosti« pri-

 

 

 

mile su ovu izjavu kralja Nikole: Niko i

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

ne pomišlja, da balkanskim državama uz-
me plodove, koje će braniti do skrajnosti.
Sandžak što ga je Austro-Ugarska vratila
Turskoj, sad su posjeli Srbi iz obje kralje-
vine. Po svršetku rata Crna-Gora će poći
putem mirnoga rada, a svoje snage posve-
tiće djelu napretka i kulture. Nije vjerova-
tan sukob megju Austro-Ugarskom i Srbi-
jom.

Obnovljen trojni savez.

Izmegju vladara i vlada Austro-Ugarske,
Njemačke i Italije obnovljen je trojni savez
bez ikakve izmjene, za 7 godina kao i pro-
šli put.

Njemački list o Balkanu.

Poznati skroz austrijski list »Armee Zei-
tung« donosi članak baruna Reitzensteina :
»Der Operetten Balkan und der Wirklichke
Balkan« (Operetni Balkan i pravi Balkan.)
Megju ostalim kaže, što i kako se je pisa-
lo o balkancima. Nijemcima je bilo dosta
da znađu, da Turci imadu mnogo Krupovih
topova i von der Goltzevih inštruktora, pa da
sa balkancima čine neslanu šalu. Operete
»Dragi Augustin« i »Vesela udovica« bile
su pune uniforama srbijanskih i crnogor-
skih; smatrani su bili Balkanci kao najgo-
ri lopovi i ušljivci. Ali — piše »Armee Zei-
tung«: oni tobožnji lopovi i nevaljalci po-
svjedočili su takovu domovinsku ljubav, ju-
naštvo i požrtvovanje, da im zavide svi na-
rodi zapadne Europe«.

Austro-Ugarska i konferencija.

Bečki dopisnik londonskog »Daily Tele-
grapha« brzojavlja slijedeći nacrt držanja,
što će uzeti Austro-Ugarska na potlisarskoj
konferenciji : 3

I.) Austro-Ugarska odbija, da se raspra-
vlja o odstupu bilo kojeg dijela arbanaške
obale kojoj balkanskoj vlasti. Sama srpska
vlada spremna je priznati ovo načelo inte-
graliteta i autonomije Arbanije. Austro-U-
garska ne pripušta ovakvu diskusiju, najvi-
še diskusiju o granicama Arbanije s isklju-
čenjem morske obale. Ona traži, da Srbija
jasno izjavi, da će poštivati granice Arbani-
je. II.) Austro-Ugarska zahtijeva, da se uzmu
u obzir njeni interesi kod promjena na o-
rijentnim željeznicama. [ll.) Austro-Ugarska
zahtjeva reviziju trgovačkih ugovora sa St-
bijom i Bugarskom, koja će ju odštetiti
zato, što dijelovi Turske, koji su tržište Au-
stro-Ugarske, postaju srpski i bugarski.

Promjene u našoj vojnoj upravi.

Austro-ug. ministrom rata imenovan je
general Krobatin, a šefom generalnoga šta-
ba Konrad pl. Hetzendori.

Iz Budimpešte javljaju: Službeni list do-
nosi naredbu, kojom se privremeno obusla-
vlja izdavanje putnica osobama, koje pripa-
daju vojsci. Drugom jednom naredbom za-
branjuje se iseljivanje za rat sposobnih o-
soba.

Brzi mir ili nikakav.

Kod grčkih, a nadasve kod bugarskih o-
daslanika kao i kod srpskih prevlagjuje mi-
šljenje, da će se mir ili brzo ili nikako sklo-
piti, jer su saveznici sporazumni, da ne do-
pušte odugovlačenje ni pod kojim uslovi-
ma.

Rusija i zahtjev Srbije.

Poslanik Rusije u Rimu, Krupenski, re-
kao je jednom uredniku »Tribune«: »Italija
ima potpunog razloga, da potpomogne iz-
laz Srbije na Jadran. Nezavisnost Srbije ni-
je ni san ni ludost, već je dostojna do u-
važenja Italije, A i nezavisnost Arbanije
imala bi vrijednosti, samo je pitanje, hoće
li se moći sastaviti država od elemenata,
što su bez ikakvih državopravnih sposobno-
sti. Neće li ti elementi i najposlije podleći
Srbima ili Grcima ili kojoj drugoj sili«.

 

Iz administracije.

Uputili smo utjeranje sudbenim pu-
tem prama nekojim predbrojnicima,
koji se na sve molbe i pozive nijesu
odazvali, da izvrše svoju dužnost u
podmirenju dugujućeg iznosa za pred-
brojbu lista. Na taj su nas neugodni
korak sami prisilili, pa s toga neka ne

dolaze sa prigovorima u pogledu par-

ničkih troškova.

Konac je godine, s toga molimo i

ostalu nekoju gospodu, koji nijesu u

redu sa predbrojbom, da to bezodvla-
čno izvrše, jer nam je nemoguće da-

lje čekati.

mm ida kiša sian mi

\ petnaestorici naših djaka u Beču, zbog po-
| znate demostracije. Jedan je osugjen na 6

|
jedan riješen.

na! Što ćemo još da doživemo!...

Zagrebu ratne slike sa Balkana!...

mu obustavljena istraga.

sućut.

godini 1913.

buduć da će biti vijerie reprodukcije najin-
teresantniiih historičkih spomenika istarsko-

izložbe zamišljena i udešena je tako, da ona

privlačiva, zamamna.

U suglasju time bit će smještene u po-
jedinim zgradama razne skupine iz podru-
brta, trgovine, ribarstva i pomorstva i mno-

zanimanja.

Svrha je jadranskoj izložbi jedino ta, da
u velikom stilu podigne reklamu Primorju
i Dalmaciji i to baš u glavnome gradu Be-

preduzeća, te je osim toga stjecište interna-

proširenju naše kulturne djelatnosti.

da im u svemu budu pri ruci.

poznati s tančinama ustrojstva »Providnosti«

u najužoj svezi s

 

iznamammTni

\ijeseca, trojica po 14 dana, ostali po 7,a

Kao u Zagrebu | Ne dopušta se ba-
novinskim novinama niti objelodanjivati svo-
te, sakupljene za »Crveni Križ« balkanskih
naroda | »Pokret« je zaplijenjen samo s toga
što je javio, da se je sakupilo 100.000 kru-

Cenzura ne dopušta kinematografima u

Proces načelniku Kataliniću.
Na osnovi svjedočanstva pol. komesara Per-
šića upućena je istraga proti bivšem spljet-
skom načelniku g. Vinku Kataliniću. Ovaj
je pak prikazao tužbu proti polic. komesa-
ru Peršiću, za potvoru, i na temelju nave-
denih činjenica zapitao, da bude proti nje-

+ Don A. Bačić. U Blatu na Korčuli
preminuo je na 11 o. mj. u 87.0j godini
velč. Don Antun Bačić, senior iz Blata, vi-
šegodišnji pleban, neumorni trudbenik. Po-
koj mu vječni, a ožalošćenim naša iskrena

Jadranska izložba. Primamo iz
Beča : Prostorije okolo bečke »Rotunde«,
koje su pred dvije godine bile zapremljene
lovačkom izložbom, već su zagragjene o-
gradom u svrhu, da se na njima podignu
zgrade za priregjenje jadranske izložbe u

Radnje okolo podignuća tih zgrada su već
dobrim dijelom započete. Te će se zgrade
odlikovati svojom osobitom originalnošću,

ga primorja i Dalmacije. Arhitektura čitave

ima da prikaže milieu, na koji se izložba
odnosi. Na taj se način kani, već samim
vanjskim izražajem izložbe, postići nešto

čja povijesti i arheologije, umjetnosti i o-

gih drugih grana narodne privrede i pučkog

ču. Beč je u tu svrhu najprikladnije mjesto
ne samo za to, što je prijeston ca i glavni
grad monarhije, nego i zato, što su u nje-
mu sjedišta svih novčanih i industrijskih

cijonalnog putujućeg općinstva. Uzevš tu
važnu činjenicu u obzir, opravdana je nada,
da će se izložbom naših krajeva i njihovih
proizvoda, moći steći trajnih, važuih kori-
sti za našu zemlju, budu li u toj izložbi
sudjelovali i oni faktori kod nas, koji su
po svojem zvanju, položaju i zanimanju u
prvome redu pozvani, da uoče i izrabe sva-
ku priliku, koja je kadra da dade novih
pobuda razvitku naše narodne privrede i

Promatrajuć stoga gledišta pothvat ja-
dranske izložbe, uredio se u Dalmaciji od-
bor, kojemu je zadaća da organizuje sudje-
lovanje naše zemlje na toj izložbi. Uz bok
toga zemaljskoga odbora i centralnog izlo-
žbenog odbora u Beču djeluju dvojica na-
ših zemljaka gg. Dr. Josip Luxardo, odsje-
čni savjetnik na c. k. ministarstvu financija
i Dr. Frano Gospodaetić, ministarski tajnik
u istome ministarstvu. Ta su gospoda u
interesu realnih probitaka za našu zemlju
preuzela na sebe zadaću, da u pripravnom
stadijumu izloženih radnja te za vrijeme sa-
me izložbe osiguraju našoj zemlji i našim
interesantima položaj, što im doliči, i us-
pjeh što ga zaslužuju. Ta su gospoda pri-
pravna da svakome, ko se za izložbu za-
niina, dadu potrebite obavijesti i naputke i

Jedna vrlo korisna ustenova.
Inicijativom omiških rodoljuba organizovala
se onamo ustanova takove važnosti, da će
Dalmacija putem njezinog djelovanja do
skora očito osjetiti vlastito unaprijegjenje na
na ekonomskome polju. Ustanovi je ime
»Providnost«. To je »uzajamno pripomoćna
zadruga« sa privremenim sijelom u Omišu.

Njezina je u kratko svrha priučit, prisiliti
narod na štednju ; a baza na kojoj se »Pro-
vidnost« osniva takove je naravi, da je tim
privlačivija, čim se dublje proučava. Ovo
nije naš specijalni sud, nego uvjerenje naj-
vigjenijih dalmatinskih prvaka, pa opet svih
onih što su imali prigode pobliže se u-

Prvom zgodom ćemo još progovoriti o
ovoj vrlo korisnoj ustanovi, prikazavši ba-
rem najelementarnije principe, na kojim se
»Providnost« osniva. To nam nalaže du-
žnost, jer se radi o ustanovi, čiji je uspjeh
unaprijegje-
njem našeg naroda. Pozivljemo inteligentni- | u odjelu za oglase.)

God. VIII.

je rodoljube, da izaslaniku »Providnosti«
g. Gabrijelu Čugelj pri njegovoj agitaciji
budu što većma pri ruci.

Pozor slavenski poslodavci |
Izbori , Zavoda za osigura.
nje radnika proti nezgodama“,
Pišu nam iz Trsta: Drugom polovicom o-
vog mjeseca imaju se obaviti izbori u pred-
stojništvo »Zavoda za osiguranje radnika«
u Trstu, koji je do sada krivnjom i nema-
rom naših ljudi bio u rukama Talijana.

Ove se godine bira: 3 člana i 3 zamje-
nika sa strane poslodavaoca, a isto tako 3
člana i 3 zamjenika sa strane radnika, i to
biraju :

I, kategorija u koju spadaju sva prevo-
vozna i skladištna poduzeća, jednog člana
i jednog zamjenika sa strane poslodavaca
a isto toliko sa strane radnika.

II. kategorija, u koju spadaju željezna,
rudarska i brodogragjevna poduzeća, bira
jednog člana i jednog zamjenika sa strane
poslodavaca a isto tako sa strane radnika.

ll. kategorija, u koju spadaju poduzeća
plinska, drvena, papira i poljodjelstva, bi-
raju jednog člana i jednog zamjenika sa
strane poslodavaca i sa strane radnika.

Buduć u Zavod spadaju sva poduzećalTr-
sta, Istre, Gorice, Kranjske i Dalmacije, to
se je u Trstu sastavio odbor, da se posti-
gne sporazum i sve provede jedinstveno.

Radi toga upozoravamo sve hrvatske i
srpske poduzetnike, da odmah pošalju svo-
je glasovnice na g. Dr. Edvarda Slavik,
odvjetnika u Trstu, (via »Giorgio Galatti«
br. 20) presjednika odbora, i pri tomc ne-
ka osobito paze da iste budu pravilno pot-
pisane i to one za poduzetnike (poslodav-
ce) od njega samoga ili firme, a one za
radnike od poduzetnika (firme lijevo) a od
jednog radnika (namještenika) desno na dnu
glasovnice. Preporučamo da se točno pazi
na potpis, jer nepravilno ili nemarno pot-
pisano glasovnica ne vrijedi.

Glasovnice neka se pošalju bez imena
kandidata. Ko nije dobio glasovnicu ili ju
je već poslao Zavodu, neka ju odmah re-
klamira: dopisnicom javi presjedniku Dr.
Slaviku, jer ćemo kasnije iznijeti na javu
imena sviju onih hrvatskih i srpskih po-
duzetnika, radi čije krivnje ili dapače či-
jom potporom imaju taj Zavod Talijani u
rukama.

Glasovnice valja da su u Trstu najkasni-
jd do 18 ov. mj. Stoga odmah pošaljite! —
Narodni Izborni Odbor.

I s naše strane najtoplije preporučamo
svim poduzetnicima i radnicima bez razli-
ke stranke i mišljenja, da odmah izvrše svo-
ju dužnost, a u svom vlastitom interesu. To
im nalaže i narodna svijest. Eto najbofje
zgode : izbora, da se zakonitim putem o-
duzme upravljanje sa pomenutim zavodom
iz talijanaških ruku. Ne izvrše li pak, tad
neka više nikada ne dolaze sa prigovorima
protiva talijanskoj upravi. Radi poznatog po-
stupanja talijanske uprave na štetu unesre-
ćerih nekojihjnaših radnika bili smo više pu-
ta prisiljeni da ustajemo i upravljamo pro-
svjede, a sad je eto poslodavcima i radni-
cima pružena zgoda, da jednom za uvijek
doskoče. Dakle na posao !

iz novinarstva. Na Senjskoj Rijeci
počeo je izlaziti novi dnevnik »Riječke No-
vine«, na izvanstranačkome stanovištu. List
je sasvim dobro uregjen.

Kandidati narodnog radništva
u Zavod za osiguranje radni-
ka“, /, kategorija (zelena glasovnica) po-
duzeća: prevozna i skladištna, član: Dosiiej
Nikolaj, poslovogja »Balkan-a«, Trst; ma-
mjesni član: Fram Gruden, radnik drvlja,
Trst. — /l. kategorija (crvena glasovnica),
poduzeća : željezna, rudarska i brodogradi-
teljska, član, Janko Stahan, bravar u arse-
nalu mornarice, Pula; zamjenik: Jakob
Trošt, mekanik u »Stabilimento Tecnico«,
Trst. — Ill. kategorija (bijela glasovnica)
poduzeća: papira, poljodjelstva, stolarska,
mlinska, član: Fran Gomišček, stolarski po-
slovogja, Podmelec; namjesni član: /van
Filipčić, stolarski pomoćnik.

Radi jedinstvenog postupka i zbog kon-
trole, molimo da se odmah pošalju glaso-
vnice pravilno potpisane na Dr. Edvarda
Slavik, odvjetnika u Trstu (»Narodni Dom«),
i to treba da su u Trstu najdalje do 18. ov.
mj. — Narodni izborni Odbor.

 

Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000
slika pripoznato vrijedne za liferaciju svjet-
ske firme c. i k. dvorski dobavljač Hans
Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175
(Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova,
zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku,
manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred-
,.|mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za
pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja
od naših cijenjenih
čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog
sa kartom dopisnicom, koji će biti drago-
voljno od spomenute firme svakome ba.
dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže

 

Zažično S Mi Ak bo

sisi